STRUNO USAVRAVANJE

OVLATENIH ARHITEKATA I OVLATENIH INENJERA

XII. teaj 10. i 11. veljae 2012.

TEMA:

"POSTROJENJE KLIMATIZACIJE ZA KONDICIONIRANJE ZATVORENOG

PLIVAKOG BAZENA"

Autori:
mr.sc. IVAN CETINII, dipl.ing.stroj
Arhitektonski fakultet, Zagreb
Prof.dr.sc. PETAR DONJERKOVI, dipl.ing.stroj
DON PROJEKT, Zagreb
ZDENKO VAATKO, dipl.ing.stroj
Trox Austria GmbH, Predstavnitvo u RH, Zagreb

Postrojenje klimatizacije
plivakog bazena

za

kondicioniranje

zatvorenog

Na primjeru malog plivakog bazena opisano je rjeenje koje u procesu kondicioniranja

prostora zatvorenog bazena i kondicioniranja bazenske vode koristi, kao povratnu
energiju procesa, toplinu kondenzacije kondenzatora rashladnog agregata. U ovom
primjeru je rashladni agregat ujedno i dizalica topline i predstavlja kolski primjer
gospodarenja energijom u procesu kondicioniranja bazena.
Mali plivaki bazeni esto se opremaju dizalicom topline. Na sl. III-100 je prikazana
shema postrojenja za zatvoreni mali plivaki bazen. Kod ovih postrojenja nije problem
u zagrijavanju vode ve u odvlaivanju prostora iznad bazena. Zrak iz prostorije dijelom se vraa u proces, mijea s vanjskim zrakom a na isparivau se istovremeno hladi
i odvlauje. Kondenzator dizalice topline podijeljen je u dva dijela, K1 i K2. Prvi dio
kondenzatora K1 se nalazi u struji zraka i slui procesu kondicioniranja zraka. Drugi dio
kondenzatora K2 zagrijava bazensku vodu na potrebitu temperaturu. Bazenska voda po
potrebi se pothlauje na izmjenjivau s bunarskom vodom, ukoliko to zahtijeva
temperatura ulazne vode kondenzatora K2. Na taj se nain ostvaruje ravnotea procesa
izmeu uinka isparivaa koji je smjeten u struji zraka i kondenzatora dizalice topline.

Sl. III-100

Shema postrojenja plivakog bazena

qTR - toplina transmisije

Sl. III-100a

qish

- toplina ishlapljivanja

qV

- osjetna toplina
- toplina ventilacije

qM

- toplina dobivena
mijeanja

qH

- uinak isparivaa

procesom

Prikaz procesa u h-x dijagramu - zimski pogon;

odmagljivanje i zagrijavanje bazena*

U zimskom razdoblju ispariva prije svega slui za odvlaivanje zraka, prije procesa
zagrijavanja i odmagljivanja, a u ljetnom razdoblju za hlaenje i odvlaivanje zraka.
Dio kondenzatora K1 cjelogodinje dogrijava zrak na odgovarajuu temperaturu
ubacivanja, ovisno o reimu rada sustava (zima - prijelazno razdoblje - ljeto),
regulacijom temperature u ovisnosti o vanjskoj temperaturi ime se osigurava
odravanje eljene temperature prostora. Relativnu vlagu osiguravamo regulacijom
uinka isparivaa i promjenom omjera mijeanja struja svjeeg i optonog zraka.
Startanjem crpke prethladnjaka, a time i stavljanjem prethladnjaka u funkciju, upravlja
termostat TV.B. preko regulatora R.
esto se umjesto dizalice topline koja koristi vodu bazena u sprezi s bunarskom vodom
koristi zrak kao izvor za hlaenje kondenzatora K2. Pritom su potrebite velike koliine
zraka. U tom sluaju za dogrijavanje bazenske vode treba osigurati posebiti toplinski
izvor. Ovakva rjeenja nisu ni konstrukcijski ni gospodarski u potpunosti opravdana.
U velikim zatvorenim plivakim bazenima moraju postrojenja ispuniti sljedee
zadae:
1. Preuzimanje i odvoenje vodene pare koja ishlapljuje s vodenih povrina
bazena.
2. Spreavanje oroavanja na hladnim povrinama konstrukcije graevine.
U bazenu treba odravati sljedee uvjete:
-

temperatura prostorije 26-30C,

* Prikaz procesa u ljetnom razdoblju ostavljamo itatelju za samostalnu vjebu (rezultat

usporediti sa sl. III-104c).

temperatura vode 2-3C nia od temperature zraka u prostoru bazena,

maksimalna relativna vlanost 70-75%.

Shema jednostavnog bazena sa zagrijavanjem i odmagljivanjem - zimsko razdoblje prikazana je na sl. III-101.
Osjetnik temperature zraka u bazenu 1 djeluje preko
regulatora na regulacijski ventil tople vode, a osjetnik
vlage H reducira koliinu recirkulacijskog zraka pri
porastu vlanosti prostorije prekretanjem zaklopki za
mijeanje struja zraka ili regulacijom uinka
ventilatora. Bolja varijanta je postavljanje osjetnika
vlage H na vanjsku plohu graevine koji prema vla-

1
2
3
4
5
6
7
8

- termostat prostorije
- regulator
- termostat
dobavnog
zraka
- osjetnik vlage
- regulator
- motor zaklopki
- grija zraka
- termostat zatite od
smrzavanja

nosti
vanjskog
zraka
regulira
vlanost u prostoriji
uz
odravanje
eljene temperature
prostora promjenom
dobavne
koliine
svjeeg zraka i
osigurava
Sl. III-101
Regulacija plivakog bazena
temperaturu na svim
elementima
graevine iznad toke rosita. Zatita sustava od smrzavanja vri se po odreenom
programu putem termostata TZ (iskljuuju se ventilatori, zatvaraju zaklopke i osigurava
cirkulacija vode kroz grija).
Za pogon zatvorenih bazena troi se velika koliina energije. Stoga projektanti tih
graevina nastoje stvoriti uvjete za optimalnu potronju energije. Gospodarski to se
postie primjenom razliitih sustava povrata energije. Ugradnjom rekuperatora ili
regeneratora i/ili dizalice topline potronja energije moe se smanjiti i do 50%. Ti
ureaji predaju povratnu energiju zraku ili vodi.

Na sl. III-102a prikazan je energetski dijagram iz kojeg je vidljiva razdioba ukupne

ulazne energije. Dovedena energija troi se na pokrivanje transmisijskih gubitaka,
proces odmagljivanja, proces ventilacije i u procesu pripreme vode. Iz prikaza na sl. III102b je vidljivo koji se udio topline primjenom rekuperatora u zimskom pogonu za
proraunske uvjete vraa u proces pripreme zraka. Povrat topline iz povratnog zraka
iznosi od 50-80%. U tom sluaju procesu se dovodi samo energija potrebita za
transmisiju graevine i pripremu bazenske vode, a rekuperira se energija iz otpadnog
zraka za proces ventilacije i ishlapljivanja. Primjenom rekuperatora i dizalice topline, sl.
III-102c, postie se znatno vei povrat ulazne energije u zimskom razdoblju. Moemo
rei da se u procesu ostvaruje povrat energije odgovarajui (ekvivalentan) gotovo 100%
elektrinoj energiji za pogon rashladnog kompresora. Takvim rjeenjem osigurava se
cjelokupna energija za temperiranje vode bazena i 100% energije potrebite za proces
pripreme zraka, uz uvjet da je vanjska temperatura V-10C, a udio vanjskog zraka u
procesu cca 20%. Pri viim temperaturama vanjskog zraka smanjuje se transmisijski
uinak, dakle ukupno potrebita ulazna energija postaje manja.
Usporedbom prikaza na sl. III-102 moemo zakljuiti kako se u procesu
kondicioniranja natkritog plivalita, rjeenjem primjenom rekuperatora i dizalice
topline, ostvaruje uteda energije od cca. 50%. To ujedno znai znatne utede energije u
pogonu.

Sl. III-102

Prikaz razdiobe energije za tri razliite izvedbe

QV - toplina ventilacije
QG - toplina za zagrijavanje vode
QT - toplina transmisije
QR - toplina rekuperacije
QE - elektrina energija za pogon rashladnog sustava

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
8a.
9.
10.
11.
12.
13.

Sl. III-103

Prikaz natkrivenog bazena s postrojenjem za

kondicioniranje prostora bazena

14.
15.
16.
17.
18.

Osjetnik vlage povratnog zraka

Osjetnik temperature povratnog
zraka
Filtar zraka sa sklopkom razlike
tlaka
Ventilator povratnog zraka
Rekuperator
Ispariva
Sustav motornih zaklopki za
mijeanje struja zraka
Kondenzator (zrakom hlaeni
ukapljiva)
I. stupanj kondenzatora - predgrija
zraka
Dogrija-posebiti toplinski izvor
Osjetnik temperature
Ventilator dobavnog zraka
Termostat vode u bazenu
Kondenzator (vodom hlaeni
ukapljiva)
Kompresor
Termoekspanzijski ventil
Upravljaki ormari
Daljinsko upravljanje
Troputni ventil s motornim
pogonom

Na sl. III-103 dan je primjer natkrivenog bazena s postrojenjem klimatizacije za

cjelogodinje praenje i odravanje temperature i relativne vlage prostora bazena s
primjenom rekuperatora i dizalice topline za proces pripreme zraka i proces pripreme
bazenske vode. Na slici su oznaeni svi sastavni elementi postrojenja.
Proraun ishlapljene koliine vode s vodene povrine bazena
Uinak postrojenja klimatizacije natkritog plivalita izravno zavisi o bilanci topline i
tvari. Obje bilance su ravnopravno utjecajne na uinak sustava. Na primjeru prorauna
koliine ishlapljene vode s povrine vode natkritog bazena razmotrit e se postupak za
odreivanje uinka postrojenja. Za odreivanje veliine postrojenja i pojedinih
komponenti treba provesti proraun maksimalne i minimalne koliine ishlapljene vode
koju treba procesom kondicioniranja prostora bazena odvesti zrakom. Postupak
prorauna provodi se prema VDI 2089. Respektirajui VDI 2089, a na temelju viegodinjeg iskustva, vodee tvrtke s podruja klimatizacije bazena postavile su sljedeu
metodu koja se provjerom u praksi pokazala pouzdanom, pa se radi jednostavnosti, ne
zanemarujui imbenik pouzdanosti, preporua.
Primjer*: Osnovni podaci za proraun:
- vodna povrina bazena
- temperatura vode
- temperatura zraka
- relativna vlanost zraka
- apsolutna vlanost zraka
- koeficijent koritenja pri punom pogonu
- koeficijent koritenja u mirovanju

A = 312,5 m2
w =
28 C
z =
30 C
=
54 %
x = 14,3 g/kg
N=2,2 osoba/m2 pov. vode
N=0,6 osoba/m2 (tab. III-4)

Proraun maksimalne koliine ishlapljene vode - Gv max

G v pz pp

Gv
gdje je:

Gv

pz

pp
Nf
A

max

1,2

Gv N f A

- koliina ishlapljene vode, kg/m2h

- koeficijent ishlapljivanja vode, = 0,00541 kg/mbar m2h
- parcijalni tlak zasienja vodene pare pri temperaturi zraka i za
100%-tnu relativnu vlanost zraka izraen u mbar prema tablici
III-3
- parcijalni tlak vodene pare pri temperaturi zraka za zadanu
relativnu vlanost izraen u mbar prema tablici III-3
- koeficijent koritenja, osoba/m2; v. tablicu III-4
- vodna povrina bazena, m2

Primjer preuzet iz tehnikih informacija GEA-HAPPEL Klimatechnik 1988.

Tablica III-3:

Prikaz parcijalnih tlakova pp i pz u ovisnosti o temperaturi i relativnoj

vlanosti zraka, za gustou zraka 1,2 kg/m3
Relativna vlanost zraka, u %

Temp.

mbar

10

20

30

40

50

60

70

80

90

mbar

100

20

pp

2,34

4,67

7,01

9,35

11,70

14,00

16,40

18,70

21,40

pz

23,40

21

pp

2,49

4,97

7,46

9,94

12,40

14,90

17,40

19,90

22,40

pz

24,90

22

pp

2,64

5,28

7,93

10,60

13,20

15,90

18,50

21,10

23,80

pz

26,40

23

pp

2,81

5,62

8,42

11,25

14,00

16,80

19,70

22,50

25,30

pz

28,10

24

pp

2,98

5,96

8,95

11,90

14,90

17,90

20,90

23,90

26,80

pz

29,80

25

pp

3,17

6,33

9,50

12,70

15,80

19,00

22,20

25,30

28,50

pz

31,70

26

pp

3,36

6,72

10,10

13,40

16,80

20,20

23,60

26,90

30,20

pz

33,60

27

pp

3,56

7,13

10,70

14,30

17,80

21,40

24,90

28,50

32,10

pz

35,80

28

pp

3,78

7,56

11,30

15,10

18,90

22,70

26,40

30,20

34,00

pz

37,80

29

pp

4,00

8,00

12,00

16,00

20,00

24,00

28,00

32,00

36,00

pz

40,00

30

pp

4,24

8,48

12,70

17,00

21,20

25,40

29,70

33,90

38,20

pz

42,40

31

pp

4,49

8,98

13,50

18,00

22,50

26,60

31,40

35,90

40,40

pz

44,90

32

pp

4,75

9,51

14,30

19,00

23,80

28,50

33,30

38,00

42,80

pz

47,50

33

pp

5,03

10,10

15,10

20,10

25,10

30,20

35,20

40,20

45,30

pz

50,30

34

pp

5,32

10,60

16,00

21,30

26,60

31,80

37,20

42,50

47,90

pz

53,20

35

pp

5,62

11,20

16,90

22,50

28,10

33,70

39,40

45,00

50,60

pz

56,20

36

pp

5,94

11,88

17,81

23,75

29,69

35,63

41,56

47,50

53,44

pz

59,38

37

pp

6,27

12,54

18,81

25,08

31,36

37,63

43,90

50,17

56,44

pz

62,71

38

pp

6,62

13,24

19,86

26,48

33,10

39,72

46,34

52,96

59,58

pz

66,21

Koeficijenti i Nf su utvreni eksperimentima i u praksi praenjem izvedenih sustava.

G v 0,00541 37,8 22,9

1,2

0,138

G v max 0,138 2,2 312,5 95,12

kg m h

kg h

Pomou maksimalne koliine ishlapljene vode moe se izraunati maksimalni

volumni protok zraka postrojenja klimatizacije radi odmagljivanja prostora bazena.
Maksimalni volumni protok zraka: Gz max (m3/h)
Gz

max

G v max 1000
x

x=(x stanja zraka u bazenu - x stanja vanjskog zraka) (g/kg)

x=14,3 g/kg - 9 g/kg = 5,3 g/kg

Prema VDI 2089 doputa se stanje zraka u bazenu s veom apsolutnom vlanosti,
ako je prekoraena granina vrijednost stanja vanjskog zraka od x=9 g/kg. Time se
udovoljava zahtjevu gospodarenja energijom, a pritom se ne ugroavaju
mikrohigijenski zahtjevi prostora.
G z max

95,12 1000
5,3 1,2

14956

m h.

Za odreivanje odgovarajue snage rashladnog kompresora dizalice topline, koja

je sastavni dio razmatranog sustava klimatizacije, treba jo odrediti minimalnu koliinu
ishlapljene vode u mirnom pogonu kako bi se odredio realno potreban rashladni uinak
za sve uvjete procesa.
Gv min - minimalna koliina ishlapljene vode, (kg/h)

G v min

G v max N f
Nf

mir

95,12 0,6

puni pogon

2,2

25,95

kg h

Pomou izraunatih vrijednosti Gv max i Gv min moe se odabrati uinak

odgovarajuih komponenti sustava prema katalogu proizvoaa. Postrojenje s
komponentama prikazanim na sl. III-101 je serijski standardni proizvod.
Tablica III-4

Koeficijent koritenja Nf

osoba/m2

Opis

0,3

- mirni pogon, natkriti bazen

0,6

- mirni pogon, nenatkriti bazen

1,0

- privatno koritenje

1,5

- hotelski bazen

2,0-2,5
2,2

- javno kupalite (prema intenzitetu posjete)

- puni pogon

2,7

- kupanje u uzburkanoj vodi

3,0

- vrtloni bazen

11.4.4.2

Opis rada i regulacija sustava klimatizacije bazena s dizalicom topline i

rekuperatorom (prema sl. III-104)

A) BAZEN U MIROVANJU

Sl. III-104

Prikaz sustava regulacije postrojenja klimatizacije s primjenom rekuperatora i dizalice

topline

Pripremom zraka dovodi se prostoru bazena dobavni zrak takve apsolutne

vlanosti koja osigurava odmagljivanje prostora bazena. Za vrijeme kada se bazen ne
koristi, ventilatori rade s malim brojem okretaja odravajui tako odreeno stanje i
ventilaciju bazena prema programu tednje energije. Povratni zrak iz prostora bazena
dovodi se rekuperatoru preko filtra za proiavanje. Zrak prolazi kroz rekupertor gdje
mu se odvodi osjetna toplina, a zatim se na isparivau hladi radi odvlaivanja na stanje
koje odreuje linija apsolutne vlanosti stanja ubacivanog zraka u prostor (stanje
ubacivanja odreeno je izvorom vlage u prostoru i koliinom ubacivanog zraka). Sustav
zaklopki je postavljen u takav poloaj da omoguuje 100%-tni povrat recirkulacijskog
zraka u proces. Zrak se na filtru ponovno proiava, u rekuperatoru dogrijava, a zatim
na kondenzatoru dalje grije na stanje koje moe dati uinak kondenzatora, te se prema
potrebi dalje dogrijava na dogrijau na stanje ubacivanja koje odreuje bilanca topline
prostora. Ukoliko uinak za odvlaivanje kod recirkulacijskog pogona nije dostatan,
moduliraju se zaklopke svjeeg, recirkulacijskog i otpadnog zraka, pa se vanjski zrak u
odgovarajuem omjeru mijea s recirkulacijskim zrakom i koristi za odmagljivanje. Ako
se vlanost zraka u prostoru smanjuje, zatvara se zaklopka svjeeg zraka i otvara zaklopka recirkulacijskog zraka, a ako vlanost zraka u prostoriji i dalje pada ispod
vodee vrijednosti vlanosti tada se pomou ventilatora regulira dotok zraka. Npr.

Sl. III-104a

Prikaz procesa u h-x dijagramu-bazen u

mirovanju, 100% optoni zrak - zimsko
razdoblje

ventilatori se pogone s manjim

brojem okretaja, a daljnja
regulacija stanja prostora odrava
se regulacijom pomou dizalica
topline. Temperatura prostora
regulira se u prvom koraku
regulacijom uinka toplovodnog
grijaa, a ako temperatura i dalje
raste skree se automatski dio
rashladnog sredstva na zagrija
vode bazena. Tijekom procesa
preko sustava povrata topline
aktivira se puni mogui uinak
topline otpadnog zraka. U svim
sluajevima je hR=qR.
B) BAZEN U POGONU
B.1 Zimsko razdoblje

U ovom reimu rada sustav radi punim kapacitetom, a proces se odvija kako je
ranije opisano s time da se rabi vanjski zrak prethodno
predgrijan na prvom stupnju kondenzatora dizalice
topline, ime se osigurava da se kod ekstremno niskih
temperatura vanjske okoline proces pripreme zraka
odvija lijevo od granine linije zasienja. Koliina svjeeg zraka se ovisno o vanjskoj temperaturi mijenja od
minimalno propisane mikroklimatskim uvjetima do
100%-tne koliine. Na taj nain nam slui vanjska
atmosfera kao toplinski spremnik i smanjuje se potronja energije u procesu. Svjei zrak se nakon
predgrijavanja u komori mijeanja mijea s prethodno
odvlaenim recirkulacijskim zrakom, filtrira, dogrijava
na rekuperatoru (na rekuperatoru se cjelogodinje crpi
maksimalno mogui uinak i izmijenjena toplina je
hR=qR), te dalje grije na drugom stupnju kondenzatora.
Ukoliko to nije dostatno, dogrijava se na toplovodnom
grijau na stanje koje odreuje trenutna toplinska
Sl. III-104b Prikaz procesa u h-x dijagramu - zimsko
bilanca graevine. U razdobljima kada nije iskoritena
razdoblje
cjelokupna toplina kondenzatora dizalice topline u
procesu pripreme zraka, radi osiguravanja procesa, vodi
se dio rashladnog sredstva kroz izmjenjiva (kondenzator K) na kojem se zagrijava
voda bazena. Moduliranje rada kondenzatorskih jedinica je u funkciji uinka isparivaa
dizalice topline koji osigurava hlaenje radi odvlaivanja zraka.

Tablica III-5

Bilance koliine medija i topline

I Bilanca koliine
1.)

Koliina ishlapljene vode

Gv = (pz-pp)1,2NfA u kg/h

2.) Koliina zraka

Gz = Gv / x u kg/h

II Bilanca topline
Q uk s Q TR

Gz

Gv

i 1

Qi

Q uk
c p TR

Toplina ishlapljivanja:

Q ish r G v

Q uk

;
c p TR
G v c p TR kg

uW

Q uk

kg

Temperatura ubacivanja zraka rauna se prema izrazima:

a) Zimski reim
TR

Q uk

s z

cp G z

C ;

U 3 TRz ;
U 3

Q uk

s z

cp Gz

C .

b) Ljetni reim
TR

lj

Q uk

s lj

cp G z

C ;

U 3 TR lj ;
U 3

Q uk

s lj

cp Gz

C .

B.2 Ljetno razdoblje

U ljetnom razdoblju imamo dva karakteristina sluaja pogonskih uvjeta sustava
klimatizacije, glede stanja zraka vanjske okoline u odnosu na odravanje eljenog
stanja zraka u prostoru plivalita:
1. sluaj V > P i xV < xP
2. sluaj V > P i xV > xP
Procesi pripreme zraka dani su u h-x dijagramu: za 1. sluaj na sl. III-104c, a za
drugi sluaj na sl. III-104d.
Opis funkcije, odnosno rada, postrojenja u ljetnom razdoblju za proces na sl. III104d je sljedei:
Sve dok je temperatura vanjske okoline via od temperature zraka u prostoru
bazena, rekuperator miruje, udio svjeeg zraka u procesu je minimalan i odreen
mikrohigijenskim zahtjevom. Nakon procesa mijeanja struje svjeeg zraka i struje
recirkulacijskog zraka, zrak se hladi i odvlauje, a zatim dogrijava na kondenzatoru kII
na stanje ubacivanja koje je odreeno trenutnom toplinskom bilancom graevine. Toka
hlaenja H odreena je koliinom ishlapljene vode u bazenu xiz = xP - xU, odnosno:
x iz

G v max
G z max

Sl. III-104c

Prikaz procesa u h-x dijagramu

- ljetno razdoblje za V > P i
xV < xP

Sl. III-104d

Napomena:

Toku 3 konstruiramo da bi smo mogli

odrediti toku ubacivanja U, koje
stanje ovisi o toplinskom optereenju
graevine.

Prikaz procesa u h-x dijagramu

- ljetno razdoblje za V > P i
xV < xP

Razmotrimo tri karakteristina procesa - ljetno razdoblje:

1. Ako je ish = TRlj ; U > P

odvoenje topline u graevini vri se

u potpunosti na raun procesa
ishlapljivanja - proces je adijabatski

2. Ako je ish > TRlj ; U > P

odvoenje topline u graevini vri se

djelomino
na
raun
procesa
ishlapljivanja - proces nije adijabatski

3. Ako je ish < TRlj ; U < P

proces hlaenja, odnosno odvoenja

topline iz graevine je kombiniran;
hlaenje ishlapljivanjem + hlaenje
pothlaenim zrakom.