Professional Documents
Culture Documents
Uloga Sporta U Očuvanju Zdravlja
Uloga Sporta U Očuvanju Zdravlja
SEMINARSKI RAD
SADRAJ
1
UVOD ................................................................................................................................ 1
3.1
3.2
3.3
4.2
4.3
4.4
ZAKLJUAK ................................................................................................................ 20
LITERATURA ............................................................................................................... 21
1 UVOD
ovjekova fizika aktivnost je vana osnova njegovog zdravlja, neprocjenjivi dar prirode, izvor
sree. Odavno je poznata mudra, narodna izreka: Zdravlje je vanije od svega. Samo zdrav
ovjek je u stanju da potpuno upozna radost ivota, radost stvaralakog rada. Vrhunski sport
ne predstavlja prostor za sve potrebe i potencijale u fizikoj aktivnosti (kulturi). Zbog toga
vrhunskom sportu ne treba davati neizmjerne prednosti pred drugim podrujima fizike kulture
(zdravo vaspitanje, orijentacija na rekreaciju, odmor, itd.).
2 SPORT I ZDRAVLJE
Izmjene u strukturi rada preusmjeravaju ovjekov odnos prema slobodnom vremenu,
sportu i rekreaciji. ovjekov nivo saznanja o zdravlju putem vaspitanja, obrazovanja i medija
se stalno uveava. To je neophodno za pronalaenje ravnotee izmeu masovnih i elitnih oblika
ispunjavanja slobodnog vremena i bavljenja sportom.
Holistiki pristup zdravlju zasniva se na vienju pojedinca u njegovoj povezanosti sa biopsiho-socio-kulturnim snagama.2 Neophodna je, dakle, ravnotea duha i tijela; fizike i
duhovne snage ovjeka predstavljaju jedinstvo koje treba stalno odravati, jer je ono nestabilno
i lako se naruava. ovek nije svjestan koliko mu je ravnotea duha i tijela vana za osjeanje
punoe ivota, za uspjeh u radu i zadovoljstvo od svog fizikog i duhovnog postojanja.3
Zdravlje je na vrhu svih ljudskih vrijednosti. To je kapital koji moe da se uvea ili prokocka.
Uostalom, obian ovjek kae da je zdravlje vanije od svega. Zdravlje je prirodna, apsolutna
i nezaobilazna ivotna vrijednost i nalazi se u vrhu hijerarhije i ljestvice vrijednosti.Sa
zdravljem su povezani: ljudski ivot, interesi, ideali, harmonija, ljepota, smisao i srea ivota,
stvaralaki rad i ivotni ritam. Gledanje na zdravlje kao na najvie ivotno blago ima hiljadu
godina dugu tradiciju. Ouvanje zdravlja dobija na znaaju naroito u uslovima tehnike
sredine koja nas okruuje i koja presudno utie na ljudski organizam. Nije sluajno reeno da
zdravlje predstavlja najvee, ne samo individualno, ve i drutveno bogatstvo, jer zadovoljava
primarnu ivotnu potrebu ovjeka i reprodukciju drutva.
Zdravlje zavisi od karaktera rada i naina provoenja dokolice i odmora. Stil ivota, stepen i
karakter ljudskih aktivnosti, naroito u radnoj djelatnosti, umnogome odreuju strukturu
zdravlja. Tu se prije svega misli na uslove rada, odmora na mogunost pristupa obrazovanju,
na zdravstvene, komunalne i saobraajne usluge, kulturni standard i kulturni ivot, nain
ponaanja, razumnu potronju i ishranu, korienje slobodnog vremena itd.
2
3
Jednostavno reeno, zdravlje se mora posmatrati kroz iroku panoramu drutvenog ivota
(radno-proizvodna, socijalno-ekonomska, politika, porodina, itd.).
ini se da je najpotpunija definicija zdravlja ona koja ga posmatra kao proces ouvanja i
razvitka psihikih, fiziolokih i biolokih sposobnosti ovjeka, razvijanje njegove optimalne
mogunosti i aktivnosti radi maksimalnog produenja aktivnog ivota. Problem odnosa
biolokih i socijalnih faktora i njihovog uticaja na psihofiziko zdravlje, vrlo esto se razmatra
u mnogobrojnim istraivanjima. Danas se, sve vie, smatra da je zdravlje pod uticajem
biolokih i socijalnih faktora. Zdravlje ovjeka zavisi od biogenetike (genetikog fonda),
ivotnog ciklusa u kome se ovjek nalazi, rekreativnih sposobnosti organizma, stepena njegove
aktivnosti, a takoe i od kumulativnog uticaja faktora spoljanje (socijalne) sredine.
Izgleda kao da ona (medicina), eli da upozna samo faktore bolesti protiv kojih se moe boriti,
ne dovodei u pitanje postojee uslove; ona pridaje veliki znaaj hemijskoj borbi protiv
infekcija mikrobima, dostignuima hirurgije, aparatima za dijalizu, ili jedinicama za intenzivnu
njegu, koje mogu u nekim sluajevima, da spasu ivot nekolicine ljudi, teko pogoenoj
boleu. U svakoj borbi protiv uzroka bolesti, ona eli da zna samo za one uzroke sa kojima se
ljekar moe boriti na nivou pojedinanog organizma, ne traei drutvene, ekonomske i
kulturne uzronike.4
prirodom i nainom ivota. Skretanje oveka od stanja u koje ga stavlja priroda obilan je izvor
razliitih bolesti. Sloeni civilizacijski tokovi, duboke i iznenadne promjene u nainu ivota,
mogu biti uzroci najrazliitijih mentalnih i fizikih tekoa koje svoj izraz nalaze u razliitim
bolestima. Preseljavanje u grad moe za nekoga znaiti dokrajivanje sretnih vremena i
uzrokovanje svih njihovih nevolja.
Zdravlje je individualno, ali i drutveno bogatstvo, iroka panorama drutvenog ivota. Ono
nije samo neija sopstvena potreba, ve i potreba drugih ljudi i obaveza je pojedinca da te druge
ljude titi i pomae. Zdravlje je obrazac kulture ovjeka, kulture meuljudskih odnosa. Ono je
svojevrsni nain i stil ivota, jer nain ivota moe biti ishodite svakog dobrog zdravlja i
radosti, ali i svake bijede i poniavajuih obrazaca. Zdravlje pretpostavlja fiziku kulturu, ist
vazduh, zdravu hranu. Treba koristiti sve to je blagotvorno i nita ne zloupotrebljavati. Kad je
u pitanju zdravlje, prostor rekreacije dobija na punom znaaju.
Rekreacija zahjteva struno, metodino doziranje kao neophodnost svakog bavljenja sportom
na nivou svakodnevnog ivota. Da bi se to postiglo, neophodno je potovati odreene
pravilnosti i naela:
potrebno je aktivirati sve fizike i socijalne mogunosti razvoja i izbjei svaku vrstu
jednostranosti;
Na djelu je ponovno otkrivanje tijela i njegova tematizacija na nov nain. Tijelo postaje
znaajna karika u stvaranju i potvrivanju identiteta. Rekreacija je najbolja brana protiv bolesti
civilizacije i sjedilakog naina ivota i znaajna je u vremenu kad ljude hvata panika zbog
statusa, psihika i socijalna optereenost, drutvena dezintegracija (iracionalna drutvenost),
obilje stresnih situacija.
Kokovi D.: Socijalno-psiholoki osnovi sporta, Via koarkaka kola, Beograd, 2000.
Idealni oblik rekreacije je igra koja poveava spontanost i uravnoteenost, razvija samostalnost,
oslobaa od napetosti, prua podlogu za druenje i prijateljstvo. Sa igrom se pomalja i zasniva
jedna nova realnost. Za savremenu civilizaciju, od presudnog znaaja postaje pitanje
razrjeenje sukoba stomaka i sporta. Ljudi e se sve ee baviti sportom kao pojedinci, a
navijanje e postati surogat sporta i izgubie na znaaju koje danas ima.
smirenost;
odsustvo anksioznosti;
kontrola emocija;
7
osjeanje sigurnosti;
3 TJELESNO ZDRAVLJE
Tjelesnom aktivnou se poboljava sposobnost lokomotornog sistema:
tetiva i ligamenat;
hrskavice i kostiju;
Sport pozitivno djeluje na imunoloki i krvoilni sistem. Omoguujui djeci da se kreu koliko
ele, jaamo ne samo njihove miie i kosti, nego i unutranje organe, npr. Kad dijete potri,
ubrzava se njegov puls, ono poinje dublje i ee disat, jer miii pri tranju obavljaju
naporniji rad, pa srce, plua i drugi sistemi organizma prirodno poveavaju svoju produktivnost
i snagu. Dijete koje se bavi rekreativnim sportskim aktivnostima, odnosno mnogo se kree, ima
i zdravije i snanije unutranje organe.
izdrljivost;
snagu;
sposobnost istezanja;
sposobnost koordinacije i
sposobnost oputanja.
Bjelica D., Krivokapi D.: Teorijske osnove fizike kulture, Univerzitet Crne Gore, Podgorica, 2010.
razvijaju svoje humane kvalitete i promie autentine ljudske vrijednosti, a do toga se dolazi
odgojem.
Zdrava, okretna, spretna i vjeta djeca mogu lake nositi sve nedae i tekoe ivota te mogu
lake obavljati svoje radne i drutvene zadae. Zadaci tjelesnog odgoja temelje se na
mogunosti poticanja fizikog rasta i razvoja odgajanika, razvoju psihomotorikog sistema i
opte funkcionalne sposobnosti organizma. Ovaj zadatak se ostvaruje osmiljenim sistemom
vjebi, igara, stvaranju navika na zdrav i higijenski ivot, ispravno dranje tijela.
Odgajanik stjee spoznaju za opte fiziko stanje i stvara naviku bavljenja tjelesnim
aktivnostima. Bilo koji sport, bilo koja tjelesna aktivnost aktivira kompletni lokomotorni
sistem presudan za tansformaciju energije koja je rijeko potrebna za aktivnost svih stanica u
organizmu, te se sport i tjelesna aktivnost mogu tretirati kao odrednica za skladan razvoj svih
djetetovih osobina. Veliki je utjecaj tjelesnog vjebanja na ouvanju i unapreivanju zdravlja
djeteta te na skladan razvoj svih njegovih antropolokih znaajki.
jaa plua;
kontrolie teinu;
jaa imunitet;
prevenie osteoporozu;
smanjuje ozljede;
Svima je poznato da pretjerano vjebanje moe imati uinak na organizam slian onome gdje
se ba nikad i nije koristila vjeba. Iz ovog proizlazi: koliko zapravo treba vjebati za
poboljanje zdravlja? Nije isto svakodnevno odlaziti automobilom ili autobusom na posao i
11
vraati se s posla. Ako izaberemo neko drugo prijevozno sredstvo, tada troimo vie energije
za dolazak i odlazak te utjeemo na sve bitne sisteme organizma.
12
4 MENTALNO ZDRAVLJE
Gledano sa stanovita evolucije, fizika sposobnost je, tokom proteklih milenijuma bila
uslov preivljavanja i opstanka pojedinca, porodice i drutva u cjelini. U savremenim uslovima
ivota sve je prisutnija regresivna tendencija, koja se ogleda u rastuoj pasivnosti modernog
ovjeka.
Veina stanovnitva u industrijalizovanim zemljama vode sedentarni nain ivota ili su samo
povremeno aktivni. Tehnoloki napredak oslobaa sve vie slobodnog vremena, ali fizika
aktivnost koja se ranije koristila za odlazak na posao i poslovne obaveze, obavljanje kunih
poslova i rekreaciju, sve vie opada. Svakodnevne poslovne aktivnosti ljudi sve vie obavljaju
u sjedeem poloaju. Dostupnost sve modernijih kompjuterskih igara, kablovske televizije,
ekspanzija socijalnih mrea na internetu, napravile su od kue vrlo poeljno mjesto za boravak.
modani udar;
dijabetes tipa 2;
karcinom;
13
Neaktivnost uzrokuje pad fizikih funkcija kod osoba srednjeg doba i umanjuje samostalnost
tih osoba u kasnijem ivotnom razdoblju. Fizika neaktivnost jedan je od vodeih uzronika
bolesti i smanjenja kvaliteta ivota stanovnitva u zemljama razvijenog svijeta, a daljim
poveanjem neaktivnosti ovi rizici nastavljaju svoj rast. Nije potrebno posebno naglaavati da
se pomenuti problemi, izazvani smanjenjem fizike aktivnosti, snano reflektuju i na psihiko
zdravlje savremenog ovjeka, koje naruavaju u veoj ili manjoj mjeri, zavisno od
kakakteristika linosti i socijalnog okruenja.
Novija istraivanja, koja su sve aktuelnija u ovoj oblasti, dala su ohrabrujue rezultate, jer
postoje jasne injenice koje govore u prilog pozitivnog uticaja fizike aktivnosti, kako na
fiziko, tako i na psihiko zdravlje. Odavno je poznato da mnoge osobe koje imaju povienu
napetost, osjeanje agresije ili ljutnje, ovaj problem rjeavaju aktivnostima koje dovode do
pojaane miine aktivnosti. Novija istraivanja u ovoj oblasti ukazuju na injenicu da blai
oblici pojedinih psihikih poremeaja, poput anksioznosti, depresije i psihikog stresa mogu
biti poboljani tokom redovnog bavljenja rekreativnim aktivnostima.
14
Pritom treba imati u vidu da epidemioloke studije upozoravaju da u svakom trenutku priblino
etvrtina ukupne populacije zemalja razvijenog svijeta pati od umjerene anksioznosti, depresije
i drugih emocionalnih poremeaja. Iz tog razloga uloga fizike aktivnosti i uopte aktivnih
stilova ivota se ne smije zanemariti, jer predstavlja lako dostupnu i bezbjednu terapiju.
tuga;
smanjeno samopouzdanje;
pesimizam;
osjeanje beznaa i
oajanje.
Simptomi su raznovrsni:
razliiti bolovi;
razdraljivost;
nekritinost;
povlaenje u sebe i
Blai oblici depresije mogu nestati sami, bez ozbiljnijeg tretmana. Meutim, umjerena
depresija, kao i teka depresija, kada dominiraju suicidne ideje, lijee se odgovarajuim
Stephens T.: Physical activity and mental health in the United States and Canada, Evidence from four population
surveys, Preventive Medicine, 1988.
15
Kad je u pitanju anksioznost, treba rei da je to stanje koje se karakterie osjeajem unutranje
uznemirenosti i nemira uz prisutnu psihomotornu napetost. Istraivanja u ovoj oblasti su
pokazala da aerobno vjebanje ali i vjebanje u zoni veeg optereenja znatno umanjuju osjeaj
anksioznost. Razliite vrste aerobnog vjebanja imale su sline efekte na psihiki status
uesnika koji su bili obuhvaenii eksperimentalnim tretmanom.
Analiza rezultata pomenutih istraivanja ukazuje da je poveana fizika aktivnost uesnika bila
statistiki povezana sa ublaavanjem anksioznog stanja, to je potvreno psiho-fiziolokim
mjerenjima i rezultatima dobijenim primjenom tehnike intervjua. Ostvareni efekti su se kretali
od niskih do umjerenih.
Rezultati ovih studija upuuju na veu efikasnost umjerene fizike aktivnosti u odnosu na
vjebanje u zoni visokog intenziteta, da pozitivni efekti aktivnosti traju i vie nedelja po
prestanku tretmana, kao i da poboljanje nastaje nezavisno od starosti i opteg zdravstvenog
stanja.
16
uzrast;
pol;
obrazovanje;
zanimanje;
otpornost na stres;
osjeaj samopouzdanja;
prilagoenost;
Moemo rei da je stres jedan od izazivaa brojnih zdravstvenih problema modernog vremena.
Psiholoke reakcije koje su bile neophodne za opstanak tokom evolucije mogu biti tetne u
savremenom drutvu.
Kada se stresna situacija dogodi na radnom mjestu, a njena posljedica je neprikladno fiziko
ispoljavanje, poveani nivo hormona u krvi moe predstavljati problem. Fizika aktivnost
dovodi do smanjenja simpatike i poveane parasimpatike aktivnosti, pa se smanjuje
ekcesivno izluivanje kateholamina prilikom bilo kojeg stresnog dogaaja. Redovna aktivnost
umjerenog intenziteta i dobra fizika kondicija blagotvorne su za cjelokupan organizam,
djelimino i zbog smanjenja dijastolnog krvnog pritiska to svakako umanjuje reakciju na
strsne situacije.
17
Kad su u pitanju djeca, rezultati slinih studija ukazuju da kod njih fiziku aktivnost prati
pozitivan stav o sebi, da uestvovanje u programima fizike aktivnosti podstie njihovo
samopouzdanje i da je fiziko vjebanje bilo efikasnije u formiranju pozitivnog stava prema
sebi i svom tijelu nego drugi organizovani programi.8
Starije kategorije vjebaa mogu imati znaajne koristi od fizikih aktivnosti umjerenog
intenziteta, to, naravno zavisi od njihovog opteg stanja. Socijalni efekti se intenziviraju kroz
zajednike aktivnosti i druenje sa srodnim osobama, ali je moda jo znaajnije odravanje
pokretljivosti tijela i ukupne fizike kondicije, to, svakako doprinosi i boljem psihikom
zdravlju. Redovna aerobna fizika aktivnost ne samo da sprjeava slabljenje funkcije mozga
nego je moe i znaajno poboljati, objavili su istraivai s University of Illinois u svom
strunom asopisu. Analiza njihovih rezultata upuuju na zakljuak da fiziko vjebanje ima
Gruber J.: Physical activity and self-esteem development in children, A meta-analysis, American Academy of
Physical Education Papers, 1986.
18
Istraivai su takoe zabiljeili da fiziki aktivni ispitanici bolje ue i da se kod njih usporava
starosna degeneracija mozga. Najnovija istraivanja pokazala su da stariji ljudi koji vjebaju
tri ili vie puta nedeljno rjee obolijevaju od Alchajmerove bolesti i starosne demencije.
Ljudi koji su redovno vjebali, imali su 30-40% manji rizik od razvijanja demencije.
Primjeeno je da ak i laka fizika aktivnost, kao to je etnja, pomae da se odloe prvi
simptomi ove bolesti. U nekoliko preglednih lanaka istaknuti su pozitivni efekti fizike
aktivnosti na mentalno zdravlje ljudi, koji se odnose na unapreenje njihovog samopouzdanja,
raspoloenja, smanjujui nivo stresa i anksioznosti, a takoe je pokazano da utiu i na
poboljanje kvaliteta sna.
19
5 ZAKLJUAK
Sportsko-rekreativne aktivnosti su efikasno i primjereno sredstvo za unapreenje zdravlja,
ispunjavanje bioloke potrebe za kretanjem kao i sadrajnijem i zdravijem koritenju
slobodnog vremena. Fizika aktivnost smanjuje asocijalna ponaanja, bolesti zavisnosti i
unapreuje meuljudske odnose.
Navedena istraivanja ukazuju da redovno fiziko vjebanje nesumnjivo ima veliki potencijal
kao efikasno sredstvo postizanja i ouvanja psihikog zdravlja. Odreene zakonitosti u ovoj
oblasti su relativno dobro poznate, kao npr. da se na taj nain redukuju neugodne emocije
izazvane stresom, da se umanjuju simptomi umjerene anksioznosti i depresije, ali i da moe
sluiti kao dodatna terapija u sluaju pojave veeg intenziteta ovih patopsiholokih poremeaja.
Treba istai jedinstvene stavove veine istraivaa, da u svakom hronolokom dobu i bez
obzira na pol, fizika aktivnost blagotvorno djeluje na emocionalne procese vjebaa.
Iskustva iz zemalja koje su, upravo zbog velike uestalosti pomenutih zdravstvenih problema
primjenile mjere prevencije bazirane na razvijanju navika za bavljenjem redovnim fizikim
aktivnostima, kao i njihovim intenziviranjem u irokoj populaciji, upuuju na zakljuak da je
to jedan je od najefikasnijih i najprihvatljivijih naina rjeavanja velikog broja zdravstvenih
problema i da se veina poeljnih zdravstvenih promjena moe postii u relativno kratkom
vremenu.
Na kraju treba jo jednom napomenuti da, zdravlje, kao prva i najvea vrijednost u ivotu
podrazumijeva, osim somatskog i zadovoljavajui psiholoki, mentalni i emotivni status, koji
se u znaajnoj mjeri moe postii i odrati redovnim rekreativnim aktivnostima. Briga za
proirenje aktivnih uesnika u sportsko-rekreativnim aktivnostima predstavlja znaajnu
zdravstvenu ali i kulturoloku potrebu, i jedan je od prioritetnih zadataka modernog drutva.
20
6 LITERATURA
1. Bjelica D., Krivokapi D.: Teorijske osnove fizike kulture, Univerzitet Crne Gore,
Podgorica, 2010.
2. orevi M. i dr.: Kultura zdravog ivota, MK Panonia, Novi Sad, 2003.
3. Gorc A.: Ekologija i politika, Prosveta, Beograd, 1982.
4. Gruber J.: Physical activity and self-esteem development in children, A meta-analysis,
American Academy of Physical Education Papers, 1986.
5. Kokovi D.: Socijalno-psiholoki osnovi sporta, Via koarkaka kola, Beograd, 2000.
6. Simonovi Lj.: Sport, kapitalizam, destrukcija, Lorka, Beograd, 1995.
7. Stephens T.: Physical activity and mental health in the United States and Canada,
Evidence from four population surveys, Preventive Medicine, 1988.
21