Professional Documents
Culture Documents
Evaluacija
Sadraji
Metode
poduavanja
NIVOI KURIKULUMA:
Model A
Model B
Model kreativnog programa
Razvojno interaktivni pristup
Program direktne instrukcije
Program pune slobode
Montesori metod
Valdorf pristup
Reo Emilija pristup
Jedinstveni nacionalni kurikulum vedske
Montesori metod
- SLOBODA DETETA DA FUNKCIONIE u skladu
sa sopstvenim zakonitostima
- specijalno pripremljena stimulativna sredina
- potrebno obezbediti pravovremene odgovarajue aktivnosti period deje osetljivosti
3. Predkolski kurikulum
Modeli savremenih predkolskih programa:
model A i
model B
Dihotomija programa, ciljeva i metoda uenja u predkolskom detinjstvu:
Konstruktivistiki model programa (modeli zasnovani na igri i kreativnosti)
Instruktivistiki model programa (akademski modeli)
Konstruktivistiki model programa
KONSTRUKTIVISTI
INSTRUKTIVISTI
Zasnovan na didaktikim i
tradicionalnim
kolskim principima
Ne vodi se rauna o
razvojnom prilagoavanju
programa i metoda
Bazina znanja se
sistematino
predstavljaju deci
Informalna, nestrukturisana
organizacija
rada u vaspitnoj grupi
Formalna, strukturisana
organizacija rada u
vaspitnoj grupi
Naglaavanje produkata
aktivnosti
MODEL A
Model B
vri izbor onoga ta e, kada i kako da radi sa decom polazei od svojih zamisli i
programskih zadataka ali uzima u obzir i iskustva iz prethodnog rada.
10
Kurikulum je ono to se dogaa izmeu vaspitaa i deteta: nije statian, ve proces koji tee
i odvija se u dinamici meu ljudima, u vremenu i u osnovi je praktian jer se tie onoga to
ljudi rade.
postoji nacrt kurikuluma i on sadri i program (ta e se i zato uiti, odnosno raditi) i plan
(kada e se uiti) ali sam kurikulum nije direktna i doslovna realizacija programa i plana.
PROGRAMIRANJE
nain oblikovanja ivota u dejem vrtiu
ZVANIAN PROGRAM
Polazite koje se smeta
u
KONKRETAN KONTEKST
(konkretne uslove rada, konkretnu grupu dece)
i sa njima usklauje i menja
ukljuuje i
Programiranje je deo integralnog strunog rada vaspitaa, deo jedinstvenog CIKLUSA koji
obuhvata:
programiranje
rad u grupi
Evaluaciju (samoevaluaciju)
kurikulum iri pojam- znaajno prelazi sadrajne okvire programa i ukljuuje organizaciju
prostora i vremena, kvalitet interakcije;
definie se kao vrsta odnosa meu uesnicima ljudima kontekstualizovani socijalni
proces u kome se osvetljava kompleksna priroda uenja deteta u vaspitno obrazovnoj
ustanovi;
on je i kompleksnost uslova koji mogu biti prepreka odvijanju vaspitno obrazovnog
procesa:
Program je samo polazite smeteno u konkretni kontekst (konkretnih uslova rada,
konkretne dece) u skladu sa kojim se reinterpretira, menja ili programira (razvija)
12
NIVO OSTVARENOSTI
Dete/uenikka samoaktualizaciji
akcenat na uenju koje doprinosi
socio-emocionalnom razvoju
1. ta je programiranje?
PROGRAMIRANJE je nain oblikovanja ivota u dejem vrtiu.
Obuhvata ukupan zajedniki ivot u vrtiu: to znai vrstu odnosa meu
decom i izmeu njih i vaspitaa.
2. Definiite pojmove program i kurukulum?
Program je samo polazite smeteno u konkretni kontekst (konkretnih uslova rada,
konkretne dece) u skladu sa kojim se reinterpretira, menja ili programira (razvija)
Kurikulum je ono to se dogaa izmeu vaspitaa i deteta: nije statian, ve proces
koji tee i odvija se u dinamici meu ljudima, u vremenu i u osnovi je praktian jer
se tie onoga to ljudi rade.
3. Navedite razlike izmeu programa i kurikuluma?
13
Plan i program
Kurikulum
Orijentacija na sadraj
Planiranje usmereno na
vaspitaa
Predavake metode
Vrednovanje produkta
Aktivne metode
Vrednovanje procesa i produkta
Dete ima potrebu i pravo da bude ono to jeste, raste i razvija se.
Dete je jedinstveno bie. Razvoj deteta se ne ostvaruje izdvojenim delovanjem na pojedine
strane linosti ili aspekte razvoja.
Svako dete ui i razvija se sopstvenim tempom.
Dete je socijalno bie i ima potrebu za odraslima, vrnjacima i decom drugih uzrasta.
Svako dete ima prirodnu potrebu da razume sebe i svet koji ga okruuje.
Dete ima uroenu motivaciju da ui i saznaje.
Dete ui kada za to ima lini razlog i kada ono to ui za njega ima znaenje.
Uenje je proces izgraivanja, a ne usvajanja znanja.
Dete ui putem interakcije sa socijalnom i fizikom sredinom, tako to neprestano menja i
prilagoava svoja prethodna iskustva i saznanja.
Za dete je igra posebno znaajna aktivnost. Ona je nain izraavanja i specifian oblik
uenja.
Predkolsko dete funkcionie na osnovu onoga to u datom trenutku jeste, ima i ume.
14
15
vremenskim periodom
tehnikama i instrumentima
Predmet posmatranja:
ponaanje dece
verbalne reakcije
meusobna komunikacija
odnosi meu decom
razvoj i tok odreene pojave
produkti dece nastali u vaspitno obrazovnom procesu
Vrste posmatranja:
interaktivno
kratkotrajno
dugotrajnokontinuirano i periodino
u odnosu na vrstu podataka koje dobijamo:
Fenomenolokokoristi narativne, kvalitativne tehnike i instrumente
Sistematsko posmatranjekoristi strukturirane, kvantitativne tehnike i instrumente
Fenomenoloko posmatranje
daje taan opis pojave, uz mnotvo detalja ali zavisi od moi zapaanja posmatraa
daje jedinstvenu celinu dogaaja i pogodno je za posmatranje sloenih fenomena
daje podatke o kontekstu i omoguava tumaenje, ali nije pogodno za kvantifikaciju
otvorenog je tipa, nastoji da poe od osveivanja subjektivnog ali trai dosta vremena
Sistematsko posmatranje
daje mogunost poreenja posmatranja vie posmatraa ali ne daje sliku celokupne
situacije
mala mogunost za propuste tokom beleenja ali ne daje opis ponaanja i podatke o
uzrocima
ne trai puno vremena ali je zatvorenog tipa jer ne predvia menjanje kategorija u toku
samog posmatranja
prua kvantitativne podatke ali zamagljuje postojanje subjektivnog
Neodvojivi deo posmatranja je beleenje
17
Narativna
bele
beleka
Narativna
bele
beleka o
de
dejoj igri
18
Prednosti
Nedostaci
jednostavna tehnika
beleenja
moe da se belei
ponaanje (aktivnost)
jednog deteta ili grupe dece
video snimanjem i
naknadnom analizom
video snimka
Anegdotska beleka
narativno opisivanje znaajnih dogaaja koji su bili posmatrani ili znaajnih detalja u
ponaanju koji su se desili tokom neke aktivnosti
promena ponaanja u nekoj aktivnosti se posmatra od poetka do kraja
opisuje se tano onako kako se deava
anegdotski zapis piemo u trenutku kada se sluaj desi ili neposredno posle toga
19
Anegdotska
bele
beleka
-instrument fenomenolokog
posmatranja
- koristimo kada elimo da zabeleimo
jedan dogaaj koji ima posebno
znaenje za dete ili grupu dece
- beleimo (odmah) nakon to se
dogaaj desio.
Izrada
protokola
anegdotske
bele
beleke
Cilj:____________________
Mesto:__________________
Vreme:__________________
Grupa:/dete/:_____________
Posmatra:_______________
Opis dogaaja
...................................................
Komentar................................
20
Prednosti
Nedostaci
Ne zahteva unapred
specifikovanje vremena za
posmatranje
Meanje subjektivnog i
objektivnog
Ne zahteva sistematsku
pripremu
Neselektivnost zabeleenog
Strategije:
1. Jasan opis injenica
2. Belei se odmah nakon posmatranog ponaanja ili dogaaja
3. Zapisuje se vreme, kontekst i radnja koja se deavala
4. Opisuje se dogaaj u celini osnovna radnja, kljune osobe, citirane reenice
5. Opisuje se taan redosled dogaanja onim redom kojim se odigrao
6. Voditi rauna da se ponaanje opie (ta neko radi)
7. Tumaenja posmatraa treba da budu jasno obeleena
Belenica sadri:
Podatke posmatranja
Oseanja
Stavove
Percepcije
Refleksije
Hipoteze
Analizu dogaaja
Komentar
Savet vaspitaima:
Treba da se vodi redovno
Zapisuju se deavanja zasnovana na injenicama i mislima
Zapis treba da bude u vidu opisa onoga to se desilo
Zapisi se uporeuju izmeu sebe povezuju se sline teme, aktivnosti, povratne informacije
u sistem
Zapisuje se vreme beleenja
Zapisuje se analiza i interpretacija
21
Tematske kartice
objektivnost
ne praviti pretpostavke i hipoteze van podataka koje dobijamo posmatranjem
izbegavati rei uvek i nikad
izbegavati etiketiranje
ne donositi prebrze zakljuke
u interpretaciji izbegavati vrednosne sudove
1. ta je svrha posmatranja?
vaspita odreuje polazne osnove za razvijanje programa
utvruje inicijalno stanje
procenjuje efikasnost svog rada
osnauje kompetencije
bolje upoznaje dete i vaspitnu grupu
podstie dete da bolje koristi svoje kapacitete
2. ta moe da bude predmet posmatranja?
ponaanje dece
verbalne reakcije
meusobna komunikacija
odnosi meu decom
razvoj i tok odreene pojave
produkti dece nastali u vaspitno obrazovnom procesu
22
otkriva, upoznaje samoga sebe - da razlikuje delove tela, upoznaje svoje potrebe, opaanja,
oseanja i misli;
otkriva, izgrauje i ovladava razliitim nainima izraavanja: telom, pokretom i gestom,
likovno i plastino, muziki i verbalno;
istrauje i prihvata svoje moi i granice kao osnovu poverenja u sebe;
proiruje svoje moi i granice, delovanjem na sredinu i interakcijom sa drugima;
pomou umetnikih medija i kroz igru razvija svoje kreativne potencijale;
razvija odnose i stie iskustva i saznanja o drugim ljudima - da na osnovu sigurnosti i
poverenja u sebe gradi otvorenost i poverenje prema drugima;
upoznaje i razume pravila ponaanja i ophoenja u grupi i sredini u kojoj ivi i izgrauje
elementarne moralne norme;
naui da prepozna i uvai potrebe i oseanja drugih; razvija prijateljske i saradnike odnose
sa vrnjacima i odraslima;
proiruje iskustva i produbljuje razumevanje drutvene i kulturne stvarnosti (ljudski rod,
socijalne institucije, obiaje i tradicije, kulturne razlike);
koristi i razvija razliite naine komunikacije sa drugim ljudima;
ui da saslua i uvai ideje i miljenja drugih ali i da im suprotstavi svoje gledite;
razvija sposobnosti pregovaranja i dogovaranja;
saznaje svet oko sebe i razvija naine delovanja na njega - da otkriva i upoznaje svojstva i
odlike predmeta i pojava u svojoj okolini na osnovu sopstvene aktivnosti (posmatranja,
poreenja, praktinih radnji, istraivanja, isprobavanja i proveravanja pretpostavki,
funkcionalnih i konstruktivnih igara) gradei diferenciranu sliku sveta;
razvija intelektualnu samostalnost kroz samostalno iznoenje svojih ideja, isprobavanjem,
oslobaanjem dominacije perceptivnih informacija;
osposobljava da na konstruktivan i kreativan nain koristi predmete i informacije.
Sfere detetovog delovanja, saznanja i razvoja se preklapaju i uzajamno uslovljavaju: dete
otkriva svoje moi i granice upravo u interakciji sa fizikom i socijalnom sredinom isto kao
to njegovi odnosi sa socijalnom sredinom i snalaenje u materijalnom svetu zavise od toga
koliko poznaje samog sebe i koliko je u stanju da svoje postupke uskladi sa informacijama
koje dobija iz sredine.
Individualnost
Samostalnost
Ouvanje zdravlja i podsticanje telesnog razvoja deteta
Kreativnost
Drutvenost
Emocionalna stabilnost i svest o sebi
Sticanje znanja i umenja
DRUTVENOST
razvijanje oseanja pripadnosti grupi
potovanje drugih (razumevanje i uvaavanje potreba, oseanja, ponaanja)
negovanje saradnikog ponaanja (dogovori, tolerancija) i zajedniko reavanje
konflikata
stvaranje i prihvatanje odreenih pravila ponaanja i dogovora (u razliitim sredinama i
situacijama)
negovanje slobodne komunikacije sa decom i odraslima
EMOCIONALNA STABILNOST I SVEST O SEBI
Uenje je proces aktivne konstrukcije i rekonstrukcije znanja. Poetak bilo kog uenja nije
neznanje ve prethodno znanje, rezultat ranijih iskustava i uenja.
Uenje ima sopstvenu, unutranju motivaciju, ono je voeno i pokrenuto linim smislom,
potrebama i interesovanjima.
Uloga vaspitaa je u procesu uenja dece vie uloga posrednika i pomagaa nego direktnog
izvora znanja.
Ona podrazumeva praenje, prepoznavanje i otkrivanje onoga to deca znaju, njihovih
potreba i interesovanja i tek na osnovu toga planiranje sredine, materijala i aktivnosti koji
mogu biti podsticaj i prilika za nova uenja ali i za irenje i stvaranje novih potreba i
interesovanja.
25
U izboru i planiranju sadraja obrazovanja vaspita se rukovodi istim naelima koja vae za
celinu vaspitno-obrazovnog rada, uz uvaavanje prirode vrsta znanja kao i njihove kulturne
specifinosti i znaaja.
Izvori sadraja nalaze se pre svega u realnom ivotnom kontekstu deteta, kako u detetu tako
i van njega, a tek potom su to skupovi znanja i umea pohranjeni u naukama, umetnosti,
usmenoj, pisanoj i materijalnoj tradiciji, koji pre slue vaspitau kao izvor ideja za
planiranje i organizaciju vaspitno-obrazovnog rada nego to mogu biti doslovni sadraji koji
se saoptavaju deci.
kontinuirano uenje
sukonstruisanje kurikuluma
poboljanje vaspitno- obrazovne prakse
uspeh dece/uenika i tako se razvija u organizaciju koja ui
Uloga vaspitaa je u procesu uenja dece vie uloga posrednika i pomagaa nego
direktnog izvora znanja.
TA POSMATRATI?
TA BELEITI?
TA BI MOGLE BITI ULOGE VASPITAA?
TA BI BIO SADRAJ EVALUACIJE I KAKO BISTE TA ZAPAANJA
ISKORISTILI ZA PLANIRANJE SLEDEIH KORAKA ZA DECU?
ta bi moglo
biti drugaije
uraeno da kako
bi se Marko
podstakao na
istraivanje:
Evaluacija:
Da li su svi predmeti u korpi adekvatni da ih dete dri, stavlja u usta, baca ili
isputa?
Da li bi Marko due bio zainteresovan da je neka kljuna osoba ostala pored njega
dok istrauje?
Da li su Marku smetali zvuci, ili ga je ometalo neije obraanje njemu, neiji
pokuaj da privue njegovu panju?
Vaspitai razgovaraju o tome ta su nauili o Markovim interesovanjima, njegovom
razvoju, ukljuujui njegove fizike vetine i o tome kako je uio istraujui sadraj
korpe. Oni mogu da diskutuju o tome da li je njihova vlastita interakcija bila
adekvatna za ovu aktivnost uobiajeno je da odrasli tiho posmatra bebe dok
istrauju korpu s blagom. Mogu razmotriti da li su sva sredstva po zavretku
aktivnosti jo uvek bezbedna i da li je potrebno neka ukloniti a neka dodati. Potom
mogu odluiti o sledeim koracima za Marka i druge bebe u grupi.
ta bi praktiari
sledee mogli
da uine:
27
JEDINSTVENO
DETE
Marko je u stanju da
vri izbore i osetljiv
odrasli ga uva i ini
da se dete osea
zatieno i sigurno.
POZITIVNI
ODNOSI
On je sposoban da
bude samostalan uz
podrku odraslog.
Odrasli su
obezbedili
raznovrsne
materijale i oblike u
korpi (meke,
hrapave, tvrde,
klizave i sl.).To
pomae Marku da
otkriva razliite
teksture to e ga
voditi ka tome da ih
kreativno koristi u
budunosti.
Marko pokazuje
Marko je u stanju da
sposobnost da
istrauje i bude
komunicira delei
zainteresovan za
svoje interesovanje za predmete u korpi jer
predmete sa odraslim je u okruenju
putem pokazivanja.
brinog poznatog
odraslog.
Aktivnost podrava
njegovo uenje
dozvoljavajui mu da
samostalno istrauje.
To podstie njegovu
radoznalost i njegove
fizike vetine.
SREDINA ZA
UENJE
Posmatranje pomae
odraslom da otkrije
da li Marko koriste
prilike za uenje
koje su ponuene i
da li je to primereno.
Marko ima vremena
i prostora da
istrauje korpu koja
je na takvoj visini da
je lako moe
dohvatiti i dovoljno
je privrena da
nee da se preturi
preko njega kada se
on nasloni. Sredstva
su ista, prijatna i
interesantna.
Sredina je ureena
na takav nain da
podstie izbore o
tome ta dete eli da
radi ak i kod ovako
male dece. Iako je
on na mirnom mestu
za ovu aktivnost, on
bi mogao, ako eli
da nae neto drugo
to bi eleo da radi.
UENJE I RAZVOJ
Marko otkriva svojstva
predmeta kao na primer,
kakve su teine, ta mogu da
urade, ta on moe da uradi sa
njima i kako se ponaaju kada
on njima manipulie...
Ova aktivnost omoguava
odraslom da Marko dopusti
neprekinuto vreme,
podravajui njegov socioemocionalni razvoj. Odrasli
mogu da primete kako Marko
pokazuje svoja oseanja kao
to su zadovoljstvo, interes,
uzbuenje, frustracija. Ovakve
aktivnosti takoe podstiu
vebanje koordinacije okoruka (fiziki razvoj).
Ako Marko izgubi
interesovanje za korpu, odrasli
e to prepoznati zahvaljujui
posmatranju njegovog govora
tela i odgovorie na svaki
zvuk ili pokret koji izraava
gubitak interesovanja.
(lini, socio-emocionalni
razvoj, govor i komunikacija)
ZATO
Paljivo posmatranje dece u njihovom
prirodnom okruenju je najbolji nain da se
utvrde stvarne mogunosti i potrebe svakog
deteta
Svi vaspitai treba da priznaju da je svako dete
jedinstvena individua sa svojim osobenim
snagama, potrebama i interesovanjima.
slobodan izbor omoguuje deci da uestvuju u
aktivnostima koje su im interesantne,
znaajne.
Dnevne interakcije sa svakim detetom pruaju
odline mogunosti za izlaenje u susret
individualnim potrebama.
28
Programsko usmerenje sadri samo osnovne ideje i naela, odabir programa temelji se na
razvojnim i individualnim osobenostima a ne na rigidnom planiranju uenja.
teorijska podloga pristupa, tzv. Skaliranje proces zajednike izgradnje kurikuluma koji se
fokusira na sloene meuodnose unutar socijalnog konteksta ustanove
vaan deo zajednike perspektive, prihvatanje ideje da promena kurikuluma predstavlja
realizaciju dugotrajnog plana koji se zove kontinuirano menjanje i poboljanjezajednika
vizija.
viesmernost uticaja ukljueni ljudi razliitih intencija, interesa i interpretacija
sukonstrukcija kurikuluma dugotrajan istraivaki proces usmeren na zajedniko
otkrivanje i otklanjanje problema
Odnos kurikuluma i vaspitne prakse kao put razvoja ideje sukonstrukcije kurikuluma
Hed-start program
Profesionalno predvodnitvo
Zajednika vizija i ciljevi
Stimulativno okruenje za uenje
Usredsreenost na uenje i pouavanje
Visoka oekivanja na svim podrujima
Praenje napretka dece
Sadrajno pouavanje
Partnerstvo porodice i kole
Stvaranje organizacije koja ui
svoj deci se obraa na isti nain i od svih oekuje ispunjavanje istih zadataka
interakcija moe izostati i cela grupa moe ostati usmerena na vaspitaa
Kada zavri planirane aktivnosti u kojima je postojala korelacija, ne mora vie planirati
korelaciju
u integrisanom uenju vaspita detetu nudi izbor aktivnosti i sadraja u okviru iste teme i
u okviru svih aspekata razvoja
cilj je da dete istrauje i uvia razliite strane problema kojim se bavi (Sneana u svim
centrima)
cilj vaspitaa je da obezbedi linu angaovanost i ukljuenost svakog deteta
Karakteristike integrisanog uenja
organizuje se oko jedne teme, situacije koja decu interesuje
obezbeuje deci da istrauju temu, prema svom izboru, kroz aktivnosti koje im najvie
odgovaraju
aktivnosti dece se obavezno povezuju, integriu na nivou zajednikog rada
deca u okviru teme mogu produbljivati znanja kroz odreene aktivnosti sve dok kod njih
postoji interesovanje
podstie se lino angaovanje i autonomija deteta u uenju
sposobnost planiranja uenja kod deteta
Vaspita unosi podatke o evaluaciji na kraju nedelje
Pitanja :
ta smo nauili to pre nismo znali?
ta nas je to smo nauili iznenadilo ?
ta jo nismo nauili a elimo da saznamo ?
Koji je omiljeni deo aktivnosti?
ta treba da promenimo sledei put u opremanju centra kad budemo radili novu temu ?
Planiranje po projektima
metoda integrisanog uenja iji je cilj pruanje pomoi detetu da razume svoje sopstveno
iskustvo i svet u kome ivi
niz povezanih aktivnosti u kojima jedno ili vie dece detaljnije prouavaju neki problem ili
odreenu temu
posebno se uvaava pravo deteta da bira :
ta e raditi?
Kako e istraivati?
Gde e odabrati mesto za svoju aktivnost?
Kada e se ukljuiti u istraivanje?
Pristupi:
Vaspita moe ponuditi oblasti interesovanja u okviru kojih e ona odabrati teme za
projekat;
u okviru svake oblasti deca i vaspita se dogovaraju oko teme koju e istraivati
Interesovanje deteta kao kriterijum- vaspita posmatra i slua decu, prikuplja podatke i
interpretira njihove aktivnosti sa ciljem da to bolje upozna svako dete
34
1.
2.
3.
Tri etape:
Planiranje i poetak projekta
Razvoj projekta
Samoprocena procesa uenja dece i praktina primena znanja
Etapa 2
Etapa 3
Podruje
Deca razgovaraju o temi projekta sa roditeljima
neposrednog rada
Reprezentacija
Istraivanje
35
Izloba
Pretee ovog pristupa istraivanju vaspitanja mogu se nai u radovima svih pedagokih
klasika koji su svoje pedagoke teorije gradili paralelno sa pedagokom akcijom,
stvaranjem i razvijanjem kola (primer Marije Montesori).
Meutim, kao tvorca akcionih istraivanja veina autora smatra amerikog socijalnog
psihologa Kurta Levina.
On smatra kako je nemogue razumeti neki sistem ukoliko ga ne pokuamo promeniti.
Akciona istraivanja su varijanta razvojnih istraivanja (uvode se novine u vaspitno
obrazovnu delatnost na temelju njihove naune provere);
Onaj ko uestvuje u vaspitno obrazovnoj delatnosti je ujedno i istrauje;
Visok stepen elastinosti, odnosno nacrt realizacije istraivanja se menja u toku same
akcije (kada to zahtevaju okolnosti samog istraivanja);
Moe se realizovati zajedniko akciono istraivanje (grupno meudelovanje nastavnika
istraivaa);
Akciono istraivanje je empirijsko istraivanje.
Akciono istraivanje je istraivanje koje pokreu sami praktiari kako bi bolje
razumeli svoju praksu i okolnosti u kojima se ona odvija i na osnovu toga je
unapreivali.
Osnovna pretpostavka promene neega, je da toga postanemo svesni i da o tome
racionalno odluujemo.
pokreu ga praktiari
odvija se u realnoj socijalnoj situaciji
zasnovano je na posmatranju, planiranju, akciji i refleksiji
pretpostavlja aktivno uee svakog uesnika
zasnovano na samoevaluaciji
36
Re/definiranje
problema
Refleksija
Akciono
istraivanje
Plan istraivanja
u uem smislu
Akcija i prikupljanje
podataka
Planiranje
Akcija
Refleksija
Posmatranje
(McNiff, 2002)
37
samovoenju,
razvojnoj orijentaciji,
refleksivnosti i
orijentaciji na strateke probleme.
okolnost da onaj koji vri odnosno uestvuje u vaspitno-obrazovnoj delatnosti, nju ujedno i
istrauje
visok stepen elastinosti posebno u vezi nacrta sprovoenja istraivanja,
akcijska istraivanja nisu preteno individualna, ve mogu biti i zajednika,
akciono istraivanje je u sutini empirijsko istraivanje.
Akciona istraivanja ve u svom nazivu nose svoje bitne oznake akcija i istraivanje.
38
Sledei korak je analiza prethodnog perioda (etape, ciklusa) istraivakog rada, vode
raspravu (dijalog, diskurs) o
rezultatima, i u toku zajednike diskusije kritiki procenjuju (donose zakljuak) da li e
nastaviti istim putem ili je potrebno neto korigovati (promeniti,popraviti).
Promene se mogu vriti i po nekoliko puta, zavisno od prirode problema, vremena, stavova
uesnika...
Instrumenti koji se koriste u akcionim istraivanjima su ve ranije primenjivana. Ako se
izrauju za konkretno istraivanje, to se radi ad hoc.
U akcionim istraivanjima najee se koristi analiza sadraja dokumentacije (npr.
ueniki/deji radovi, pripreme nastavnika/vaspitaa, zapisnici, beleke, audio-video zapisi,
protokoli posmatranja,...), postupci participirajueg posmatranja, intervjuisanje, anketiranje,
a sasvim retko drugi istraivaki postupci (testiranje sklairanje).
Obrada prikupljenih podataka je preteno kvalitativna.
Kvantitativna analiza se svodi, najee, na izraunavanje procenata i rangova.
Zbog netipinog i uglavnom malog uzorka, rezultate je teko uoptavati, ali ih je mogue
dokumentovati (u izvetaj se unose i delovi analizovanih dokumenata, tipine izjave
ispitanika (uesnika), opisi konkretnih vaspitnih situacija i sl.)
Pisanje izvetaja o sprovedenom istraivanju istraivaki postupak se opisuje u celini, od
utvrivanje problema do njegovog zadovoljavajueg reenja.
Mogu se opisivati i doivljaji, iskustva, namere, oekivanja...
Istraivanje
Delovanje
Intervencija
Intencionalnost
Posveenost
Motivisanost
Strastvenost
Istraivanje
Ispitivanje
Paljivost
Disciplinovanost
Dokazi
Sistematinost
Trenutno
stanje
eljeno
stanje
Vrednosti
39
svih uesnika u vaspitno-obrazovnom procesu. Kurikulum kao produkt je samo jedan aspekt onoga
to se stvarno deava u praksi.
Opte tendencije
Pomeranje od kurikuluma kao propisanog, usmeravajueg mehanizma ka kurikulumu kao entitetu
koji se praktikuje u vaspitnoj grupi, kao novonastaloj konstrukciji, rezultatu interakcije izmeu
vaspitaa i dece.
Vaspitno-obrazovne
vrednosti
Vrednovanje i
samovrednovanje
Vaspitno-obrazovni
ciljevi - kompetencije
KURIKULUM
Metode i sredstva
vaspitno-obrazovnog
rada
Organizacija
vaspitno-obrazovnog
rada
Vaspitno-obrazovni
sadraji (nastavni
plan i program,
syllabus, kurikulum)
Pitanja koja slede mogu da vam poslue kao osnov u vaem svakodnevnom radu.
Piite o tome u svojim sveskama.
Zapisujte ideje i znaenja koja prepoznajete.
Razmislite ta stoji iza tih znaenja.
Koji su vam jo tekstovi potrebni kao biste otkrili druga znaenja i njihove mogue veze?
Razmiljajte o interakciji, dogaaju, opiite ta se desilo kontekst, prostor, vreme,
konverzaciju, neverbalne interakcije...
Opiite ta ste vi uradili u toj situaciji:
Koju vrstu izbora ste imali i koju vrstu odluke ste doneli?
Zato ste izabrali da ba tako reagujete?
ta mislite da to znai za vas, druge?
Kako biste to opisali kolegi, detetu ta biste sve ukljuili? Koja znaenja bi dominirala?
Razmislite: iji najbolji interes zastupate kroz sopstvene akcije i govor?
Dok ste u grupi sa decom i posmatrate njihove reakcije pokuajte da ujete znaenja koja
ona unose, postavljajui sebi pitanja:
41
Koja je njihova zajednica dijaloga koja pitanja, ideje, elje su prisutna u grupi dece; koje
prie su prisutne; ko je ukljuen a ko iskljuen iz deje igre i ko o tome odluuje?
Kako se vaa sopstvena subjektivnost reflektuje u tome kako vi vidite igru dece i sopstvene
intervencije?
IVOTNE TEME
Bazinije, temeljnije i vanije od drugih:
pojavljuju se u svakoj generaciji, nose visok nivo motivacije, due traju, deca su njima
zadovoljna jer lee na njihovim potrebama;
odraz deijeg naina ivljenja;
analiza potreba i konteksta u kome se dato interesovanje pojavilo daje pregled potreba koje
stoje u osnovi takvih interesovanjaodluku o tome kakva treba da izgleda naa vaspitnoobrazovna aktivnost i kakva su iskustva deci naroito potrebna u odnosu na postojee
probleme i pitanja.
42
KAKO SE PLANIRA
Dugorona linija planiranja odnosi se na 7 optih ciljeva
kratkorona linija planiranja odnosi se na rad sa jednom ivotnom temom
vremenska dimenzija i sadraji variraju- tema moe trajati od 3 dana do 2 meseca;
sadraji mogu biti najraznovrsniji
tema se realizuje uz dogovor dece, vaspitaa i roditelja dok za nju postoji interesovanje
nije mogue unapred dati skup tema koje e se realizovati sa decom u toku celog meseca
ili due
Specifinosti uzrasta
deca 3 do 5 godina interesovanja kratkotrajnija i vie podlona uticajima dnevnih
deavanja i neposrednom delovanju sredine koja ih okruuje;
samu temu tee je dobiti nego u radu sa starijom decom jer je komunikacija suena;
teko verbalizuju svoje potrebe;
rad na odreenoj temi je krai nego u starijim grupama, repertoar iskustva siromaniji;
zadatak vaspitaa je tei jer treba mlau decu da naue da se bore za svoju ideju, da
istraju u pokuavanjima i prvim organizac.
VASPITA
DECA
RODITELJI
ciljevi
aktivnosti
sadraji
ideje
sadraji
Deji projekti i ciljevi
zajedniki razraeni projekti i
sadraji
zabeleiti ostvarene ciljeve,
uea vaspitaa, dece i
i opte utiske o zajednikoj
Ideje
sadraji
projekti
Ciljevi
Roditelji
sadraji
ideje
mali projekti
Roditelja
SADRAJA I CILJEVA IZ
STARE TEME
Faze zajednike
realizacije:
Realizovanih aktivnosti,
nivo struktuirana, atmosferu
pravce irenja
teme,opis
roditelja, kako je
bila sredina
45
Posmatranje
Izvoenje akcije
Refleksija o sprovedenoj akciji
Generisanje novih akcionih hipoteza
Ponovno zapoinjanje ciklusa istraivanja
Naelo angaovanosti
-Kvalitetna vaspitna relacija mora da bude ne samo svesna i namerna ve i lino angaovana,
posveena.
-Ukupan odnos vaspitaa i dece, njihove interakcije i komunikacije, kako po formi tako i po
sadraju moraju biti smisaoni i za decu i za vaspitaa.
-Angaovanost i posveenost znae, bilo da se radi o detetu ili o odraslom, vie od spoljanje
"zaposlenosti" i povrne "sentimentalnosti"; oni podrazumevaju traganje sa linim znaenjem,
odgovorom na sopstvena pitanja i dileme.
-Vaspita moe biti daleko vie angaovan i posveen kada naizgled "nita ne radi" kada posmatra
dete ili grupu dece sa tenjom da razume znaenje i motive neke njihove aktivnosti nego kada
izlae unapred pripremljen sadraj; isto, kao to dete moe biti mentalno angaovano i onda kada
nije fiziki aktivno.
Naelo ivotnosti
-Naelo upuuje na uvaavanje ivotnog iskustva deteta i otvaranje ustanove prema porodici i
drutvenoj sredini, njenu transformaciju u mesto zajednikog ivljenja dece i odraslih.
-Predkolska ustanova bi trebalo da bude mesto gde dete susree i pribavlja neposredna razliita
ivotna iskustva (a ne samo da biva poduavano).
-Uvaavanje ovog naela trai suprotstavljanje bezlinosti i uniformnosti uloge vaspitaa.
-Vaspita najvie vaspitava onim to jeste kao linost i onim to ume da radi.
47
Naelo realistinosti
-Razumevanje deteta i njegovog razvoja, razumevanje prirode, funkcije i dometa vaspitanja u
predkolskoj ustanovi i razumevanja sopstvene uloge vaspitaa, pretpostavke su za izgraivanje
realnog odnosa prema sebi samom, deci i okolnostima u kojima se vaspitno-obrazovni proces
odvija.
-To znai biti realan u zahtevima i oekivanjima koja se postavljaju deci ali i samom sebi.
Naelo doslednosti
-Doslednost proistie iz kontinuiteta (povezanosti) i smislenosti. To ne znai biti uvek isti ili
postupati na isti nain, ve delati u skladu sa pobudama i konsekvencama.
-Dosledan postupak tei harmoniji izmeu ciljeva, zadataka, akcija koje pokreu i efekata do kojih
dovode. Ova relacija izmeu vaspitnih ciljeva i zadataka koji se postavljaju, sopstvene vaspitne
prakse i procenjenih efekata kod dece je polje neprestanog preispitivanja i istraivanja vaspitaa.
ULOGA VASPITAA
U SKLADU SA CILJEVIMA I NAELIMA ULOGA VASPITAA JE DA:
Stvara uslove za kvalitetan ivot, uenje i razvoj dece, tako to e:
- organizovati fiziku sredinu (prostor, sredstva, materijale),
- organizovati socijalnu sredinu (nain grupisanja dece, vremensku organizaciju ivota u ustanovi i
van nje, stvara optu socijalnu klimu);
Direktno podstie razvoj dece i uenje tako to e:
- pruati podrku, pomo i informacije,
- dogovarati se i uestvovati u zajednikim aktivnostima,
- modelovati ponaanje, postupke, tehnike,
- predlagati aktivnosti, naine rada,
- pruati povratne informacije.
Indirektne vaspitne intervencije - strukturiranje prostora i materijala, vremenska organizacija
aktivnosti i posebno nain grupisanja dece i otvorenost ustanove, ine bitan deo
vaspitnog programa i ne mogu se posmatrati nezavisno od osnovnih naela i ciljeva
predkolskog vaspitanja niti propisati uniformno za sve sredine i uslove.
Sadraj i ritam ivota u ustanovi, nain korienja prostora i materijala, pravila ponaanja,
odnos prema igri i uenju treba da budu smisaoni, realistini i dosledni, kako za decu
tako i za odrasle - vaspitae, roditelje i druge.
Vaspita omoguava deci u predkolskoj ustanovi da se susreu i sa: individualnim
pristupom, radom u malim grupama, frontalnim radom, igrom u stalnim i povremenim
kutiima, formalnim i neformalnim grupama, sa decom istog i meovitog uzrasta i
ljudima razliitog statusa, zanimanja i ophoenja.
Vaspita omoguava uslove koji e indirektno voditi decu da sama zakljuuju, da ih porede i
sukobljavaju sa zakljucima i miljenjem drugih, i praktino ih proveravaju.
Vaspita svoje predloge treba da daje onda kada deca sama pitaju, kada proceni da deca vie
nemaju sopstvenih ideja, kada eli da deje iskustvo proiri za jo neku mogunost.
Vaspita paljivo bira direkcije i uputstva a samoj deci preputa ar otkria.
48
Pitanja za vaspitae:
Da li na rad dovodi do promena (razvoj ili uenje)?
Da li radimo ono to treba da radimo (cilj, zadaci, pojedinane potrebe)?
Da li bi mogli bolje da radimo?
Kako da sa manje napora ostvarimo nae zadatke?
Kako drug evaluacija se kao nauni metod razvijala u formi spoljanje evaluacijenazavisnost i evaluatora i postupaka vrednovanja od onoga ko se i ta se vrednuje i koja ima,
pre svega, kontrolnu funkciju;
procena se vri od strane nezavisnih eksperata van institucije, na osnovu kvantitativnih
pokazateljana ovaj nain izdvaja se iz celine vaspitno-obrazovnog procesa;
unutranja se odvija od strane onih koji realizuju program, vodei rauna o tome kome je
program namenjen i kontekstu u kojem se taj program odvijau funkciji je uvida i
samouvida u sopstveno delanje i znanje.
ima da objasnimo ta radimo (roditeljima, nadzornicima, kolegama)?
Funkcija evaluacije programa
slui vaspitau da obezbedi informacije o programu (personalni i drugi aspekti programa)
prepozna potencijalni problem u ranoj fazi rada na programu
obezbedi informacije o vrsti tehnike pomoi koja je potrebna
utvrdi uticaje koje program ima na uesnike
49
Informacije
DIREKTOR
VASPITAI
RODITELJI
Koraci u evaluaciji
Korak 1
Korak 1
Korak 1
Korak 1
Korak 1
Korak 1
Korak 1
Analizirajtei nformacije
Korak 1
Formuliite zakljuke
Korak 1
Prodiskutujte rezultate
Korak 1
Podaci postaju injenice i pokazatelji tek nakon analize / interpretacije (traenja uzroka,
pojanjavanja okolnosti i sl.)
Planirani koraci treba da budu dostupni i ostvarljivi ali treba uvek imati na umu perspektivu
procesa
Tek kada se U OSNOVNIM crtama upozna celina vaspita e moi da utvrdi prioritete i da
se bavi obezbeivanjem kvaliteta na mikroplanu
PRIMER PITANJA
Zadatak br.2 :
napravite sopstveni plan akcije u odnosu na pojedinano dete precizirajui Vae aktivnosti kako
bi ste stekli najbitnija podatke o statusu i razvoju deteta
deteta ili grupe dece) planiranje (na osnovu opaenog i procenjenog) delanje (direktna i
indirektna delanja vaspitaa) i evaluacija (procena procesa i efekta pedagoke prakse, koja postaje
osnova za dalje planiranje).
Kontinuirano posmatranje i konsultovanje sa decom. Vaspita upoznaje decu, slua decu, tako
to posmatra njihovo ponaanje u razliitim situacijama i u razliitim delovima dana, verbalne,
neverbalne reakcije, meusobnu komunikaciju,nain na koji grade meusobne odnose i odnose sa
odraslima, korienje materijala (samostalnost, raznovrsnost, nain), reakcije na razliite instrukcije,
produkte dece nastale u vaspitno-obrazovnom procesu, nain na koji koriste prostor vrtia...
Dokumentovanje podjednako ukljuuje podatke posmatranja i sluanja dece, njihove predloge za
vaspitno obrazovni rad i njihova prethodna, razliita iskustva iz porodinog i kulturnog okruenja.
Posmatranje i svakodnevno sluanje dece je kontinuiran proces koji traje dok traje programiranje.
Poto podaci posmatranja i konsultovanja sa decom predstavljaju osnovu za svako dalje planiranje,
vaspita ovim podacima obrazlae razloge za predlaganje svakog okvirnog plana (teme, projekta ili
plana aktivnosti u centrima interesovanja).
Okvirni plan (meseni ili dvonedeljni ili nedeljni). Planiranje vaspitno-obrazovnog procesa moe
biti tematsko, po centrima interesovanja, po vaspitno- obrazovnim oblastima, po projektima.
Okvirno planiranje predstavlja predlog koji nastaje u interakciji dece, odraslih i sredine u kojoj deca
borave i koji se dopunjuje, menja, adaptira, razrauje u zavisnosti od potreba i interesovanja dece.
Plan se razvija okvirno, zbog toga se ne moe uvek u potpunosti predvideti vremenski period
trajanja teme ili projekta. Okvirni plan sadri: obrazloenje predloga ili plana na osnovu podataka
posmatranja i konsultovanja sa decom, skicu teme ili podtema ili projekta, cilj, promene u
sredini i prostoru za uenje, plan ukljuivanja porodice, plan saradnje sa lokalnom sredinom. U
okvirnom planu vaspita belei vremenski period (datum) na koji se predlog plana odnosi.
Dnevno planiranje. Dnevno planiranje ukljuuje dnevni plan i dnevnu evaluaciju vaspitnoobrazovnog rada. Dnevni plan sadri: zadatke za decu i zadatke za odrasle, poetno okupljanje
grupe, aktivnosti (istraivako-saznajne, izraajno-stvaralake, drutvene, ivotno praktine..)
koje e se odvijati u malim grupama (koje deca biraju), u paru, individualno ili kroz zajedniki rad
itave grupe, zavrno okupljanje grupe. Vaspita planira u dnevnom planu svoju ulogu (u koje
aktivnosti e se ukljuiti kao uesnik,posmatra, inicijator....), kao i sredstva i meterijale koje e
deca i vaspita koristiti tokom dana.
Dnevna evaluacija je procena odnosa izmeu oekivanja i namera vaspitaa i deavanja u grupi,
toka i efekata vaspitno-obrazovnog procesa. Funkcije dnevne evaluacije su: 1. izvor za
samoevaluaciju, samokritiki uvid vaspitaa u ono to bi tebalo promeniti u vaspitno obrazovnom
radu, sredini za uenje, odnosu sa porodicom,....; 2.izvor ideja i predloga dece i vaspitaa za dalje
planiranje; 3. preispitivanje raznovrsnosti i koherentnosti prethodnog plana. U dnevnoj evaluaciji
vaspita pravi kritiki osvrt na dnevni plan i realizaciju na osnovu kojeg razvija dalji plan. U
dnevnoj evaluaciji se evidentiraju podaci o realizaciji i proceni aktivnosti sa raditeljima i lokalnom
sredinom. Neka pitanja koja vaspita preispituje kroz evaluaciju mogu biti: Koje su promene bile u
odnosu na plan i zato? Koje vrste interakcije su deca razvijala meusobno tokom aktivnosti? Koja
su deca imala posebnih tekoa, kako im je pruena podrka ? Za koje aktivnosti su deca pokazala
posebno interesovanje? Koja pitanja su deca postavljala? Balans aktivnosti ili zato si neke aktivnosti
dominirale? Koje materijale su deca koristila? ta su deca predloila za dalje? Kako su deca
razmiljala o sopstvenom uenju? ta je deci bilo vano da naglase kada su predstavljali svoje
aktivnosti u maloj grupi? Kako su roditelji ukljueni u aktivnosti? Kako su korieni potencijali
lokalne sredine u uenju?ta je potrebno promeniti u prostoru? Kojih igara se deca igraju? U
dokumentovanju vaspitno-obrazovnog procesa kroz Knjigu vaspitno-obrazovnog rada vaspita
rasporeuje prostor za beleenje podataka prema svojim potrebama i svom nainu beleenja i
promiljanja vaspitno obrazovnog procesa.
54
4. SARADNJA SA PORODICOM
Vaspita unosi okvirni plan za saradnju sa porodicom nakon upoznavanja potreba i konsultovanja sa
porodicom. Do podataka o potrebama porodice, vaspita dolazi na osnovu razgovora, upitnika,
grupnog intervjua i ponude razliitih mogunosti ukljuivanja porodice u vaspitno-obrazovni rad i
ivot u predkolskoj ustanovi. Tokom godine revidiraju se delovi plana u skladu sa promenama
potreba porodice ili u skladu sa novim mogunostima, koje sa porodicom gradi vaspita i
predkolska ustanova. Podatke o realizaciji i evaluaciji saradnje sa porodicom vaspita vodi u
okvirnom planu odnosno dnevnoj evaluaciji vaspitno obrazovnog procesa.
5. STRUNO USAVRAVANJE I PROFESIONALNI RAZVOJ
Vaspita unosi podatke o svom individualnom planu strunog usavravanja i potrebnoj literaturi.
Tokom godine, vaspita unosi podatke o realizovanim aktivnostima u oblasti strunog usavravanja
(Aktivi, Vea, seminari,tribine, uee u istraivakim projektima...) kao i korienu literaturu za
svoj profesionalni razvoj.
6. ZAPAANJA O PREGLEDU KNJIGE VASPITNO-OBRAZOVNOG RADA
Zapaanja o pregledu Knjige rada sadre konstatacije da li su podaci predvieni uputstvom
blagovremeno i tano uneti. Po pregledu Knjige rada upisati datum pregleda i staviti itak potpis sa
naznakom: direktor, pomonik direktora, ili lice-ca koje-ja je ovlastio direktor. Knjigu rada u toku
radne godine pregledati najmanje dva puta. Kada se zavri radna godina Knjiga rada se obavezno
overava potpisom vaspitaa i direktora predkolske ustanove, najkasnije 31. avgusta tekue godine.
Literatura:
Mijailovi, G. (2012), Igra u predkolskom kurikulumu, Beograd, Zadubina Andrejevi.
Miljak, A. (2005), Su-konstrukcija kurikuluma i teorije (ranog odgoja) obrazovanja,
Pedagogijska istraivanja, 2 (2), 235-250.
Mikenjin, L.(2008), Deji vrti kao izvor kurikuluma, Beograd, Zadubina Andrejevi.
Pavlovski, T. ( 1998), Prikaz jednog akcionog istraivanja Tematsko planitanje vaspitnoobrazovnog rada u vrtiu u Pei M., i saradnici, Pedagogija u akciji str. 114-130, Beograd,
Institut za pedagogiju i andragogiju, Filozofski fakultet.
Pei, M. (1989), Programiranje vaspitno-obrazovnog rada po oblastima: jedno akciono
istraivanje, Beograd, Predkolsko dete, br. 2., str. 17-25.
Pei, M. (1998), Samoevaluacija praktiara, u Pei M., i saradnici, Pedagogija u akciji str.
143-163, Beograd, Institut za pedagogiju i andragogiju, Filozofski fakultet.
Slunjski, E. (2006), Stvaranje predkolskog kurikuluma u vrtiu-organizaciji koja ui, str. 5072, VU akovec, Mali profesor
55