Osnove Prijevoza I Prijenosa

Osnove prijevoza i prijenosa
PROMET KAO SUSTAV

Promet predstavlja djelatnost koja se bavi prijevozom ljudi i robe (materijalnih dobara) s
jednog mjesta na drugo, a i prijenosom vijesti s jednog mjesta na drugo.
Proces prijevoza kao proizvodni proces odlikuju tri temeljne znaajke:
- prva se znaajka procesa prijevoza odlikuje u tome to se prijevozni proces
sastoji u savladavanju prostornih razlika, to znai da se promet odvija u
prostoru i nije vezan za neko odreeno mjesto
- druga znaajka prijevoznog procesa je ta da su u prometu proces proizvodnje i
proces potronje jedinstven proces u vremenskom i prostornom pogledu, to
znai da prometna usluga postoji samo onda kada se odvija prijevozni proces i
samo onda gdje se odvija prijevozni proces ( ona se troi istodobno s procesom
njene proizvodnje)
- trea znaajka prijevoznog procesa sastoji se u tome to prometna usluga kao
rezultat rada ne postoji kao materijalni proizvod (prometna usluga se ne moe
uskladititi kao drugi materijalni proizvodi)
Za osnovnu podjelu prometa najee se koriste slijedei kriteriji:
a. prema znaajkama medija odnosno sredine u kojoj se promet odvija:
- kopneni ili suhozemni
- vodni
- zrani
b. prema dravno-pravnom obiljeju teritorija na kojem se odvija:
- unutarnji ili tuzemni
- meunarodni ili inozemni
- pogranini
- tranzitni
c. prema obiljeju puta (povrine) po kojem se odvija:
- cestovni
- eljezniki
- rijeni
- jezerski
- kanalski
- pomorski
- zrani
- telekomunikacijski
- cjevovodni
d. prema prostornoj udaljenosti, odnosno prema udaljenosti prijevoza:
- gradski (mjesni)
- prigradski
- meugradski
- prema tom kriteriju moe se podijeliti i na: male ili kratke udaljenosti, srednje
udaljenosti i velike udaljenosti (kontinentalni i interkontinentalni)
e. prema vrsti prometnih sredstava:
- automobilski
- eljezniki
- brodski
- avionski
- helikopterski

- telegrafski
- telefonski
- radiopromet
f. prema znaajkama objekta odnosno predmeta prijevoza:
- putniki
- teretni
- prijenos vijesti
g. prema korisniku prometne usluge:
- javni
- promet za vlastite potrebe
h. prema tehnoloko-organizacijskom aspektu:
- redoviti odnosno linijski
- slobodni ( u zranom prijevozu charter prijevoz)
PROMETNE GRANE KAO PODSUSTAVI PROMETA

Promet se moe definirati kao izrazito sloeni dinamiki sustav kojeg sainjavaju slijedei
podsustavi:
- cestovni promet
- eljezniki promet
- zrani promet
- rijeni promet
- pomorski promet
- PT promet
- TK promet
- cjevovodni promet
CESTOVNI PROMET
Nagli razvoj motorizacije u svijetu uvjetovao je i ubrzani razvoj prometa, naposve
cestovnog. Iz dana u dan broj cestovnih motornih vozila se znatno poveava, pa je tako u
Hrvatskoj prema podacima iz 1995. godine registrirano oko 850 000 vozila, od ega je 50 000
teretnih vozila i autobusa. Ako se tomu pridoda oko 200 000 traktora i prikljunih vozila te
vie od 180 000 motocikala, ukupan broj motornih vozila je 1 230 000.
Sve to dovodi do neeljene posljedice, a to je ponajprije zaguenje cestovne mree velikim
brojem cestovnih vozila.
Cestovni promet odvija se cestovnom mreom koja se moe podijeliti prema:
a. drutveno-gospodarskom znaenju na:
- dravne ceste
- upanijske ceste
- lokalne ceste
- ostale ceste
b. prema vrsti prometa za koji su namijenjene:

- ceste za iskljuivo motorni promet
- ceste za mjeoviti promet
c. prema veliini motornog prometa:
- autoceste i ceste 1. razreda ( > 12 000 vozila u oba smjera u 24h)
- ceste 2. razreda ( 7 000 12 000 vozila u oba smjera u 24h )
- ceste 3. razreda (3 000 7 000 vozila u oba smjera u 24h)
- ceste 4. razreda ( 1 000 3 000 vozila u oba smjera u 24h)
- ceste 5. razreda ( do 2 000 vozila u oba smjera u 24h)
d. prema funkcionalnom obiljeju ceste, ulice i prometne povrine u gradovima
mogu se podijeliti na:
- brze ceste povezuju ire regije ili dijelove regija s naseljem
- gradske ceste povezuju gradove s regionalnim sreditima
- magistralne ulice - zadovoljavaju sve uvjete propisane za gradske ceste osim to se
na njima ne predviaju biciklistike staze
- zbirne ulice preuzimaju promet iz stambenih, industrijskih i poslovnih podruja i
preusmjeruju ga prema cestama vieg reda
- ulice u stambenim naseljima slue izvornom i ciljnom prometu
- ostale prometne povrine - obuhvaaju biciklistike staze, povrine za parkiranje
e. prema udaljenosti i trajanju prometa:
- gradski promet
- prigradski promet
- meugradski promet
Prijevozni put u cestovnom prometu je cesta, a namijenjena je prometu cestovnih vozila.
Osnovni elementi ceste su:
Trasa ceste
- trasom ceste odreuje se njen smjer i visinski poloaj
- trasa ceste sastoji se od pravaca, zavoja i prijelaznih krivina
Tehniki elementi ceste
- kolnik povrina namijenjena kretanju cestovnih vozila, a moe biti izveden s
dva ili vie prometna traka
- rubni trakovi omoguuju bolje iskoritenje povrine kolnika, a njihovom
izvedbom poveava se sigurnost prometa jer povoljno psiholoki djeluju na
vozaa
- bankina zemljana povrina koja se koristi za postavljanje prometnih znakova,
kretanje pjeaka, a u iznimnim sluajevima i za zaustavljanje vozila u kvaru
- trak za zaustavljanje vozila
- biciklistike staze
- pjeake staze
Oprema ceste za nesmetano odvijanje prometa cesta treba imati potrebnu opremu, a to su:
- prometni znakovi horizontalna signalizacija (uzdune oznake, poprene
oznake i ostale oznake na kolniku) i vertikalna signalizacija (znakovi opasnosti,
znakovi izriitih naredbi, znakovi obavijesti, ostali znaci)

-
kolobrani niski stupii od kamena koji imaju svrhu da zadre vozilo ako
pone skretati s kolnika, zamjenjuju se elastinim ogradama
smjerokazi niski stupii koji oznaavaju smjer ceste, imaju reflektirajua
stakla koja u smjeru vonje daju crveni odsjaj
reflektirajua stakla ugrauju se u osi ceste da bi vonja nou ili za magle
bila sigurnija
kilometarske oznake obavjetavaju vozaa o njegovu poloaju na cesti
OSNOVNI DJELOVI CESTE

Cesta se kao graevinski objekt sastoji od gornjeg i donjeg ustroja. Donji ustroj ima ulogu
da preuzme prometno optereenje i cijelu konstrukciju gornjeg ustroja. Gornji ustroj ceste ima
zadau da preuzme sva optereenja nastala zbog prometa vozila i da ih prenese na donji
ustroj.
Pod donjim ustrojem ceste podrazumijevaju se:
- zemljani trup je dio ceste napravljen od zemlje ili nekog drugog materijala
(ljunak, pijesak, kamen)
- prema poloaju terena zemljani trup moe biti u nasipu (najei oblik), usijeku
(zemljani objekt dobiven iskopom poprenog profila u zemlji), zasjek
(specifian oblik, sastoji se od usjeka i nasipa), galerije (specijalni oblik zasjeka
to se izvodi u vrstim stijenama)
- objekti: mostovi, vijadukti, potporni zidovi
Gornji ustroj ceste sastoji se od dva glavna dijela:

- cestovni zastor zavrni sloj, sastoji se od habajueg sloja (kolnik)
- podloga sastoji se od dva ili tri sloja, izrauje se od razliitog materijala
(ljunak, pijesak-tamponski sloj)
Popreni profili ceste: zasjek, nasip, usjek, galerija, tunel
ELJEZNIKI PROMET
eljeznika mrea u svijetu razvijala se usporedno s industrijom. Prvu parnu lokomotivu
konstruirao je George Stephenson 1814. godine. Razvitak eljeznice tekao je vrlo brzo te je u
to vrijeme eljeznica imala monopolski znaaj jer je za to doba predstavljala najmodernije
prijevozno sredstvo. Naglim razvojem cestovnog i naposve zranog prometa eljeznica gubi
na svom znaaju. Da bi ponovno zauzela mjesto koje joj pripada potrebno ju je modernizirati
(rekonstrukcija kolosijeka, daljinski sustav upravljanja vlakovima itd.).

eljeznika pruga predstavlja sklop gornjeg i donjeg ustroja, signalno-sigurnosnih i
telekomunikacijskih ureaja i postrojenja, elektroenergetski ureaja i postrojenja, prunog
pojasa, ureaja za osiguranje pjeakih i cestovnih prijelaza i zranog pojasa u visini od 12
metara odnosno 14 metara kod dalekovoda napona vieg od 220 kV mjerei od gornjeg ruba
tranice.
Glavne odlike eljeznikog prometa su:
- velika prijevozna mo omoguava masovan prijevoz putnika i tereta
- brzina obavlja se modernizacija postojeih pruga za brzine od 160 do 200
km/h, a grade nove pruge za brzine od 250 do 300 km/h
- ekonominost eljeznica je relativno jeftino prijevozno sredstvo
- udobnost udobnost koju prua eljeznica na dugim relacijama ne moe se
usporediti s ostalim vidovima prometa
Podjelu eljeznike pruge moemo izvesti prema slijedeim kriterijima:
a. prema svrsi i prometnom znaenju
- magistralne glavne pruge
- magistralne pomone pruge
- pruge I reda
- pruge II reda
b. prema irini kolosijeka
- pruge uskog kolosijeka
- pruge normalnog kolosijeka (1435 mm )
- pruge irokog kolosijeka
c. prema broju kolosijeka
- jednokolosijene pruge
- dvokolosijene pruge
- viekolosijene pruge
d. prema vrsti terena kojim prolaze:
- nizinske pruge
- brdsko-planinske pruge
e. prema vrsti vue:
- elektrificirane
- neelektrificirane
OSNOVNI DIJELOVI ELJEZNIKE PRUGE

Osnovni dijelovi pruge su: gornji i donji ustroj, signalno-sigurnosni ureaji,
telekomunikacijski ureaji, elektro-energetski ureaji i ostali objekti i ureaji.
Pod donjim ustrojem smatraju se:
- geotehnike graevine nasipi, usjeci, zasjeci, tuneli, potporni zidovi, galerije,
burobrani, ukrcajno-iskrcajne rampe
- konstrukcijske graevine mostovi, vijadukti, kolosijene vage
- eljezniko-cestovni i pjeaki prijelazi u istoj ravnini
- pruna oprema ograde, prsobrani, prune oznake

Pod gornjim ustrojem smatraju se:
- elementi gornjeg ustroja tranice, pragovi, kolosijeni spojni i privrsni pribor,
kolosijeni zastor
- konstrukcije i ureaji gornjeg ustroja skretnice, kriita
Pod signalno-sigurnosnim ureajima smatraju se:

- signalno-sigurnosni ureaji i postrojenja
- ureaji za grijanje skretnica
- signalno-sigurnosni ureaji za osiguranje eljezniko-cestovnih prijelaza u istoj
razini
Pod telekomunikacijskim ureajima smatraju se:

- telekomunikacijska postrojenja
- ureaji za ini i beini prijenos podataka
Pod elektro-energetskim ureajima smatraju se:

- stabilna postrojenja elektrovue s a elektrovunim postavnicama
- kontaktna mrea
- rasvjeta perona i kolosijeka
- ureaji za elektrino predgrijavanje vagona
Pod ostalim objektima i ureajima smatraju se:
- zgrade za smjetaj postrojenja i ureaja
- radionice
- skladita
Definiranje nekih pojmova:

-
kolosijek je konstrukcija sastavljena od elemenata eljeznikog gornjeg ustroja

s tranicama postavljenim na propisanom razmaku (1435 mm), po kojem
prometuju eljeznika vozila
kolosijeke u kolodvoru moemo podijeliti na: glavne koji se koriste za prihvat i
otpremu vlakova i sporedne koji se mogu koristiti za utovar, istovar vagona,
ienje i pranje vagona, dezinfekciju, ostavljanje praznih vagona
skretnica je postrojenje gornjeg ustroja koja omoguuje prijelaz eljeznikih
vozila ili cijelih vlakova s jednog kolosijeka na drugi bez prekida vonji
SIGNALI U ELJEZNIKOM PROMETU

Signalizacija koja se primjenjuje na Hrvatskim eljeznicama propisana je signalnim
pravilnikom.
Tim pravilnikom odreuju se vrste, znaenja, oblici i boje signala, signalnih znakova i
signalnih oznaka.
eljeznikim signalima signaliziraju se i daju signalni znakovi kojima se eljezniko
osoblje brzo i pouzdano meusobno sporazumijeva o vonji vlakova, manevriranju,
zabranjenoj i doputenoj vonji.
Signali mogu biti stalni (ugraeni na odreenom mjestu), prijenosni ( prenosi se s jednog
mjesta na drugo) i runi ( signal za davanje runih signalnih znakova).
Signalni znakovi mogu biti vidni (uoavaju se vidom) i ujni ( primaju se sluhom).
Glavni signali signaliziraju signalne znakove zapovijedi ili priopenja o zabrani ili
doputenju za daljnju vonju. Mogu biti ulazni, izlazni ili prostorni.
Ponavlja predsignaliziranja je svjetlosni signal ugraen ispred glavnog svjetlosnog
signala kod kojeg se ne moe postii propisana daljina vidljivosti, slui za ponavljanje
predsignaliziranih signalnih znakova.
Pokaziva brzine signalizira kojom se brzinom moe voziti preko pripadajueg
skretnikog podruja.
Manevarski signali signaliziraju da li je vonja od tog signala doputena ili nije.

Skretniki signali signaliziraju u kojem se poloaju nalazi skretnica.
Signali za elektrovuu koriste se na elektrificiranim prugama.
Signali izvrnog osoblja koriste se za meusobno sporazumijevanje osoblja koje sudjeluje
kod vonje vlakova, manevarskih sastava i prunih vozila.
Signalnim oznakama na pruzi i u slubenom mjestu upozorava se osoblje na odreena
mjesta, objekte i signale kod kojih se mora postupati sukladno signalnom pravilniku. To su:
mjesto zaustavljanja, oznaka za stajalita, predsignalna opomenica, objavnice glavnih signala
i predsignala, opomenica cestovnog prijelaza, opomenica prunih radova, oznake nagiba
pruge, kilometarska i hektometarska oznaka, kraj i poetak izoliranog preklopa, oznaka
mjesta na kojem je telefon.
Signali na vlaku signaliziraju elo vlaka (elni signal) i kraj vlaka (zavrni signal), a
samim tim oznaavaju i smjer kretanja vlaka.
ZRANI PROMET
Amerikanci, braa Wright konstruirali su prvi stabilni i upravljivi zrakoplov, kojim je
izveden i prvi let u povijesti ovjeanstva (let je trajao 59 sekundi i preletio je 260 metara). U
prvom svjetskom ratu zrakoplov je naao i svoju prvu praktinu primjenu, dok je izmeu dva
svjetska rata zrakoplovna tehnika doivjela golemi napredak.
Zrakoplovi su se poeli koristiti i u civilnom prometu neposredno nakon prvog svjetskog
rata.
Sve do drugog svjetskog rata u svjetskom su zranom prometu prevladavali zrakoplovi tipa
Douglas DC-3. Godine 1970. puten je u promet Boeing 747 (Jumbojet) kapaciteta 490
putnikih mjesta, brzine letenja 1064-1155 km/h, neposredno za njim uvode se u promet i
Airbus zrakoplovi.
Tehniko usavravanje zrakoplova predstavlja jedan od najvanijih imbenika utjecaja na
razvoj zranog prometa. Uz aerodinamika usavravanja zrakoplova nastoji se poveati i
njihov kapacitet, a i poveati brzina.
VRSTE ZRAKOPLOVA
Zrakoplov je svaka naprava koja se moe kretati ili odravati u zraku. Oni se dijele na
aerostate koji su laki od zraka (baloni) i aerodine koji su tei od zraka (avion, helikopter).
Opa klasifikacija zrakoplova komercijalne namjene najee se obavlja prema etiri
temeljna kriterija, a to su:
a. prema znaajkama pogonskih grupa:
- klipne ( primjena kod manjih zrakoplova razliite namjene)
- turboelisne (primjena kod manjih i srednjih zrakoplova koji se koriste na
prikljunim i lokalnim linijama)
- turbomlazne ( primjena gotovo kod svih velikih i djelomice srednjih zrakoplova)
b. prema duljini polijetanja i slijetanja mogu biti:
- VTOL
oko 50 m (duljina PSS)
- STOL
50 760 m
- RTOL
760 1370 m
- CTOL
vea od 1370 m

c
prema veliini odnosno kapacitetu zrakoplovi mogu biti:

- mali
do 30 mjesta
- srednji
30 100 mjesta
- veliki
vie od 100 mjesta
d.
prema namjeni mogu biti:

- putniki
- teretni
- ope namjene ( za rad u poljodjelstvu, umarstvu, sportsku djelatnost, obuku
letakog osoblja)
AERODROMI
Aerodromom se smatra povrina namijenjena za slijetanje, uzlijetanje i kretanje
zrakoplova. Prema opem kriteriju podijele aerodromi se mogu podijeliti na.
1. civilni aerodromi
- lokalni namijenjeni su za prihvat i otpremu lakog odnosno generalnog
zrakoplovstva
- javni pripadaju u dravni aerodromni sustav i ine javnu aerodromsku mreu
2. vojni aerodromi
3. mjeoviti ili kombinirani aerodromi
4. sportski i sportsko-rekreativni aerodromi
Osnovna staza je odreena povrina koja sadri:
a. uzletno-slijetnu stazu
- je povrina na aerodromu pripremljena za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova
- uzlijetanje obuhvaa tri faze, a to su zalet, odvajanje i uzlet
10

b. produetak uzlijetno-slijetne staze
Uzlijetno-slijetna staza os staze, prag, rubovi staze, toka slijetanja
Rulne staze odreene staze na aerodromu namijenjene za rulanje zrakoplova, povezuju
uzlijetno slijetne staze sa platformama
Platforma povrina namijenjena za krae ili dulje zadravanje zrakoplova
Zrani prostor smatra se prostor iznad kopna i mora i po visini se podudara s dravnom
granicom, u tom prostoru drava ima potpuni suverenitet
Zrani put - je dio zranog prostora kojim se obavlja zrana plovidba pod kontrolom organa
kontrole letenja
U skladu s meunarodnim propisima utvrene su tri vrste zona u kojima je letenje posebno
regulirano, a to su:
a. zabranjena zona je dio zranog prostora u kojemu je let ili prelijetanje dijela te zone
bilo kojim sredstvom bezuvjetno zabranjeno (vojne zone, industrijski kompleksi)
b. ograniene ili uvjetno zabranjene zone - su dio zranog prostora u kojemu se
zabranjuje letenje u odreeno vrijeme ili u odreeno vrijeme na odreenim visinama
c. opasne zone dio zranog prostora u kojem se zabranjuje letenje u interesu sigurnosti
samog zrakoplova
Reimi letenja mogu biti:
a. VFR (Visual Flight Rules) reim leta s vidljivou smatra se upravljanje
zrakoplovom prema vidljivom poloaju horizonta , zemlje ili udaljenih oblaka
b. IFR (Instrument Flight Rules) reim leta uz pomo instrumenata smatraju se svi
letovi zrakoplova kojima se upravljanje obavlja uz pomo instrumenata smjetenih u
kokpitu, obavlja se kada su meteoroloki uvjeti ispod minuimuma predvienih za
VFR let ili to zahtijeva kontrola leta
Osnovni konstruktivni dijelovi zrakoplova su:
a. krila zrakoplova stvaraju sile uzgona
b. trup zrakoplova namijenjen je smjetaju putnika, robe i ureaja
c. stajni trap dijelovi zrakoplova koji slue za polijetanje, slijetanje i manevriranje
po zemlji
d. repne povrine horizontalne (utjeu na stabilnost zrakoplova) i vertikalne
e. komandne povrine
f. pogonska skupina
VODNI I POMORSKI PROMET

Pomorski promet moe se definirati kao gospodarska djelatnost iji je primarni cilj
prijevoz ljudi i tereta razliitim vrstama plovnih sredstava.
Plovni putovi kojima se odvija prijevoz robe i putnika mogu biti:
a. unutarnji
- rijeke
- jezera
- plovni kanali
11

b. pomorski (vanjski)
- mora
- oceani
U najirem smislu infrastrukturu vodnog prometa ine:
a. luke
b. pristanita
c. plovni putovi
d. objekti za sigurnost plovidbe
e. komunikacijski sustavi
Luke i pristanita mogu se podijeliti s obzirom na:
a. zemljopisni poloaj na:
- morske
- rijene
- kanalske
- lagunske
- otone
- jezerske
b. prema nainu izgradnje:
- prirodne
- umjetne
c. prema namjeni:
- zaklonske slue za sklanjanje brodova za vrijeme vremenskih neprilika
- ratne slue ratnoj mornarici u ratnim i mirnodopskim uvjetima za razne vjebe
- trgovake u funkciji su meunarodnog i domaeg prometa
- ribarske namijenjene su prihvatu specifinih brodova te moraju biti opremljene
ureajima za prihvat, preradu i otpremu ribe
d. prema znaenju:
- svjetske
- meunarodne
- nacionalne
- regionalne
- lokalne
e. prema veliini:
- velike
- srednje
- male
Plovni put je ureeni dio predvien za plovidbu svih vrsta plovila. Glavni kriteriji za
odreivanje plovnosti su dubina, irina i visina (visina ispod mostova, zranih kabela ili
vodova).
Plovne rijeke su prirodni plovni putovi. Karakteriziraju ih:
- reimo vode koji ima dvije glavne znaajke, a to su:
1. hidroloki reim vode: obiljeava ga brzina kretanja, promjene
vodostaja i uestalosti promjene vodostaja
2. hidrauliki reim vode: obiljeava ga nain na koji voda tee (ubrzano,
usporeno)
Plovni kanali su umjetni plovni putovi koji dopunjuju rijenu mreu glede plovidbe. Plovni
kanali mogu biti:
a. spojni spajaju dva susjedna plovna puta
12

b. prikljuni spajaju neka vea podruja na rijenu mreu
c. obilazni obilaze neku teku dionicu
d. boni
Prijevodnica (ureaji za savladavanje visinskih prepreka) ima zadatak podignuti ili spustiti
plovilo za visinu jedne plovne stepenice.
Signalizacija plovnih putova moe biti za:
a. dnevnu plovidbu
b. nonu plovidbu
c. plovidbu uz smanjenu vidljivost (magla)
Signalnim ureajima se mogu davati:
a. vizualni signali
b. zvuni signali
Signalni ureaji mogu biti smjeteni na:
a. plovilima
b. plovnom putu
c. obali
Danju se koriste plovidbene oznake plovnog puta i plovila, dok se nou i za vrijeme smanjene
vidljivosti (magla) koriste svjetlosni i zvuni signali.
Signalni znakovi mogu oznaavati zabranu, obavezu, ogranienje, obavijest, mjesto za
stajanje i druge oznake.
POTANSKI PROMET
Potanski promet nema poseban prijevozni put, ni prijevozno sredstvo koji bi ga
karakteriziralo. Za prijevoz potanskih poiljaka uglavnom se koriste sva prijevozna sredstva,
a samim tim i svi prijevozni putovi.
Sredstva za prijevoz potanskih poiljaka u eljeznikom prometu su:
a. potanski vagoni
b. prtljani vagoni
c. eljezniki slubeni vagoni s prostorom predvienim za potu ili bez takvog
odjeljka
d. eljezniki zatvoreni vagoni
Sredstva za prijevoz potanskih poiljaka u cestovnom prometu su:
a. automobili ( u vlasnitvu pote)
b. autobusi s posebnim spremitem za prijevoz potanskih poiljaka ( na
meugradskim relacijama)
c. zatvoreni teretni automobili ( furgoni)
d. motocikli razliitih tipova i zapremine predviene za smjetaj poiljaka
Sredstva za prijevoz potanskih poiljaka u pomorskom prometu su:
a. putniki brodovi obalna ili prekooceanska plovidba
Sredstva za prijevoz potanskih poiljaka u zranom prometu su:
a. zrakoplovi za udaljenosti vee od 500 km
13

TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET
U telekomunikacijskom prometu prijenos se odvija vodovima ili radio valovima, a za
prijenos informacija koriste se razliiti ureaji kao to su:
a. telefonski ureaji ( ini i beini)
b. teleprinterski ureaji prijenos pisanog teksta na daljinu
c. telefaksi
TERMINALI U POJEDINIM GRANAMA PROMETA

TERMINALI U CESTOVNOM PROMETU
U cestovnom prometu s obzirom na namjenu postoje terminali za prijevoz putnika i
terminali za prijevoz tereta.
Terminali za prijevoz putnika predstavljaju mjesto gdje zapoinje ili zavrava putovanje
putnika. Prostor terminala sastoji se od tri cjeline, a to su:
a. pred prostor je povrina ispred putnike zgrade namijenjena za prihvat i otpremu
putnika koji dolaze ili odlaze na terminal iz grada ili u grad
b. putnika zgrada je graevinski objekt koji omoguava prijem i otpremu putnika
iz pred prostora do operativnih povrina terminala odnosno do perona, ima mjesta
koja omoguuju prodaju prijevoznih karata, smjetaj prtljage, informacije,
ekaonice, sanitarni vor, ugostiteljstvo, manje trgovine
c. operativne povrine (peroni) su mjesta ulaza i izlaza putnika u i iz prijevoznog
sredstva, kao i prostor za prijem i otpremu autobusa, parkiralita za autobuse i
objekti za odravanje i kontrolu ispravnosti autobusa
- s obzirom na veliinu prometa imamo:

1. autobusne stanice pruanje usluga do 100 putnika
2. autobusni kolodvori pruanje usluga preko 100 putnika
14
Terminali za prijevoz tereta su mjesta otpreme i prijema robe. Zadaci takvog terminala su:
- sakupljanje poiljaka
- formiranje veih tovarnih jedinica
- utovar, istovar i pretovar
- doprema tereta
- odravanje i kontrola ispravnosti vozila
- odmor i opskrba voznog osoblja
- parkiranje i uvanje vozila i tereta
Terminale u cestovnom teretnom prometu prema veliini moemo podijeliti na:
a. male do 35 vozila
b. srednje od 35 do 70 vozila
c. velike preko 70 vozila
Terminal cestovnog teretnog prometa sadri:
a. prilazne prometnice
b. parkiraline povrine
c. skladine povrine s pretovarnom mehanizacijom
d. upravnu zgradu
e. benzinsku stanicu
f. objekte namijenjene za odravanje i kontrolu ispravnosti vozila
g. motel
15

TERMINALI U ELJEZNIKOM PROMETU
U eljeznikom prometu s obzirom na namjenu postoje terminali za prijevoz putnika i
terminali za prijevoz tereta.
Terminali za prijevoz putnika predstavljaju mjesto koje je namijenjeno za prijem i otpremu
putnika i prtljage.
Prostor terminala sastoji se od tri cjeline, a to su:
a. pred prostor je povrina ispred putnike zgrade namijenjena za prihvat i otpremu
putnika koji dolaze ili odlaze na terminal iz grada ili u grad
b. putnika zgrada je graevinski objekt koji omoguava prijem i otpremu putnika
iz pred prostora do operativnih povrina terminala odnosno do perona, ima mjesta
koja omoguuju prodaju prijevoznih karata, smjetaj prtljage, informacije,
ekaonice, sanitarni vor, ugostiteljstvo, manje trgovine
c. operativne povrine (peroni) su mjesta ulaza i izlaza putnika u i iz prijevoznog
sredstva, postrojenja za opskrbu i ienje putnikih vagona
Terminali za prijevoz tereta su mjesta prijama, otpreme, utovara, istovara, pretovara robe u
eljeznikom prometu. Opremljeni su:
- upravna zgrada
- skladita
- utovarne rampe
- vagonska vaga
- postrojenja za odravanje vagona i vunih sredstava
- postrojenja za utovar, istovar i pretovar tereta
- pristupne prometnice
- postavnicom
16

TERMINALI U ZRANOM PROMETU
Terminali za prijevoz putnika predstavljaju mjesto koje je namijenjeno za prijem i otpremu
putnika i prtljage. Osnovni elementi terminala su:
a. prilazni prostor
b. podruja gdje se nalaze operativni punktovi
c. ekaonice
d. servisna i usluna djelatnost
e. mjesta za pruanje informacija
f. mjesta za naplatu putnike takse
g. mjesta za kontrolu boarding kupona
h. hodnici za ulazak i izlazak
i. podruja za ulazak i izlazak iz zrakoplova
Terminali za prijevoz tereta opremljeni su sredstvima i objektima kojim se izvravaju sve
potrebne radnje za transport tereta, kao to su pretovarna mehanizacija, pristupne prometnice,
robna skladita.
TERMINALI U VODNOM PROMETU

Terminale u vodnom prometu predstavljaju luke i pristanita. Namijenjeni su za:
a. sklanjanje plovila
b. ukrcaj goriva, vode i hrane
c. pregled, odravanje i popravak plovila
d. ukrcaj i iskrcaj putnika
e. utovar i istovar tereta
Cijeli prostor pomorske luke moemo podijeliti na:
a. predluka sa sidritem
b. luki akvatorij
c. pristanini akvatorij (operativne obale)
d. kopneni teritorij luke
Putnika luka je prostor namijenjen za ukrcaj i iskrcaj putnika i snabdijevanje plovila.
Sastoji se od:
a. prilazni prostor ispred zgrade
b. putnika zgrada
c. pristupne povrine i opremu izmeu putnike zgrade i plovila
Teretna luka je prostor namijenjen za utovar i istovar tereta i snabdijevanje plovila. Sastoji
se od:
a. predluka
b. lukobran
c. luki akvatorij
d. operativna obala
e. pretovarna mehanizacija
f. robna skladita
g. upravne zgrade
17
PRIJEVOZNA SREDSTVA
Prijevozna sredstva predstavljaju tehnika sredstva namijenjena prijevozu putnika i robe.
Zbog prisutnosti prijevoza u svim oblicima ljudske djelatnosti prijevozna sredstva imaju
izuzetno znaenje. Prijevozna sredstva se izvode u razliitim oblicima i s raznovrsnim
svojstvima da bi udovoljila svim potrebama u prijevozu.
Prema podruju primjene prijevozna sredstva mogu se podijeliti na: kopnena, vodna, zrana
i lebdea.
Kopnena prijevozna sredstva kreu se kopnom pri prijevozu putnika i robe. Prema vrsti
pogona i ureenju terena po kome se kreu kopnena prijevozna sredstva mogu biti:
- bicikli
- zaprena vozila
- motorna vozila
- prikljuna vozila
- elektrina vozila za javni gradski prijevoz
- eljeznika vozila
18

Vodna prijevozna sredstva kreu se po vodi ili u vodi pri prijevozu putnika ili robe. Prema
tome se mogu podijeliti na:
- plovila, odnosno brodove
- podmornice
Zrana prijevozna sredstva ili zrakoplovi kreu se zrakom pri prijevozu putnika ili robe.
Prema osnovnim naelima postizanja sposobnosti letenja ili odravanja u zraku razlikuju se
dvije vrste zrakoplova:
- zrakoplovi laki od zraka baloni
- zrakoplovi tei od zraka avioni i helikopteri
Lebdea vozila pri prijevozu putnika i robe kreu se u neposrednoj blizini tla ili vode, a
neka iznad tla ili vode. U osnovnoj podjeli mogu se navesti:
- lebdjelice
- lebdea pruna vozila
PRIJEVOZNA SREDSTVA U CESTOVNOM PROMETU

Prijevozna sredstva u cestovnom prometu namijenjena su za prijevoz putnika i tereta i
dijele se na:
a. prijevozna sredstva za prijevoz putnika
- bicikl je vozilo s najmanje dva kotaa pokretano snagom vozaa
- bicikl s motorom je vozilo na motorni pogon s dva ili tri kotaa (radni obujam
motora je 50 cm3 , na ravnoj cesti ne moe razviti brzinu veu od 50 km/h)
- motocikl je motorno vozilo na dva kotaa koje po potrebi moe imati i bonu
prikolicu, kao i motorno vozilo na tri kotaa (radni obujam motora prelazi 50
cm3)
- osobni automobil je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba uz vozaa
(ovisno o konstrukciji moe primiti najvie osam osoba, mogu biti razliitih
konstrukcija kao to su limuzine, sportski automobili, karavani)
- autobus je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz putnika (uz vozaa ima
mjesta za broju putnika koji je vei od 8, mogu biti razliitih konstrukcija,
autobusi na kat, niskopodni, zglobni)
b. prijevozna sredstva za prijevoz putnika u gradovima
- autobus
- trolejbus motorno vozilo namijenjeno za prijevoz putnika , a pokree ga
elektromotor koji je preko trolnih oduzimaa struje povezan s elektrinim vodiem
- tramvaj traniko vozilo namijenjeno za prijevoz putnika, napaja se
elektrinom energijom iz vodia
- podzemna gradska eljeznica
- nadzemna gradska eljeznica
c. prijevozna sredstva za prijevoz tereta
1. teretna vozila na motorni pogon
- motorni tricikl je motorno vozilo na tri kotaa, koje je namijenjeno distribuciji
manjih koliina robe po gradu, tovarni prostor moe imati iza ili ispred sjedala
vozaa
- kamioni razliitih izvedbi su motorna vozila namijenjeno za prijevoz razliitih
vrsta tereta ili robe, laka teretna vozila (nosivost os 2-5 tona), srednje teretna
vozila 8nosivost od 5-9 tona) i teka teretna vozila (nosivost od 9-13 tona)
19

-
vuno vozilo (traktor, teglja) je motorno vozilo koje je namijenjeno za vuu

vozila bez vlastitog pogona (prikljunog vozila) s kojim ini skup vozila
- teglja je vuno motorno vozilo namijenjeno za vuu poluprikolica
- specijalna vozila su motorna vozila koja se svojim karakteristikama i izvedbom
mogu koristiti za prijevoz tereta specijalnih karakteristika (cisterne, hladnjae,
automjealice, komunalna vozila, vozila zimske slube)
2. prikljuna teretna vozila
- prikolica je prikljuno vozilo bez vlastitog motornog pogona namijenjeno za
vuu od motornog vozila (prikolica za prijevoz kontejnera, kiper)
- poluprikolica je prikljuno vozilo koje za razliku od prikolice nema prednju
osovinu nego se prednjim dijelom oslanja na vuno vozilo (teglja)
PRIJEVOZNA SREDSTVA U ELJEZNIKOM PROMETU

Prijevozna sredstva u eljeznikom prometu moemo podijeliti na:
a. motorni vlakovi imaju u sastavu dvoja ili troja kola koja su zglobno spojena
(elektromotorni i dizelmotorni vlakovi)
b. vuna prijevozna sredstva lokomotive , namijenjene su za vuu vagona koji
nemaju vlastiti pogon
- parne lokomotive
- dizel lokomotive
- elektrine lokomotive
c. vuena prijevozna sredstva vagoni
1. vagoni za prijevoz putnika
- vagoni sa sjedalima
- vagoni s posteljama
- vagoni s leajima
- restoran vagoni
- vagoni s biffeom
- potanski vagoni
2. vagoni za prijevoz tereta
- otvoreni vagoni s visokim stranicama (serija E)
- specijalni otvoreni vagoni s visokim stranicama (serija F)
- obini zatvoreni vagoni (serija G)
- specijalni zatvoreni vagoni (serija H)
- specijalni vagoni (hladnjae)
- plato vagoni
- specijalni plato vagoni namijenjeni za prijevoz automobila
PRIJEVOZNA SREDSTVA U POMORSKOM PROMETU

Sredstva prijevoza u pomorskom prometu namijenjena su za prijevoz putnika, tereta i ostale
namjene i moemo ih podijeliti na:
- amac je plovilo duine do 20 m, namijenjen za spaavanje, ribarenje, sport,
rekreaciju
20

-
gliser je plovilo posebnih karakteristika opremljen snanim motorima i

prvenstveno namijenjen za sport i rekreaciju
- jedrenjaci plovila dimenzija kao i kod amaca i veim namijenjena za sport i
rekreaciju
- jahta je plovilo posebno ureeno opremljeno za nautiki turizam i rekreaciju
- putniki brodovi plovila predviena za prijevoz putnika (putniki brodovi
velike obalne plovidbe, male obalne plovidbe, lokalne obalne plovidbe)
b. prijevozna sredstva za prijevoz tereta
- brodovi za prijevoz krutog tereta (generalni teret)
- brodovi za prijevoz tekueg tereta (nafta, voda)
- brodovi za prijevoz posebnih vrsta tereta (kontejneri, plinovi, kiseline)
- brodovi za prijevoz specijalno konstruiranih kontejnera
c. prijevozna sredstva specijalne namjene
- trajekti brodovi namijenjeni za prijevoz cestovnih vozila i eljeznikih
kompozicija preko morskih luka i zaljeva
- ledolomci
- brodovi svjetionici
- tehniki brodovi za obavljanje raznih radova na vodi i pod vodom (plovee
dizalice)
PRIJEVOZNA SREDSTVA U VODNOM PROMETU

Sredstva za prijevoz u vodnom prometu namijenjena su za prijevoz putnika i tereta na
rijekama, kanalima i jezerima. Ta plovila moemo podijeliti na:
- amac
- gliser
- putniki brodovi
- hidrokrilni brodovi
b. prijevozna sredstva za prijevoz tereta bez vlastitog pogona
- predstavljaju plovea skladita (trup im je namijenjen za smjetaj tereta)
1. tegljeni teretnjaci (teglenice) namijenjene su za tegljenje od strane
motornih tegljaa, te imaju ureaj za kormilarenje i prostorije za
posadu
2. potiskivani teretnjaci (potisnice) namijenjene su za potiskivanje od
strane motornih tegljaa, te nemaju ureaje za kormilarenje
c. prijevozna sredstva za prijevoz tereta s vlastitim pogonom
- motorni teretni brodovi
- motorni tegljai
- motorne potisnice
PRIJEVOZNA SREDSTVA U ZRANOM PROMETU

Prijevozna sredstva u zranom prometu predstavljaju svaku napravu koja se moe odrati u
zraku svojim vlastitim sredstvima bilo da lebdi ili da se kree, odnosno to je svaka naprava
koja se moe podii u zrak, letjeti odnosno kretati zrakom i spustiti na zemlju. Prijevozna
sredstva u zranom prometu dijelimo na:
21

-
aerostate
aerodine
putniki zrakoplov namijenjen za prijevoz putnika
teretni zrakoplov namijenjen za prijevoz tereta
vojni zrakoplovi
helikopteri
hidroavioni poletno-sletna staza je more ili jezero
jedrilica
rakete
baloni
POGONSKA ENERGIJA I POSTROJENJA

Energija je sposobnost obavljanja rada. Postoji vie vrsta energije koje je mogue
pretvoriti iz jednog oblika u drugi. Razlikujemo sljedee vrste primarnih oblika energije:
- kemijska energija (drvo, ugljen, sirova nafta, plin)
- nuklearna energija (uranij, torijum)
- potencijalna energija (vodeni tokovi, plima, oseka)
- kinetika energija (vjetar)
- vrui izvori i toplina mora
- energija zraenja (suneva energija)
U prometu za kretanje prijevoznih sredstava koristimo mehaniku i elektrinu energiju.
Mehanika energija je energija koja se dobiva najee transformacijom kemijske
energije.
Elektrina energija je energija koja se moe dobiti kao transformacioni oblik od svih
prije navedenih primarnih oblika energije. Elektrina energija (kao prijelazni oblik energije),
pretvara se u elektromotoru u mehaniku energiju koja pokree prijevozno sredstvo.
Kemijska energija je energija koja se ustvari pretvara izgaranjem u toplinsku energiju u
nekom toplinskom stroju, koji jedan njezini dio pretvara u mehaniki rad.
U prometu koristimo tri vrste goriva:
- tekua goriva (koriste se za pogon u svim granama prometa)
- kruta goriva (neznatno sudjeluju u ukupnom pogonu prijevoznih sredstava, i to samo
u eljeznikom prometu i od lokalnog su znaaja)
- elektrinu energiju (postaje sve znaajnija u eljeznikom prometu)
ODRAVANJE SREDSTAVA PRIJEVOZA I PRIJENOSA

Prometna sredstva i prijevozni putovi u toku eksploatacije podloni su troenju to za
posljedicu ima smanjenje vijeka trajanja, poveanje trokova koritenja i nepovoljan utjecaj
na sigurnost prometa.
Cestovni promet
Cestovna vozila za realizaciju prijevoznog procesa moraju biti ispravna, a njihova ispravnost
se postie pravilnom eksploatacijom i odravanjem. Odravanje cestovnih vozila obuhvaa
22

niz radnji koje se odnose na periodine preglede i popravke vozila, a obavljaju se u koji mogu
biti servisnog tipa opremljeni stanicama za kontrolu ispravnosti i tehniki pregled vozila.
Cesta kao izgraeni objekt podlona je troenju i to zbog klimatskih elemenata i uvjeta
eksploatacije, zbog toga je cestu potrebno odravati kako bi zatitili konstrukciju ceste od
oteenja. Odravanje cesta moe biti tekue (redovno), veliki popravci i obnova ceste
(rekonstrukcija).
eljezniki promet
Prijevozna sredstva u eljeznikom prometu takoer su podlona troenju to ima za
posljedicu utjecaj na ispravnost vozila. Ispravnost eljeznikih vozila osigurava se kroz tri
naina odravanja, a to su redovni, izvanredni i periodini pregledi, radnje zatitnog karaktera
i popravci (tekui, srednji i generalni).
eljeznika pruga se takoer mora odravati kako bi u ispravnom stanju omoguila brz i
siguran promet, a odravanje moe biti tekue, vei popravci i obnova (rekonstrukcija).
Vodni promet
Prijevozna sredstva u vodnom prometu (plovila) podlona su troenju naroiti zbog djelovanja
vlage. Kod odravanja plovila razlikujemo tekue odravanje (redovno), periodino
odravanje i generalne popravke. Obavezno je jednom godinje ienje podvodnog dijela
trupa broda zbog obrastanja algama i koljkama te je u tu svrhu plovila potrebno izvui iz
vode (na dokove).
Plovni put je takoer radi sigurnosti potrebno odravati. Odravanje plovnog puta sastoji se
od odravanja sredstava signalizacije i navigacije, te odravanje plovnog puta od zaleenosti,
a kod rijeka i od nanosa raznog materijala.
Zrani promet
Zbog smanjenja rizika leta zahtijeva se sigurna, temeljita i opsena provjera zrakoplova prije i
nakon leta. Najvanije je preventivno odravanje, a to znai da je potrebno promijeniti
dijelove zrakoplova prije mogueg nastupa oteenja. Zato dijelovi imaju propisan vijek
trajanja bilo da je vremenski odreeni ili u satima leta. Provjera ispravnosti zrakoplova kao i
izmjena manjih dijelova obavlja se na otvorenoj povrini ispred hangara, a vei popravci
obavljaju se u hangarima.
Odravanje poletno-sletne staze, prilaznih putova i platforme je jednako znaajno, pa ih je
potrebno istiti. Na tim povrinama nisu doputene nikakve neistoe ili naslage snijega i
leda.
Potanski promet
Sredstva u potanskom prometu odravaju se na nain slian onom u ostalim prometnim
granama. Potanske organizacije odravaju svoja prijevozna sredstva u vlastitim radionicama
ili kod drugih servisera.
OBILJEJA PROMETNIH GRANA

Cestovni promet
Neka od obiljeja cestovnog prometa su:
- vrlo irok radijus djelovanja koji omoguava prijevoz od mjesta proizvodnje do
mjesta potronje
23

-
posjeduje vrlo veliku mobilnost

omoguuje brzi prijevoz putnika na kratkim i srednjim udaljenostima
potronja goriva po jedinici proizvoda vrlo je velika
pri prijevozu na duljim relacijama ima visoku cijenu prijevoza
omoguava razliite vrste prijevoza jer posjeduje specijalna vozila
eljezniki promet
Neka od obiljeja eljeznikog prometa su:
- visoka udobnost putovanja
- visoki stupanj tonosti i redovitosti
- ne ovisi o vremenskim i klimatskim prilikama
- automatizacijom se poveava sigurnost u prometu
- omoguuje masovan prijevoz na velikim i srednjim udaljenostima
Zrani promet
Neka od obiljeja zranog prometa su:
- velika brzina putovanja
- visoki komfor tijekom putovanja
- velika potronja goriva to utjee na cijenu koritenja prijevoza
- prijevoz putnika na velike udaljenosti u to kraem vremenu
- omoguuje prijevoz visokovrijednih tereta na velikim udaljenostima
Vodni promet
Neka od obiljeja vodnog prometa su:
- prijevozni put omoguuje vrlo veliku propusnu mo
- potronja goriva je mala
- trokovi prijevoza opadaju s duljinom relacije
- prirodno-geografski uvjeti utjeu na ovu granu prometa
- prijevoz jeftinih i masovnih tereta na velike udaljenosti
- prijevoz putnika samo u turistike svrhe
OSNOVE TEHNOLOGIJE PRIJEVOZA I PRIJENOSA

Tehnologija prijevoza i prijenosa obuhvaa niz znanja, vjetina i postupaka uz uporabu
sredstava prijevoza i prijenosa u svrhu realizacije prijevozne usluge.
Svaka grana prometa ima svoj tehnoloki proces, koji s obzirom na predmet prijevoza moe
biti:
1. tehnoloki proces prijevoza putnika
2. tehnoloki proces prijevoza tereta
Bez obzira o kojoj se grani prometa radi kao i predmetu prijevoza u tehnolokom procesu
prijevoza postoje tri faze i to:
a. pripremna faza (I faza) obuhvaa radnje oko utovara prijevoznog sredstva na
mjestu utovara i specifine radnje s prijevoznim sredstvima u pojedinim granama
prometa, odnosno obuhvaa ulazak putnika u prijevozno sredstvo i utovar prtljage
b. prijevozni proces (II faza) obuhvaa prijevoz tereta odnosno putnika i prtljage
izmeu otpremnog i odredinog kolodvora
c. okonanje prijevoznog procesa (III faza) obuhvaa radnje na mjestu istovara
odnosno izlazak putnika i istovar prtljage
24

Tehnologija prijevoza u cestovnom prometu
Tehnologija prijevoza putnika sastoji se od tri faze i to:
a. priprema prijevoznog procesa
1. tehnoloki dio
- izbor prijevoznog puta i analiza prijevoznih uvjeta (klimatski uvjeti, ogranienje
brzine, stanje kolnika, trokovi)
- izbor vozila za prijevoz putnika (veliina i opremljenost)
- izrada voznog reda ( u linijskom prijevozu) ili plana puta ( u slobodnom
prijevozu)
- odreivanje posade vozila (brojano)
- kontrola eksploatacije i sve vezano uz ekonominost i sigurnost prometa
2. komercijalni dio
- za posadu vozila priprema i izdavanje prijevozne dokumentacije za posadu i
vozilo
- za putnika i prtljagu sklapanje ugovora o prijevozu i prodaje prijevozne karte i
rezervacije
b. prijevozni proces
1. I faza
- dolazak i postavljanje vozila na peron u polaznom terminalu
- prijem i smjetaj putnika i prtljage u vozilo
- ulazak putnika u vozilo
2. II faza
- prijevoz putnika i prtljage od polaznog do odredinog kolodvora
- pregled i naplata prijevoznih karata
- radnje vezane uz izmjenu putnika i pruanje ostalih usluga putniku u toku
prijevoza
3. III faza
- dolazak i postavljanje vozila na peron odredinog terminala
- izlazak putnika iz vozila
- istovar i izdavanje prtljage putniku
c. okonanje prijevoznog procesa
1. tehniki dio
- povratak vozila u garau
- pregled vozila
- priprema vozila za novi prijevoz
- smjetaj i ekanje vozila na novi prijevoz
2. komercijalni dio
- obraun i kontrola prijevozne dokumentacije
- analiza obavljenog prijevoza i prijevozne dokumentacije
Tehnologija prijevoza tereta sastoji se od tri faze i to:
1. tehnoloki dio
- izbor vozila za prijevoz tereta (veliina i opremljenost)
- izrada voznog reda ( u linijskom prijevozu) ili plana puta ( u slobodnom
prijevozu, to je najee) pri emu se odreuje stajanje vozila zbog odmora
vozaa
25

- odreivanje posade vozila (brojano)
- prijem i priprema tereta za prijevoz i pediterske aktivnosti oko otpreme tereta
- izbor mehanizacije za utovar, istovar i pretovar tereta
2. komercijalni dio
- za posadu vozila priprema i izdavanje prijevozne dokumentacije za posadu i
vozilo
- za teret sklapanje ugovora o prijevozu i priprema i izdavanje ostale prijevozne
dokumentacije za prijevoz tereta
1. I faza
- dolazak i postavljanje vozila na utovarno mjesto
- preuzimanje tereta
- utovar i slaganje tereta u tovarni prostor vozila
- ostale radnje zatite tereta
2. II faza
- prijevoz tereta od mjesta utovara do mjesta istovara
- poslovi oko tereta i vozila u toku prijevoza
3. III faza
- dolazak i postavljanje vozila na istovarno mjesto
- istovar tereta
- pediterske aktivnosti oko tereta
- predaja tereta primatelju u skladite ili na daljnju otpremu
c. okonanje prijevoznog procesa
1. tehniki dio
- povratak vozila u garau
- pregled vozila
- smjetaj vozila na parkiralite
2. komercijalni dio
- izdavanje tereta iz skladita primaocu i naplata prijevoza
26
Tehnologija prijevoza u eljeznikom prometu

Tehnologija prijevoza putnika sastoji se od tri faze i to:
1. tehnoloki dio
- izbor vunog i vuenog sredstva za prijevoz
- izrada voznog reda
- odreivanje osoblja vlaka (brojano)
- sastavljanje putnike kompozicije vlaka
2. komercijalni dio
- za posadu vozila priprema i izdavanje prijevozne dokumentacije za osoblje
vlaka i vlak
- za putnika sklapanje ugovora o prijevozu i prodaja prijevozne karte i
rezervacije
1. I faza
- dolazak i postavljanje putnike kompozicije na polazni peron i tehnikokomercijalni pregled kompozicije
- ulazak putnika u vlak
- prijem i utovar pote u potanske i slubene vagone
2. II faza
- prijevoz putnika, prtljage i pote od polazita do odredita
27

-
c.
pregled i naplata prijevoznih karata

radnje vezane uz izmjenu putnika i pruanje ostalih usluga putniku u toku
prijevoza
- radnje vezane uz utovar i istovar pote i paketa na usputnim kolodvorima
3. III faza
- dolazak putnike kompozicije na peron odredinog terminala
- izlazak putnika iz vagona
- istovar pote iz potanskih ili slubenih vagona i predaja nadlenoj slubi
okonanje prijevoznog procesa
1. tehniki dio
- dolazak kompozicije u tehniki terminal
- rastavljanje kompozicije
- pregled i opskrba vunog i vuenih sredstava za prijevoz
- priprema vunog i vuenih sredstava za novi prijevoz
- smjetaj i ekanje vunih i vuenih sredstava na novi prijevoz
2. komercijalni dio
- izdavanje poiljaka iz skladita primaocu i naplata prijevoza
Tehnologija prijevoza tereta sastoji se od tri faze i to:

1. tehnoloki dio
- izbor vunog i vuenog sredstva za prijevoz
- dostava vagona prema narudbi na industrijski ili manipulativni kolosijek
- prijem i priprema tereta za prijevoz i pediterske aktivnosti oko otpreme tereta
- izbor mehanizacije za utovar, istovar i pretovar tereta
- izrada voznog reda
- odreivanje osoblja vlaka
2. komercijalni dio
- za osoblje vlaka priprema i izdavanje prijevozne dokumentacije za osoblje
vlaka i vlak
- za teret sklapanje ugovora o prijevozu i izdavanje teretnog lista
- priprema i izdavanje ostale prijevozne dokumentacije za prijevoz tereta
1. I faza
- doprema i postavljanje vagona na utovarno mjesto
- preuzimanje tereta
- utovar i slaganje tereta u vagon
- doprema vagona s industrijskih ili manipulativnih kolosijeka u kolodvor
- sastavljanje kompozicije vlaka i tehniko-komercijalni pregled vlaka u polaznom
kolodvoru
2. II faza
- prijevoz tereta od mjesta utovara do mjesta istovara
- poslovi oko tereta u toku prijevoza
28
c.
3. III faza
- dolazak i postavljanje vozila na istovarno mjesto
- rastavljanje kompozicije vlaka
- dostava vagona na istovarno mjesto na industrijski ili manipulativni kolosijek
- istovar tereta
- predaja tereta primatelju u skladite ili na daljnju otpremu
okonanje prijevoznog procesa
1. tehniki dio
- doprema vagona do postrojenja za odravanje
- pregled i opskrba vagona
- priprema vunog i vuenih sredstava za novi prijevoz
- smjetaj i ekanje vunih i vuenih sredstava na novi prijevoz
2. komercijalni dio
- izdavanje tereta iz skladita primaocu i naplata prijevoza
29
TEHNOLOGIJA PRIJEVOZA S PRIMJENOM PALETA I

KONTEJNERA
PALETE
- paleta je transportno sredstvo na koju se slau komadne poiljke radi okrupnjavanja
teretne jedinice za laku i brzu manipulaciju
- palete se dijele na:
1. ravne palete
2. box palete
3. specijalne palete
- ravna paleta se izrauje od drveta i konstruirana je tako da je pogodna za slaganje svih
vrsta stvari
- najvie se koristi jer je jednostavna, lako se izrauje i ima nisku cijenu
- za povezivanje natovarenih stvari na paleti koriste se eline trake, uadi ili plastina
folija
- dimenzije ravnih paleta su sljedee:
a. 800 x 1 200 mm ( EUR palete)
b. 1 000 x 1 200 mm ( industrijske palete)
- ravna paleta oznaava se na sljedei nain:
a. na lijevoj noici naziv vlasnika (H)
b. na srednjoj noici znak proizvoaa i godina proizvodnje
c. na desnoj noici EUR (znak za razmjenjive palete u meunarodnom
prometu koje su standardizirane)
- box paleta je konstruirana tako da se na ravnu paletu postavlja puna ili reetkasta
ograda visine do 1 000 mm
- box paleta moe biti:
a. otvorena ili zatvorena
b. sa ili bez poklopca
c. izraena od metala ili u kombinaciji metal i drvo
- koristi se za prijevoz srednjih i manjih dijelova strojeva, komadnih stvari veih
vrijednosti
- oznake na box paleti su iste kao i na ravnoj paleti osim to se kod ovih paleta nalazi jo
individualni broj, masa, nosivost i obujam
- specijalne palete koriste se za prijevoz stvari koje se ne mogu prevoziti na drugim
vrstama paleta, a da se ne ugrozi sigurnost prometa i kvaliteta prijevoza
- uglavnom se koriste za prijevoz keramikih cijevi, bavi, eljezni profila
- izrauju se od drveta, metala
- bitne prednosti paletizacije su:
a. smanjenje oteenja i gubitaka na robi
b. vremensko skraenje utovara i istovara paletizirane robe
c. vremensko skraenje kod prekrcaja robe
d. rune operacije s paletiziranom robom svode se na minimum
e. smanjuje se broj potrebne radne snage
f. vei stupanj iskoritenja kapaciteta prijevoznog sredstva
g. velika uteda skladinog prostora
h. poveanje sigurnosti prijevoza robe
30

KONTEJNERI
- kontejneri su intermodalne transportne jedinice koje se u obliku zatvorene ili otvorene
posude koriste za transport robe
- kontejneri su prijevozni sanduci koji imaju sljedea svojstva:
a. trajnu strukturu i dostatnu otpornost za viestruku uporabu
b. slue za prijevoz robe jednim ili razliitim prometnim sredstvima
c. opremljeni su ureajima koji olakavaju manipulaciji
d. njihove dimenzije i konstrukcija odgovaraju propisima UIC-a
- prema nekim procjenama smatra se da ima preko 20 000 tipova kontejnera koji se
razlikuju prema svojim znaajkama i posebnostima
- prema namjeni kontejnere moemo podijeliti na:
1. univerzalni namijenjeni su za prijevoz pakiranih ili nepakiranih poiljaka
koje ne zahtijevaju posebne uvijete prijevoza
2. specijalni namijenjeni su za prijevoz stvari koje zahtijevaju posebne
uvijete prijevoza, namijenjeni su za prijevoz tekuina, plinova,
lakopokvarljive robe
-
prema veliini (volumenu) kontejnere moemo podijeliti na:

1. male zapremine 1-3 m3 i nosivosti od 1-3 t
2. srednji zapremine 3-10 m3 i nosivosti 3-5 t
3. veliki zapremine 10-60m3 i nosivosti 5-30 t
prema vrsti robe za koju su namijenjeni:
1. za suhi teret
2. za rasuti teret
3. za tekuine
4. izotermiki kontejner
5. za plinove
kontejneri imaju oznake koje omoguavaju prijenos informacija o kontejnerima i
njihovu kretanju, a mogu se svrstati u tri skupine:
1. oznaka vlasnika, serijski broj i kontrolna oznaka koja je uokvirena
2. oznaka drave vlasnice, dimenzije i vrsta kontejnera
3. oznaka bruto mase i tare kontejnera
dimenzije kontejnera oznaavaju se u stopama (1 stopa = 30.48 cm ), a najee se
koriste kontejneri od 20 i 40 stopa
prednosti kontejnerizacije su sljedee:
1. kontejner se lako prenosi s jednog prijevoznog sredstva na drugo
2. robom se praktino rukuje samo dva puta i to na poetku prijevoznog procesa kod
utovara i na kraju prijevoznog procesa kod istovara
3. smanjuju se trokovi utovara i istovara robe kao i trokovi pojedinanog pakiranja
poiljaka
4. bolje se koriste vagoni i poveava obrtaj prijevoznih sredstava
5. smanjuju se trokovi skladitenja
6. poveava se brzina manipulacije
7. smanjuju se manipulacijski i prijevozni trokovi
8. trgovinski, prometni i administrativni poslovi su jednostavniji
31
INTERMODALNI TRANSPORT
-
intermodalni transport predstavlja tehnologiju kojom se u prijevozu robe istodobno

koriste dva suvremena i odgovarajua transportna sredstva iz dviju razliitih
prometnih grana, pri emu je prvo transportno sredstvo zajedno s teretom postalo teret
za drugo transportno sredstvo iz druge prometne grane, s time da se transportni proces
odvija najmanje izmeu dviju drava
osnovna podjela suvremenih transportnih tehnologija bila bi:
a. tehnologija kopnenog prijevoza (cesta-eljeznica)
b. tehnologija kopneno-vodnog prijevoza (cesta-brod)
c. tehnologija kopneno-zranog prijevoza
prema Konvenciji o intermodalnom transportu postoje tri osnovna obiljeja
intermodalnog transporta:
1. prijevoz se obavlja uz pomo dva transportna sredstva iz dviju razliitih
prometnih grana
2. transportni proces odvija se najmanje izmeu dviju drava
3. mora postojati jedinstvena prijevozna isprava koja dokazuje da je ugovor o
prijevozu zakljuen, te da je prijevoznik koji je preuzeo robu na prijevoz duan
isporuiti preuzetu robu nakon izvrenja prijevoza
4. mora se raditi o jedinstvenom ugovoru za cijeli prijevozni put
karakteristike nekih transportnih tehnologija
a. HUCKEPACK tehnologija
podrazumijeva se tehnologija prijevoza cestovnih vozila natovarenih teretom na

eljeznikim vozilima
ova tehnologija ima tri varijante
tehnologija A kompletno cestovno vozilo se tovari na eljezniki vagon
tehnologija B prikolica ili poluprikolica cestovnog vozila se tovari na eljezniki
vagon
tehnologija C sanduk cestovnog vozila kao kontejner se tovari na eljezniki vagon
vertikalni ukrcaj i iskrcaj (najee kamionskih sanduka i kontejnera) provodi se
dizalicom, dok se horizontalni ukrcaj i iskrcaj bazira na povlaenju tereta smjetenog na
kotaima
32
b. Ro-Ro tehnologija
je tehnologija transportiranja prvenstveno kamiona, a rjee eljeznikih vagona
pomorskim i ili rijenim prijevoznim sredstvima specijalnih konstrukcija
utovar i istovar se obavlja po principu dokotrljaj - otkotrljaj preko specijalnih
navoznih rampi smjetenih na vie razina na pramcu ili na krmi broda
c. Lo-Lo tehnologija
je tehnologija transportiranja prvenstveno kamiona, a rjee eljeznikih vagona
pomorskim i ili rijenim prijevoznim sredstvima specijalnih konstrukcija
utovar i istovar se obavlja po principu podigni - spusti pomou odgovarajue luke
dizalice
d. Fo-Fo tehnologija
je tehnologija pomorsko-rijenog transportiranja robe
roba je smjetena u posebne plutajue kontejnere ili na teglenice i utovar i istovar tako
smjetene robe se obavlja izvan luke na otvorenom moru ili dijelu rijeke u odnosu na
matini brod
utovar i istovar se obavlja po naelu uplovi - isplovi
e. bimodalni sustav
radi se o tehnologiji cesta-eljeznica
vozila zvana Road-Railer mogu se uvrstiti u sastav vlaka kao pojedinane poiljke ili se
od njih mogu kompletirati poseban vlak Trailer Train
ta vozila imaju odvojen i nezavisan trap, pri prebacivanju vozila s ceste na eljeznicu,
vuno vozilo se odvaja i trailer se postavi na dvoosovinske sklopove i tako uvrsti u bilo
koji vlak ( postupak prebacivanja s jedne vrste prijevoza na drugu traje oko pet minuta)
33
f. Ro-La tehnologija
je tehnologija transportiranja cestovnih prijevoznih sredstava na eljeznikim
niskopodnim vagonima
utovar se obavlja elnim ulaskom kolone kamiona od posljednjeg vagona preko itavog
vlaka
OSNOVE EKONOMIKE PROMETA

- usporedbom razliitih grana prometa preko njihovih glavnih eksploatacijskih osobina mogli bi
definirati neke vanije karakteristike odnosno osobine
- tako promet karakteriziraju slijedee znaajke:
1. ekonominost je cijena koritenja prijevozne usluge (visina trokova)
- kada bi usporedili ekonominost pojedinih grana prometa mogli bi utvrditi da najvee trokove
ima zrani promet, a slijede ga cestovni, eljezniki pa rijeni
34

2. brzina prijevoza ovisi o tehnikim karakteristikama prijevoznog sredstva, kvaliteti
prijevoznog puta ( stanje kolosijeka), odnosu vremena vonje i stajanja
3. tonost prijevoza oznaava odvijanje prijevoza prema predvienom voznom redu, te je
vrlo vana zbog nadovezivanja na druge veze vlakova ili drugih prometnih grana
4. redovitost prijevoza podrazumijevamo odvijanje prometa bez prekida svakodnevno i u
toku 24 sata, za osiguranje redovitosti prijevoza poduzimaju se razliite mjere: zimi se
iste kolosijeci od snijega
5. sigurnost predstavlja bez rizino premjetanje ljudi i materijala s jednog mjesta na
drugo, najvaniji imbenik u sigurnosti prometa je ovjek, zatim prijevozni put i
prijevozno sredstvo
6. udobnost podrazumijevamo sigurno, udobno i lako putovanje putnika uz male napore i
mogunost zadovoljavanja svih potreba putnika ( komfor putovanja u IC vlaku ili 2.
razredu putnikog vlaka)
7. kapacitet prijevoza koliina prijevozne sposobnosti
PRIJEVOZNI TROKOVI
U toku prijevoznog procesa dolazi do troenja prijevoznih sredstava, infrastrukture i pogonske
energije kao i ulaganje ljudskog rada. Ovi trokovi ulaze u cijenu prijevozne usluge i tako
utjeu na poveanje cijene robe koja se prevozi. Na veliinu prijevozne usluge utjeu brojni
faktori kao to su:
- vrsta prijevoznog sredstva
- opseg ili koliina prijevoza
- udaljenost prijevoza
- iskoritenje prijevoznih kapaciteta
- vrsta robe
- kvaliteta usluge
- organizacija rada
Prijevozne trokove s obzirom na stalnost moemo podijeliti u dvije grupe:
a. fiksni ili stalni trokovi
b. varijabilni ili promjenjivi trokovi
Fiksni trokovi su uvijek isti bez obzira na veliinu (opseg) prometa. Varijabilni trokovi
vezani su uz veliinu prometa i zbog toga su promjenjivi.
Varijabilni trokovi mogu biti:
a. proporcionalni poveanje prometa dovodi do istog iznosa poveanja
varijabilnih trokova
b. degresivni trokovi rastu sporije od veliine prometa
c. progresivni trokovi rastu bre od veliine prometa
Pod fiksnim stalnim trokovima podrazumijevamo:
- amortizaciju prijevoznih sredstava
- trokove osiguranja
- trokove infrastrukture (prijevozni put, terminali)
- osobne dohotke radnika na odravanju prijevoznih sredstava i infrastrukture
- osobne dohotke radnika koji rade u pripremnom i zavrnom dijelu tehnologije
prijevoznog procesa
Varijabilni promjenjivi trokovi obuhvaaju u sebi trokove:
- goriva, maziva i ostalog potronog materijala
- osobne dohotke radnika koji neposredno sudjeluju u prijevoznom procesu
35
Osnove prijevoza i prijenosa pitanja za ponavljanje

1. to je promet i koje ga tri temeljne znaajke karakteriziraju.
2. Navedi neke od kriterija podjele prometa.
3. Navedi grane odnosno podsustave prometa.
4. Navedi neke od kriterija podjele cestovne mree.
5. Navedi osnovne elemente ceste.
6. to je trasa ceste.
7. Navedi tehnike elemente ceste.
8. to se ubraja u opremu ceste.
9. to se podrazumijeva pod donjim ustrojem ceste.
10. to se podrazumijeva pod gornjim ustrojem ceste.
11. Navedi neke od kriterija podjele eljeznike pruge.
12. to se podrazumijeva pod donjim ustrojem eljeznike pruge.
13. to se podrazumijeva pod gornjim ustrojem eljeznike pruge.
14. to je kolosijek i kako se dijele.
15. Navedi osnovnu podjelu signala u eljeznikom prometu.
16. Navedi neke od kriterija klasifikacije zrakoplova komercijalne namjene.
17. to je aerodrom i kako se dijele.
18. to sadrava osnovna staza.
19. to je zrani prostor, a to je zrani put.
20. Navedi zone letenja.
21. navedi reime letenja.
22. Navedi osnovne konstruktivne dijelove zrakoplova.
36

23. to je plovni put i kako se dijele.
24. Navedi neke od kriterija podjele luka i pristanita.
25. to je plovni put.
26. to su plovne rijeke.
27. to su plovni kanali.
28. to je prijevodnica.
29. Navedi osnovnu podjelu signalizacije u pomorskom prometu.
30. Navedi neke od znaajka potanskog i telekomunikacijskog prometa.
31. Koji su osnovni elementi terminala za prijevoz putnika u cestovnom prometu.
32. Koji su osnovni elementi terminala za prijevoz tereta u cestovnom prometu.
33. Koji su osnovni elementi terminala za prijevoz putnika u eljeznikom prometu.
34. Koji su osnovni elementi terminala za prijevoz tereta u eljeznikom prometu.
35. Koji su osnovni elementi terminala u zranom prometu.
36. Koji su osnovni elementi terminala u pomorskom prometu.
37. to su prijevozna sredstva i koja je njihova osnovna podjela.
38. Navedi prijevozna sredstva za prijevoz putnika u cestovnom prometu.
39. Navedi prijevozna sredstva za prijevoz tereta u cestovnom prometu.
40. Navedi prijevozna sredstva za prijevoz putnika u eljeznikom prometu.
41. Navedi prijevozna sredstva za prijevoz tereta u eljeznikom prometu.
42. Navedi prijevozna sredstva za prijevoz putnika u pomorskom prometu.
43. Navedi prijevozna sredstva za prijevoz tereta u pomorskom prometu.
44. Navedi prijevozna sredstva za prijevoz putnika u vodnom prometu.
45. Navedi prijevozna sredstva za prijevoz tereta u vodnom prometu.
46. Navedi prijevozna sredstva u zranom prometu.
47. to je energija i koji oblici energije postoje.
48. Odravanje sredstva prijevoza u cestovnom prometu.
49. Odravanje sredstva prijevoza u eljeznikom prometu.
50. Odravanje sredstva prijevoza u vodnom prometu.
51. Odravanje sredstva prijevoza u zranom prometu.
52. Navedi neke od karakteristika cestovnog prometa.
53. Navedi neke od karakteristika eljeznikog prometa.
54. Navedi neke od karakteristika zranog prometa.
55. Navedi neke od karakteristika vodnog prometa.
56. Faze u procesu prijevoza putnika u cestovnom prometu.
57. Faze u procesu prijevoza tereta u cestovnom prometu.
58. Faze u procesu prijevoza putnika u eljeznikom prometu.
59. Faze u procesu prijevoza tereta u eljeznikom prometu.
60. to su palete i kako se dijele.
61. Navedi neke od prednosti paletizacije.
62. to su kontejneri i kako se dijele.
63. Navedi neke od prednosti kontejnerizacije.
64. to je intermodalni transport.
65. Navedi i objasni neke od tehnologija intermodalnog transporta.
66. Navedi znaajke koje karakteriziraju promet.
67. to su prijevozni trokovi i kao se dijele.
68. Objasni fiksne i varijabilne trokove.
37

Osnove Prijevoza I Prijenosa

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Osnove Prijevoza I Prijenosa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Osnove prijevoza i prijenosa

PROMET KAO SUSTAV