Professional Documents
Culture Documents
Brigović Ivan - Osvrt Na Operaciju Bljesak U Dokumentima Republike Srpske Krajine
Brigović Ivan - Osvrt Na Operaciju Bljesak U Dokumentima Republike Srpske Krajine
Zagreb, 2009.
UDK: 355.432.1(497.5-3 Slavonija)1995(093.2)
Izvorni znanstveni lanak
Primljeno: 18. 12. 2007.
Prihvaeno: 4. 5. 2009
Uvod
Srpska pobuna u sjevernoj Dalmaciji tijekom 1990. godine nije se proirila
na zapadnu Slavoniju, iako je povremeno bilo poveanja napetosti i pogoranja
sigurnosnog stanja. Do zaotravanja situacije dolazi 1. oujka 1991. kada su u
Pakracu policajci srpske nacionalnosti i lokalni srpski ekstremisti razoruali
policajce Hrvate i preuzeli nadzor nad policijskom postajom i gradom s namjerom da nasilno provedu odluke srpskih vijenika Skuptine opine Pakrac
od 22. veljae 1991. o pristupanju opine Pakrac Srpskoj Autonomnoj Oblasti
(SAO) Krajini i ulasku tamonje policijske postaje u sastav Sekretarijata unutranjih poslova (SUP-a) Krajine. Pobuna je uguena intervencijom jedinica za
posebne namjene MUP-a Republike Hrvatske (RH) 2. oujka 1991., kada dolazi i do prvoga oruanog sukoba izmeu hrvatskih redarstvenika i pobunjenih
Srba. Sukob je zaustavila JNA postavljanjem tampon-zone izmeu hrvatskih
policajaca i srpskih pobunjenika, koji time dobivaju status ravnopravnih strana u sukobu. Predsjednik Predsjednitva SFRJ Borisav Jovi i vojni vrh eljeli
su dogaaje u Pakracu iskoristiti za uvoenje izvanrednog stanja, ali u tome
nisu uspjeli. Lokalne napetosti postupno se pretvaraju u dobro osmiljenu i
organiziranu srpsku pobunu, koja se iri na cjelokupni prostor zapadne Slavo39
nije. Donijevi, 12. kolovoza 1991., odluku o osnutku SAO Zapadne Slavonije,
posebne autonomne jedinice, pobunjeni zapadnoslavonski Srbi pokazali su
svoje prave namjere, koje potvruju 16. kolovoza 1991. napadom na hrvatske
snage na podruju Okuana.1 Poevi na podruju Okuana, sukobi su se brzo
proirili i zahvatili cjelokupno podruje zapadne Slavonije. Pobunjeni su Srbi,
uz potporu 5. korpusa JNA, ije je sjedite bilo u Banjoj Luci, krenuli u opi
napad s ciljem presijecanja RH na liniji Novska-Lipik-Pakrac-Daruvar-Virovitica. Potpomognuti tehnikom JNA i srpskim rezervistima iz Srbije i BiH,
pobunjeni Srbi su zauzeli znaajan dio zapadne Slavonije, ali su, unato poetnim uspjesima, zaustavljeni u estokim sukobima za Novsku, Lipik, Pakrac,
Grubino Polje, Daruvar i Novu Gradiku. Hrvatske snage uporno su branile
teritorij, a zatim su se poele pripremati za napadna djelovanja, u kojima je,
krajem 1991., osloboeno oko 2.275 km teritorija zapadne Slavonije.2 Pritom
je, 6. prosinca 1991., osloboen i Lipik, kao prvi grad u RH koji je u Domovinskom ratu osloboen nakon to su ga JNA i srpske paravojne postrojbe
okupirale. Stupanjem na snagu Sarajevskog primirja, 3. sijenja 1992., sukobi
su zaustavljeni, ime je oko 600 km teritorija zapadne Slavonije ostalo pod
srpskom okupacijom, pod kojom e biti sve do poetka svibnja 1995. godine.
Na okupiranom podruju zapadne Slavonije ivjelo je u vrlo tekim uvjetima izmeu 23.000 i 29.000 stanovnika, o emu svjedoi i podatak da, do 1994.
godine, veliki broj sela oko Pakraca nije imao struje, izgraenu infrastrukturu,
kao ni druge osnovne uvjete za ivot.3 Tekoj gospodarskoj situaciji na tom podruju, kao i na cjelokupnom prostoru RH koji se nalazio pod srpskom okupacijom, pridonijeli su i veliki izdaci pobunjenih Srba za vojsku i obranu. Iako su
ulagali znatna sredstva u vojsku, smatrajui da e orujem moi ouvati svoju
paradravu, poloaj pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji, zbog nepovoljnoga
geografsko-stratekog poloaja, okruenosti slobodnim dijelovima RH i postojanja samo jedne kopnene veze, mosta preko rijeke Save kraj Stare Gradike, s podrujem Bosne i Hercegovine pod srpskom kontrolom, bio je krajnje
nepovoljan. I strani strunjaci u diplomatskim i vojnim krugovima vidjeli su
okupirano podruje zapadne Slavonije sastavnim dijelom Republike Srpske
Krajine (RSK) samo u sluaju mirnog raspleta krize na podruju bive SFRJ ili,
to je smatrano puno teim, a kasnije e se zbog meusobnih nesuglasica i su1
O ratnim dogaajima na podruju zapadne Slavonije tijekom 1991. godine opirnije vidjeti u: Ivica DEBI-Ante DELI, Otkos, Bjelovar, 1999., Davor MARIJAN, Graniari (Prilog za
ratni put 108. brigade Zbora narodne garde Republike Hrvatske), Slavonski Brod, 2006., Franjo
SAMARDI, Novogradike ratne godine 1990.-1991., Nova Gradika, 1994., Rudi STIPI,
Napokon smo krenuli, Zagreb, 1996.
2
Opirnije vidjeti u: Ivica DEBI-Ante DELI, Otkos, Bjelovar, 1999., Rudi STIPI, Napokon smo krenuli, Zagreb, 1996. i Poeci suvremene hrvatske drave (kronologija procesa osamostaljenja Republike Hrvatske: od Memoranduma SANU 1986. do proglaenja neovisnosti 8. listopada
1991.), Zagreb, 2007., 126.-147.
3
Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje: HMDCDR),
Izvorna civilna, vojna i policijska dokumentacija tzv. RSK (dalje: Dokumentacija tzv. RSK), kutija (dalje: kut.) 291., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije,
Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995.
40
41
42
43
riju pod hrvatskom vlau, ubijen Tihomir Blagojevi. Njega je, jer mu je ubio
brata, ubio jedan Hrvat iz njegova sela Smrtia kraj Nove Gradike. Nakon toga
su pobunjeni Srbi, predvoeni bratom ubijenog Blagojevia, na dijelu autoceste koji je bio pod srpskim nadzorom, poeli pucati na automobile koji su tuda
prolazili, ubivi pritom nekoliko hrvatskih civila, te zarobivi njih petero koje
su, radi njihove bezbednosti, zadrali tijekom noi. Strahujui da bi hrvatske
vlasti to mogle iskoristiti kao povod za napad, pobunjeni su Srbi zarobljene
civile brzo oslobodili, pokazujui pritom veliku susretljivost.16 Cesta je nakon
toga zatvorena, a sukob veih razmjera izbjegnut je posredovanjem UNCROa, koji je zahtijevao ponovno otvaranje autoceste ujutro 29. travnja 1995. to se,
zbog protivljenja komandanta 18. korpusa SVK, pukovnika Laze Babia, i sekretara SUP-a Okuani Dragana Veselinovia, koji su vjerojatno slijedili upute
iz Knina, nije dogodilo.17 Pobunjeni Srbi ipak su pristali na otvaranje autoceste
u 6 sati ujutro 1. svibnja 1995. godine. I kada je, poto je policija u Okuanima
dobila usmeno nareenje od rukovodstva MUP-a da ukloni barikade i pripremi cestu za otvaranje, izgledalo da e se situacija smiriti, pukovnik Lazo Babi,
govorei kako ima drukiju naredbu, oko 20 sati 30. travnja 1995. obavjetava
sekretara SUP-a Okuani i javnost kako cesta ipak nee biti otvorena.18
O toj su odluci, koja je izravno posluila RH kao povod za pokretanje operacije Bljesak, njenoj opravdanosti, o tome tko je bio za, a tko protiv nje, pobunjeni Srbi puno raspravljali nakon pretrpljenog poraza. Prema srpskim dokumentima, odluku o neotvaranju autoceste donosi Milan Marti u dogovoru
s generalom eleketiem, te uz potporu Glavnog taba koji je, zbog prisutnosti
jakih snaga HV-a, smatrao da e otvaranjem ceste iste doi u jo povoljniji
operativno-taktiki poloaj. Pritom pukovnik SVK Branko Zebi istie da je
njihovu odluku proveo komandant 18. korpusa SVK, pukovnik Lazo Babi,
kojega i general Duan Lonar, podravi njegovu odluku, istie kao odgovornu osobu koja je, zbog napete situacije, donijela odluku o sprjeavanju prometa autocestom. Takve tvrdnje pukovnik Lazo Babi otro negira te istie kako
do hrvatske agresije ne bi ni dolo da je otvorena autocesta, za to se i sam
zalagao, optuujui pritom Glavni tab da je jedini mogao narediti otvaranje
ceste, ali to nije uinio.19 Za otvaranje autoceste, podravajui ujedno i pre16
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. korpusa, Spisak lica za razmenu, int. br. 1-69, 29. IV. 1995. Zarobljeni su Adam (Nikole) Grgi (roen 1941., iz Zagreba),
Ana (Antuna) Grgi (roena 1939., iz Zagreba), Boidar (Nikole) Pavlica (roen 1938., iz Slavonskog Broda), Vinko (Marijana) Lackovi (roen 1961., iz Slavonskog Broda) i Ivan pehar
(roen 1952., iz Staroga Petrovog Sela).
17
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, MUP, Resor dravne bezbednosti,
Izvetaj Resora dravne bezbednosti o saznanjima vezanim za uzroke pada Zapadne Slavonije,
broj: 08/2-0-1235/95, Knin, 9. VI. 1995.
18
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, Dravna komisija za utvrivanje
uzroka i naina pada Zapadne Slavonije, broj: 5-41/95, Knin, 4. VII. 1995.
19
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. Branko Zebi, Izvetaj, Troelji, 27. V.
1995., RSK, G SVK, Utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, pov. br. 3-393, 6. VII. 1995.,
RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i
nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995.
44
45
46
inenjerije 18. korpusa SVK, major Predrag Luki, istie postavljanje mnogobrojnih mina, ini se da ni sustav zapreivanja i utvrivanja objekata nije bio
na visini. Razliita su i izvjea o postojanju osnovnih skladita i zaklona, te
o fortifikacijskom ureenju linija obrane i rezervnim poloajima, koje major
Luki spominje kao ureene, dok se u drugim izvjetajima uglavnom navode
kao neureeni.28 Prema iskazima pripadnika specijalne policije RH, koji su sudjelovali u operaciji Bljesak, pobunjeni Srbi bili su iznimno dobro utvreni
i pripremljeni za obranu u selima Bobare, aprginci, Bijela Stijena, Gornji i
Donji Rogolji, te na podruju Omanovca i Ivanovca.29 Prema srpskim izvjetajima, problem je predstavljao i sustav veza koji se temeljio na ianim vezama,
uz koritenje kapaciteta i spojnih putova PTT-a, a bio je potpuno zastario, slabo popunjen vojnicima i sredstvima veze, te intenzivno prislukivan i ometan.30 Veliki problem predstavljala je i slaba popunjenost jedinica 18. korpusa
SVK, koji je trebao braniti podruje zapadne Slavonije od hrvatske agresije.
Prema ratnoj formaciji, korpus je trebao imati 8.379 pripadnika (622 oficira,
366 podoficira i 7.391 vojnika), ali je imao samo njih 4.773 (291 oficira, 506
podoficira i 3.976 vojnika), to je bila popunjenost od 57%.31 Ta se brojka ini
jo i dobrom, jer analiza izvjetaja jedinica iz njegova sastava pokazuje jo vei
nerazmjer izmeu njihove ratne formacije i stvarne popunjenosti u trenutku
otpoinjanja sukoba.32 Kao dodatni problem spominju se i meusobni sukobi
izmeu domaih Srba i Srba izbjeglih s teritorija pod ustakom vlau, koji su
inili oko 70% jedinica, te neslaganje i sukobi izmeu vojnih i civilnih vlasti to
je, uz sumnju i defetizam dijela boraca, iseljavanje, pa ak i spominjanje mirne
reintegracije, pridonijelo njihovu brzom porazu. Slabljenju srpskih obrambenih mogunosti pridonijelo je i premjetanje komande korpusa iz Okuana u
Staru Gradiku to je, prema dokumentima, unato protivljenju naroda i predstavnika vlasti, prema nareenju generala eleketia izvrio pukovnik Lazo
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. SVK Milan Jeki, Izvetaj o padu
Zapadne Slavonije, Knin, 9.VI.1995., HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Naelnik
ininjerije 18. K, major Predrag Luki, Izvjetaj o situaciji oko b/d vezanih za pad Zapadne Slavonije, 10. VI. 1995., Komanda slavonsko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje
podataka o dogaajima u Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13.
VII. 1995.
29
Marija KRE, Iznenaenja smo priutili njima, Halo 92 (Zagreb), br. 42, 29. V. 1995.,
4-5.
30
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. korpusa, Uticaj sistema veze
na RiK u b/d 1. V. 1995. i pregled sredstava veze u 18. korpusu, selo Troelji, 19. V. 1995., kap.
Zdravko Kljaji, Pismena izjava Komisiji G SVK, Nova Topola, 16. VI. 1995.
31
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Pregled brojnog stanja 18. K u momentu
agresije.
32
Ovo su podaci o popunjenosti jedinica 18. korpusa SVK, pri emu je prvo navedeno stvarno stanje, a zatim, u zagradi, popunjenost po propisanoj ratnoj formaciji: Komanda 18. korpusa
- 442 (463), 54. pjeadijska brigada - 1.320 (2.069), 51. pjeadijska brigada - 1.016 (2.239), 98.
pjeadijska brigada - 549 (1.978), 59. odred - 159 (603), 63. odred - 125 (603), 18. mjeoviti
artiljerijski puk - 267 (1005), Mjeoviti protuoklopni artiljerijski divizion - 122 (283), Laki artiljerijski divizion PVO - 131 (236), Taktika krupa-1 - izmeu 60 i 318, ovisno o izvoru (459), 91.
pozadinska baza 102 (97).
28
47
48
neral eleketi koji istie kako u agresiji na zapadnu Slavoniju sudjeluje oko
19000 vojnika i 1200 pripadnika MUP-a RH. Pritom, kao glavni hrvatski cilj
istie presijecanje zapadne Slavonije preko tee prohodnog zemljita, od Krika prema Trnakovcu te od Maike agovine prema Okuanskom Benkovcu.37
S druge strane, hrvatski podaci govore o sudjelovanju izmeu 7.200 i 16.374
hrvatskih vojnika i policajaca.38
49
smatrao kako je samo rije o hrvatskoj provokaciji kojoj je cilj nasilno otvaranje autoceste, pa su ostali potpuno iznenaeni hrvatskom snagom, odlunou, nainom i taktikom izvoenja napada. Za njih su posebice bili neoekivani napadi hrvatskih zrakoplova, koji su pogubno djelovali na srpski moral,
kao i masovna upotreba artiljerije i tenkova.41 Uz napomenu da je bilo i onih
koji su, obeshrabreni poetnim gubicima, naputali poloaje bez borbe, u dokumentima se istie da je veina pripadnika 18. korpusa SVK hrabro prihvatila
borbu protiv hrvatskih snaga. Iz njihova sadraja moe se zakljuiti da su Srbi
jai otpor pruili samo u prijepodnevnim satima 1. svibnja 1995., a da je onda
obrana popustila te da su vojnici, kako bi pomogli u evakuaciji svojih obitelji
i zbog straha od okruenja, poeli naputati poloaje, to se tijekom dana pretvorilo u opi bijeg.42
Srpski dokumenti pokazuju da su HV i snage MUP-a RH, krenuvi u 4,30
sati ujutro u napad sa sjevera iz Broice i sa zapada iz Drenovog Boka, najprije
uspjele osloboditi podruje Jasenovca. U vojnom rasporedu pobunjenih Srba
to podruje branila je Taktika grupa 1 na elu s potpukovnikom Borivojem
Pavloviem koja, zbog nespremnosti i malobrojnosti, nije pruila nikakav ozbiljniji otpor, iako se prema planovima komande 18. korpusa SVK morala samostalno braniti tri sata, a onda bi joj bila upuena pomo. Poetkom sukoba
ni zapovjednik Taktike grupe 1, koji se tada najvjerojatnije nalazio u Banjoj
Luci, ni njegov zamjenik nisu se nalazili na zapovjednom mjestu, pridonijevi
time opem rasulu i panici u jedinici. U kakvom je stanju bila Taktika grupa
1 najbolje govori podatak da je komandu 18. korpusa SVK obavijestila tek u
5,55 sati o hrvatskom napadu, na koji im je navodno doputeno uzvraanje
vatre tek puna dva sata nakon njegova poetka.43 Budui da je izostao ei
otpor Srba koji su se, zajedno s civilima, ve bili prebacili preko Save, hrvatske
snage ule su u Jasenovac u 13 sati 1. svibnja 1995. godine.44 elei skriti svoju odgovornost za brzi poraz, komanda Taktike grupe 1 krivotvorila je ratni
dnevnik u kojem se, uz detaljan opis sukoba i povlaenja, navodi da je Jaseno41
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje za informisanje, Dosadanje informacije o padu Zapadne Slavonije, pov. broj 6-67, 4. V. 1995., puk. Branko Zebi,
Izvetaj, Troelji, 27. V. 1995., puk. Lazo Babi, Odgovor na pitanja, Knin, 7. VI. 1995., RSK,
Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu
pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995., Borbena dejstva za Zapadnu Slavoniju
(Vanija iskustva i zapaanja).
42
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje za informisanje, Dosadanje informacije o padu Zapadne Slavonije, pov. broj 6-67, 4. V. 1995., Komanda Lad PVO 18.
K SVK, Izvjetaj o stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o iz sastava nae jedinice: prije,
za vreme i poslije izbijanja ratnih dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995.
godine, Gradika, 15. 5. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu
Slavoniju (Vanija zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje
odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995.
43
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Vojna pota 9162 TG-1 Jasenovac, Ratni
dnevnik Komande TG-1 01./02. 05. 1995. g., str. pov. br. 511-1, 8. V. 1995., puk. Milislav Sekuli,
Analiza borbenih dejstava TG-1 u odbrani Jasenovca i postupci grupe po izvlaenju juno od r.
Save (01, 02, 03. 05. 1995.), 12. V. 1995. god., M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 106.-108.
44
Hrvatske snage oslobodile Jasenovac, Veernji list (Zagreb), br. 11371, 2. V. 1995., 2-3.
50
51
52
nim stanovnitvom, povlaili su se prema Staroj Gradici. Prema srpskim dokumentima, prilikom povlaenja, na podruju Nove Varoi sukobljavaju se s
hrvatskim snagama te se, nakon viesatnih borbi, uspijevaju probiti kroz umu
prema Staroj Gradici i dalje prema teritoriju BiH pod srpskom kontrolom.
Stigavi u Staru Gradiku u 13,10 sati 2. svibnja 1995., komanda 54. pjeadijske
brigade nareuje gaanje Nove Gradike, pravdajui to hrvatskim gaanjem
Okuana.53 Hrvatski vojnici ulaze u Okuane nekoliko minuta poslije 13 sati
2. svibnja 1995., ime su se, na irem podruju Okuana i Pakraca, 51. pjeadijska brigada, 1. bataljun 54. pjeadijske brigade, 2. bataljun 98. pjeadijske
brigade, 59. daruvarski i 63. podravsko-slatinski odred te bataljun za intervenciju pobunjenih Srba nali u potpunom okruenju. Pruajui otpor jo jedan
dan, veina se njihovih pripadnika, uvidjevi kako je daljnji otpor uzaludan,
predaje 3. svibnja 1995. godine.54 Unato izriitoj zabrani generala eleketia,
pukovnik Lazo Babi je ve oko 10 sati ujutro 2. svibnja 1995. napustio komandno mjesto u Staroj Gradici, premjestivi ga u Bosansku Gradiku, to nije
bilo predvieno planom upotrebe. Hrvatske snage ule su u naputenu Staru
Gradiku oko 1 sat nakon ponoi 3. svibnja 1995. godine.55
Tijekom sukoba, Srbima je veliki problem predstavljao izostanak jake topnike potpore. Iako su imali razmjetene topove 155 mm u selu Drakseni,
bateriju topova 105 mm u Rogoljima i bateriju topova u selu Bobare, jedina
stalna topnika potpora, unato zabrani vodstva bosanskih Srba, bila im je baterija topova 130 mm koja je, doavi kao pomo s Banije, pod zapovjednitvom vodnika Dragana Janjanina, djelovala s podruja sela Lipovaa u Bosni
i Hercegovini. Ne pruivi jau potporu, pripadnici topnikih jedinica pobunjenih Srba naputaju i poloaje, ostavljajui pritom velike koliine tehnike
koja pada u hrvatske ruke.56 Osim toga, veliki im je problem predstavljala izmijeanost naroda i vojske to je, jer su mnogobrojni vojnici naputali poloaje kako bi izvukli na sigurno svoje obitelji, dovelo do pada morala i ujedno
pridonijelo njihovu brzom porazu. Tako se ve prvog dana sukoba pokree
Isto.
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, Dravna komisija za utvrivanje
uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95,
Knin, 11. VII. 1995., Hrvatska vlast u Okuanima, Veernji list (Zagreb), br. 11372, 3. V. 1995.,
3 i M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 106. Dio 2. bataljuna 98. pjeadijske brigade predaje se
ve popodne 1. svibnja 1995., a dio dva dana kasnije, dok se oko 50 njegovih pripadnika, zajedno
s komandantom, porunikom Stevanom Ljiljkom, izvlai preko Save 7. svibnja 1995. godine.
55
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. SVK Milan Jeki, Izvetaj o padu Zapadne Slavonije, Knin, 9. VI. 1995., Naelnik ininjerije 18. K, major Predrag Luki, Izvjetaj
o situaciji oko b/d vezanih za pad Zapadne Slavonije, 10. VI. 1995., RSK, Dravna komisija za
utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije,
broj: 1-43/95, Knin, 11. VII. 1995.
56
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO 18. K SVK, Izvjetaj o
stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije
izbijanja ratnih dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine, Gradika, 15.
5. 1995., Komanda 18. MAP-a. Izvetaj, Int. br. 5-113, 28. V. 1995., puk. Lazo Babi, Odgovor
na pitanja, Knin, 7. VI. 1995., Izvjetaj pukovnika Milana Jekia, 12. VI. 1995., ONO G SVK,
Zapaanja o stanju 18. K. od 1. do 23. maja 1995. godine.
53
54
53
velika kolona izbjeglica u kojoj je, osim ena, staraca i djece, bilo puno vojno
sposobnih i naoruanih mukaraca. Povlaenje srpskog stanovnitva bilo je
popraeno slabom koordinacijom vojske i taba Civilne zatite, to je izazvalo
kaos i onemoguilo izvlaenje najpovoljnijim pravcima, te dovelo do jo veih
rtava.57 Pobunjenim Srbima veliki problem predstavljao je i sustav veza, koji
je poetkom sukoba otkazao, pa su morali koristiti kurire. Osim to su doivjeli teak poraz, nisu uspjeli ni izvui vei dio sredstava veze.58 Ipak, i nakon
pretrpljenoga tekog poraza, general eleketi ostaje pri miljenju da se 18.
korpus SVK mogao uspjeno braniti 48 sati, dok pukovnik Lazo Babi smatra kako su srpske jedinice, s raspoloivim snagama, mogle uspjeno braniti
zapadnu Slavoniju tri do pet dana. Svoje miljenje pukovnik Babi temelji na
izvjetajima komandanata podinjenih postrojbi, koje su mu oni iznosili na
redovitim referiranjima, tako da je upitno je li on imao pravi uvid u stvarne
obrambene mogunosti svojih jedinica.59
Analizirajui djelovanje hrvatskih snaga tijekom borbi, u srpskim dokumentima istie se dobro pripremljena i dosljedno realizirana hrvatska propagandno-psiholoka djelatnost koja je, unosei razdor meu njih, utjecala na
ponaanje velikog broja Srba u zapadnoj Slavoniji. Naglaava se i pounost
suradnje HV-a i snaga MUP-a, a kao svojevrsno opravdanje navodi se da su
u izvoenju operacije te snage imale podrku SAD-a i Njemake, ali se ne
precizira kakva je ta potpora bila. Navodi se i da se, u pripremi i tijekom samih
borbi, HV koristio petom kolonom, koju ine lojalni Hrvati i, jo brojniji,
lokalni Srbi, a spominju se i lukavtine, poput odijevanja odora pripadnika
UN-a u kojima, prema srpskim izvjetajima, ak i vre borbene zadatke.60 Ana57
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO 18. K SVK, Izvjetaj o
stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije
izbijanja ratnih dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine, Gradika, 15.
5. 1995., puk. Branko Zebi, Izvetaj, Troelji, 27. V. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje
uzroka i naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95,
Knin, 11. VII. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za
pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., ONO G SVK, Zapaanja o stanju 18. K. od 1. do 23. maja
1995. godine.
58
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. korpusa, Uticaj sistema veze
na RiK u b/d 01. 05. 1995. godine i pregled sredstava veze u 18. K, str. pov. br. 31-42, s. Troelji,
19. V. 1995., kap. I. klase Tihomir Zori, Izvetaj u vezi pada Z Slavonije, s. Troelji, 14. VI.
1995., kap. Zdravko Kljaji, Pismena izjava Komisiji G SVK, Nova Topola, 16. VI. 1995., Komanda slavonsko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje podataka o dogaajima
u Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI. 1995.
59
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Stanje u Srpskoj vojsci Krajine posle agresije
na teritoriju Zapadne Slavonije (Informacija), Knin, 11. V. 1995., puk. Lazo Babi, Sugestija za utvrivanje istine o dogaajima u Zapadnoj Slavoniji, Banja Luka, 28. V. 1995. i Odgovor na pitanja,
Knin, 7. VI. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995.
60
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje za informisanje, Dosadanje informacije o padu Zapadne Slavonije, pov. broj 6-67, 4. V. 1995., general-ppuk. Milan
eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995.
i Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, 13. VII. 1995., Borbena dejstva za
Zapadnu Slavoniju (Vanija iskustva i zapaanja).
54
55
pripadnika Cigine grupe, koji sudjeluju u borbama oko Nove Varoi, Minuara iz Knina, koji su pokuali izvriti prodor iz smjera Stare Gradike, jedinice na elu sa sekretarom SUP-a Glina, koja je do tada bila angairana u
sklopu akcije Pauk oko Bihaa, i jedinice Ljute. Analizom ovih podataka
vidimo kako je pomo vojnih i policijskih snaga iz drugih dijelova RSK bila
zanemariva, to je negativno utjecalo na moral pobunjenih Srba u zapadnoj
Slavoniji, posebice zato jer je najavljivan dolazak vie tisua ljudi.66
Vidjevi da se situacija u zapadnoj Slavoniji nepovoljno razvija, Glavni tab
pobunjenih Srba pripremao je operacije u istonoj Slavoniji i Lici, od kojih se
odustalo zbog kanjenja priprema i sklapanja sporazuma o prekidu vatre. Ipak,
dokumenti pokazuju da SVK 2. i 3. svibnja 1995. na podruju sjeverne Dalmacije zaposjeda kotu 207 u selu Kai te poloaje u Gardijanima, Velikoj Glavi i
Prokljanu, koji su se nalazili u tampon-zoni, dok hrvatske snage zaposjedaju
objekte Trlo i Repetitor.67
Veliku nadu i znatnu pomo zapadnoslavonski Srbi oekivali su od bosanskih Srba. ak se, zbog nepovoljnoga stratekog poloaja, smatralo kako
ne moe ni biti uspjene obrane zapadne Slavonije ako se ne angaira Vojska
Republike Srpske. Prema navodima generala eleketia i pukovnika Marka
Vrcelja postojao je i vojni savez izmeu pobunjenih hrvatskih i bosanskih
Srba, to se oitovalo u njihovu zajednikom Vrhovnom savjetu obrane, o
kojem u dokumentima nije naena nikakva pismena potvrda.68 No, iluzija o
pomoi bosanskih Srba nestala je 1. svibnja 1995., kada general Momir Tali,
komandant 1. krajikog korpusa, koji neslanje vojne pomoi pravda ozbiljnom
ugroenou srpskog koridora u Bosanskoj Posavini, preko radija Banje Luke
izjavljuje da rat u zapadnoj Slavoniji nema nikakve veze s njima, pa e se 1.
krajiki korpus drati po strani. Pritom Press centar 1. krajikog korpusa upuuje Upozorenje hrvatskoj strani, potvrujui jo jednom svoje distanciranje
od sukoba, ako HV ne bude granatirao Republiku Srpsku.69 O izostanku pomoi bosanskih Srba, koji nisu ni doputali otvaranje topnike vatre sa svog
66
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. Branko Zebi, Izvetaj, Troelji, 27. V.
1995., RSK, MUP, Izvjetaj (Dravnoj komisiji za utvrivanje uzroka i naina pada Z Slavonije),
br. 08/1-1-4436/1-95, Knin, 28. V. 1995., ppuk. Milanko Babi, Izvjetaj u vezi pada Z Slavonije, Jasenovac, 9. VI. 1995., Izvjetaj majora Steva Nijemevia, Knin, 8. VI. 1995., kap. I. klase
Tihomir Zori, Izvetaj u vezi pada Z Slavonije, s. Troelji, 14. VI. 1995., Komanda slavonskobaranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje podataka o dogaajima u Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107/, 20. VI. 1995.
67
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje za informisanje, Dosadanje informacije o padu Zapadne Slavonije, pov. broj 6-67, 4. V. 1995., Stanje u Srpskoj vojsci
Krajine posle agresije na teritoriju Zapadne Slavonije (Informacija), Knin, 11. V. 1995., Ratni
dnevnik G SVK.
68
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., Marko VRCELJ, Rat za Srpsku Krajinu 1991.-1995., Beograd,
2002., 195.
69
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odelenje bezbednosti, Dnevni
izvetaj, str. pov. br. 37-366, 6. V. 1995., RSK, Dravna komisija za utvrivanje uzroka i naina
pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11. VII.
1995.
56
podruja, iako su se neki njihovi pripadnici ipak doli boriti, u vojnim i civilnim krugovima pobunjenih Srba, nakon tekog poraza u zapadnoj Slavoniji,
dosta se raspravljalo te su doneseni razliiti zakljuci i izreene optube. I dok
se uglavnom takav razvoj situacije pokuao objasniti deklarativnim karakterom njihova obeanja da e pruiti pomo, to nije jamilo i pomo u praksi,
general eleketi za izostanak pomoi izravno optuuje premijera Borislava
Mikelia i ministra obrane, pukovnika Radu Tanjgu, navodei kao razlog njihove loe odnose s Palama.70 O izostanku pomoi bosanskih Srba govori i spis
nepoznatog autora, datiran 3. lipnja 1995. godine. U njemu se navodi kako
su, na inicijativu Radovana Karadia, tijekom travnja 1995. nekoliko puta u
Bosni i Hercegovini odrani tajni sastanci na kojima se, u nazonosti Milana
Martia i generala eleketia, raspravljalo o budunosti zapadne Slavonije. Na
tim je sastancima voa bosanskih Srba navodno zastupao tezu o besmislenosti
obrane zapadne Slavonije i predlagao njezinu zamjenu za Oraje, Bosansku
Posavinu ili novac, smatrajui je dijelom RH. Prema tom dokumentu, dogaaji
na podruju zapadne Slavonije u travnju i svibnju 1995. bili su dio unaprijed
smiljenog scenarija, to, iako o tome nema potvrde u drugim dokumentima,
potie srpske prie o izdaji.71
Zapadnoslavonski Srbi ostali su i bez zrane potpore, koju su im prema
ratnom planu trebali pruiti zrakoplovi Republike Srpske s aerodroma Mahovljani. Prema rijeima komandanta 105. vazduhoplovne brigade SVK iz Udbine,
potpukovnika Ratka Dopue, koje nitko drugi ne potvruje, bosanski su Srbi
7. veljae 1995. na sastanku u Banja Luci obeali pruiti zranu podrku, bez
obzira na zrakoplovstvo NATO saveza i zabranu letenja nad Bosnom i Hercegovinom, to se nije dogodilo.72 Prema nekim podacima, piloti na aerodromu Mahovljani bili su spremni, ali nisu dobili suglasnost Radovana Karadia
za polijetanje.73 Uz to, izostala je i prava potpora 105. vazduhoplovne brigade
SVK, smjetene na aerodromu Udbina, koja je, dobivi ujutro 1. svibnja 1995.
od Glavnog taba SVK nareenje za podizanje mera b/g, bila spremna pomoi. Na kraju su, na zahtjev pukovnika Laze Babia, a prema naredbi generala
eleketia, od svih pripremljenih zrakoplova i helikoptera, poslana samo dva
70
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. MAP-a, Izvetaj, Int. br. 5-113,
28. V. 1995., puk. SVK Milan Jeki, Izvetaj o padu Zapadne Slavonije, Knin, 9. VI. 1995., RSK,
Komanda slavonsko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje podataka o dogaajima u Zapadnoj Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI. 1995., Dravna komisija za utvrivanje uzroka i
naina pada Z Slavonije, Izvjetaj o uzrocima i nainu pada Z Slavonije, broj: 1-43/95, Knin, 11.
VII. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., Borbe
za Z Slavoniju, maj 1995., Rad G SVK, ONO G SVK, Zapaanja o stanju 18. K u vremenu od
1. do 23. maja 1995. godine.
71
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., puk. SVK Milan Jeki, Izvetaj o padu Zapadne Slavonije, Knin, 9. VI. 1995., M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 97-120.
72
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 105. vazduhoplovne brigade,
Upotreba avijacije u Zapadnoj Slavoniji, str. pov. br. 01/13-215, 2. VI. 1995.
73
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odelenje bezbednosti, str. pov. br.
37-366, 6. V. 1995.
57
helikoptera, kojima nitko nije mogao rei to treba gaati.74 General elekti,
koga Milislav Sekuli, istiui da je u tome imao potporu Milana Martia, optuuje za sprjeavanje njegove upotrebe, nekoritenje zrakoplovstva pravdao
je zakljukom Glavnog taba, koji je vjerojatno donio sam ili u dogovoru s
Martiem, da zrakoplovi, zbog mogunosti hrvatskog napada i na ostala podruja pod srpskom kontrolom i zabrane leta nad Bosnom i Hercegovinom,
ne bi mogli uspjeno izvriti akciju u zapadnoj Slavoniji.75 U dokumentima
srpske strane navodi se da su tijekom borbi oteena dva hrvatska helikoptera
i sruen MIG-21, koji je oko 13 sati 2. svibnja 1995. kraj Stare Gradike oborilo
protuzrakoplovno topnitvo, smjeteno u selu Kozincima u Bosni i Hercegovini. Analizirajui utjecaj hrvatskog zrakoplovstva, u srpskim se dokumentima
istie njegovo djelovanje po prijelazima preko Save 2. svibnja 1995. godine.76
Uzaludno se oekivala i pomo Vojske Jugoslavije. Iako se u nekim dokumentima istie razumijevanje prema takvoj politici, izostanak pomoi Beograda teko je pogodio pobunjene Srbe koji su se osjeali izdanima i ostavljenima
na cjedilu. Pritom su posebno bili pogoeni izvjetavanjem TV-Beograd koja
je, umjesto izvjetaja o stradanju Srba u zapadnoj Slavoniji, izvjetavala o proslavi 1. maja diljem Srbije, kao i srameljivom osudom Hrvatske i ustrim
protestima protiv srpskog raketiranja ciljeva po dubini RH. Osim toga, Saveznoj Republici Jugoslaviji se zamjera i preveliki utjecaj na komadu 11. korpusa
SVK koja, nakon poetka sukoba u zapadnoj Slavoniji, nije pokrenula napadna
djelovanja na podruju istone Slavonije.77
Shvativi kako vojna pomo nee doi, a suoeni s tekim porazom, pobunjeni Srbi su pribjegli teroristikim metodama te su 2. i 3. svibnja 1995.,
uz druge gradove diljem RH, raketirali i sam Zagreb, ubivi pritom sedmero
i ranivi 176 civila. Odluku o raketiranju Zagreba donosi Glavni tab SVK,
koji ve oko 17,15 sati 1. svibnja 1995. izdaje zapovijed o podizanju borbene
gotovosti odjeljenja Orkan, u dogovoru s Milanom Martiem, koji se kasnije
74
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 105. vazduhoplovne brigade,
Upotreba avijacije u Zapadnoj Slavoniji, str. pov. br. 01/13-215, 2. VI. 1995.
75
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 2001., 110.-111.
76
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO 18. K SVK, Izvjetaj o
stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije
izbijanja ratnih dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine, Gradika, 15.
5. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Izvetaj o agresiji na Zapadnu Slavoniju (Vanija zapaanja i iskustva), 12. VI. 1995. i Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., Komanda slavonsko-baranjskog korpusa, Izvetaj Komisije za prikupljanje podataka o dogaajima u Zapadnoj
Slavoniji, pov. br. 1-107, 20. VI. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995., Ratni dnevnik G SVK.
77
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., G SVK, Odeljenje za informisanje, Dosadanje informacije o padu Z Slavonije, pov. br. 6-67, 4. V. 1995. Istie se kako SRJ ini sve to
moe i smije, pa i puno vie od toga, kako bi pomogla RSK, te da nee dozvoliti propast Srba
zapadno od Drine. G SVK, Odelenje bezbednosti, str. pov. br. 37-366, 6. V. 1995., Magnetofonski snimak sa tree sjednice prvog redovnog zasjedanja Skuptine RSK, odrane 18. 05. 1995.
godine u Borovu Selu, 72-82, general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25.
VII. 1995.
58
59
koji jedini meu pobunjenim Srbima govori o tome, istie kako su pregovori, iji je cilj bio prekid sukoba i mirno rjeenje krize, rezultirali oko ponoi
1./2. svibnja 1995. dogovorom o prekidu vatre, zaustavljanju hrvatskih snaga i
razrjeenju pitanja autoceste na prihvatljiv nain za Srbe.83 Kao lan delegacije pobunjenih Srba, na pregovorima sudjeluje i naelnik Glavnog taba SVK,
general Duan Lonar, kojega je eleketi obavjetavao o povoljnoj situaciji
u Zapadnoj Slavoniji i dobrom dranju srpskih jedinica, to nije odgovaralo
stvarnom stanju stvari. Srpska se delegacija vraa iz Zagreba ujutro 2. svibnja
1995., pa su pobunjeni Srbi mogli poeti gaati vitalne ciljeve diljem RH.84
Do prekida vatre nije dolo i hrvatski se napad nastavio. Zbog nemogunosti dolaska srpske delegacije na pregovore, koji su se trebali odrati u popodnevnim satima 2. svibnja 1995. na Plesu, predstavnici RH i pobunjenih Srba
sklapaju 3. svibnja 1995., uz pomo posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a
Yasushija Akashija, usmeni Sporazum o prekidu neprijateljstava koji je, prema dogovoru, trebao biti naknadno potpisan. Prema njemu, borbe su trebale
prestati do 16 sati 3. svibnja 1995. godine.85 U dokumentima srpske strane navodi se da je u skladu s tim u 15 sati 3. svibnja 1995. Glavni tab pobunjenih
Srba naredio svim jedinicama prekid svih borbenih djelovanja.86
Prema zapovijedi pukovnika Laze Babia, koja je izdana oko 15 sati 2. svibnja 1995. komandantu 51. pjeadijske brigade, potpukovniku Harambaiu,
oko 7.000 srpskih vojnika i civila koji su se nali u okruenju na podruju
Pakraca, Gavrinice, eovice i Omanovca, trebali su tijekom sljedea dva dana
predati oruje Argentinskom bataljunu UNCRO-a, to je bilo dogovoreno s
hrvatskom stranom.87 O samom razvoju situacije oko predaje srpskih vojnika i
civila na pakrakom podruju u srpskim dokumentima postoje razliiti izvjetaji. Prema jednima, kada su opkoljeni vojnici trebali predati oruje, hrvatski
su gradovi raketirani, to je ocijenjeno kao povod hrvatskoj strani da prekri
sporazum i pone, uz jaku artiljerijsku vatru, zarobljavati srpske vojnike i narod u okruenju. U drugima se istie bezrazlono hrvatsko gaanje Srba u
okruenju i zarobljavanje na prijevaru potpukovnika Harambaia, kojeg su
pripadnici UNCRO-a, umjesto na pregovore, odveli transporterima do hr83
Isto. arini navodi kako su predstavnici pobunjenih Srba i UNCRO-a traili obustavu
akcije i povlaenje hrvatskih snaga na poetne poloaje. S tim u vezi, Yasushi Akashi predloio je
sporazum od pet toaka, kojim bi se zaustavili sukobi. Taj je sporazum, na kojeg se najvjerojatnije poziva general eleketi, srpska delegacija odmah prihvatila, dok ga je hrvatska odbacila.
84
Isto. HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Borbe za Z Slavoniju, maj 1995., Rad
G SVK, M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 115.
85 Postignut sporazum o prekidu neprijateljstava, Veernji list (Zagreb), br. 11373, 4. V.
1995., 3.
86
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, G SVK, Prekid borbenih dejstava na
liniji razdvajanja sa hrvatskom vojskom, str. pov. br. 3-217, 3. V. 1995. godine.
87
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. korpusa, Redovni borbeni
izvetaj, str. pov. br. 18-290, 4. V. 1995., Junaka bitka Steve Harambaia, Glas srpski (Banja
Luka), br. 7657, 4. V. 1995., 1., Nikola IVKANEC, Moja sjeanja: Domovinski rat 91.-95.: Glina,
Daruvar, Pakrac, 2006., 217.-251.
60
61
Iako se u nekim dokumentima to pokualo uljepati ili prikriti, izvlaenje poraenih srpskih jedinica i civilnog stanovnitva iz zapadne Slavonije
na prostor Bosne i Hercegovine pod srpskom kontrolom bilo je neorganizirano, popraeno panikom i rasulom. Zbog ope pomutnje, dio vojnika bacao
je oruje, a osim velikih koliina borbenih i neborbenih sredstava, koja nisu
uspjeli izvui niti prethodno unititi, pobunjeni su Srbi, iako je dio ranjenika
ve tijekom borbi prebaen u Bosansku Gradiku, ostavljali putem svoje poginule i ranjene borce, to dovoljno svjedoi o panici u njihovim redovima.93
Izvuene srpske civile i vojnike u Bosanskoj Gradici, Novoj Topoli i Aleksandrovcu 3. svibnja 1995. posjeuju Milan Marti, koji pokuava smiriti kaotinu situaciju, te vladika slavonski Lukijan i vladika cetinjski Amfilohije kao
izaslanici patrijarha Pavla.94 Uz to, odlukom Vlade RSK, donesenoj 3. svibnja
1995., u Bosanskoj Gradici osnovan je tab za prihvat i smjetaj stanovnitva
zapadne Slavonije koji je, uz Krizni stoer, organizirao prihvat srpskog stanovnitva koje pod zatitom UNCRO-a naputa zapadnu Slavoniju i dolazi na
banjaluko podruje.95 Piui o dolasku Srba iz zapadne Slavonije, u srpskim
dokumentima istie se sporost tog procesa emu su, elei dobiti na vremenu
i time onemoguiti pritisak na Hrvate u banjalukoj regiji, pridonijele hrvatske vlasti. Pritom se istie da su sprijeeni svi pokuaji nasilnog upada srpskih
vojnika u kue i stanove obitelji nesrpske nacionalnosti i dranje situacije pod
kontrolom na banjalukom podruju, to demantiraju sluajevi novih izbjeglica koje u RH dolaze s tog podruja.96
Veina pobunjenih Srba naputa podruje zapadne Slavonije prije dolaska
HV-a, dok veina njih s podruja Pakraca, iako nisu bili prisiljeni na to, odlazi
tijekom svibnja i lipnja 1995. godine. Naime, nakon putanja iz zatvora veina
pobunjenih Srba, dvojei izmeu povratka svojim kuama i odlaska, odluuje
se za odlazak. Uzroke toga treba traiti u njihovu strahu i nepovjerenju prema
hrvatskim vlastima te injenici da velika veina njih nije eljela prihvatiti i
priznati hrvatsku vlast.97 Razmiljanja veine pobunjenih Srba o ivotu pod
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda Lad PVO 18. K SVK, Izvjetaj o
stanju morala, te ponaanju i raspoloenju v/o iz sastava nae jedinice: prije, za vreme i poslije
izbijanja ratnih dejstava na podruju Zapadne Slavonije, 01./02. 05. 1995. godine, Gradika, 15.
5. 1995., Magnetofonski snimak sa tree sjednice prvog redovnog zasjedanja Skuptine RSK,
odrane 18. 05. 1995. godine u Borovu Selu, 34 i 41, Izvjetaj majora Steva Nijemevia, Knin,
8. VI. 1995., RSK, G SVK, Komisija za utvrivanje odgovornosti vojne organizacije za pad Z
Slavonije, pov. br. 3-430, Knin, 13. VII. 1995., general-ppuk. Milan eleketi, Pad Zapadne Slavonije, Knin, 25. VII. 1995., Pregled raspoloivih TMS prije agresije i izvuenih TMS iz 18. K.
94
Junaka bitka Steve Harambaia, Glas srpski (Banja Luka), br. 7657, 4. V. 1995., 1.
95
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. K, Izvetaj o stanju u 18. K,
str. pov. br. 1/10-1, s. Troelji, 13. V. 1995., IKM G SVK, Izvetaj o realizaciji postavljenih zadataka u 18. K, str. pov. br. 1/10-10, 21. V. 1995.
96
Isto. Franjo KOMARICA, U obrani obespravljenih: izbor iz dokumenata banjalukog biskupa i Biskupskog ordinarijata Banjaluke tijekom ratnih godina od 1991. do 1995., Zagreb, 2003.
97
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 4. LBR, Redovna informacija,
pov. br. 669-3, 15. V. 1995., RSK, Komesarijat za izbjeglice, broj: 01-566/1-35, Knin, 16. V. 1995.,
N. BARI, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., 499. U izvjetaju komande 4. lake brigade
93
62
hrvatskom vlau najbolje oslikavaju rijei Milana Martia koji je, govorei o
Planu Z-4, na zasjedanju Skuptine RSK u veljai 1995. u Kninu izjavio: Zar
da pristanemo na vlastitu smrt? ivot u Hrvatskoj bio bi gori od svakog rata.
ivot u Hrvatskoj - zar bi to bio ivot?98
Pretrpjevi teak poraz, Zapadnoslavonski korpus pobunjenih Srba, optereen problemima zbrinjavanja civila i vlastitih obitelji, pokuao je organizirati
svoje komandno mjesto u garai jedne privatne kue u selu Troeljima kraj Bosanske Gradike. Tu je komanda razbijenoga korpusa prikupljala naoruanje i
vojnu opremu koje, poevi od 12. svibnja 1995., alje u 75. pozadinsku bazu
erkezovac kraj Dvora na Uni i Petrinju.99 Meu poraenim srpskim vojnicima vladala je razoaranost i apatija, komandanti, koji se nisu smjeli pojaviti
pred narodom, meusobno su se optuivali, a nitko nije ni znao brojno stanje
ljudstva. Zbog opeg rasula i rasipanja vojnika na sve strane, pukovnik Slobodan Peri, koji je 4. svibnja 1995. imenovan novim komandantom korpusa,
predlae 13. svibnja 1995. Glavnom tabu SVK njegovo rasformiranje.100 Novu
komandu imenovao je Krizni tab zapadne Slavonije na elu s Duanom Vitezom, smjeten u selu Troeljima, a ne Glavni tab SVK, to dovodi u pitanje
njegovu legitimnost.101 Prema M. Sekuliu, dotadanji komandant, pukovnik
Lazo Babi, premjeten je u Operativno nastavni odsjek Glavnog taba SVK,
ali se nije javio na dunost.102 Nakon izvlaenja srpskih vojnika juno od Save,
vojna policija Vojske Republike Srpske, uz obrazloenje da se nalaze na tuem
teritoriju, poinje ih uhiivati, oduzimati im oruje i borbenu tehniku, pa ak
i tui pendrecima, to potie njihovo masovno iseljavanje, ak i organiziranim
konvojima, prema istonoj Slavoniji i Srbiji. Dio srpskih vojnika naseljava se
navodi se kako se ceni da je do sada iz Z Slavonije izbeglo oko 11 000 ljudi, od kojih je evidentirano njih 9500, dok se u izvjetaju Komesarijata za izbjeglice RSK navodi kako je, do 16. svibnja
1995., iz zapadne Slavonije izbjeglo 9.903 ljudi. Nikica Bari iznosi podatke Tadeusza Mazowieckog, posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava, prema kojima ve tijekom 1. i 2. svibnja
1995. zapadnu Slavoniju naputa oko 10.000 Srba, dok jo 2.000 s podruja Pakraca odlazi do
poetka lipnja.
98
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 490., RSK, Skuptina, Magnetofonski snimak sa
prve vanredne sednice Skuptine RSK odrane 8. II. 1995. godine u Kninu, Knin, 8. II. 1995., 7.
99
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. korpusa, Vanredni izvetaj
o stanju u 18. Korpusu, str. pov. broj 18-294, s. Troelji, 9. V. 1995., RSK, G SVK, Izvlaenje
borbene tehnike i drugih MTS 18. K, str. pov. br. 3-243, 10. V. 1995., Komanda 18. K, Izvetaj o
stanju u 18. K, str. pov. br. 1/10-1, s. Troelji, 13. V. 1995., Komanda 18. K, Izvetaj o realizaciji
zadataka, str. pov. br. 1/10-3, Troelji, 16. V. 1995., Komanda 18. K, Obezbeenje nesmetanog
prolaza u z/o 1. KK, str. pov. br. 1/10-4, Troelji, 17. V. 1995., naelnik InSl SVK, puk. Mirko
Boi, Zapaanja i podaci o boravku u 18. K, dana 4. i 5. V. 1995., 28. V. 1995.
100
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Komanda 18. korpusa, Predlog mera za
reavanje stanja 18. korpusa, str. pov. br. 1/11, s. Troelji, 13. V. 1995. , naelnik InSl SVK, puk.
Mirko Boi, Zapaanja i podaci o boravku u 18. K, dana 4. i 5. V. 1995., 28. V. 1995., Izvjetaj
ppuk. Steve Babca, Nova Topola, 10. VI. 1995.
101
M. SEKULI, Knin je pao u Beogradu, 110.
102
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., Milislav Sekuli, Personalni izvjetaj o stanju u 18. korpusu.
63
64
pritom njihovu pomo.108 Bez pravih argumenata optuuje ih se za otvoreno stavljanje na hrvatsku stranu, nereagiranje na hrvatske pritiske i blokade
te dvolinost jer su im postupci HV-a, koji su okarakterizirani kao agresija
i zvjerstva, bili dobro poznati, ali su o tome utjeli. Najvie je optubi bilo na
raun Argentinskog bataljuna UNCRO-a koji, uz optube za izravno stavljanje u hrvatsku slubu, pobunjeni Srbi smatraju i djelomino odgovornim za
stradanje srpskih vojnika i civila, kako onih koji su ostali u okruenju, tako i
onih koji su zavrili u ustakim logorima i zatvorima.109 U srpskim dokumentima istie se nezadovoljstvo i Jordanskim bataljunom UNCRO-a, za koji se
navodi kako je, ustupivi im svoje poloaje i dio tehnike, otvoreno suraivao s
hrvatskim snagama.110 Najbolje odnose, iako su se s njima 1. svibnja 1995. sukobili u podruju Pustara, pobunjeni Srbi imali su s pripadnicima Nepalskog
bataljuna UNCRO-a, za koje se navodi da su bili korektni i da nisu pruali
otpor prilikom izvlaenja tekog naoruanja iz skladita.111 Nezadovoljna ponaanjem njegovih pripadnika, komanda 18. korpusa SVK zatraila je i javno
objanjenje od Zapovjednitva UNCRO-a u sektoru Zapad, od kojeg se, jer
nije branila njihovo podruje od hrvatske agresije, trai i isprika srpskom
narodu zapadne Slavonije.112 Iako su imali puno primjedbi na njihov rad, kontakte s UNCRO-om i drugim meunarodnim organizacijama pobunjeni Srbi
uspostavljaju odmah nakon brutalne agresije RH, pa tako ve 5. svibnja 1995.
Yasushi Akashi dolazi u Pakrac.113
65
66
67
68
Zakljuak
Nakon dugogodinjeg odugovlaenja pobunjenih Srba, koji su smatrali da
i dalje mogu diktirati uvjete, hrvatske su vlasti bile prisiljene na vojno oslobaanje okupiranog teritorija zapadne Slavonije. Iskoristile su za to pogodan
trenutak i 1. svibnja 1995. pokrenule napad, tijekom kojeg su pripadnici HV-a
i MUP-a RH u samo tri dana razbili 18. korpus SVK, koji je u borbama doivio
potpuni slom. Uzroke poraza pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji, koji nisu
odraz jednog trenutka, ve dugotrajnih procesa, s jedne strane treba traiti u
dobroj pripremi i snazi hrvatskih oruanih snaga, a s druge strane u siromatvu, rasulu i nesuglasicama meu pobunjenim Srbima koji su tijekom sukoba pokazali potpunu nemo. Srpski poraz odraz je stvarne situacije i realnog
odnosa snaga na vojnom polju, a teka kriza na okupiranim dijelovima RH i
nesloga, kako meu pobunjenim hrvatskim Srbima, tako i meu Srbima openito, samo mu dodatno pridonose. Prie o izdaji Savezne Republike Jugoslavije
i Republike Srpske, iako u dokumentima o tome postoje neke naznake, treba
ponajprije gledati kao pokuaj opravdanja za teki poraz i zamjenu vlastite nemoi tuom izdajom, to vie to i veliki dio pobunjenih Srba nije bio spreman
boriti se za svoju paradravu. Pregled izvjetaja srpske strane o razlozima vojnog poraza SVK u zapadnoj Slavoniji govori tome u prilog. ivei u iluzijama i
nakon pretrpljenog tekog poraza, pobunjeni Srbi, oekujui kako e dotadanje okupirano podruje zapadne Slavonije ponovno doi pod njihovu vlast, i
dalje nisu bili svjesni stvarne politike situacije u kojoj je njihova paradrava
brojila posljednje dane.
HMDCDR, Dokumentacija tzv. RSK, kut. 291., RSK, G SVK, Pokretanje odgovornosti
Vojne organizacije za pad Zapadne Slavonije, pov. br. 3-278, 28. V. 1995.
129
69
SUMMARY
A LOOK AT OPERATION BLJESAK (LIGHTNING) IN THE DOCUMENTS OF THE SERB REPUBLIC OF KRAJINA
In this work the author, for the most part based on archival documents
of rebel Serbs from Croatia, describes events in the occupied areas of western
Slavonia from the time an agreement was reach on 2 December 1994 to open
the highway from Zagreb to Lipovac until the liberation of the area and the
establishment of legitimate Croatian authority at the beginning of May 1995.
Besides the conflicts and events which preceded this and led to it, the author
wanted to point to the conditions between the rebel Serbs before, during, and
after the battles, as well as their relations with the Federal Republic of Yugoslavia and the Serb Republic. By analysis of their interrelations, an attempt
was made to ascertain the conditions in the occupied part of the Republic of
Croatia, as well as to show and explain the reasons for the Serb demise and
their military defeat.
Key words: Western Slavonia, Rebel Serbs, Operation Bljesak
70