Instrumentacija

korijenskog kanala

Ena Meniga

 Endodontski zahvat zapoinje

izradom trepanacijskog otvora,
nakon ega slijedi instrumentacija,
ienje i punjenje korijenskog
kanala.

SVRHA ENDODONTSKE
TERAPIJE
Ukloniti pulpno i/ili nekrotino tkivo
Ukloniti mikroorganizme i dezinficirati
prostor korijenskog kanala
Ukloniti inficirani i razmekani dentin
Oblikovati prostor korijenskog kanala u
konian oblik koji omoguuje dobro
ispunjenje i brtvljenje kanala
Sauvati apeksni otvor i 0,5mm od
apeksnog (anatomskog) otvora oblikovati
apikalni stop

 Oblikovanjem elimo postii:

konian oblik kanala koji se
suava prema apikalno
sve stijenke kanala moraju biti
obraene
zadravanje fiziolokog foramena
na izvornom poloaju

IENJE KORIJENSKOG
KANALA
Uklanjanje postojeih i potencijalnih
iritanata
Iritanse predstavljaju:
bakterije i njihovi metaboliti
nekrotino tkivo
organski debris
zaostalo vitalno tkivo
salivarni i krvni djelovi

IENJE KORIJENSKOG
KANALA
U idealnom sluaju instrumenti
struu sve stijenke kanala ime
dolazi do oslobaanja debrisa
Otopinama za ispiranje se taj debris
uklanja iz kanalnog sustava
Kemijsko djelovanje otopina nadalje
razgrauje organske ostatke i
unitava mikroorganizme

IENJE KORIJENSKOG
KANALA
realan cilj ienja:
1) reducirati iritante na zanemarivu
razinu
2) punjenjem kanala fiksirati i izolirati
ostatke iritanata

PODSJETNIK

PODSJETNIK
Strugai (okreemo za , 90)

PODSJETNIK
Proirivae (okreemo za ,
120 )

PODSJETNIK
Hedstroem pilice (push-pull)

TEHNIKE INSTRUMENTACIJE
KORIJENSKOG KANALA
apikalno koronarne tehnike
- prvo se instrumentira apikalna i
srednja treina korijenskog kanala, a
tek na kraju koronarni
Standardna
Step-back
Pasivna step back
Balanced-force tehnika

TEHNIKE INSTRUMENTACIJE
KORIJENSKOG KANALA
koronarno apikalne tehnike
- koronarni dio se instrumentira prije
odreivanja radne duine i
instrumentacije srednje i apikalne
treine korijenskog kanala
Step-down
Double-flared
Crown-down
Canal-master tehnika

STANDARDNA PREPARACIJA
tehnika instrumentacije kod koje se
korijenski kanal instrumentira uvoenjem
svih iglica kojima se instrumentira cijelom
radnom duljinom, tj. do podruja
unutarnjeg (fiziolokog) apikalnog otvora
Na kraju takav kanal ima priblino oblik
valjka
Ova tehnika se preteno koristi kod ravnih
kanala

STEP-BACK TEHNIKA
Ona je danas najee koritena tehnika
Koraci:
Trepanacija i lociranje ulaza u korijenske
kanale
Odreivanje radne duljine korijenskih kanala
Postupak ienja i irenja korijenskog kanala
do pune radne duljine
Odreivanje glavne apikalne iglice (master
iglica)
Oblikovanje kanala u obliku lijevka

 Nakon trepanacijskog otvora odredi

se prohodnost i duljina kanala
runim instrumentima (proirivai
#10 ili #15), odnosno sa
endometrom

 Nakon odreivanja radne duljine u

kanal se uvode iglice cijelom radnom
duljinom dok prva iglica ne zapne
(inicijalna iglica)

 Nakon zapinjanja prve iglice u

predjelu apeksa, apeks se
instrumentira sa tom iglicom i sa
slijedee dvije. Zadnja iglica od te tri
s kojom se instrumentirao apeks je
master apical file - MAF i ona
odgovara veliini master point
gutaperke koja e se uvoditi cijelom
duljinom kanala

 Instrumentacijom apikalnog podruja

je mogue dobiti tri razliita oblika
preparacije:

A - apikalni stop: to je
najpoeljnija
preparacija apikalnog
podruja koja ima
izgled male stube u
podruju unutranjeg
apikalnog otvora. Takva
preparacija omoguuje
dobro prijanjanje i
kondenzaciju u tom
predjelu.

B - apikalno
sjedalo (apical
seat) ili apikalno
suenje: radi se o
nedostatku
potpune barijere,
ali je ipak
prisutna
konstrikcija u tom
predjelu.

C - otvoreni apeks: radi se

o najnepovoljnijoj varijanti
kod koje nema nikakve
barijere te se materijal za
punjenje nema o to
kondenzirati. Takva
apikalna preparacija obno
rezultira prelaskom
materijala za punjenje u
periapeksno podruje.

 Svaka slijedea iglica nakon MAF-a

ide za 0,5-1mm krae od
prethodne dok se ne ispreparira
cijela duljina kanala; nakon toga
zidovi kanala se izravnavaju
strugaima ili Headstrem pilicama

 Izmeu svake iglice kojom se

instrumentira kanal, potrebno je prije
instrumentacije slijedeom iglicom
napraviti rekapitulaciju master
file-om ili iglicom broj manje cijelom
radnom duljinom te nakon toga
isprati s 2,5%-tnim NaOCl

PRIMJER
Nakon odreivanja radne duljine od
20mm uvodi se iglica broj 15 koja
lako dolazi do apeksa. Iglica broj 20
prva zapinje u predjelu apeksa
(inicijalna iglica). Tom iglicom se
apeks instrumentira, te ispere
hipokloritom.

PRIMJER
Na duljinu od 20mm se ide i s
iglicama broj 25 i 30 uz ispiranje
kanala
Iglica broj 30 je zadnja iglica kojom
se instrumentira kanal cijelom
radnom duljinom i ona je master file
MAF

PRIMJER
Sa te tri iglice (20,
30 i 35) smo
instrumentirali
apikalno podruje
apikalni stop: to je
najpoeljnija
preparacija
apikalnog podruja
koja ima izgled male
stube

PRIMJER
Iglicom broj 35 se instrumentira
kanal za 1 mm krae od radne
duljine, tj. 19 mm. Nakon
instrumentacije tom iglicom, u kanal
se opet ulazi iglicom broj 30 (master)
ili 25 cijelom radnom duljinom
(rekapitulacija) te se kanal ispere
MAF (irigacija).
hipokloritom

PRIMJER
Zatim se kanal instrumentira iglicom
broj 40 opet za 1mm krae, tj. do
duljine od 18 mm i tako dalje sve
dokle se ne ispreparira cijela duljina
kanala.
Kod zavijenih kanala uzmie se za
1mm, a kod relativno ravnih kanala
MAF
za 0,5mm.

HVALA NA PANJI!