Professional Documents
Culture Documents
Menadžment U Prometu.
Menadžment U Prometu.
SEMINARSKI ZADATAK
Zagreb, 2013.
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet prometnih znanosti
SEMINARSKI RAD
Mentor:
Studenti:
Zagreb, 2013
SADRAJ:
1. UVOD.....................................................................................................................................2
2. EUROPSKI PROMETNI SUSTAV........................................................................................3
3. POETNI RAZVOJ ZAJEDNIKE PROMETNE POLITIKE EUROPSKE UNIJE
( COMMON TRANSPORT POLICY-CTP)...............................................................................6
3. POETNI RAZVOJ ZAJEDNIKE PROMETNE POLITIKE EUROPSKE UNIJE
( COMMON TRANSPORT POLICY-CTP)...............................................................................6
4. ZAJEDNIKA PROMETNA POLITIKA (COMMON TRANSPORT POLICY-CTP)
TIJEKOK 1990-TIH GODINA................................................................................................10
5. ZAJEDNIKA PROMETNA POLITIKA (COMMON TRANSPORT POLICY-CTP)
NAKON 2000.GODINE DO DANAS.....................................................................................11
6. PROGRAMI POMOI EUROPSKE UNIJE U SKLOPU PROMETNE POLITIKE.........17
6.1. Predpristupni program Phare.........................................................................................17
6.1.1. PHARE 2005..........................................................................................................18
6.1.2. PHARE 2006..........................................................................................................18
6.1.3. PHARE 2006..........................................................................................................19
6.2. Pretpristupni program ISPA...........................................................................................19
6.3. Predpristupni program IPA............................................................................................22
6.4. MARCO POLO II..........................................................................................................23
7. ZAKLJUAK.......................................................................................................................24
8. LITERATURA......................................................................................................................25
1. UVOD
Transport vri vaan utjecaj u oblikovanju ljudskog zemljopisa Europe. Vojna
osvajanja u prolosti su se dogaala po definiranim koridorima a i razvoj gradova je vezan uz
vorita prometne mree. Tehnoloki napredak, politike ambicije i novi ekonomski uvjeti su
promjenili prirodu navedenog ali temeljna vanost ostaje. Uloga transporta se poveala nakon
2. svjetskog rata kao dio ekonomske obnove. Institucije poput Europske konferencije
ministara transporta (ECMT) je osnovana kao dio Marshallovog plana u svrhu obnove
transportne infrastrukture dok je Europska zajednica za ugljen i elik (ECSC) podupirala
efikasnost europskog eljeznikog sustava.
Transport kao industrija direktno zapoljava 7% radne snage Europske unije, sudjeluje
sa 7% BDP-a i konzumira 30% energije. No, ipak pored vanosti transporta na temelju
navedenog, vea uloga prometa sa ekonomskog gledita se oituje kroz trgovinu i
eksploatiranju komparativnih prednosti regija, drava i kompanija. Uz napredak tehnologija
sredinom 19.stoljea te jaanja vanosti transporta u ekonomiji openito, cijene transporta i
izgradnja mree sluili su za protekciju domae industrije slino trgovinskim barijerama.
Pojedine drave su donijele politike koje su donosile benefite u kratkom roku.
Pojava supply chain management-a, just in time-a dovele su do veeg uvaavanja
openite potrebe za poveanjem za efikasnosti transporta ako regija kao cjelina eli uspjeno
konkurirati u globalnoj ekonomiji. Cilj je postii da je efikasnost logistike transporta u EU
barem usporediva s drugima kako bi se osiguralo da radna snage, resursi i kapital drava
lanica budu iskoriteni na optimalan nain. Suprotno ovoj irokoj pozadini EU je prvotno
pokuavala razviti politiku transporta, od ega je CTP samo jedan element, koji je stvoren
kako bi se smanjila nesloga. Trebalo je vremena da se CTP i drugi elementi spoje kako bi
predstavljali neto poput jedinstvene strategije. Od potpisivanja Ugovora o Europskoj
ekonomskoj zajednici dolazilo je do promjena naglaavanja i estih promjena tipova politike
koja se smatrala primjerenom za postizanje ovih pokretnih ciljeva.
Akcijski program. Nglasak ovih inicijativa je bio u traenju naina za ukljanjanja prepreka
trgovini koja je bila ureena nadlenim institucijama za promet i da se pojaa konkurentnost
uz harmonizaciju socijalne, fiskalnih i tehnikih uvjeta. Trebalo je 40 godina od tada da se
vide znaajniji napredak prema Zajednikoj prometnoj politici (CTP), i to djelomino zbog
prirode geografije Europe, postojeih transportnog trita, a najvie zbog
inzisitranja
pojednih lanica na individualnim interesima. Sama karta Europske unije daje informacije o
nekim problemima stvaranja zajednike prometne politike. ak i onda kada se Zajednica
sastojala od samo 6 lanica, njen ekonomski prostor je jedva predstavljao prirodno trite.
Idealno, promet funkcionira najuinkovitije na bazi spoke i hub s velikim koncetracijama
stanovnitva na na rubnim dijelovima i centru i sa raznim mreama transporta (ceste, pruge i
sl.) koje ih povezuje. Sredinje lokacije su trita za transportne usluge.
U mnogo naina se SAD uklapa u ovaj model, dok se EU nikad nije. Kada je bilo est
lanica, najvea koncentracija gospodarske aktivnosti je bilo u sreditu, sa ograniavajuim
rastom na periferiji. Pridruivanjem zemalja kao to su Irska, Grka, Portugal, Finska i
vedska dodatno su se poveali problemi u servisiranju perifernih i esto rijetko naseljenim
podrujima. Geografska razdvojenost pojedinih drava a i logistiko preusmjeravanje prometa
kroz nelanice zajedno sa otokim lanicama je stvaralo dodatne probleme.
lanice su uspostavile transportne mree i institucionalne okvire koji se nisu mogli brzo
mijenjati ukoliko se htjelo zajednika naela uspostaviti.
Na poetku su drave poput Francuske i zapadne Njemake koristile najvie eljeznice za
prijevoz tereta (34% i 27%) dok su ostale kao Italija i zemlje Beneluksa vie koristile
cestovni prijevoz. Rezultirajue razlike
to se tie pomorskih luka, s njima se bavilo ad hoc. Tek 1990-tih se poelo razmiljati
o njihovoj modernizaciji i da budu u mogunosti prihvaati sve vee brodove. Napredak je
bio jako spor, tek je znaajniji uslijedio 2000.g. kad su luke uvedene unutar TEN
Transeuropske mree.
Zrani promet se tek od kraja 70-tih godina kada je SAD liberalizirao domai avio
putniki i teretni prijevoz i uveo Open Sky politike za internacionalni avio prijevoz poeo
pomalo udaljavati od klasinih prvobitinih regulacija. Do kraja 80-tih prevladalo je miljenje
da je zrani promet stvar nacionalnih vlada i da nema potrebe da bude predmet EU Komisije.
Meutim, nakon niza presuda Europskog suda pravde (ECJ) to se promijenilo.
Europski bilateralni sustav zranih ugovora koji se odnosio na redovni avio prijevoz
izmeu lanica bio je prilino reguliran kao i veini ostatka svijeta. To je znailo da jedino
jedan prijevoznik je mogao letjeti na odreenoj ruti sa odreenim sjedalima zajedno sa
partnerom, da su prihodi bili zajedniki, cijene regulirane od tijela partnera, kompanije u
veinskom dravnom vlasnitvu i uivale dravnu pomo. Trite artera se odnosilo preteito
na turistika putovanja u pogledu odmora, i to sa sjevera na jug Europe i nisu bili optereeni
regulacijama kao redovan promet.
Prvi paket (First Package) dolazi na snagu 1987. godine kojim se eljelo da
deregulacija zapone, i to u fazama prema glavno cilju a to je trina konkurencija. Paket je
ujedno i omoguio poetak otvaranja trita. Podjela 50/50 kapaciteta izmeu dviju lanica je
podignuta na 55/45 te je nakon 1989.godine oekivano bilo 60/40.
Drugi paket (Second Package) iz 1989. godine je iao dalje sa deregulacijom. Od
1993.godine princip dvostrukog odbijanja je usvojen, odnosno samo ukoliko institucije
nadlene za zrani promet obje lanice odbiju cijene, tek onda se odreena zrana kompanija
moe iskljuiti iz obavljanje letova. Ujedno se ilo na ukidanje klauzule da samo avio
kompanije u vlasnitvu odreene lanice Unije moe obavljati letove u toj i iz te lanici prema
drugoj. Vijee je odbacilo ovo pravilo kroz dvije godine.
Za teretni avio prijevoz se dopustilo da se mogu letovi obavljati izvan dvije lanice ali
da let mora poeti ili zavriti u zemlji u kojoj je kompanija registrirana..
Najnovije inicijative idu prema oivljavanju koncepta Jedinstvenog neba (Single Sky)
nad Europom. Time EU postaje odgovorna za potrebne radnje u svezi zranih odredbi zemalja
van EU. Ovim konceptom se nastoji kontrolirati promet na jedinstveniji nain, unaprijediti
tehnologiju i voditi se istim EU pravilima.
Naravno, za navedeno e trebati vremena, pogotovo za dogovore sa zemljama van
Unije te zbog postojanja individualnih bilateralnih ugovora te sumnje kako e zemlje
prihvatiti zajednika pravila ako ne ele prihvatiti EU pravnu steevinu. 3
4 www.entereurope.hr
tom projektu slijedit e nakon nacrta uredbe o pojedinostima njegova djelovanja do 2013.,
koji je Komisija predstavila u travnju. No, glavni izazov ostaje i dalje satelitska navigacija.
Europljani jo ekaju na Galileo, europsku alternativu amerikom GPS-u i ruskom
GLONASS-u. Kina je takoer poela razvija alternativni sustav, koji je po mnogim
strunjacima napredniji od europskog. Za razliku od amerikog i ruskog sustava, koje
financira i nadzire vojska, Galileo je zamiljen za civilne i komercijalne svrhe. To bi mu
trebala biti prednost, no komercijalne aplikacije ne oekuju se iduih pet godina. U
meuvremenu, poetkom listopada Komisija je pokrenula svojevrsnog prethodnika Galileu EGNOS, koji poboljava tonost signala satelitske navigacije u Europi. EGNOS trenutano
koriste GPS-ovi pretplatnici, a u budunosti e biti dodatna usluga u sklopu Galilea. Galileo je
pokrenut 1999., a trebao je biti operativan do 2008. Meutim, osam kompanija koje su tvorile
konzorcij za njegov razvoj povuklo se iz projekta u svibnju 2007. smatrajui da bi preuzele
prevelik financijski rizik bez jasnih jamstava da e im se ulaganja isplatiti. Europska komisija
pronala je novo rjeenje koje se temelji na javnom financiranju izgradnje Galileove
infrastrukture do 2012., nakon ega sustavom moe upravljati javno-privatno partnerstvo.
Europska prometna konferencija po 37. put odrana u konferencijskom centru
Leeuwenhorst u Nizozemskoj kljuni je dogaaj na podruju prometne politike koji e okupiti
petstotinjak prometnih strunjaka iz vie od 30 europskih zemlja koji e raspravljati o
izazovima u europskom prometnom sustavu. Europska prometna konferencija 2009. se
odrava od 5. do 7. listopada 2009.godine.
Europska komisija usvojila je u rujnu 2009.godine Akcijski plan za mobilnost u
gradovima u kojem iznosi dvadeset konkretnih mjera koje bi trebale pomoi lokalnim,
regionalnim i nacionalnim vlastima da promet u gradovima bude bolje organiziran i
prilagoen graanima te da manje zagauje okoli. Nikada prije Komisija nije predloila niz
konkretnih mjera koje bi urbani promet trebale uiniti lakim, bolje organiziranim i vie
ekolokim. Predloene mjere potaknut e i pomoi gradovima da se suoe s tim izazovima.
Vie od 70 posto europskog stanovnitva ivi u urbanim podrujima koja stvaraju oko 85
posto BDP-a. Urbani promet odgovoran je za gotovo 40 posto emisija CO2 i 70 posto emisija
drugih zagaivaa. Osim toga, u urbanim se podrujima dogodi svaka trea prometna nesrea
sa smrtnim sluajevima. Devet od deset europskih graana smatra da bi promet u njihovim
sredinama trebalo poboljati. Bolje organiziran promet neophodan je i za uspjenu provedbu
europskih strategija za borbu protiv klimatskih promjena, promicanje gospodarskog rasta i
odrivog razvoja. Akcijski plan donosi raznolike prijedloge. Da bi poboljala prava putnika u
javnom prijevozu, Komisija e, primjerice, suraivati s tim sektorom u razvoju obveza koje e
biti dobrovoljne. Nastavit e podupirati i istraivake projekte, primjerice razvoj vozila s
manjim ili nultim emisijama. Uspostavit e se i praktine veze izmeu urbane mobilnosti i
postojeih europskih politika na podruju zdravstva, kohezije i brige za hendikepirane.
Predviena je i inicijativa za bolje informiranje o prometu te daljnja potpora kampanjama za
podizanje svijesti javnosti poput Europskog tjedna mobilnosti. Komisija e takoer pripremiti
informativne materijale i organizirati obrazovne programe za javne vlasti. Poboljat e se i
dostupnost statistikih podataka, omoguiti laka razmjena informacija, ukljuivo sa
susjednim zemljama, te kreirati baza podataka s informacijama o najboljim iskustvima u
urbanoj mobilnosti. Komisija e takoer nastojati optimizirati postojea financijska sredstva i
razmotriti budue financijske potrebe. Navedene mjere bit e provedene u idue etiri godine.
to se tie crne liste zrakoplovnih prijevoznika koji je EU dala kao prijedlog, UN-ova
agencije ga je odbila. Naime, elnik meunarodnog zrakoplovnog udruenja ICAO odbio je u
etvrtak 9. srpnja prijedlog europskog povjerenika za promet Antonija Tajanija o izradi
svjetske crne liste nesigurnih zrakoplovnih prijevoznika.
Tajani je prolog tjedna kazao da e predloiti stvaranje globalne crne liste nesigurnih
zrakoplovnih prijevoznika nakon to je objavljeno da je zrakoplov jemenske zrakoplovne
kompanije, koji se sruio u blizini Komora u Indijskom oceanu, ranije imao problema sa
sigurnou tijekom provjera u Europskoj uniji. elnik meunarodnog zrakoplovnog udruenja
ICAO ,Gonzalez, smatra da odvraanje putnika od putovanja odreenim zrakoplovom ili
koritenja usluga odreenog zrakoplovnog prijevoznika na odreenim rutama nee nuno
smanjiti broj nesrea
Pritisci u teretnom promet su sve vei. Naime, Rotterdam je ve prepun i Europa eli
nova vrata, vrata Jadrana. Ali poveanje prometa u lukama u Hrvatskoj znai i golemo
optereenje za zemlje Alpa. Budui da sve vie robe stie u Europu, luke Sjevernog mora
poput Rotterdama su ve prepune i zato Europa eli nova vrata. Alternativa bi mogao biti i
Jadran, ali onda Europska unija eli promet usmjeriti na eljeznicu. Tako Austrija eli izdati
mnogo manje tranzitnih dozvola. Mnoge luke u Hrvatskoj, od Rijeke pa do Splita, imaju jo
kapaciteta za prihvat brodova kojima roba sa Dalekog istoka stie u Europu. Ali to bi znailo
da bi prometnice preko Alpa postale jo optereenije - i zagaenije. To je zakljuak austrijskih
strunjaka koji predlau da i Austrija i Europska unija utoliko to prije "stisne konicu" i
navede prijevoznike da koriste eljezniki, a ne cestovni prijevoz. Prije svega se vlada u Beu
zalae za uvoenje vrlo strogih ekolokih uvjeta i povrh toga, izdavanje kud i kamo manje
tranzitnih dozvola koje izdaje ta alpska zemlja za prijevoznike koji voze kroz Austriju. Na
zahtjev Austrije, ministri prometa zemalja lanica Europske unije namjeravaju ograniiti i
dopustiti najvie 9.000 prijelaza teretnih vozila iz cijele regije. Najvei dio, oko 40 posto
otpao bi na Hrvatsku, gdje se oekuje najvie prometa iz luka Rijeke i Zadra. Postavlja se
pitanje o kakvom se to prometu radi ako Austrija eli izdati najvie 2.000 tranzitnih
dozvola godinje, to je tek treina sadanjeg cestovnog teretnog prometa iz zemalja
takozvanog zapadnog Balkana.
Ujedno se uvode stroe odredbe za vozae i peditere. Naime, lanice Unije
postavljaju i uvjete na podruju zatite okolia. Kroz EU bit e doputeno prometovanje samo
za teretna vozila koja ispunjavaju strogi ekoloki propis Euro 4. Zbog pritiska Austrije
transportna poduzea iz jugoistone Europe moraju potivati i detaljne i skupe odredbe pri
transportu opasnih tvari te odredbe o duini vonje i odmora. Voza ne smije sjediti vie od
devet sati za upravljaem, nakon etiri i pol sata mora se odmarati 45 minuta. Kako bi zatitila
vlastita transportna poduzea od dumping cijena, Austrija zabranje vonje praznih tegljaa.
Konkretno, to znai da jedan teglja iz Hrvatske mora stizati i odlaziti s teretom. Jo se
raspravlja o tome kako kontrolirati potivanje odredbi. Govori se i o nekoj vrsti peata
vrijednosti. Transportna poduzea mogu od EU-a dobiti plaketu koja bi se pokazivala na
granici. Sporazum bi trebao biti gotov za potpis do kraja ove godine.
Zbog sve veih negativni utjecaja na ekologiju, Alpske zemlje ve svjedoe o topljenju
gleera i zatopljavanju. Poplavom kamiona sa jugoistoka Europe bi stvari postale jo
gore.Nakon prvog dokumenta iz oujka 2008.godine Vijee ministara je uruilo odluku o
pregovorima vezanih uz direktivu o cestovnom prometu i pregovora oko Transportne
zajednice izmeu EU-a i zemalja jugoistone Europe (Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne
Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije i Srbije). Cilj direktive je stvaranje integriranog trita
za infrastrukturu cestovnog, pomorskog i rijenog prometa. Cilj je takoer i uskladiti
nacionalno zakonodavstvo sa zakonima EU-a, to moe biti od pomoi za gospodarski rast
regije i olakati zemljama regije da postanu lanice EU-a.
6 www.entereuropa.hr
sredstvima iz dravnog prorauna RH, te ovaj sustav nadzora plovidbe sada ini ukupno 17
baznih stanica koje u cijelosti pokrivaju morska podruja u nadlenosti RH. 7
7 www.mpvei.hr
socijalne kohezije, u podruju zatite okolia i prometa. Program ISPA bavi se investicijskom
potporom u podrujima okolia i prometa na visokoj razini i spada pod odgovornost Glavne
uprave za regionalnu politiku.
Glavni prioriteti programa ISPA su pripremiti zemlje pristupnice da:
- upoznaju zemlje kandidatkinje s politikom i procedurama EU,
- pomognu zemljama kandidatkinjama da sustignu EU-ove standarde zatite okolia,
- proire i poveu transeuropske prometne mree.
Na
navedenoj dionici vonja vlakom jo uvijek nije normalizirana (posebice kad je rije o
signalizaciji), to je posljedica oteenja nastalih tijekom Domovinskog rata. Stoga e
realizacija ovog projekta pomoi da eljezniki prijevoz postane konkurentniji te da se
pobolja vrijeme prijevoza i izjednai s vremenom cestovnog prijevoza. To e pridonijeti da
se meunarodni cestovni promet preusmjeri na eljeznicu, to e posredno utjecati i na
poboljanje zatite okolia. Dionica pruge Vinkovci - Tovarnik - dravna granica izvor je
kanjenja i na koridoru i na dravnoj granici sa Srbijom i Crnom Gorom. Posljednji remont na
pruzi izvren je 1974. s projektiranom brzinom od 120 km/h. Elektrifikacijska oprema
obnovljena je 2000. nakon oteenja nastalih tijekom rata. Meutim, kao posljedica drugih
oteenja na signalno-sigurnosnim ureajima, brzina na toj prunoj dionici smanjena je te i
danas iznosi 40 km/h. Nadogradnjom i obnovom opreme za eljezniki prijelaz omoguit e
se brzina vlakova od 160 km/h, za razliku od dananjih 40 km/h. Novost, koja se uvodi
7. ZAKLJUAK
Proces donoenja zajednike prometne politke nije tekao lagano ni kratko i ukljuivao
veliki broj diskretnih faza. Ipak, u konanici EU je uspjela doi do relativno jedinstvenog
pristupa problemu transporta koji je uklonio mnoge potencijalne prepreke ekonomskoj
integraciji koja je koila razvoj Unije. Kako bolje koordinirati promet uzimajui u obzir
konkurentnost i zatitu okolia uz maksimalno zadovoljenje potreba drutva kako ekonomskih
i socijalnih tako i ekolokih? Ta pitanja i nastojanja i dalje ostaju. Na temelju Komisijinog
dokumenta o buduem transportu, ministri su raspravljali o politici transporta unutar EU-a
nakon 2010.godine. Radi se o dokumentu pod nazivom Odriva budunost za transport:
prema integriranom sustavu koji se temelji na tehnologiji i koji je za potroae jednostavan za
koritenje. Rasprava se vodila oko tri prioriteta za transportnu politiku namijenjenu za idue
desetljee: jednostavnost za korisnike, inovativne tehnologije i bolja integriranost razliitih
oblika transporta. Rasprava je pokazala da postoji iroka potpora za Komisijino stajalite oko
izazova s kojima se susree transportna politika. Pojedine lanice su posebno ukazale na
gospodarsku krizu i promjenu klime kao imbenike o kojima transportna politika mora voditi
rauna. Drugi aspekti koje su navele lanice odnose se na pojednostavljenu regulativu kojom
bi se pospijeila konkuretnost, ali ukazalo na regionalne razliitosti i financiranje
infrastrukturnih ulaganja. Cilj europske transportne politike ostaje stvaranje odrivih
transportnih sustava koji mogu zadovoljiti potrebe drutva kako ekonomskih i socijalnih tako
i ekolokih u vremenu brzih promjena i rastuih zahtjeva.
8. LITERATURA
1. Ali M. El-Agraa (Ed.): The European Union - Economics and Poliecies, FT Prentice
Hall,Seventh edition, Harlow, England, 2004, Chapter 15: Transport policy, Kenneth
Button, str. 256-269
2. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RH, www.mpvei.hr
3. www.entereuropa.hr
4. Ekonomski uinci globalizacije i Europska unija, R.Jovanevi, Zagreb 2005