SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

STUDIJI CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS ; I GODINA
SMJER: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

DIONIKO DRUTVO(PRIMJER)

SEMINARSKI RAD

Travnik, 18.11.2015

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA
STUDIJI CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS ; I GODINA
SMJER: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

IZGRADNJA I PRIMJENA POSLOVNIH PROCESA

SEMINARSKI RAD

IZJAVA:
Ja Haris Kari student Sveuilita/Univerziteta Vitez Vitez,
Indeks broj: 0335-15/DIT odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost
izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane
literature i pomo profesora odnosno asistenata.

STUDENT: Haris Kari

PREDMET: Osnove ekonomije
PROFESOR: Edin Arnaut
ASISTENT: Jelena Ljubas

SADRAJ
1.UVOD ..................................................................................................................................... 1
1.1 SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA ............................................................................. 1
1.2 RADNA HIPOTEZA ....................................................................................................... 1
1.3 NAUNE METODE ........................................................................................................ 2
2. DIONIKO DRUTVO (OPENITO) ................................................................................. 2
2.1 KRATAK HISTORIJAT DIONIARSTVA (AKCIONARSTVA) .............................. 3
2.2 DIONICE ......................................................................................................................... 4
3. PRIMJER ............................................................................................................................... 7
3.1 PRIMJER STATUTA ...................................................................................................... 8
4. ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 14
5. LITERATURA ..................................................................................................................... 15

1.UVOD
Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u
poetnom kapitalu podijeljenom na dionice.
Iako u dionikim drutvima najee dionice ima vei broj dioniara, dioniko drutvo moe
imati i samo jednog dioniara.
Osnivanje tvrtke u obliku donikog drutva pogodno je za prikupljanje novanih sredstava
veeg iznosa i za velike projekte, koji teko da su ostvarivi kapitalom samo jedne osobe.
Izdavanje dionica koristi se i iz razloga kada tvrtka poinje raditi i treba kapital koji im
osniva sam ne moe osigurati, treba dodatno investirati u proizvodnu opremu, istraivanje i
razvoj i sl., eli se proiriti na nova trita ili ui u novi posao i sl.
S vie novca tvrtka moe poveati investicijska ulaganja i biti profitabilnija u budunosti.
Tvrtka izdaje nove dionice koje bivi ili novi dioniari mogu kupiti za odreenu cijenu koju
odredi tvrtka. Ukoliko je cijena prava i realna, tvrtka moe prodati sve dionice i tako nabaviti
novac za nove poslove.

1.1 SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

Osnovni cilj seminarskog rada a time i istraivanja je prikazati proces osnivanja dionikog
drutva.

1.2 RADNA HIPOTEZA

Na temelju problema i predmeta istraivanja postavlja se glavna (radna) hipoteza:
Dioniko drutvo je drutvo u kojem lanovi sudjeluju u ulozima u poetnom kapitalu
podjeljenom na dionice.

Pomona hipoteza: Dioniko drutvo je drutvo iji je osnovni kapital podijeljen na dionice.

1.3 NAUNE METODE

U ovom seminarskom radu koristit emo slijedee znanstvene (strune) metode:

- Metoda analize i sinteze.
- Metoda klasifikacije,

2. DIONIKO DRUTVO (OPENITO)

Dioniko drutvo je drutvo kapitala, a pojomom drutva kapitala u pravnom i gospodarskom

smislu obuhvaena su u nas dionika drutva i drutva s ogranienom odgovornou, a u
mnogim zemljama jo i komanditno drutvo na dionice.
Ta se drutva meusobno razlikuju, ali imaju i neke zajednike karakteristike po kojima ih
razlikujemo od drutva osoba, drutva graanskog prava, tajnog drutva i sl. Glavna im je
zajednika crta da je u njih temelj povezivanja i udruivanja kapital, a ne osoba. Kod drutva
kapitala zakonom je propisan i odreeni minimum kapitala za njihovo osnivanje (temeljni
kapital) koji slui kao prag za pristup toj vrsti drutava, ali i kao podloga za dobivanje
zajmova i jamstvo vjerovnicima za obveze drutva. Nema line odgovornosti lanova drutva
kapitala, osim u sluaju zlouporabe okolnosti da lanovi ne odgovaraju za obvezu drutva.
Pravo glasa i ostala prava mjere se prema visini uloga, a ne po glavama. Isto vrijedi i za
sudjelovanje u dobiti drutva. Glavna obveza lanova je u ulaganju kapitala, a ne sudjelovanje
u voenju poslova. Drutva kapitala imaju svoje obvezne organe, od kojih je samo skupina
organ u kojem mogu sudjelovati svi lanovi pri donoenju odluka, ali to je pravo, a ne obveza.
Nazivi pod kojima se dionika drutva javljaju u nekim stranim pravima:
o aktiengesellschaft (njemako, vicarsko, liechtensteinsko i austrijsko pravo)
o societe anonyme (francusko pravo)
o aktiebolag (vedsko pravo)
o company limited by shares (anglo-ameriko pravo)
o societa per azioni (talijansko pravo)
o naamloze vennootschap (nizozemsko pravo)
o delnika druba (slovensko pravo)
o akcionernoe obestvo otkritogo tipa (rusko pravo).
2

Osnivai drutva su dioniari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivai
su i dioniari iji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta. Statut
drutva mora usvojiti najmanje jedna osoba.

2.1 KRATAK HISTORIJAT DIONIARSTVA (AKCIONARSTVA)

Razvoj akcionarstva poeo je veoma spontano, razvojem trita, tako da su prve
emisije dionica nastale polovinom XVI vijeka. Do tada su skupe trgovake
ekspedicije bile rezervisane samo za one imune. Oni koji nisu imali dovoljno novca,
umesto uzimanja kredita, emitovali su potvrde (pretee dionica) i tako prikupljali
sredstva za sprovoenje skupih putovanja. Tako su kupci potvrda, pretee dananjih
dioniara, postali i vlasnici robe koja treba da bude predmet trgovanja. Vlasnicima
akcija je ostalo da se nadaju oekujui dobar poslovni rezultat i tako ostvaren lini
dobitak.
Smatra se da je prva firma koja je na ovaj nain finsirala svoja putovanja, firma
londonskog trgovaca Sebastijana Kaboa Muscovy Company davne 1553 godine.
Zbog rizinosti poduhvata, Kabo je, umesto kreditnog zaduenja, odluio da emituje
akcije pojedinane vrednosti od 25 funti i na taj nain sakupi 6000 funti koje su bile
potrebne za realizaciju ekspedicije kojom je eleo da pronae severni morski put za
Kinu. Srea za akcionare, koji su na samom poetku bili osueni na gubitak jer ne
postoji severni morski put za Kinu, jeste to je Kebo nekako doao u kontakt sa
Rusima i umesto trgovakog sporazuma sa Kinom, potpisao sa ruskim carom Ivanom
Groznim.
Druga trgovaka firma, mnogo vea i poznatija, koja je na ovaj nain finansirala svoje
pomorske ekspedicije bila je The East Indian Company. Ona je za 17 godina
poslovanja emitovala dionice u vrijednosti od 1.6 miliona funti. Prekookeanska
trgovina se toliko razvila da su vlasnici akcija ostvarivali profit i do 40% godinje.
Karakteristino za obe firme je to to su vlasnici njihovih akcija bili u mogunosti da
ih prodaju mnogo pre povratkaekspedicije.
Do irenja dioniarstva dolazi u drugoj polovini XVIII stoljea, posredstvom
industrujske revolucije, kada su posredstvom akcija prikupljen neophodna sredstva za
osnivanje prvih preduzea u industriji, to je bila inicijalna kapisla i za druge grane
saobraaj, rudarstvo,finansije.

Jedan od osnovnih razloga zaetka akcionarstva (ili dioniarstva ), odnosno

emitovanja akcija (odnosno dionica), jeste prikupljanje manjih suma kapitala koje su
se nalazile u vie ruku, kako bi se ta sredstva koncentrisala radi finansiranja skupih
projekata. Drugi razlog je to se akcijama premoava vremenski period od ulaganja
do profitiranja, odnosno, mogunost dalje prodaje akcija. Glavna karakteristika akcija
je u tome to kupovinom kupujem i udeo u vlasnitvu firme sa svim rizicima i
benefitima ali bez nae direktne odgovornosti. Takoe akcionari ( dioniari ) nikako
ne mogu izgubiti vie od onoga to su uloili, za razliku od duga gde je dunik
odgovoran cijelom svojom imovinom.
Danas je ovaj vid organizovanja i prikupljnja sredstava iroko rasprostranjen, a
akcionarska drutva se dele na dve vrste, zatvorena ili privatne korporacije i otvorena
ili javne korporacije. Zatvorena akcionarska drutva se neretko sastoje od manjeg
broja akcionara i postoje ogranienja u prometu akcija, a akcijama se ne trguje na
berzi. Na drugoj strani se nalaze otvorena akcionarska drutva gde ne postoji
ogranienje u prometu i njihovim akcijama se slobodno trguje na berzanskom i
vanberzanskom tritu. Jedan od razloga dominacije akcionarstva je i to to ivotni
vek organizacije nije povezan sa ivotnim vekom vlasnika, to je sluaj kod nekih
drugih oblika vlasnikih preduzea. Takoe i laki pristup finasnijskom tritu i vee
mogunosti sakupljanja kapitala su odgovorne za njegovo odravanje i rast.

2.2 DIONICE
Dionica je vrijednosni papir koji izdaje dioniko drutvo. Oznaava dio temeljnog
kapitala tog drutva, a njome je izraeno lanstvo imatelja i s njim povezana prava i
obveze. Mogu glasiti na donositelja ili na ime. Dionica mora glasiti na ime ako se
izdaje prije uplate punog nominalnog iznosa ili iznosa koji je vii od nominalnog.
Iznos djelomine uplate mora se naznaiti na dionici. U statutu drutva moe se
odrediti da se dioniaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni za
dionicu koja glasi na donositelja ili dionica koja glasi na donositelja za dionicu koja
glasi na ime. Dioniarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o
udjelima (privremenice). Privremenice moraju glasiti na ime. Po sadraju prava koja
daju dionice mogu biti redovne i povlatene.

Redovne dionice su dionice koje vlasniku daju:

- pravo glasa u glavnoj skuptini dioniara,
- pravo na isplatu dijela dobiti drutva (dividenda),
- pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno steajne mase drutva.
Povlatene dionice su dionice koje vlasniku daju neka povlatena prava, npr. pravo na
dividendu u unaprijed utvrenom novanom iznosu ili u postotku od nominalnog
iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske,
odnosno steajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom drutva.
Povlatena dionica moe biti kumulativna i participativna.
Kumulativna povlatena dionica daje vlasniku dionice, u skladu s odlukom o
izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaenih dividendi prije isplate
dividendi imateljima redovnih dionica.
Participativna povlatena dionica daje vlasniku dionice, u skladu s odlukom o
izdavanju dionica, pravo da pored odreene dividende naplati i dividendu koja pripada
imateljima redovnih dionica.

Povrat novca
Najbri je nain prodaja dionice nekom drugom. Na taj nain dobili ste novac natrag
ali i izgubili mogunost daljnjeg sudjelovanja u dobiti drutva. Ako vam novac nije
hitno potreban, a drutvo posluje, novac vam se moe vraati na dva naina: isplatom
dividende ili porastom vrijednosti (cijene) dionice na tritu.
Nominalna i trina vrijednost
Prilikom prodaje, dionica ne vrijedi onoliko koliko na njoj pie ili koliko ste vi za nju
platili. Vrijedi onoliko koliko vam je za nju netko u trenutku prodaje spreman platiti.
Mnogi koji se prvi puta susreu s dionicama ostaju zbunjeni, jer su za njihovu kupnju
morali platiti iznos razliit od naznaenog u dionici. Nije neobino da se dionice
nominalne vrijednosti od 20 KM prodaju po 8, 10 ali i 30 ili vie Konvertibilnih
maraka.
5

Kako je to mogue? Nominalna vrijednost, dakle iznos naznaena na dionici,

prvenstveno je raunovodstvena kategorija. Ona oznaava knjigovodstvenu vrijednost
dionice u trenutku njenog izdavanja. prema nominalnoj vrijednosti dionica rauna se
udjel pojedinog dioniara i broj glasova koje ima.
Cijena dionice nije, meutim, njena nominalna vrijednost nego njena trina
vrijednost. Trina vrijednost nastaje odnosom ponude i potranje na burzi, ne
utvruje se jednom zauvijek, ve se - upravo suprotno - uvijek iznova odreuje.
Ukoliko mnogo ljudi eli kupiti ba vau dionicu, njoj e trina cijena rasti, bez
obzira na nominalnu (knjigovodstvenu) vrijednost. I obrnuto: ako je slab interes za
kupnju vae dionice, bez obzira na knjigovodstvenu vrijednost, njena e trina
vrijednost stagnirati ili padati. Na ponudu i potranju utjeu razni domai i
meunarodni faktori , prije svega sadanje poslovanje dionikog drutva i oekivanja
o buduem poslovanju.
Prikupljanje kapitala, odnosno zato trgovako drutvo izdaje redovne dionice?
Izdanje dionica omoguuje izdatniku dugorono financiranje. To je nain prikupljanja
potrebnog kapitala bez kreditnog zaduivanja. Time se drutvo financijski ne
optereuje, jer ne mora vraati pribavljeni kapital, kao to je to sluaj kod uzimanja
kredita, niti za njega mora plaati kamatu. Ako su dionice ve uvrtene na burzu i
njima se aktivno trguje, lako je ustanoviti odgovarajuu cijenu novog izdanja. Ukoliko
su uvrtene dionice izdatnika trino privlane, mogu olakati razliite poslovne
kombinacije, ponajprije akvizicije (stjecanja) drugih drutava, razvoj i financiranje
novih projekata, proirenje proizvodnje.....

3. PRIMJER
Osnivai drutva su dioniari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivai
su i dioniari iji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta. Statut
drutva mora usvojiti najmanje jedna osoba. Izjave osnivaa o usvajanju statuta daju
se u ispravi koja se sastavlja kod javnog biljenika. Punomonici moraju imati
punomo ovjerenu od javnog biljenika.
U toj ispravi moraju se navesti:
1. osnivai i njihova prebivalita,
2. nominalni iznos dionica, iznos za koji se izdaju i, ako se izdaju dionice vie rodova,
rod dionica koje preuzima svaki dioniar,
3. uplaeni iznos temeljnoga kapitala,
4. izjava osnivaa da prihvaaju statut,
Statut moe sadravati odredbe koje odstupaju od odredbi Zakona o trgovakim
drutvima samo kada je to u zakonu izriito odreeno. Ako to nije izriito iskljueno
Zakonom o trgovakim drutvima, statutom se mogu urediti i druga pitanja pored onih
za koje smo naveli da se ureeuju statutom.
Statut drutva mora sadravati odredbe o:
1. tvrtki i sjeditu dionikog drutva,
2. predmetu poslovanja,
3 iznosu temeljnoga kapitala,
4. nominalnim iznosima dionica i broju, ako se izdaju dionice vie rodova, rodu
dionica i broju dionica svakoga roda,
5. tome izdaju li se dionice koje glase na donositelja ili koje glase na ime,
6. broju lanova uprave i nadzornog odbora,
7. nainu i obliku objave priopenja dionikog drutva,
8. vremenu trajanja i prestanku dionikog drutva.

3.1 PRIMJER STATUTA

Na sljedeim slikama prikazan je primjer statuta dionikog drutva Dalekovod d.d

Zagreb. Zbog veliine seminarskog rada neki dijelovi su izbaeni.

10

11

12

Slika 1.0 Screnshot dijela statuta

13

4. ZAKLJUAK
Ovaj oblik organizacije ima brojne prednosti po pitanju poetnog finansiranja preduzea jer
omoguava da se dosta kapitala prikupi iz veeg broja manjih uloga. Vlasnici akcija akcionari na osnovu svog udela u kapitalu preduzea imaju tri grupe prava:
pravo na dividendu (deo profita koji se isplauje akcionarima)
pravo uestvovanja u odluivanju (odnosi se na izbor uprave preduzea)
pravo na deo likvidacione mase u sluaju likvidacije preduzea
Postoje i druge prednosti akcionarkih drutava zbog kojih ona i predstavljaju dominantan
oblik ogranizacije preduzea i zbog ega upravo ta preduzea raspolau najveim delom
svetskog kapitala. Meu najvanijima je ograniena odgovornost akcionara. Naime, vlasnici
akcija materijalno odgovaraju za rezultate poslovanja preduzea samo do vrednosti njihovih
akcija i ta vrednost je najvie to mogu izgubiti ukoliko preduzee ne posluje dobro.
Akcionari ne odgovaraju celokupnom imovinom za eventualne obaveze i dugove preduzea,
ve samo kapitalom uloenim u preduzee. Jo jedna od prednosti je i profesionalni
menadment koji najee rukovodi akcionarskim drutvom i odgovara akcionarima, ime se
postie razdvojenost uprave od vlasnitva.
Radna hipoteza: Dioniko drutvo je drutvo u kojem lanovi sudjeluju u ulozima u
poetnom kapitalu podjeljenom na dionice je potpuno dokazana, kao i pomona hipoteza.

14

5. LITERATURA

1.
2.
3.
4.
5.
6.

http://www.lakodoposla.com/lakodoznanja/znanje/istorijat-akcionarstva
http://www.poslovniforum.hr/info/dionicko_drustvo_1.asp
http://www.fiba.hr/clanci5.html
http://www.poslovniforum.hr/info/dionicko_drustvo_2.asp
http://www.dalekovod.hr/EasyEdit/UserFiles/pdf/statut-dalekovod-dd.pdf
Osnovi prava, Prof. dr Dragan M. Mitrovi, Beograd, Univerzitet Singidunum,
2008.
7. Simi dr Mili, Trifkovi dr Milo: Poslovno pravo osnove prava i
obligacija,privredna/trgovaka drutva, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 1999

15