Professional Documents
Culture Documents
Modano stablo
Srednji mozak
Pons
Medull a obl.
Produena modina (medulla oblongata) Modani ili Varolijev most (pons Varoli) Srednji mozak (mesencephalon)
PRODUENA MODINA
(medulla oblongata)
Intrakranijalni nastavak kimene modine Sivu masu produene modine ine jedra i retikularna formacija.
Jedra 4 para glavenih ivaca: IX, X, XI i XII, Maslinasto jedro, koje je ukljueno u odravanje ravnotee.
Funkcija vor ivota Automatski centri za regulaciju disanja, rada srca, promer krvnih sudova, krvni pritisak Centri su smeteni u retikularnu formaciju
Centar za udisaj
Centar za inspirijum apneustiki centar Tokom 2 sekunde spontano alje nervne impulse na nervne elije kimene modine koje inerviu spoljanje meurebarne miie i dijafragmu i dolazi do kontrakcije ovih miia i do udisaja Nastaje pauza od 3 sekunde, miii se relaksiraju i za to vreme traje izdisaj Ciklus se ponavlja 12 puta u minuti
Ostali centri
Presorni i depresorni krvni pritisak preko regulisanja prenika krvnih sudova Kardioinhibitorni odrava vagusni tonus srca od 75 otkucaja u minuti. Ako se n. Vagus presee, brzina otkucaja je i do 150 u minuti
MODANI MOST
(pons Varolii)
Zadebljali , srednji deo modanog stabla. Sivim masama mosta pripadaju jedra i retikularna formacija.
Jedra 4 para glavenih ivaca: V, VI, VII i VIII, Bazilarna jedra mosta u kojima se prekidaju putevi koji polaze iz kore velikog mozga, a zavravaju se u kori malog mozga, Dorzalna jedra mosta koja imaju ulogu u akustikoj orijentaciji.
VIII jedro
Regulacija ravnotee i poloaja glave i tela Prima impulse sa receptora za ravnoteu srednjeg uha
Ostale funkcije
Usklaivanje mimike lica Bolni stimulusi sa koe lica, uha i zuba Centri odbrambenih refleksa:
Treptanje, suzenje, kaljanje, kijanje i fonacije (putanja zvuka kod male dece)
SREDNJI MOZAK
(mesencephalon)
Krovne ploe (tektum) Modane drke (pedunkuli cerebri) U centru se nalazi Silvijev kanal koji povezuje IV sa III modanom komorom
Crveno jedro, koje pripada ekstrapiramidnom sistemu i uestvuje u odravanju poloaja i ravnotee i koordinaciji pokreta, Retikularna formacija.
Supstancija nigra je motorni centar koji pripada ekstrapiramidnom sistemu i bazalnim ganglijama.
Funkcije
Jedarni kompleks III kranijalnog ivca (gornje vidne kvrice) : pokreti oka, akomodacija soiva, irenje zenice Refleks uspravljanja Modane drke povezuju prednji mozak sa ostatkom modanog stabla Crveno jedro i crna supstancija odravaju normalan tonus skeletnih miia, omoguavaju odravanje normalnog poloaja glave i tela u prostoru
Parkinsonova bolest
Oteenje supstancije nigre srednjeg mozga i to elija koje lue DOPAMIN Nekontrolisano podrhtavanje ruku i ukoenost miia
Retikularna formacija
Formatio reticularis
Retikularna formacija je specifino organizovana siva masa produene modine, modanog mosta, srednjeg mozga i meumozga. Ona se sastoji od veoma kompleksne mree malih meusobno povezanih neurona. Retikularna formacija ima sloene aferentne i eferentne veze sa drugim delovima CNS i perifernim receptorima.
ima prvenstveno retikuloaktivirajui sistem, RAS, koji je odgovoran za odravanje budnog stanja.
Senzorne funkcije
se sastoje u modulaciji aferentnih signala sa odreenih receptora. Retikularna formacija ima inhibitorno modulatorno delovanje na prenoenje informacija sa receptora za bol i ini deo unutranjeg sistema analgezije koji u izvesnim situacijama smanjuje oseaj bola. Stimulatorno modulatorno delovanje na aferente signale ima RAS. On kontinuirano ekscitira neurone kore velikog mozga, ime se poboljava prijem senzornih informacija.