Professional Documents
Culture Documents
Predmetni nastavnik:
Student:
Seminarski rad
SADRAJ:
1. UVOD.........................................................................................................2
1.1.
veliine
sistema
otkazu
postupaka
odravanja.............................................................................6
2. POGODNOST ODRAVANJA..............................................................9
3. EKSPERIMENTALNE POGODNOSTI ODRAVANJA.................14
4. INENJERSTVO ODRAVANJA I SIGURNOST
FUNKCIONISANJA...........................................................................16
5. ODRAVANJE I CIKLUS ODRAVANJA SISTEMA...................17
6. ZAKLJUAK..........................................................................................19
LITERATURA............................................................................................20
1. UVOD
Seminarski rad
2
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
3
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
4
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
Slika 1
5
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
tuoi
broj int ervala U OTKAZU no i 1
gde je:
no ukupan broj intervala u otkazu u posmatranom periodu vremena.
* VREME IZMEU OTKAZA
i = tuoi + ti
odnosno, da je vreme izmeu otkaza ravno zbiru vremena U RADU i vremena izvoenja
postupaka odravanja.
Vreme izvoenja postupaka odravanja u realnim uslovima rada se moe izraziti kao:
tuo = tisp + tod + tc
gde je:
VREME PRIPREME, tisp
u kome se obavlja defektacija, vri projektovanje postupaka odravanja i kompletna priprema
elemenata (vreme integralne sistemske podrke),
VREME TRAJANJA POSTUPKA ODRAVANJA, tod
u kome se vre radovi neposredno vezani za odravanje (opravki ili zamenu posmatranog dela
sistema),
VREME EKANJA, tc
6
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
GOTOVOST SISTEMA,
G=
ukupno vreme
Tur Tuo
Ureivanjem se dobija:
1
G = 1 Tuo
Tur
Gotovost sistema ukazuje na potrebu ostvarenja uslova rada i kvaliteta postupaka odravanja,
koji daju:
max. vremena U RADU
min. vremena U OTKAZU
putem projektovanja struktura sistema pogodnih za odravanje, kvalitetnog izvoenja operacija
obrade i montae i primenom odgovarajuih postupaka odravanja sistema.
Stepen operativne gotovosti je mogue izraziti, imajui u vidu strukturu vremena U OTKAZU i
kao:
UGRAENU GOTOVOST,
koja predstavlja odnos:
UG =
Tur
Tur T po
OPERATIVNU GOTOVOST
Tur
Tur Tuos
gde je:
7
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
Tuos stvarno vreme u otkazu koje uzima u obzir i zastoje izazvane nedostatkom rezervnih
delova za sistem.
Da odnosi pokazuju da gotovost sistema zavisi od niza uticaja vezanih za nain izvoenja i
eksploatacije kao i za integralnu sistemsku podrku i kvalitet njenog ostvarenja.
*
Trod
Tur
gde je:
Tod vreme odravanja u datom periodu
Tur ukupno vreme U RADU u daton periodu,
2. Odnos trokova odravanja i vremena U RADU sistema
2
Trod
Tur
gde je:
Trod ukupni trokovi odravanja u datom periodu vremena.
2. POGODNOST ODRAVANJA
U vremenu razvoja sistema i postupaka odravanja razvijen je u osetnoj meri prilaz o
POGODNOSTI ODRAVANJA Po kao karakteristici koja, kako je reeno, odreuje verovatnou da
e projektovani postupak odravanja biti izveden u datom vremenu, datim uslovima okoline i pri
minimalnim stvarnim trokovima. Na taj nain je pogodnost odravanja u najveoj meri vezana za:
Iz datog sledi da je od dva sistema iste namene a razliitog stepena sloenosti (razliite
konstrukcije) i razliitog nivoa integralne sistemske podrke (stepena organizovanosti)
POGODNIJI onaj sistem kod koga postupci odravanja uslovljavaju kraa vremena ili drugim
reima kod koga su vremena U OTKAZU kraeg trajanja.
Prikaz o pogodnosti odravanja u smislu razmatranom ovde se javlja relativno kasno u petoj
deceniji ovog veka u rezultatu intenzivnih prouavanja komponenti efektivnosti, posebno
8
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
pouzdanosti, i saznanja da stoprocentni nivo ovih komponenti nije mogue ostvariti, u stvarnim
uslovima eksploatacije, nikakvom strukturom niti drugim posebnim uslovima.
Pogodnost odravanja kao nauna disciplina je zasnovana na odreenim istinama kako sledi:
pogodnost odravanja je rezultat napora ekipa koje se bave projektovanjem, eksploatacijom
i odravanjem.
pogodnost odravanja se ne moe razmatrati posebno za svaki deo, ve skupno za sve
delove sistema i sistem kao celinu.
pogodnost odravanja se odreuje, predvia, meri i ugrauje u postupku projektovanja i
ispitivanja sistema.
komponente efektivnosti sistema su najue povezane za program pogodnosti odravanja.
pogodnost odravanja je uslov efikasnog izvoenja postupaka odravanja.
pogodnost odravanja poveava tehnologinost konstrukcije sistema, olakava obradu i
montau i obezbeuje poboljane uslove eksploatacije,
Osnovne veliine
Imajui u vidu prilaz razvijen u dosadanjim razmatranjima razlikujemo sledea odreena
vezana za pojam POGODNOSTI ODRAVANJA i to:
*
dPo t o
dt o
Funkcija gustine intervala U OTKAZU sistema ima dimenziju reciprone vrednosti vremena:
o(to)
N
O t
gde je:
i k
9
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
Slika 2
U tom sluaju funkcija gustine minimalnih intervala U OTKAZU o(to) se moe izraziti u vidu:
0(t0)=
t 0 2
exp
ln t 0 vln 2
2 2
gde je:
vln prosena vrednost logaritma vremena trajanja postupka odravanja koje se dobija iz:
1 i n
vln
ln ti
n i 1
2 varijansa, odnosno kvadratna vrednost standardne devijacije koja se odreuje iz:
2
1 i n0
2
ln ti vln
n0 1 i 1
Za razliite vrednosti veliina vln i dobijaju se razliiti oblici funkcije o(to). Primena lognormalne raspodele za obuhvatanje verovatnoa pojava vremena trajanja stanja U OTKAZU je
rezultat zapaanja vezanih za reakcije ivih bia na razliite pobude, raspodelu vremena za
servisiranje alata, radove na klasifikaciji i sline druge procese rada.
Iz reenog sledi da komulativna funkcija gustine intervala U OTKAZU je oblika:
t1
P (t ) t dt
10
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
(t )
(t )
[pojava s-1]
1 P (t )
dP t 0
dt
(t )
o to
dP t
1
1 P t 1 P t o dt
Parametri funkcije pogodnosti odravanja imaju znaajan uticaj na stepen iskorienja vremena
u procesu rada sistema, pa prema tome i na ukupan nivo efektivnosti sistema.
Alokacija pogodnosti odravanja
*
Uvodna razmatranja,
gde je:
- srednja proraunata vrednost vremena izvoenja postupka odravanja sistema,
t ous - srednja zadata vrednost vremena izvoenja postupaka odravanja sistema.
t ousp
Postupci alokacije,
11
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
hdi
di
n
di
i
q i i
n
q
i
12
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
ln Rs
t
Gs
s
(1 G s )
1
t urs
is
1
t ous
13
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
14
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
15
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
4. INENJERSTVO
ODRAVANJA
SIGURNOST
FUNKCIONISANJA
Usled porasta entropije, kao mere neodreenosti sistema, dolazi do otkaza, poremeaja
i prekida kod svih sistema u prirodi. Da bi jedan tehniki sistem ispravno radio u odreenom
vremenskom periodu, neophodno je da se na odgovarajui nain odrava. Potrebu za
odravanjem imaju i popravljivi tehniki sistemi i sistemi za jednokratnu upotrebu.
Funkcija efektivnosti odraava ukupna svojstva jednog tehnikog sistema, daje odgovore na
pitanja:
- Da li moe da se ukljui u rad,
- Koliko moe da radi i
- Kako izvrava zadatak.
Funkcija efektivnosti se izraava kao:
gde su:
R(t) pouzdanost, verovatnoa rada bez otkaza u toku vremena t, A() raspoloivost
ili gotovost, verovatnoa raspoloivosti u bilo kom trenutku , odnosno da e biti u stanju da
radi ili da se ukljui u rad ukoliko je sistem bio u skladitu, i FP funkcionalna pogodnost,
stepen zadovoljenja funkcionalnih zahteva, prilagoavanja okolini.
Slika 3
Pouzdanost i raspoloivost su sluajne funkcije, a funkcionalna pogodnost je odreena
veliina, projektovanjem ili konstrukcijom sistema.
Efektivnost sistema se moe prikazati na 3 naina:
1. Efektivnost sistema:
- Raspoloivost mera stanja sistema u trenutku ukljuenja,
- Funkcionalnost mera stanja sistema u toku vrenja funkcije kriterijuma i
- Sposobnost mera mogunosti izvrenja funkcije kriterijuma.
Slika 4
16
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
2. Efektivnost sistema:
- Karakteristike,
- Raspoloivost i
- Korisnost.
Slika 5
3. Efektivnost sistema:
- Gotovost verovatnoa da e sistem uspeno stupiti u dejstvo u datom vremenu i u
datim uslovima
- Pouzdanost verovatnoa da e sistem uspeno vriti funkciju kriterijuma u
projektovanom vremenu rada i datim uslovima okoline i
- Funkcionalna pogodnost sposobnost sistema za uspeno prilagoavanje uslovima
okoline u projektovanom vremenu.
Slika 6
5. ODRAVANJE I CIKLUS ODRAVANJA SISTEMA
ivotni vek jedne maine, postrojenja, ureaja ili bilo kog drugog tehnikog sistema ima
sloenu strukturu, on zahvata niz posebnih, ali meusobno povezanih i vremenski usklaenih
grupa aktivnosti. Odnos ovih segmenata odreen je dejstvom velikog broja inilaca.
ivotni vek obuhvata pet vremenskih faza:
- Koncepcijsko i idejno reenje,
- Razvoj i projektovanje,
- Proizvodnja i putanje u rad,
- Koritenje i odravanje i
- Rashodovanje.
17
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
Slika 7 grubo razrauje sadraj svih pet faza ivotnog ciklusa i osnovne odnose izmeu
njih, ali na dobar nain ilustruje ovu sloenu problematiku.
Slika 7
18
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
19
Marko Peki, 267/MI
Seminarski rad
LITERATURA
1. Mr Branislav Stanisavljevi EFEKTIVNOST MAINSKIH SISTEMA Skripta
2. http:/www.mechanical systems.com
3. http:/www.sistemi.com
20
Marko Peki, 267/MI