UNIVERZITET U SARAJEVU EKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD
Predemet: Poslovne finansije Tema: Repo ugovori

Mentor: Prof. Dr. Adnan Rovanin Ass. Adem Avdi

Studenti:

Sarajevo, oktobar 2009. 1.SADRAJ

1. UVOD...........................................................................................................................3 1

3. HISTORIJAT REPO UGOVORA...............................................................................4 4. POJAM REPO UGOVORA.........................................................................................5 4.1. Generiki pojam repo ugovora...............................................................................6 4.2. Raunanje repo stope.............................................................................................6 5. ZAKLJUIVANJE REPO UGOVORA.......................................................................7 6. PRAVNA PRIRODA REPO UGOVORA..................................................................8 7. TRANSAKCIJA REPO UGOVORA........................................................................ 9 8. VRSTE REPO UGOVORA........................................................................................11 8.1. Vrste vrijednosnih papira koji se daju kao osiguranje.........................................11 8.2. Vrste repo poslova prema rokovima dospjea.................................................... 11 9. RIZICI REPO UGOVORA.......................................................................................12 9.1 Kreditni rizik........................................................................................................12 9.2 Trini rizik...........................................................................................................12 9.3 Operativni rizik.....................................................................................................14 9.4 Rizik likvidnosti....................................................................................................14 9.5 Pravni rizik............................................................................................................14 10. PRIMJER : Zakljuivanje ugovora izmeu banke "A" ( iz RH ) sa inozemnom bankom "B..........................................................................14 11. PRILOG .....................................................................................................................15 12. ZAKLJUAK............................................................................................................ 16 13. LITERATURA............................................................................................................17

2. UVOD

Tema naseg seminarskog rada je " Repo ugovori ", no prije toga bilo je neophodno objasniti neke pojmove, primjenu i znaaj repo ugovora, kako bi se lakse shvatila njegova vanost u dananjem svijetu. Bitno je spomenuti da nismo prouavali samo pravnu stranu tj. sam pojam repo ugovora, ve pokuali smo stvoriti cjelokupnu sliku o ovom instrumentu trita novca. Seminarski rad smo zapoeli sa poglavljem koji se odnosi na historijski razvoj repo ugovora, njegov znaaj i primjena na pojedinim tritima, drugi dio govori o samom pojmu repo poslova, zatim analiziranjem njegovih specifinih elemenata, nain odvijanja repo transakcija uz primjer gospoe Marijane Jeli. Seminarski rad zavrsavamo sa poglavljem o rizicima repo ugovora. Repo je jedan od najzastupljenijih instrumenata na tritima novca. Zbog svojih specifinosti, repo ugovori predstavljaju najuspjeniji instrument trita novca u veini zemalja. Repo danas predstavlja vrlo vano sredstvo kojim se aktivno slui veliki broj centralnih i poslovnih banaka irom svijeta. Centralne banke koriste repo poslove kao jedan od instrumenata monetarne politike i za bolje upravljanje deviznim rezervama. Poslovne banke, ali i investicijski fondovi i drugi sudionici na tritu, koriste ga zbog njegove kreditne funkcije, te kao prikladno sredstvo za upravljanje likvidnou i rizicima. Zbog svojih specifinosti, repo ugovori predstavljaju najuspjeniji instrument trita novca i sigurno jednu od najuspjenijih finansijskih inovacija u svijetu ve dugi niz godina.

3. HISTORIJAT REPO UGOVORA

Repo posao u veini zemalja koristi se ve dugi niz godina. Bitno je spomenuti da najznaajnija finansijska trita su SAD-a, Kanade,Velike Britanije, Francuske, Njemake Japana. Najstariji podaci o prvoj pojavi repo poslova mogu se nai ve 1820-tih godina. Prema pojedinim izvorima, prve repo poslove poela je u to vrijeme prakticirati Bank of England (Kohn, 1994). Sljedea pojava repo transakcija datira daleko 1918. godine, kada ih je poeo koristiti ameriki Federal Reserve System (FED) kao sredstvo monetarne politike. Pojedinani repo poslovi u koje kao ugovorna strana nije bio ukljuen FED poeli su se odvijati tek 1950-tih godina od kada poinje neprekidno poveanje broja repo transakcija, a njihovo se ubrzanje poinje osjeati tridesetak godina kasnije. Takvom razvoju dogaaja posebno je pogodovalo poveano zaduenje drave 80-tih godina. Poetkom osamdesetih godina repo poslovi poinju dobivati na znaaju i na meunarodnoj sceni. Najzaslunija tome je bila opa strukturalna promjena finansijskih trita, te sve vea internacionalizacija, posebno u trgovini vrijednosnih papira iji je opseg transakcija zabiljeio viestruki porast. Upravo je takav drastian porast investicija irom svijeta prouzrokovao i eu pojavu potekoa s likvidnou uz uestalija kanjenja pri odvijanju transakcija. Najvee zanimanje za repo poslove pokazale su europske i japanske banke putem svojih drutava keri, investicijskih banaka. Pojaana konkurencija utjecala je na pad mare odnosno kamatne stope ( repo rate ), to se pozitivno odrazilo na opseg transakcija. Upravo je repo posao, kao jeftin i fleksibilan nain finansiranja, predstavljao povoljan nain rjeavanja potranje za likvidnou. Procjenjuje se da je godinji opseg repo poslova u 1993. godini iznosio 1.200 milijardi US $, dok je u 1995. taj broj skoio na 7.300 milijarde US $. U posljednjih nekoliko godina taj broj i dalje raste jer su se i komercijalne banke vrlo znaajno ukljuile na repo trita, primjenjujui ovaj instrument ne samo za poboljanje likvidnosti, ve i za uspjenije upravljanje deviznim rezervama. Prema dananjima procjenama, najvei dio repo transakcija jo uvijek se odvija na amerikim tritu ( preko 70% ), Evropa i Japan zauzimaju sve znaajnije mjesto.

Marijana Jeli, Ugovor o reotkupu ( repo posao ) http://zaklada-hanzekovic.ijf.hr Adnan Rovanin, Upravljanje finansijama, Sarajevo, oktobar 2006.

4. POJAM REPO UGOVORA

Repo posao ( ugovor ) predstavlja prodaju vrijednosnog papira ( najee dravnih vrijednosnih papira ) uz obavezu prodavca da ponovo kupi prodate vrijednosne papire od kupca po unaprijed utvrenoj cijeni, tano odreenog (ugovorenog ) dana ( repo s unaprijed dogovorenim datumom ), ili bilo koje doba u budunosti ( otvoreni repo ). Zapravo, ovakva transakcija je osiguran oblik zaduivanja, gdje vrijednosnice slue kao osiguranje duivanja. Najee se ugovara repo preko noi ali, moe se raditi nekoliko dana tj. sedmica ili due. Kontinuiran ugovor o reotkupu je serija prekononih kredita koji se automatski obnavljaju svaki dan, sve dok ga jedna od strana ne otkae. Drugim rijeima, repo posao poinje kada jedna strana ( investitor, kupac vrijednosnih papira ) koja eli investirati svoja novana sredstva, kupi od druge strane ( prodavca vrijednosnih papira ) odreene vrijednosne papire i istovremeno ugovori s prodavcem da e mu ih ponovo prodati na tano utvreni dan, ili bilo koji dan u budunosti, s tim da e mu prodavac vratiti pozajmljena sredstva ( kredit ) uvean za dogovorenu kamatnu stopu (repo rate ). Repo ugovor se moe zakljuiti na bilo koji rok, ali po pravilu, predstavlja instrument trita novca. 4 Ugovorom se definie: Prodajana cijena Kupovna cijena Razlika, trokove finansiranja odnosno kamatna stopa. Repo posao je nastao iz tzv. sell/back transakcija, za koje su karakteristine kupovina i ponovna prodaja vrijednosnih papira, ali bez okvirnog ugovora karakteristinog za repo transakcije. Kod definisanja pojma repo posla, treba razjasniti nedoumicu oko naziva osnovnih elemenata ove transakcije, koji mogu uzrokovati zabunu. Nedoumicu izaziva dvostruka pravna priroda repo posla. Meutim, pravna priroda repo posla jeste specifinost finansijskog instrumenta, s obiljejem kupovine i ponovne prodaje i zajma ( kredita ). Da bi se lake razumjelo funkcioniranje cjelokupne transakcije, koriste se pojmovi kupac i prodavac. Ugovor ( standardizovani ugovor pod nazivom PSA/ISMA global Master Repurchase Agreement ) koji se u pravilu koristi za tzv. prekoograniene ( engl. cross-border ) repo transakcije, sastavljen je na Engleskom jeziku i koriste se termini byer ( kupac ) i seller ( prodavac ).5 Repo u uem smislu odreivao bi samo prodaju vrijednosnih papira, odnosno jedan dio transakcije, dok bi se pojam reverse repo odnosio na kupovinu vrijednosnih papira. Repo u irem smislu odnosi se na cjelokupni instrument, dakle i prodaju i povratnu kupovinu vrijednosnih papira zajedno.

'4Adnan Rovanin , Upravljanje finansijama, Sarajevo, oktobar, 2006. 5 Specijalne teme istraivanja; Modeli monetarne politike sa osvrtom na valutni odbor Bosne i Hercegovine, mr. Kemal Kozari www.cbbh.ba

4.1 Generiki pojam repo ugovora

Pojam repo ugovora generiki se odnosi na tri razliito struktuirane vrste transakcija: Klasini repo ( repo u irem smislu rijei)

Radi se o sofisticiranom obliku tzv. sell/buy back transakcije koja se temelji na okvirnom ugovoru. U praksi se naziva samo repo. Sell/buy back

Predhodnik je klasinih repo transakcija, predstavlja najjednostavniji oblik repo posla. Sastoji se od prodaje vrijednosnog papira i njegove ponovne kupovine, ali bez okvirnog ugovora koji obuhvaa obje transakcije. U praksi su se esto pojavljivali problemi, kako nije postojao okvirni ugovor, prilikom promjene vrijednosti vrijednosnog papira, budui da ugovorne strane nisu dogovarale haircut i margin call. Securities lending i borrowing

Transakcije koje obuhvaaju prijenos odreenih vrijednosnih papira u zamjenu za druge vrijednosne papire ( koji slue kao osiguranje ) i obrnuto, a sve u naplatu tzv. lending fee, trokova pozajmljivanja odreenih vrijednosnih papira. Iako ova vrsta transakcije ima drugaiju istorijsku pozadinu od ostale dvije predhodno spomenute vrste repo transakcija, potrebno je da bude barem spomenuta zbog velike slinosti sa pravim repo poslovima.

4.2 Raunanje repo stope

Primjer 1: Pretpostavimo da je banka kupila hartije od vrednosti po cijeni od 250.000 KM sa ugovornom obavezom da ih proda u roku od 20 dana po cijeni od 260.000 KM. Primjeniemo jednainu za izraunavanje stope prinosa na godinjem nivou kod diskontnih hartija, apstrahovaemo transakcione trokove i u skladu sa meunarodnom konvencijom uzeemo 360 dana za godinu.

REPO stopa

Cp-Ck x Ck

360 bd

260.000 = 250.000 250.000

360 20

72 %

Cp

prodajna cijena, u naem sluaju ugovorna obaveza da kupac proda hartije po cijeni od 260.000 KM Ck nabavna (kupovna) cijena, u naem sluaju 250.000 KM bd broj dana do dospea, u naem sluaju 20 dana.

5. ZAKLJUIVANJE REPO UGOVORA

6

Vrijednosni papiri koji su predmet prodaje i ponovne kupovine na tritu, predstavljaju, ustvari osiguranje ( collateral ). Vrijednosni papiri koji se daju kao osiguranje, predstavljaju osnovni motiv, zbog kojih se na finansijskim tritima sklapaju repo poslovi. Ti vrijednosni papiri mogu biti: General collaterals

Kada kupac nema posebne zahtjeve da mu se isporui tano odreeni vrijednosni papir, ve papir koji zadovoljava odreene kriterije koji su za kupca prihvatljivi sa aspekta osiguranja potraivanja, tada kaemo da se radi o general collaterals.6 U ovom sluaju diler posjeduje vrijednosne papire koji mu trenutno nisu potrebni, meutim potreban mu je novac. Suprotno tom dileru, na tritu se istovremeno nalaze i drugi sudionici koji su vrlo likvidni ( npr. Centralna banka ) i koji su spremni plasirati svoj novac. Kada se sretnu ponuda i potranja za novcem sklopit e se repo posao. Diler e prodati vrijednosne papire drugoj strani i za uzvrat dobiti novac. Druga e strana dobiti vrijednosne papire i predati novac dileru. Nakon odreenog vremena, diler e ponovo kupiti vrijednosne papire i vratiti drugoj strani novac uvean za kamatu tzv. repo rate. Druga e strana prodati vrijednosne papire nazad dileru i primiti novac uvean za repo rate. Diler je na taj nain doao do jednostavnog naina finansiranja, a druga je strana na siguran nain plasirala svoj novac. Ono to je znaajno kod ovih transakcija jeste to da strana koja plasira novac, nije zainteresirana za tano odreeni vrijednosni papir, ve joj je prvenstveno vano da je rije o vrijednosnom papiru odreene vrijednosti, budui da je funkcija toga papira osigurati potraivanje. Oko izbora vrijednosnih papira, koji mogu doi u obzir kao osiguranje, dogovaraju se obje ugovorne strane. Zbog injenice da primarnu vanost nemaju tano odreeni vrijednosni papiri, ovakva se transakcija naziva general collateral trade.7

Special collaterals

Special collaterals su vrijednosni papiri koji su u odreeno vrijeme posebno traeni na tritu. U takvoj situaciji diler moe unaprijed ( forward ) prodati odreeni vrijednosni papir kojeg u trenutku dogovaranja posla nema u svom portfelju. U tom sluaju u pitanju je tzv. short sale ( kratka prodaja ). S obzirom na to da je diler preuzeo obavezu isporuke, a u svom portfelju nema datog vrijednosnog papira, sa pribliavanjem roka realizacije ugovora, diler e biti spreman taj vrijednosni papir nabaviti po daleko nepovoljnim uslovima, od onih koji vladaju na tritu, kako bi pokrio svoju kratku prodaju ( poziciju ). Zbog navedenog, logino je da u uslovima special collateral, kamatna stopa ( repo rate ) budu nie u odnosu na kamatnu stopu koja trenutno vlada na tritu za general collateral.8
Adnan Rovanin, Upravljanje finansijama, Sarajevo, oktobar 2006. Specijalne teme istraivanja , Modeli monetarne politike sa osvrtom na valutni odbor Bosne i Hercegovine, mr. Kemal Kozari, www.cbbh.ba
6'8 7

6. PRAVNA PRIRODA REPO UGOVORA 9

7

Ono to je bitno za ovu vrstu ugovora jest konani odgovor na pitanje ta bitno ovaj ugovor zapravo predstavlja. Pojedini pravni sistem razliite naine tretiraju repo poslove, pa su se prilikom ocjene pravne prirode repo posla uoila tri stava: 1 repo je ugovor o kupoprodaji s obvezom povratne kupovine, 2 repo je ugovor o kreditu osiguranom vrijednosnim papirima i 3 repo predstavlja ugovor sui generis, koji sadri elemente ugovora o kupoprodaji i elemente ugovora o kreditu. Repo ugovori koji se koristi na meunarodnim financijskim tritima sastavljeni su na Engleskom jeziku, te da je za isti ugovor izabrano englesko pravo kao mjerodavno. Bitno je istai da je to stav je engleskih pravnika ( npr. Sykes, 1995 ), da isti ugovor prema engleskom pravu treba biti okvalificiran kao kupoprodaja. Meutim, ne smijemo da zanemarimo razlike kontinentalnog i anglosaksonskoga prava, te openito govorei, koncepcija kupoprodaje prema engleskom pravu uvelike se razlikuje od one koju bi usvojili pravnici s Kontinenta. Pojedini autori, npr. Bertschinger, ( vicarska ) tvrde, da se ne smije zaobii temeljna funkcija repo posla, tj. kreditiranje, te da bi unato ugovornim nazivima "kupac" i "prodavac", te "kupnja" i "prodaja" repo posao trebalo obiljeiti ( oznaiti ) kao kreditni posao. Trei stav tie se, da se repo ugovor treba promatrati kao ugovor sui generis jasno je da je ovdje uistinu rije o specifinom ugovoru, koje ga je vrlo teko ukalupiti u odreeni, ve postojei ugovorni oblik.

Marijana Jeli, Ugovor o reotkupu ( repo posao ); zaklada-hanzekovic.ijf.hr

7. TRANSAKCIJA REPO UGOVORA

Transakcija je tako struktuirana, da uistinu dolazi do prenosa vlasnitva na vrijednosnim papirima, budui da prenos vlasnitva ima ulogu osiguranja. Cijela transakcija je osigurana vrijednosnim papirima (najee je rije o dravnim obveznicima), koje prodavac prodaje kupcu, a otkupit e ih nakon proteka dogovorenog vremena po unaprijed dogovorenoj cijeni. Budui da vrijednost papira svakodnevno moe promijeniti i po nekoliko puta, kupac i prodavac takoer dogoaraju tzv. Haircut u odreenom postotku od novane protuvrijednosti koju e kupac dati prodavcu. Da bi bolje razumjeli haircut-a, neophodno je bilo posluiti se i navesti primjer gospoe Marijane Jeli. 10 Primjer 2. Ukoliko stranke ugovore da je haircut 101%, to e znaiti, da ukoliko kupac prodaje vrijednosne papire koji u trenutku prodaje vrijede npr. 100 KM (vidjeti u zadatku), a transakcija je dogovorena na iznos od 100 KM, prodavac e kupcu prodati vrijednosne papire u vrijednosti od 101 KM. Razlika od 1 KM (tj. 1 %) je haircut. Prilikom povratne kupovine, kupac (sada: prodavac) vratit ce vrijednosne papire prodavaocu (sada: kupcu) u istoj kolicini / vrijednosti koju je primio tj. 101 KM. Odreivanje visine haircut-a ovisit ce o tome koliko je sigurna strana koja treba novac tj. prodavac vrijednosnih papira. U konkretnom sluaju, strana koja daje novac (kupac) svakako e biti sigurnija sklopi li repo posao s nekom bankom koja ima A A A rejting, nego s bankom nieg rejtinga, npr. B B B. To znai, da e se najvjerovatnije dogoditi da e haircut prilikom poslovanja s A A A bankom biti manji od haircut-a dogovorenog za poslovanje s B B B bankom. U praksi visina haircuta moe biti odreena od 0 % do 6 %, pa ak i vie. Haircut moe takoer varirati ovisno o vrsti papira, te e biti manji ukoliko je rije o dravnim dunikim vrijednosnim papirima, dok e biti vei ukoliko se kao osiguranje daju npr. obveznice koje su izdala trgovaka drutva (korporacijske obveznice) (IBCA, 1997). Ovakav stav prakse ujedno je i logian jer se gotovo svugdje u svijetu drava smatra najsigurnijim dunikom, te njene obveznice nose manji stepen rizika od onih koje izdaju trgovaka drutva. Grafiki pojednostavljeni prikaz repo transakcije nalazi se u sljedeem primjeru. Primjer: Trina vrijednost papira: 100 KM Rok: 31 dan Kamatna stopa (repo rate): 5% Rok valute: 25.8.2007. PRODAVAC Vrijednosni papiri 100 KM KUPAC (101 KM) 100 KM PRODAVAC Rok dopijea: 25.9.2007. Vrijednosni papir 100 KM KUPAC 100 KM + kta 0,4305 KM = 100,4305 KM (101 KM) Kamata nakon 31-og dana: 100 x 31/360 x 5/100 = 0,4305 KM

10

Marijana Jeli, Ugovor o reotkupu ( repo posao ), zaklada-hanzekovi.ijf.hr

Na zadatku se vidi, da e prodavac papira, uporedo s primitkom papira, osim novca kojeg je primio u prvom dijelu transakcije (u ovom sluaju 100 KM) biti duan isplatiti kupcu i

razliku od 0,4305 KM (100,4305 100), koja predstavlja naknadu za koritenje novca, tj. kamatu. U praksi se ova kamata naziva repo rate, a u konkretnom primjeru iznosi 5%. Budui da je kamata element svojstven zajmovima odnosno kreditima , ona je zaprao kljuan element repo posla koji ga najvie razlikuje od kupoprodaje. To znai da e na kraju transakcije, vraanjem vrijednosnih papira svom ranijem vlasniku, kupac u konkretnom sluaju zaraditi 0,4305 KM. ta se zapravo u cijeloj transakciji dogodilo, ukoliko je posmatramo kao kredit? Davaoc kredita (kupac vrijednosnih papira) kreditirao je primatelja kredita (prodavac) na odreeno vrijeme. Svoje potraivanje osigurao je primanjem vrijednosnih papira (kupac je postao vlasnik tih papira vrlo visok stepen sigurnosti za njega), i to u veoj vrijednsti nego to je dao kredit (haircut). Zatvaranjem transakcije, kupac je vratio papire (ukljuujui i haircut), a prodavac je vratio novac uvean za kamatu (repo rate). ta e se dogoditi ukoliko vrijednosni papiri promijene svoju trinu vrijednost? Budui da vrijednosni papiri svakodnevno mogu promijeniti vrijednost i po nekoliko puta, to e se odraziti i na vrijednosti papira primljenih kao osiguranje. Ako, uzmimo, na dan valute trina vrijednost papira iznosi 100 KM, a drugi dan naglo padne na 80 KM, znai da su papiri dati kao osiguranje izgubili 20% na svojoj vrijednosti. Ako se meutim vrijednost papira povea na 120 KM, znai da se u portfoliju kupca nalazi osiguranje koje za 20% premauje vrijednost osiguranog potraivanja. U takvim se situacijama koristi tzv. Margin Call. Margin call ili poziv za odravanjem margine pravo je jedne ugovorne strane da od druge ugovorne strane trai usklaivanje odnosa vrijednosni papiri novac, u sluajevima kada doe do promijene vrijednosti papira iznad odreenog, unaprijed dogovorenog iznosa, bilo da je rije o smanjenju ili poveanju njihove vrijednosti. Da bi se ovakav rpoblem rijeio, kupac i prodavac e prije zapoinjanja meusobnih repo transakcija uogovoriti odreeni iznos, npr. 1.000.000 KM, na osnovu kojega e se odreivati kada svaka od strana ima pravo na margin call. U navedenom primjeru, ukoliko ukupna vrijednost papira primljenih kao osiguranje padne za 1.000.000 KM, kupac papira imat e pravo na margin call tj. nazvat e prodavca i traiti od njega ili da mu dostavi dodatno osiguranje (tj. da mu poalje dodatne vrijednosne papire kako bi se pokrila nastala razlika) ili da mu vrati dio novca, kako bi osiguranje koje kupac trenutno ima, pokrilo njegovo potraivanje prema prodavcu. S druge strane, ukoliko se ukupna trina vrijednost papira danih kao osiguranje povea za npr. 1.000.000 KM, tada pravo na margin call ima prodavac, jer je dao kupcu vie osiguranja no to je potrebno da bi se osiguralo potraivanje. Tada e prodavac nazvati kupca i traiti da mu ovaj ili vrati dio vrijednosnih papira koje je primio kao osiguranje ili da mu posalje razliku u novcu, kojom e se izjednaiti vrijednost osiguranja s potraivanjem prodavca.

8. VRSTE REPO UGOVORA

10

Repo ugovori dijelimo u dvije grupe i to:

1 Repo ugovori koji se daju kao osiguranje 2 Repo ugovori prema roku dospjea

8.1 Vrste vrijednosnih papira koji se daju kao osiguranje Vrijednosni papiri koji se daju kao osiguranje mogu biti tzv. general collaterals ili special collaterals. general collaterals-ima govori se se u sluaju, kada kupac papira nema posebne zahtjeve da mu se isporui tano odreeni papir, ve papir koji po svojim ukupnim karakteristikama ( npr. dravna obveznica, odreeni nadnevak dospjelosti...) zadovoljava odreene kriterije koje je kupac voljan prihvatiti, budui da su mu oni potrebni samo da bi osigurali potraivanje. repo specials-a rije o papirima koji su u odreeno vrijeme posebno traeni na tritu. Stoga je za njih mogue dobiti bolju cijenu ( npr. sudionici na tritu hitno ih trebaju zbog isporuke u buduim ugovorima, kako bi pokrili svoje "kratke" pozicije. 8.2 Vrste repo poslova prema rokovima dospjea Repo poslovi mogu sklapati s bilo kojim rokom dospijea, u praksi je ipak rije o kratkoronom instrumentu, odnosno instrumentu trita novca. To znai da repo posao moe biti zakljuen kao prekonona transakcija (tzv. overnight), pa ak i do jedne godine. Prema dospjelosti se repo poslovi mogu podijeliti u dvije osnovne kategorije: 1 Repo s unaprijed dogovorenim datumom dospijea (term repo) - datum dospijea odreen je fiksno; 2 Otvoreni repo (open repo) - kada obje strane imaju pravo u bilo koje doba zatraiti "zatvaranje" odnosno dospijee transakcije.

9. RIZICI REPO UGOVORA

11

Zaduivanje je mogue u nacionalnoj ili stranoj valuti ovisno o zalogu. 11 Ako se zalau dravni i korporativni vrijednosni papiri oni mogu posluiti kao instrument osiguranja pri dobivanju repo kredita. Na taj nain je mogue investirati dugorono i putem repo poslova pokrivati eventualne kratkorone rupe u likvidnosti. Neovisno o tome je li rije o repo poslovima koji se odvijaju na meunarodnim financijskim tritima ili repo poslovima koje provode komercijalne banke, nesporno je da i ovi poslovi sadre odreenu dozu rizika. Repo transakcije smatraju najsigurnijim nainom ulaganja, bitna je pretpostavka da su zadovoljena dva osnovna kriterija, i to : 1 Da se posluje s provjerenim poslovnim partnerima 2 Da se u transakcijama rabe kvalitetni vrijednosni papiri. Osnovni rizici vezani uz repo poslove su:12 kreditni rizik, trini rizik, operativni rizik, rizik likvidnosti i pravni rizik.

9.1 Kreditni rizik Repo transakcije smatraju sigurnima, potencijalna izloenost kreditnom riziku (credit exposure, prema terminologiji standardnog ugovora - net exposure) ipak postoji, a ogleda se u volatilnosti cijene kolaterala (vrijednosnih papira primljenih kao osiguranje), zbog ije se mogue promjene vrijednosti ispituje kakvoa (bonitet) druge ugovorne strane odnosno koliko je sama ta druga ugovorna strana "imuna" na gubitke do kojih moe doi na tritu. U trenutku kada doe do izloenosti kreditnom riziku, bez obzira na to je li rije o kupcu ili prodavatelju, tada dolazi do izraaja kvaliteta druge ugovorne strane same po sebi. Ako je ta strana, recimo banka s izrazito visokim kreditnim ugledom, velika je vjerovatnost da takva banka nee pasti pod steaj. No ukoliko je rije o relativno nepoznatoj banci s malim temeljnim kapitalom i sjeditem u nekom off-shore centru, moe doi do poveavanja rizika.

9.2 Trini rizik Ovaj rizik zavisi od preitanja na tritu i kretanju kamate. Trini rizici koji su vezani za repo ugovor su: valutni rizik, rizik pozicije i rizik vrijednosnih papira. ______________________
11 12

Preuzeto: htp://wmd.hr/rjecnik-pojmovi Marijana Jeli, Ugovor o reotkupu ( repo posao ) http://zaklada-hanzekovic.ijf.hr

12

9.3 Operativni rizik Smatra se da sve finansijske trasakcije imaju operativni rizik. To je rizik koji se odnosi na elementarne nepogode, poare, poplave, upad hakera u sisteme, tako da repo ugovori mogu biti smetani nekim od ovih rizika. 9.4 Rizik likvidnosti Rizik likvidnosti posmatramo sa dva aspekta : -Kada jedna od ugovornih strana bude pogoena neoekivanim financijskim poremeajem na tritu te se nae u procijepu izmeu dugovanja i potraivanja, nemajui dovoljno novaca da bi "zatvorila" repo posao (tj. vratiti novac i kamate), -Kada se kao kolateral prime relativno nelikvidni vrijednosni papiri.

9.5.Pravni rizik Pravni rizik repo poslova ogleda se u pravilu u neodgovarajuoj pravnoj dokumentaciji na kojoj se baziraju repo transakcije, bilo da je rije o nemogunosti naknade tete zbog loe formuliranog ugovora, a do koje je dolo neispunjenjem ugovornih obveza (npr. otvaranje steajnog postupka nad drugom ugovornom stranom ili steaj izdavatelja vrijednosnih papira koji se daju kao osiguranje) ili neke prvne nedoumice.

10. Primjer 3:

Zakljuivanje ugovora izmeu banke "A" ( iz RH ) sa inozemnom bankom "B 13

Banka A (iz RH) zakljuuje slijedei ugovor sa inozemnom bankom B (koja nema odgovarajuu kreditnu sposobnost). Repo ugovor s dospijeem od 7 dana Poiljatelj: banka A Primatelj: banka B

13

Na dan 01. august, banka A posuuje obveznice Ministarstva financija RH nominalne vrijednosti EUR 10 milijuna (6,875% kupon, vrijeme do dospijea 6,2 godine) banci B i za uzvrat prima novanu uplatu u iznosu od 10 milijuna EUR. Na dan 01.augusta cijena (ista) obveznice je 102.34. Do 04. kolovoza trina vrijednost obveznice se pomakla na 102.65, a obraunata kamatna iznosi 250,000 EUR. Pripadajua kamata na taj dan iznosila je EUR 84,000. Kapitalni zahtjev za pokrivanje rizika druge ugovorne strane za svaku od ove dvije banke do dana 04. kolovoza moe se vidjeti u slijedeim tablicama: Kapitalni zahtjevi za repo ugovore i posuivanje vrijednosnica (banka A) Trina vrijednost potraivanja Trina vrijednost kolaterala Trenutni iznos vika Kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane 34,480

Stvarna prodaja i repo ugovori

10,515,000

10,084,000

431,000

Kapitalni zahtjevi za repo ugovore i posuivanje vrijednosnica (banka B) Trina vrijednost potraivanja Trina vrijednost kolaterala Trenutni iznos vika Kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane 0

Stvarna prodaja i repo ugovori

10,515,000

10,084,000

-431,000

Bez obzira na rizik druge ugovorne strane, repo ugovori i posuivanje vrijednosnica takoer zahtijevaju izraun kapitalnih zahtjeva za opi i specifian pozicijski rizik.
13

Renko Fran, 19.19.2003. Zagreb; Repo i repo poslovi

14

11. Prilog: Primjer repo ugovora

OKVIRNI UGOVOR O POVRATNOJ KUPNJI VRIJEDNOSNIH PAPIRA (OKVIRNI REPO UGOVOR) Zakljuen dana Izmeu: (Strane A) (Strane B)

I II III IV V VI VII VIII

Ope odredbe Definicije Plaanje i prijenos Izloenost Prihod od vrijednosnih papira Zamjena Povreda ugovora Prijelazne i zavrne odredbe

15

12. ZAKLJUAK
Ovim radom smo pokuali prikazati vanost repo ugovora i njihovu primjenu u praksi. Smatramo da je vano naglasiti da bez obzira na injenicu to repo poslovi pripadaju vrsti transakcija s najveim stepenom sigurnosti, ipak i ovi poslovi sadre odreenu dozu rizika. Dokumentacija koja pravno regulie instrumente na financijskim tritima u svijetu je posljednjih godina doivjela visok stepen standardizacije. Stvaranje tipskih odnosno standardnih ugovora za repo poslove, osim to znatno skrauje vrijeme potrebno za pregovaranje, takoer pomae sudionicima u smanjenju kreditnoga rizika. Kako u ostalim zemljama, tako i u Bosni i Hercegovini se sve vie javlja potreba za uvoenjem ovog instrumenta, budui da repo danas predstavlja vrlo vano sredstvo kojim se aktivno slui veliki broj centralnih i poslovnih banaka. U pogledu repo poslova kao instrumenta trita novca, pogodnog za upravljanje rizika i likvidnou, ali i sigurnog naina ulaganja, mogue je predvidjeti njegovo irenje meu domaim bankama, investicijskim fondovima i drugim potencijalnim institucionalnim ulagaima koji posluju vrijednosnim papirima. Iskreno se nadamo da smo uspijeli na najbolji mogui nain prikazati sutinu repo ugovora, mogunosti koje prua i da e se ba ovi ugovori u budunosti sve vie koristiti i u naoj zemlji.

13. LITERATURA 1. Adnan Rovanin, Upravljanje finansijama, Sarajevo, Oktobar 2006.

16

2. Specijalne teme istraivanja; modeli monetarne politike sa osvrtom na

valutni odbor Bosne i Hercegovine, mr. Kemal Kozari, www.cbbh.ba

3. Marijana Sumpor, Trite dravnih vrijednosnica UDK 336:332.6 ( 497.5)

Pregledni lanak 4. Marijana Jeli, Ugovor o reotkupu ( repo posao); 5. htp: //zaklada-hanzekovic.ijf.hr
6. http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi

7. http://zaklada-hanzekovic.ijf.hr

17