Professional Documents
Culture Documents
SEMINARSKI RAD
Eko-industrijski parkovi
Mentor:
Studenti:
dr Sran Gliovi
Ni, 2015
Sadraj
Uvod................................................................................................................................................3
1. Strategije za projektovanje eko-industrijskih parkova................................................................4
1.1.
1.2.
2.
Styria, Austrija..........................................................................................................................6
3.
Roterdam, Holandija................................................................................................................8
4.
Landskrona, vedska..............................................................................................................10
5.
Zakljuak.......................................................................................................................................14
Literatura........................................................................................................................................15
Uvod
Eko-industrijski parkovi (EIP) su nova vrsta industrijske organizacije dizajnirane u
skladu sa principima insutrijske ekologije. Oni su vrsta indutrijskog parka u kome preduzea
meusobno sarauju i sa lokalnom zajednicom pokuaju da smanje otpad i efikasno raspodele
resurse (kao to su informacija, materijali, voda, energija, infrastruktura i prirodni resursi) sa
namerom poveanja ekonomske dobiti i poboljavanja kvaliteta ivotne sredine. Eko-industrijski
parkovi uspostavljaju mreu energetskih tokova meu preduzeima kako bi dolo do efikasnog
korienja resursa i energije uz minimalno isputanje otpadnih materija simulirajui prirodni
sistem. Oni su jedan oblik veeg fenomena pod nazivom industrijska simbioza-razmena ili
razmena resursa omoguena geografskom blizinom.
Odraavanje razliitih potreba kompanija koje bi morale da koriste jedne drugima preko
razmene nusprodukata preduzea;
4|Page
Izgradnja/Sanacija
Nova izgradnja ili sanacija postojeih objekata i njihov uticaj na ivotnu sredinu prati se najbolje
preko prakse u izboru materijala i graevinske tehnologije. Ovo ukljuuje reciklau ili ponovno
korienje materijala i razmatranje ivotnog ciklusa ekoloke upotrebe materijala i tehnologija.
1.1.
Prihvatanje koncepta zajednice EIP-a je zapravo i traenje benificija za sve javne i privatne
aktere koji su zainteresovani.
1.2.
Biznis podstie utedu i nove prihode; Broj priloenih javnih usluga; Smanjeni
regulacioni teret; Poveanje konkurentnosti.
Zajednica ima istiju i zdraviju ivotnu sredinu; Poslovne razvoje i vie radnih
mesta; Atrakciju za regrutovanjem; I kraj sukoba izmeu privrede i ivotne
sredine.
Postoje nacionalni projekti koji razvijaju nove eko-industrijske parkove ili tranformisu
postojee parkove u Kini, Koreji, Tajlandu i Vijetnamu i mnogo manje projekte u drugim
azijskim, evropskim, i latinoamerickim zemljama, kao i projekte u Severnoj Americi i Australiji.
Jedan od glavnih tema u planiranju i razvoju EIP je da se neki akteri definiu u vrlo uskim
terminima kao sto su kompanije koje koriste jedni drugima otpad ili sporedni proizvod.
Jedna od prednosti ove ograniene definicije je da se vrlo lako objanjava. U vie sluajeva ova
taktika nije izvodljiva i ne uspeva da ostvari punu prednosti u razvoju EIP prema vie sistemskoj
definiciji.
5|Page
2. Styria, Austrija
Ve nekoliko godina nijedan istraiva nije identifikovao sisteme uporedive sa
Kalundborgom. Meutim, Erik varc na Univerzitetu u Gracu je pronaao i prouavao mnogo
veu i raznovrsniju industrijsku reciklanu mreu u pokrajni Styria. Istraivanje je zapoeto
traenjem ulaznih i izlaznih nusproizvoda u dva glavna preduzea, i ubrzo je pronaena
komleksna mrea razmene izmeu vie od 50 objekata. Industrije koje uestvuju su
poljoprivredna, prehrambena, industrija plastike, papira, tkanine, energetska industrija,
metalopreraivaka, drvna, industrija graevinskog materijala i razni preraivai otpada.
Materijali kojima se trguje u ovoj mrei ukljuuju poznate sekundarne sirovine kao to su papir,
gips iz elektrana, otpaci gvoa, korieno ulje i gume, kao i irok spektar drugih nusproizvoda.
Menaderi u elektranama u Styriji nisu svesni veeg obrasca razmene koji se spontano razvio
dok ih istraivaki tim nije obavestio o njegovim razmerama. Oni su bili iskljuivo motivisani
prihodima od nusproizvoda koje mogu prodati i utedeti na porezima za deponovanje. U nekim
sluajevima su nusprizvodi jeftiniji ili vieg kvaliteta nego to bi bili primarni materijali.
Dostignua:
Ekonomske prednosti individualnim kompanijama, utede na sirovim materijalima, smanjenje
emisija i poveanje veka trajanja zemljenih povrina.
6|Page
3. Roterdam, Holandija
Industrijski ekosistem (INES) je oformljen 1992 u zapadnom delu Roterdamske luke.
Projekat je pokrenut od strane Europort/Botlek Interests industrijske asocijacije zajedno sa jo
oko 80 industrijskih lanova. Cilj je bio uvoenje sistema ekolokog menadmenta unutar
pojedinih kompanija. Tim koji rukovodi projektom je sastavljen od lanova industrijske
asocijacije, predsednika komunikacione platforme ekolokog menadmenta, konsultanta i
istraivaa sa univerziteta. Nekoliko organizacija je ukljueno u sline projekte kao to su
rafinisanje nafte i hemikalija. Izmeu nekih kompanija ve postoji meuzavistan odnos.
Prirodna dubokovodna luka obradi 100 miliona tona nafte godinje. Oko 60% zemljane povrine
se koristi za naftni i hemijski sektor proizvodei 14.000 stalnih radnih mesta i 66.000 radnih
mesta po potrebi.
Postoji dugoroni obim u industrijskom ekosistemu, i nekim poboljanjima je trebalo 10 godina
da se implementiraju. Prvi INES projekat je sproveden od 1994-1997, drugi INES projekat od
8|Page
9|Page
4. Landskrona, vedska
10 | P a g e
11 | P a g e
Zona male privrede I razvija se kao sastavni deo projekta Industrijski park i prostire se na
povrini od 7 ha. Detaljnim planom ureenja navedenog prostora formirano je 18 parcela
povrine 1600-3000 m2. Navedeno zemljite je opremljeno kompletnom infrastrukturom, to
ukljuuje saobraajnicu, sistem vodosnabdijevanja i odvoenja otpadnih voda, sistem
snabdevanja prirodnim gasom i elektrinom energijom na granici pojedine parcele.
Zona male privrede II prostire se na povrini od 7 ha. Detaljnim planom ureenja
formirano je 9 parcela povrine os 3.000-15.000 m2. Navedeno zemljite je takoe opremljeno
kompletnom infrastrukturom, to ukljuuje saobraajnicu, sistem vodosnabdijevanja i odvoenja
otpadnih voda, sistem snabdevanja prirodnim gasom i elektrinom energijom na granici pojedine
parcele.
Zona male privrede III prostire se na povrini od 7 ha. Urbanistikim planom ureenja
(30 ha) definisane su namene povrina (graevine poslovne namene i poslovne graevine), te
pristupne saobraajnice. Navedeno zemljite biti e po infrastrukturom opreman po fazama,
zavisno o razvoju zone.
13 | P a g e
Zakljuak
Na koncept odrivog razvoja se esto pozivaju politiari, industrijalci i svakako tampa. Iako
postoji dogovor o znaenju ovog koncepta, postoji mnogo razliitih miljenja o tome kako sa rei
prei na dela.
Projekat industrijske simbioze u ovim parkovima je svakako projekat ekoloke odrivosti.
Prikazuje viziju onoga to je zaista mogue, a isto tako privlai veliku panju Evropske
zajednice. lanovi tee za poboljanjem uslova u ivotnoj sredini, uz odrivost ekonomskih i
socijalnih sredstava.
Baziran je na konceptu industrijske ekologije, a strateka saradnja, ne samo da ukljuuje
bioloku sinergiju, ve reava i problem otpadnih voda, postrojenja za prijem i davanje, podelu
parking mesta, centre za lokalno obrazovanje i edukaciju itd.
Eko-industrijski park moze biti dizajniran u okviru projekta tzv, zelenog polja, gde je vidljiva
namera eko-industrijalaca da razviju i ubrzaju proces razvitka svoje industrijske grane kroz faze
planiranja, konstrukcije i dizajna.
Literatura
1.
http://www.kareliasoutu.fi/english/
2. http://en.wikipedia.org/wiki/Eco-industrial_park
3. http://www.indigodev.com/Ecoparks.html
4. http://www.medmeid.eu/