Professional Documents
Culture Documents
Tramvaj Općenito
Tramvaj Općenito
TRAMVAJ
SEMINARSKI RAD
SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SEMINARSKI RAD
TRAMVAJ
SADRAJ
1. UVOD..........................................................................................................................................2
2. TRAMVAJ...................................................................................................................................3
3. TEHNIKE EKSPLOTACIJSKE ZNAAJKE..........................................................................4
4.KONICE.....................................................................................................................................7
4.KONICE.....................................................................................................................................7
4.1.ELJUSNA KONICA.........................................................................................................8
4.2. DISK KONICA..................................................................................................................9
4.3. TRANIKA KONICA..................................................................................................10
5. POGON TRAMVAJA................................................................................................................11
6. UPRAVLJANJE TRAMVAJEM...............................................................................................15
6.1. IZRAVNO UPRAVLJANJE...............................................................................................16
6.2. NEIZRAVNO UPRAVLJANJE..........................................................................................17
6.3. SERVO UPRAVLJANJE....................................................................................................18
6.4. AUTOMATSKO BESKONTAKTNO UPRAVLJANJE....................................................19
7. TRAMVAJ U ZAGREBU.........................................................................................................20
8. ZAKLJUAK............................................................................................................................22
POPIS SLIKA................................................................................................................................23
LITERATURA...............................................................................................................................24
1. UVOD
Elektrina vozila uglavnom ne isputaju ispune plinove, ne stvaraju buku, imaju bolji
stupanj djelovanja i bolja vozna svojstva od vozila pogonjenih motorom s unutarnjim izgaranjem
jednake snage, pa su njihove prednosti znatne. Ipak, zbog ograniene autonomnosti uzrokovane
tehnikim potekoama vezanim uz dobavu elektrine energije, ta su vozila iroku primjenu
zasad nala u javnom prometu (eljeznica, tramvaj i trolejbus) te za sporadine sluajeve
autonomnoga teretnoga i osobnoga prijevoza kao to je prijevoz manjih tereta unutar tvornikih
pogona.
Vrijedi spomenuti i druga elektrina vozila koja se rabe, tu su akumulatorska
elektrokolica, u rudnicima akumulatorske i trolej-lokomotive, na eljeznikim kolodvorima
manevarske lokomotive, u gradskim jezgrama i podrujima zatiena okolia, elektrobusi,
elektrotaksiji i elektrini bicikli, motocikli. U posljednje doba intenzivno se radi na razvoju i
postupnom uvoenju elektrinih osobnih automobila, pa se vjeruje kako e oni u budunosti
preuzeti znatan dio automobilskoga trita. Nekonvencionalna vozila, kao npr. pruna lebdea
vozila pogonjena linearnim elektromotorima, tek su u poetnoj fazi primjene. Prema nainu
dobave elektrine energije razlikuju se nezavisna i zavisna elektrina vozila
Nezavisna elektrina vozila crpu elektrinu energiju za pogon elektromotora iz izvora
ugraenog u samom vozilu. Kod akumulatorskih vozila elektrina je energija pohranjena u
akumulatoru
Zavisna elektrina vozila preuzimaju elektrinu energiju iz elektroenergetske mree
preko kontaktnoga voda i pantografa koji po njemu klizi (elektrina lokomotiva, tramvaj,
trolejbus) ili s pomou posebne tranice (podzemna eljeznica). Tehnike i ekonomske prednosti
elektrinoga pogona osobito su uoljive u eljeznikom prometu. Spram parnog i dizelskog
pogona istie se pouzdanou, veom instaliranom snagom po osovini, prijevoznom i propusnom
moi pruga, a manjim utrokom energije, trokovima iskoritavanja i tetnim utjecajem na
okoli. Bolji su takoer i higijensko-tehniki uvjeti rada osoblja. Zbog velikih investicijskih
ulaganja u elektrifikaciju eljeznica, navedene prednosti dolaze do izraaja kod veih gustoa
prometa.
2. TRAMVAJ
Definicija tramvaja govori da je to elektrino vozilo za prijevoz putnika u javnom
gradskom prometu. Napajanje tramvaja elektrinom energijom se obavlja iz kontaktne mree
pomou krovnog oduzimaa struje te zatvara strujni krug preko tranica po kojima se kree.
Tranice tako slue i kao povrati vod. Krovni oduzima struje, pantograf, svojom zglobnom
izvedbom i djelovanjem opruga omoguuje stalnu kliznu vezu s kontaktnom mreom u svim
doputenim pozicijama. Karakteristike struje u kontaktnoj mrei su : istosmjerna struja napona
600V ponegdje i s 750V. Tranice kojima se kreu tramvaju se mogu izvoditi u dvije kolosijene
irine: metarski (1000 mm) i normalni (1435 mm).1 irina kolosijeka utjee na konstrukciju i
dimenzije voznog stroja (osovina i okretna postolja) te dimenzije sanduka karoserije i broj mjesta
za putnike po jedinici duine. irina kolosijeka takoer utjee i na stabilnost samog vozila i
mirnou kretanja tramvaja.
U novije vrijeme izvode se univerzalna elektrina vozila za eljezniki i gradski promet, te je
potreba u tom sluaju da irine kolosjeka budu jednake.
Zavada J.: Prijevozna sredstva, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2000.,str. 163.
karoserijskoj izvedbi
duini tramvaja
broj putnikih mjesta
broj osovina tramvaja
smanjujui trenje i troenja izmeu grebena kotaa i glave tranice. To se postie smanjenim
razmakom izmeu osovina u okretnom postolju zbog ega se osovine u zavoju postavljaju
gotovo radijalno. Vozila sa okretnim postoljem stabilnija su na pruzi, a kretanje im je mirnije i
tie. Ugradnjom okretnog postolja poveava se broj osovina na vozilu te time poveati, duinu i
nosivost odnosno broj putnikih mjesta. Posebno se istie oblik karoserije pod oznakom G, koja
predstavlja druga specifina rijeenja koja se izvode u novije vrijeme. Specifino za njih je da se
vrste osovine ugrauju na zglobovima kola te time omoguuje sputanje poda tramvaja.
Pokretanje tramvaje sa vri preko vunih motora koji se napajaju iz kontaktne mree.
Vuni motori se ugrauju u vuna kola. Broj motora se kree od dva do osam komada ovisno o
izvedbi tramvaja. Snaga motora je odreena maksimalnom brzinom i brzinom ubrzanja koje je
potrebno postizati.Tako jedna vuna kola mogu biti opremljena motorima snage od 100 do 500
kW. Prema maksimalnoj brzini tramvaji se dijele u tri grupe
Do 60 km/h
Do 80 km/h
Do 100 km/h
Ovisno o najveoj brzini te omjeru instalirane snage i mase, ubrzanje tramvaja je zadano izrazom
[0,65vmax]. Najvea ubrzanja od pokretanja do najvee brzine:
-
do 0,75 m/s2
do 1,1 m/s2
- za tramvaje sa servokomandom
do 1,35 m/s2
Za takva ubrzanja zahtijeva se snaga od tri do etiri i pol kW/t za tramvaje starije konstrukcije, te
est do osam i pol kW/t za suvremene tramvaje. Instaliranom vunom snagom, koja ovisi o
odnosu prijenosa izmeu elektromotora i pogonskih kotaa,te o promjeru kotaa, ostvaruje se
vuna sila izmeu pogonskih kotaa i tranica. Kako za pokretanje i ubrzanje tramvaja vuni
motori se koriste i za koenje na nain da se elektromotori preskoje u generatorski rad. Tim
nainom rada kinetiku energiju gibanja pretvara u elektrinu i pritome usporava tramvaj i koi.
Meutim pri malim brzinama taj nain je ne efikasan te je potrebno koristiti pneumatske i
elektromagnetske tranike konice.
Usporenja pri koenju kreu se u sljedeim granicama:
-
4.KONICE
eljusne konice
disk konice
tranike konice
4.1.ELJUSNA KONICA
eljusna konica je tarna konica u kojoj se uinak koenja postie radijalnim
pritiskanjem kone eljusti na rotirajui koni bubanj. Ukljuuju s pomou opruga, pneumatski,
hidraulino, utezima, nonim i runim djelovanjem na poluje preko kojega se eljusti tlae na
rotirajui dio konice. Koriste se kada je nemogua primjena disk konica.
Nedostatak eljusnih konica jest to zagrijavaju kota,a toplina je nepovoljna zbog
gumenih dijelova koji se ugrauju blizu kotaa.Koeficijent trenja je relativno mali i prilokom
koenja se stavara pojaana buka,zbog ega se izbjegavaju gdje nisu potrebne.[1]
5. POGON TRAMVAJA
Tramvaji svoje kretanje ostvaruju pomou elektromotora. Struja za elektro motore vue
se iz kontaktne mree. Napon u mrei 600 ili 750 V i instalirana snaga ide i preko 3 kW. Vua
tramvaja se moe osigurati razliitim izvedbama pogona. Razlikujemo izvedbu s otpornikom
regulacijom, izvedbu s tiristorima, te tiristori u kombinaciji s trofaznim asikronim motorima.
Izvedba s otornikom regulacijom (Slika 7) je klasini rijeenje vue i regulacije, te se
nalazi u tramvajima starije konstrukcije. Struja iz kontaktne mree(KM) skida se pantografom(P)
i vodi putem glavnog prekidaa(GP),kontrolera(Ko),vanjskog otpornika(Rv) sve kroz
armaturni(M) i uzbudni namot motora(UN).eljena kvaliteta vue se dobiva odreenom
kombinacijom omjera otpora vanjskog otpora(Rv).
Slika 7. Prikaz sheme veze osnovnih pogonskih sklopova tramvaja[1] Prilagodio: autor
Bitno kvalitetniji nain regulacije pri vui i koenju pokazao se upotrebom pogona u
izvedbi s tiristorima.Struja istim putem dolazi preko glavnog prekidaa(GP) na blok tiristora(Ti)
10
i zatvara strujni krug preko motora (M)(UN). Tiristorski blok slui za regulaciju prosjenog
napona napajanja vunog motora.Ovakav nain izvedbe pogona omoguuje konstantnu promjenu
napona napajanja.Vuna i kona sila se na taj nain mogu kontrolirati tako da budu veoma blizu
sile adhezije.Time dobijamo vee brzine i veu udobnost putnika u tramvaju.
Slika 8. Prikaz sheme veze osnovnih pogonskih sklopova tramvaja s tiristorskom regulacijom [1]
Prilagodio: autor
11
Sekvencijsko upravljanje
13
6. UPRAVLJANJE TRAMVAJEM
U samim poataka tramvaja upravljanje je vrio voza, na nain da je usmjeravao konja
kada treba stati,skrenuti ili krenuti.Dolaskom u elekrino doba mnogo je toga promijenilo,osim
da i dalje voza je runo kontrolirao prema svojoj procjeni rad tramvaja,pomoi takozvane
poluge. S dananjom tehnologijom sve je uvelike olakano. Voza je i dalje potreban za
upravljanje no sve se svodi na koritenje nekoliko tipki kojima kontrolira cijeli proces
Upravljako mjesto vozaa se izvodi tako da komande za vuu i elekrino koenje su
smjetene za upravljanje lijevom rukom, a koenje zranom konicom pomou desne ruke. U
sluajevima gdje su konice usklaene sve se postavlja za liejvu ruku.
Upravljanje tramvajem moe biti izvedeno na sljedee naine:
1. Izravno upravljanje
2. Neizravno upravljanje
3. Servo upravljanje
4. Automatsko beskontaktno upravljanje
14
15
16
Slika 13. Prikaz upravljanja pomou servo ureaja[1] Izradio i prilagodio: autor
17
18
7. TRAMVAJ U ZAGREBU
Danas glavnim hrvatskim gradom su zastupljena 4 tipa pogonskih vozila u tramvajskom
prometu. Najstariji meu njima je T4B4 ekog podrijetla koji prometuje od 80-tih godina
Zagrebom. Putnicima poznat u zimskim vremenima po izrazito ugrijanima sjedalima. Uz njega
od 90-tih godina prometuje i njegov sunarodnjak tramvaj KT4. Osvjeenje u tramvajskom
prometu donosi tramvaj domae proizvodnje TMK 2100 (Slika 15). TMK 2100 predstavlja
pretau niskopodnih tramvaja u Zagrebu. Njega naslijeuje TMK 2200 (Slika 16) koji s 70
vozila ini najveu udio mau tramvajima to danas prometuju Zagrebom.
19
20
8. ZAKLJUAK
U razradi seminarskog rada se razraivala sama tematika tramvaja kakv on jest u svojoj
prirodi.Tramvaj se kao takav danas koristi ili se donaedavno koristio.Navedenio su primjeri
kakvi su se koristili u poetku postanka tramvaskih kola pa sve do suvremenih primreja koji se
koriste u dananjem prometu.
Primjetno je da se tei usavravanju tramvaja koa jednog rentabilnog vida prometa u
javnog gradskom prijevozu. eli se postii optimiziranje od samog prostora kojim se koriste
putnici,to bolje iskoristivost prostora kako bi tramvaj mogao zaraditi sam sebe, pa sve do
koritenja novih tehnologija kako bi se utedjelo na trokovima odravanja i samog koritenja.
Zamiljajui budunos uz ljudsku inovaciju i matu mozemo slobodno zamiljati stvari
u realnom ivotu kakve smo danas mogli vidjeti samo na filmskom platnu.Kada od konjske vue
do danas smo doli do tramvaja koji se jedva uju pri kretanju,zato stati tu ?
21
POPIS SLIKA
Broj slike
Naziv slike
Stranica
1.
Travmaj
2.
3.
4.
5.
6.
10
11
8.
12
9.
13
10.
14
11.
16
12.
17
13.
18
14.
19
15.
20
16.
21
22
LITERATURA
1. Zavada J.: Prijevozna sredstva, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2000.
2. http://www.prometna-zona.com/zeljeznicki-tehnologija-004kocnice.php ,(listopad 2013.)
3. http://www.koncar-inem.hr/ prosinac 2013.
4. http://www.koncar-kev.hr/, prosinac 2013.
5. http://en.wikipedia.org/wiki/CROTRAM, prosinac 2013
6. http://ru.wikipedia.org/wiki/TMK_2200, prosinac 2013.
23