SVEUILITE U RIJECI

UITELJSKI FAKULTET U RIJECI

OPE PRIPREMNE VJEBE

Rad iz kolegija Kinezioloka metodika I

IVANA TOPI,
RANI I PREDKOLSKI ODGOJ
I OBRAZOVANJE/4.SEMESTAR

Dragan Kinkela, vii predava

Rijeka, travanj 2013

Uvod

Dijete predkolske dobi za zdrav psihofiziki rast i razvoj treba zadovoljiti temeljne
ljudske potrebe, meu kojima je i kretanje. Tjelesni i zdravstveni odgoj dio je opeg
odgoja, te prva karika u opem sustavu tjelesnog odgoja. Veoma je vaan u predkolsko
doba. Dijete predkolske dobi kree se vei dio dana, to mu je potrebno za rast i razvoj.
U toj dobi, razvija se kotano vezivni miini sustav, te ivano miini sustav. To je
dob kada dijete naui hodati, trati, skakati, penjati se itd. Djetetovo kretanje potrebno
je zato usmjeriti adekvatnim poticajima i oblicima rada. Kod djece predkolske dobi
naglaena je bioloka potreba za kretanjem te je preporuljivo kretanje na otvorenom tri
do etiri sata dnevno s prekidima (Findak, 1995.).

Vjebanje u vrtiu mora biti najprije prilagoeno djetetovim potrebama i

mogunostima. Vanu ulogu zato imaju ope pripremne vjebe, koje predstavljaju
pripremu za daljnu tjelesnu aktivnost.
Sa opim pripremnim vjebama susrela sam se u osnovnoj koli, na satu tjelesne
i zdravstvene kulture. Te satove imali smo u kolskoj dvorani, te bi nakon par minuta
izvoenja opih pripremnih vjebi krenuli sa igranjem graniara. Bile su neto to se
izvodilo rutinski i emu se nije davala velika pozornost. Slino je bilo u starijim
razredima osnovne kole vjebe su se izvodile, ali bez da smo znali koja je njihova
svrha. Ovim radom pokuat e se objasniti to su to ope pripremne vjebe, koja je
njihova svrha, te kako bi se one pravilno izvodile u predkolskoj dobi unutar odgojnoobrazovne skupine.

Ope pripremne vjebe

Ope pripremne vjebe su osnovni sadraji koji se izvode u pripremnom dijelu

sata tjelesne i zdravstvene kulture. No one se mogu koristiti i kao oblik aktivnosti i na
zimovanju, ljetovanju te svim ostalim organizacijskim oblicima rada u podruju tjelesne
i zdravstvene kulture. Svrha pripremnog dijela sata je priprema lokomotornog sustava i
pobuivanje bitnih motorikih sposobnosti djece za tjelovjebene aktivnosti u glavnom
dijelu sata. Temeljem navedenog, za ispunjavanje svrhe pripremnog dijela sata koriste
se ope i posebne (specifine) pripremne vjebe.
Ope pripremne vjebe predstavljaju osnovne sadraje koji se izvode u
pripremnom (drugom) dijelu sata kinezioloke kulture i koji su se, zbog svoje irine i
antropolokog znaaja, pojavile kao zasebna grana tjelesnog vjebanja. Ope pripremne

vjebe su vjebe koje po biomehanikoj strukturi gibanja nisu srodne sa strukturama

gibanja tjelovjebenih aktivnosti u glavnom dijelu sata.
U odnosu na funkcionalno znaenje ope pripremne vjebe se dijele na:

vjebe jaanja ili eutonije

vjebe labavljenja ili relaksacije
vjebe istezanja ili elongacije.

Za jaanje miia koristimo vjebe koje od miia iziskuju da u jedinici vremena

svladavaju velike napore, da mii radi svom raspoloivom snagom. To su vjebe otpora
teine tijela, nekog dijela tijela, otpor drugog vjebaa, otpor nekog predmeta, sprave i
pomagala ili brzine pokreta.
Labavljenjem smatramo sposobnost miia da smanji napetost. Nakon svakog
naprezanja ili kontrakcije, mii treba opustiti do normalne duine u mirovanju kako bi
bio spreman za ponovni rad.
Vjebama istezanja razvijamo sposobnost pokretljivosti i suprotstavljamo se
pretjeranom skraivanju miia. Tako vraamo miiu prirodnu duinu. Miii se
vlastitom snagom ne mogu istegnuti, nego to inimo pomou vanjskih sila ili miia
antagonista.

S obzirom na dijelove tijela, dijelimo ih na :

vjebe za vrat, ruke i rameni pojas

vjebe za trup
vjebe zdjelinog pojasa i nogu.

Izvoenje opih pripremnih vjebi

Ovisno o broju vjebaa,

odabranim vjebama i veliini prostora, ope

pripremne vjebe mogu se izvoditi u razliitim formacijama tako da svaki vjeba ima
dovoljno mjesta za izvoenje slobodnog pokreta. Poetni poloaji mogu biti razni stojei, kleei, uei, sjedei, leei na prsima-leima-boku itd. Prikladno je koristiti
kombinirane vjebe koje se izvode u razliitim poloajima. Vjebe se ponavljaju ovisno
o teini, intenzitetu, vrsti, dobi, spolu, sposobnostima, zdravstvenom stanju i od
reakcije vjebaa.
Za mlae vjebae, zbog lake orijentacije drimo se preporuke: tee vjebe 5-7
puta; srednje teke do 10 puta, a lake do 15 puta. Ope pripremne vjebe se radi
skladnog i zajednikog gibanja esto izvode uz davanje ritma u odreenom taktu
brojanjem ili udaranjem ruku ili drugim predmeta. Kompleks vjebi koje primjenjujemo
na satu treba sadravati najmanje 10-12 vjebi kojima obuhvaamo cijelo tijelo.
Repertoar vjebi treba postepeno mjenjati. Kod najmlaih je posebno bitno prije
izvoenja, svaku vjebu pravilno pokazati i ukratko objasniti. Pri pokazivanju vjebi
nastavnik ili odgajatelj mora zauzeti poloaj da ga svi vjebai dobro
sve vjebae. Redoslijed vjebi treba biti sljedei:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

vjeba koja aktivira velike grupe miia

vjebe za labavljenje
vjebe jaanja i istezanja srednjeg intenziteta
vjebe labavljenja
vjebe jaanja i istezanja jakog intenziteta
vjeba labavljenja. (Peji, 1990.)

vide i da on vidi

Primjeri za izvoenje opih pripremnih vjebi

Poetni poloaj: Stojei, spetni, ruke u

priruenju.
Izvoenje vjebe: U stojeem, spetnom stavu
s rukama priruenim uz tijelo, kruiti
glavom u jednu i drugu stranu.
Broj ponavljanja: 2X4
Utjecaj vjebe: Razvoj pokretljivosti u
vratnom dijelu.
Poetni poloaj: Stojei, spetni, ruke u
priruenju.
Izvoenje vjebe: U stojeem stavu, glavu lagano
pokretati naprijed- nazad

Broj ponavljanja: 2X4

Utjecaj vjebe: Vjeba je za jaanje i istezanje
vratnih miia, te za poveanje pokretljivosti u
vratnom dijelu kime
Poetni poloaj: Stojei, spetni stav
Izvoenje vjebe: U stojeem stavu opisivati
bone krugove jednom rukom,. Istu vjebu
zatim ponoviti i drugom rukom.
Broj ponavljanja: 2X5
Utjecaj vjebe: Istezanje i labavljenje miia
ramenog pojasa.
Poetni poloaj:
stav,priruiti

Uspravan,

Izvoenje

Od

vjebe:

raskorani

priruenja,

kroz

odruenje, do uzruenja, ten a kraju pljesnuti

dlanovima
Broj ponavljanja: 10X
Utjecaj vjebe: Jaanje miia ruku i ramenog
pojasa
Poetni poloaj: Uspravan, raskorani stav,
priruiti
Izvoenje vjebe: Od priruenja,
uzruenja, te drati nekoliko sekundi.

do

Broj ponavljanja: 2X5

Utjecaj vjebe: Jaanje miia ruku i ramenog
pojasa
Poetni poloaj: stojei stav, ruke u odruenju

Izvoenje vjebe: Pustiti da ruke labavo

padnu i ukrste se ispred brade, a zatim ih vratiti
zamahom u poetni poloaj.
Broj ponavljanja: 5 X
Utjecaj vjebe: labavljenje miia ruku i
ramenog pojasa
Poetni poloaj: Uspravan stav, raskoraan,
uzruiti
Izvoenje vjebe: Sputajui se u pretklon,
uzrueno, dotaknuti pod i vratiti se u poetni
poloaj
Broj ponavljanja:2X5
Utjecaj vjebe: Jaanje lenih miia, istezanje
prednje i lene strane trupa, jaanje i istezanje ruku

Poetni poloaj:Uspravan stav, raskorani,

lijevu ruku uzruiti, desnu pogriti.

Izvoenje vjebe: Otklon u obje strane,
naizmjenino s jedne i druge strane, tako da ruka sa
kojom se pregima bude oslonjena na bok, a
suprotna se nalazi u uzruenju.

Broj ponavljanja:2X5
Utjecaj vjebe: Istezanje i jaanje bonih
miia trupa
Poetni poloaj: Raskoraan stav, trup u pretklonu,
ruke spojene i slobodno vise
Izvoenje vjebe: Zamahom ruku izvoditi sukanje
trupom u jednu pa u drugu srranu, i pri tom rukama
opisivati krunicu.

Broj ponavljanja:2X4
Utjecaj vjebe: Istezanje i jaanje
trupa

miia

Poetni poloaj: Stojei, raskorani stav, ruke

spojene u zaruenju.
Izvoenje vjebe: Raskorani stav, ruke
spojene u zaruenju. Zamahom ruku izvesti
duboki pretkoln trupom i vratiti se u poetni
poloaj
Broj ponavljanja:2X5
Utjecaj vjebe: Istezanje miia lea
Poetni poloaj: Stojei, spetni stav, ruke u
priruenju
Izvoenje vjebe: U stojeem, spetnom stavu,
dok su ruke priruene, Na znak voditelja
vjebe izvoditi sunone poskoke na mjestu .
Broj ponavljanja:10 x
Utjecaj vjebe: Jaanje

i istezanje miia

zdjelice i nogu
Poetni poloaj: Uspravan stav, raskorani,
priruiti
Izvoenje vjebe: zanoiti desnom,
zanoiti lijevom nogom, naizmjenino

pa

Broj ponavljanja: 2X5

Utjecaj vjebe: Jaanje miia natkoljenice

Poetni poloaj: Leei poloaj, na leima,

prednoiti, priruiti
Izvoenje vjebe:Nogama izvoditi pokrete
kao pri vonji bicikla.
Broj ponavljanja:10 x
Utjecaj vjebe: Jaanje trbunih miia i
miia nogu
Poetni poloaj: Sjedei poloaj, noge su
iroko rairene
Izvoenje vjebe: dodirivati tlo to dalje
ispred sebe, te u lijevu i desnu stranu
dodirujui prste na nogama
Broj ponavljanja:10 x
Utjecaj vjebe: Istezanje miia lea, nogu i bone
strane trupa i karlinog pojasa. Poveanje
pokretljivosti kimenog stuba.

Poetni poloaj: Sjedei, noge ispruene,

zaruiti i osloniti se rukama o tlo.
Izvoenje vjebe: Stav sjedei, noge
ispruene, zaruiti i osloniti se rukama o tlo.
Potrebno je podii desnu nogu to vie do

vertikale i spustiti je,a zatim isto ponoviti s

lijevom nogom.
Broj ponavljanja:2X5
Utjecaj vjebe: Istezanje i jaanje miia
nogu.
Poetni poloaj: Leei stav, noge zgrene,
priruiti
Izvoenje vjebe: Podizati bokove tako da se
donji dio trupa i stranjica odvoje od tla, te se
vratiti u poetni poloaj
Broj ponavljanja:2X5
Utjecaj vjebe: Jaanje miia lea i zdjelice,
te istezanje trbunih miia i prednje strane
bedara.

ZAKLJUAK

Briga za zdravlje djece i njihov normalan tjelesni razvoj je vana zadaa odgoja
djeteta predkolske dobi, stoga je od iznimne vanosti pravodobno ukljuiti
zadovoljavajui tjelesni odgoj. Kao odgajatelji, moramo shvaati prirodnu potrebu
djeteta za kretanje,, te naine kako je zadovoljiti ali i njima rukovoditi. Sat tjelesne i
zdravstvene kulture, kao osnovni organizacijski oblik rada u tjelesnom i zdravstvenom
odgojno-obrazovnom podruju zadovoljit e djetetovu potrebu za kretanjem samo ako
se pravilno organizira.
Zdravlje i normalan biopsihosocijalni rast i razvoj osnovni su preduvjeti za
ivotne, radne, stvaralake i kulturne ovjekove djelatnosti, pa je vrlo vano da se
pozitivne navike stjeu ve u ranoj i predkolskoj dobi. Odgajatelji su zato vrlo bitni
imbenici u cijelom procesu, jer moraju ukazati koliko je vano razvijanje tjelesne i

zdravstvene kulture djece, s ciljem uvanja zdravlja, te stvaranjem vrste navike

zdravog naina ivota.

Literatura

Peji, A. (1990). Ope pripremne vjebe za najmlae. Rijeka: Pedagoki fakultet

Sveuilita u Rijeci.
Findak, V. (1995.). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture u predkolskom
odgoju. Zagreb. kolska knjiga