POJAM UGOVORA O PRODAJI

Definicija ugovora i njegove vrste.

Prema ZOO, ugovorom o prodaji se
prodavac obavezuje da stvar koju
prodaje preda kupcu tako da kupac
stekne pravo raspolaganja odnosno
pravo vlasnitva, a kupac se obavezuje
da prodavcu isplati cijenu. Postoje 3
osnovna tipa ugovora o prodaji
prodaja graanskog, poslovnog i
meunarodnog poslovnog prava.
Subjekti graanske prodaje su domaa
i strana fizika i pravna lica
graanskog prava, te subjekti
poslovnog ili trgovinskog prava kad
djeluju izvan predmeta svog
poslovanja. Predmet prodaje mogu biti
pokretne i nepokretne stvari.
Graanska prodaja se zakljuuje
sporadino, neprofesionalno i njen
osnovni cilj je sticanje upotrebnih
vrijednosti predmeta prodaje.
Ugovor o prodaji je teretan, dvostrano
obavezan, komutativan i
konsenzualan. Forma u naelu nije
bitan element ugovora. Ugovor moe
imati stvarnopravna i
obligacionopravna dejstva

Postupak zakljuivanja ugovora o

prodaji
Postupak ine eventualne faze, nune
faze, perfekcija ugovora i intervencija
drave u domenu nastanka
pojedinih ugovora. U eventualne faze
spadaju:
1. preliminarni kontakti jednostrane
faktike komercijalne radnje;
2. pregovori kao dvostrani kontakti
stranaka sa jasnim ciljem da se pone
proces utvrivanja namjere
uesnika u pogledu budueg ugovora.
Pismeno fiksirana saglasnost o
pojedinim dijelovima ugovora
naziva se punktacija;
3. Tzv.pripremni ugovor on predstavlja
projekat ugovora do kojeg se dolo
pregovorima.
Nune faze zakljuivanja ugovora su
davanje ponude i prihvata. Po svojoj
pravnoj prirodi, ponuda je
jednostrani graanskopravni posao.
Nastaje izjavom samo jednog subjekta i
stvara obavezu samo za njega.
Tender predstavlja detaljno sainjen i
obavezan obrazac ponude u kome su
sadrani svi obavezni elementi
ponude, osim cijene. Prihvat je izjava ili
ponaanje ponuenog koje nesumnjivo
ukazuje na saglasnost
ponuenog sa ponudom. utnja se
smatra prihvatom samo ako su
kumulativno ispunjene slijedee
pretpostavke:
- stalna poslovna veza ponudioca i
ponuenog i to u pogledu odreene, a
ne bilo koje robe;
- proputanje ponuenog da u
ostavljenom roku izriito odbije ponudu.

Posebne tehnike zakljuivanja ugovora

Standardni ugovori su ugovori u kojima
su unaprijed dati tipizirani nebitni
elementi ugovora. Bitni elementi se
odreuju u mjeri u kojoj je to mogue.
Najee se posebno sporazumijeva o
koliini kao odrednici predmeta, i o
iznosu cijene.
Zakljunica je pismena potvrda o usmeno
zakljuenom ugovoru. Daje se na
unaprijed odtampanom formularu ili na
ad hoc obrascu. Sama zakljunica nije
bitan element ugovora, tj. ugovor je
punovaan i kad ona nije izdata. U sadraj
zakljunice uvijek ulaze bitni elementi
ugovora, a prisustvo nebitnih zavisi od
konkretnih okolnosti. Svaka stranka moe
od druge zahtijevati ispostavljanje ili
potpisivanje zakljunice, sve dok druga
strana nije ispunila svoje ugovorne
obaveze. Sastavlja se najmanje u 2
primjerka, a potpisuju se obje ugovorne
strane.
Porudbina je poslovni naziv za
komercijalni dokument sa razliim
funkcijama u postupku zakljuivanja i
dokazivanja ugovora. Porudbina
predstavlja ponudu kad kupac na osnovu
prethodno pribavljenihinformacija njome
izraava namjeru da zakljui odreeni
ugovor. Ako kupac porudbinu alje na
osnovu veprimljene ponude prodavca,
ona ima pravni karakter prihvata. Takva
porudbina u svemu mora biti saglasna sa
ponudom, jer u suprotnom ima pravna
svojstva kontraponude. Nakon to je
ugovor sklopljen, porudbina ima svojstvo
dokaznog sredstva i knjigovodstvenog
dokumenta.

BITNI ELEMENTI UGOVORA O

PRODAJI
Bitni elementi ugovora su sastojci koji
ugovoru daju bilo osobine jednog
definisanog tipa pravnog posla, bilo
specifian sadraj i karakteristike koji
odgovaraju zajednikoj namjeri
stranaka.
Predmet.Karakteristian predmet
trgovake prodaje su pokretne stvari. To
mogu biti: roba, energije i hartije od
vrijednosti. Stvar kao predmet prodaje
mora se nalaziti u pravnom prometu i
mora biti odreena ili bar odrediva.
Prema kriteriju egzistencije, predmet
prodaje moe biti propala, postojea i
budua stvar. Meutim, ugovor nema
pravno dejstvo ako je u trenutku
njegovog zakljuenja stvar koja je
predmet ugovora propala. Dejstvo
djelimine propasti zavisi od poslovnih
obiaja i od toga da li je svrha ugovora
ugroena ili nije. U principu, kupac moe
birati da li e raskinuti ugovor ili ostati
pri ugovoru uz srazmjerno snienje
cijene. Meutim, ugovor e po sili
zakona ostati na snazi ako djelimina
propast ne ometa postizanje svrhe
ugovora ili ako za odreenu stvar
postoji poslovni obiaj koji zahtijeva
ouvanje ugovora. U takvom sluaju
kupac ima pravo samo na snienje
cijene.Zakljuenjem ugovora o prodaji
buduih stvari prodavac na sebe
preuzima rizik neisporuke stvari u
ugovorenom roku.

Koliina je uvijek sastavni dio predmeta

prodaje. Njena pravna kvalifikacija
zavisi od znaaja za ostvarenje svrhe
posla. Koliina je bitan element ugovora
u 3 sluaja: ako je tako izriito
ugovoreno, ako to proizilazi iz prirode
stvari ili ako to zahtijevaju okolnosti
konkretnog posla. U ostalim sluajevima
koliina je uvijek nebitan element, ali se
bez obzira na pravnu kvalifikaciju
uvijek odreuje ugovorom.Prvi nain
odreivanja jeste njeno numeriko
preciziranje.Drugi nain se svodi na
priblino odreivanje koliine.Trei
nain sastoji se u upotrebi izraza
uture, kako padne, vienoodobreno i sl

Cijena je bitan element ugovora koji

predstavlja novanu protuvrijednost
predmeta prodaje i svojinskog prava na
njemu.Struktura cijene je vrlo sloena. U
nju ulazi:1. Novana protuvrijednost neto
teine robe, 2. Trokovi ambalae, 3.
Trokovi do mjesta i vremena isporuke
Cijena mora biti odre na ili barem
odrediva. Odreuje se na 3 naina:
prinudnim putem, ugovorom i
dispozitivnim propisom.
Odreivanje cijena prinudnim putem.
Za kontrolu cijena nadlena je Federacija
BiH, ukoliko Zakonom o kontroli cijena
nije predvieno drugaije. Ona moe
odrediti: fiksne cijene, najvie cijene,
strukturu najviih cijena, zadravanje
cijena na odreenom nivou, te mare u
trgovini.
Odreivanje cijene ugovorom je u praksi
najei sluaj. To moe biti uinjeno
izriito ili preutno, npr.
kupovinom robe po izloenoj cijeni. U
ugovor se cijena unosi kao odreena ili
odrediva. Odrediva je kad ugovor sadri
dovoljno podataka na osnovu kojih bi se
mogla odrediti, a to je uvijek faktiko
pitanje.
Odreivanje cijene dispozitivnim
propisom. Ako cijena u ugovoru nije
odreena niti odrediva, sukcesivno se
primjenjuju slijedea pravila:
1. kupac je duan platiti cijenu koju je
prodavac redovno naplaivao u vrijeme
zakljuenja ugovora, to je
faktiko pitanje; 2. ako redovna cijena ne
postoji, smatra se da je ugovorena razumna
cijena; 3. ako se ni razumna cijena ne moe
utvrditi, cijenu utvruje sud prema
okolnostima sluaja.

NEBITNI ELEMENTI UGOVORA

O PRODAJI
Pojam i vrste Nebitni elementi posla
prodaje su oni sastojci koji se u njemu
ne moraju nalaziti ni po prirodi posla,
niti radi sainjavanja ugovora shodno
kljunim ciljevima stranaka. Neki od
takvih elemenata su: kvalitet,
transportne klauzule i ambalaa.
Kvalitet je skup svojstava robe
zahvaljujui kojima se ona moe
korisno upotrijebiti. Kvalitet moe
biti i bitan element posla ako je to
propisano, ugovoreno, ili ako na to
ukazuje priroda stvari ili okolnosti
posla. U svim ostalim sluajevima ima
svojstvo nebitnog elementa. Kvalitet
moe biti uvrten prinudnim ili
dispozitivnim propisima, kao i
ugovorom. Prinudnim propisom
kvalitet se odreuje kad je to od
posebnog interesa za iru drutvenu
zajednicu. Moe biti propisan
zakonom ili podzakonskim aktom. Bez
obzira kako je odreen, propisani
kvalitet je obavezan pa se ne mora ni
ugovarati. Ugovorom, odnosno
sporazumom stranaka kvalitet se moe
odrediti na vie naina: Opisom,po
mustri (uzorku) ili modelu,
specifikacijom, tipom, pozivom na
standarde,primjenom posebnih
tehnikih termina. Ako kvalitet nije ni
propisan ni ugovoren, utvrdit e se na
osnovu dispozitivnih propisa: Ako
prodavac ne zna namjenu generikih
stvari, duan je dati stvari srednje
kakvoe, a ako zna namjenu stvari,
duan je dati stvar odgovarajue
kakvoe.

Ambalaa se moe definisati kao

zatitni omot robe. Najvanije
klasifikacije ambalae su na potronu i
nepotronu, te obinu i originalnu.
Prema Zakonu o standardizaciji,
originalno pakovanje je ono koje
osigurava da se njegov sadraj ne moe
izmijeniti, utroiti odnosno upotrijebiti
bez otvaranja ili oteivanja pakovanja.
Ambalaa moe biti definisana
prinudnim propisima ili ugovorom.
Transportne klauzule su trgovaki
termini kojima se prodavac i kupac na
skraen nain dogovaraju o nizu
pitanja znaajnih za izvrenje ugovora
o prodaji. Tu spadaju: organizacija
isporuke i transporta, snoenje trokova
isporuke i transporta, sklapanje
ugovora o transportnom osiguranju i
snoenje trokova tog osiguranja, te
prelaz rizika sa prodavca na kupca.
Takoe se mogu urediti i druga pitanja
kao: plaanje carina, pribavljanje
dozvola i sl.

OBAVEZE PRODAVCA
Obaveze prodavca mogu se podijeliti na
osnovne i sporedne. U osnovne spadaju:
isporuka (predaja stvari), garancija za
materijalne nedostatke, garancija za
pravne nedostatke i ispostavljanje fakture.
Od sporednih obaveza naznaajnije su
uvanje stvari i obavjetavanje. Osnovna
obaveza prodavca jeISPORUKA robe
kupcu Pod isporukom se podrazumijeva
sistem faktikih i pravnih radnji koje
prodavac mora izvriti da bi kupac stekao
posjed i vlasnitvo na stvari. Mora se
sastojati od najmanje jedne faktike i
jedne pravne radnje. Najea faktika
radnja je uruenje stvari. Pravne radnje su
izjave volje. One prate faktike radnje i
mogu se uiniti izriito ili preutno.
Isporuka kao sloena radnja sastoji se od
vie modaliteta, od kojih su najznaajniji
predmet, mjesto, nain, vrijeme i dejstva
isporuke. Predmet isporuke iri je pojam
od predmeta ugovora. Pored predmeta
prodaje, predmet isporuke obuhvata
pripatke i koristi od stvari. Zakon
zahtijeva da predana bude upravo stvar
koja je ugovorena i u ispravnom stanju, tj.
bez materijalnih nedostataka. Mjesto
isporuke je geografska lokacija ili lokalitet
u kome sve najvanije radnje isporuke
moraju biti zavrene. Lokacija je mjesto
isporuke u irem, a lokalitet u uem
smislu. Mjesto isporuke moe biti i kriterij
za odreivanje tipa ugovora o prodaji.
Prema njemu, prodaje mogu biti:
1. Prodaje u mjestu kod kojih prodavac i
kupac imaju sjedita u istom mjestu;
2. Prodaje sa otpremom kad su sjedita
stranaka u razliitim mjestima;
3. Prodaje u mjestu opredjeljenja kad se
mjesto isporuke nalazi u mjestu
opredjeljenja i koje takoe pretpostavljaju
sjedita stranaka u razliitim mjestima.

Garancija za materijalne nedostatke

Garancija za materijalne nedostatke je
garatovanje prodavca kupcu da roba
nema nikakvih fizikih svojstava koja
bi ometala urednu i nesmetanu,
propisanu, uobiajenu ili ugovorenu
upotrebu stvari. Uslovi za postojanje
garancije koji moraju biti
kumulativno ispunjeni su: a). Da je
nedostatak postojao u trenutku predaje
stvari, odnosno u trenutku prelaska
rizika sa prodavca na kupca.b). Da je
nedostatak bio skriven, tako da ga
kupac nije mogao primijetiti
upotrebom dune panje. Rok za
reklamaciju je 6 mjeseci od prijema
stvari, a ugovorom se moe odrediti i
dui rok. c). U ugovoru ne smije
stajati odredba da se kupac odrie
zatite zbog materijalnih nedostataka.
d). Da stvar nije prodata na prinudnoj
prodaji e). Uredna reklamacija, tj. da
je kupac blagovremeno i na adekvatan
nain obavijestio prodavca o
postojanju nedostataka na stvari.

GARANCIJA ZA PRAVNE
NEDOSTATKE (ZATITA OD
EVIKCIJE)
Pravni nedostaci na prodatoj stvari
postoje ako na njoj postoji neko pravo
treeg lica koje iskljuuje, umanjuje ili
ograniava kupev miran posjed ili pravo
vlasnitva, a o ijem postojanju kupac
nije obavijeten, niti je pristao da uzme
stvar optereenu tim pravom.Uslovi koji
moraju biti kumulativno ispunjeni da bi
postojala garancija za pravne nedostatke
su: a) Da je pravni nedostatak postojao u
trenutku prelaska vlasnikog prava sa
prodavca na kupca; b) Da je kupac
savjestan. Savjesnost postoji u 3 sluaja:
ako kupac nije bio obavijeten o
postojanju pravnog nedostatka; ako u
trenutku sklapanja ugovora nije znao za
mogunost da njegovo pravo bude
uskraeno ili ogranieno; ako je znao za
nedostatak, ali nije pristao da uzme stvar
optereenu pravom treeg lica.c) Da
garancija nije iskljuena ili ograniena
ugovorom, uz uslov da je prodavac bio
savjestan, tj. da mu je nedostatak u
trenutku sklapanja ugovora bio nepoznat
ili mu nije mogao biti poznat. d)
Obavjetavanje prodavca o nedostatku, tj
njegovo reklamiranje. Obaveza postoji i
kad reklamacija nije izvrena, i to u 3
sluaja: (1) kupac ne mora reklamirati
pravne nedostatke koji su prodavcu ve
poznati; (2) ako se kupac upustio u sudski
spor sa treim licem i izgubio ga; (3) ako
je oigledna osnovanost prava
treeg.

ISPOSTAVLJANJE FAKTURE
Faktura se moe definisati kao izjava
volje prodavca data u formi pisanog
dokumenta kojim on od kupca zahtijeva
da mu isplati cijenu iz ugovora i
eventualno ostale izdatke koje je uinio
u vezi sa ugovorom. Faktura uvijek
sadri i neke elemente iz ugovora:
predmet, koliinu, jedininu cijenu,
transportnu klauzulu i ukupan iznos
cijene. Po svojoj prirodi faktura je
pomoni pravni posao, jer se radi o
manifestaciji pravno relevantne izjave
volje usmjerene na plaanje cijene.
Izdavanje fakture je obaveza prodavca.
Faktura ima viestruku funkciju: osim
to predstavlja zahtjev za isplatu cijene,
ona je knjigovodstveni dokument i
dokazno sredstvo, a zavisno od faze
pregovora faktura moe predstavljati
ponudu ili prihvat ponude. Pored toga,
ako se stranke nisu sporazumjele o
cijeni, faktura moe biti i sredstvo za
oivljavanje ugovora preciziranjem
cijene od strane prodavca. Na kraju,
faktura je podoban instrument i za
dopunu i preciziranje ugovora.
Od fakture treba razlikovati profakturu.
Profaktura je pisani dokument kojim
prodavac od kupca zahtijeva
plaanje prema prethodnom obraunu
cijene. Po sadraju i obliku slina je
fakturi,a ima preliminarnu
finansijsku, knjigovodstvenu i dokaznu
funkciju. Kad se saini konani obraun,
iznosi plaeni po profakturi odbijaju se
od iznosa fakture.

OBAVEZE KUPCA
Osnovne obaveze kupca su: pregled
robe (provjera materijalnih
nedostataka), prijem isporuke, plaanje
cijene i obavjetavanje o materijalnom
nedostatku (reklamacija), ako on
postoji. Sporednih obaveza ima vie.
Od obaveza zasnovanih na zakonu,
treba istai obavezu uvanja stvari,
koju kupac ima ako stvar koja mu je
uruena eli vratiti prodavcu zbog
nedostataka ili raskida ugovora. Od
dunosti zasnovanih na ugovoru istiu
se slanje ambalae i dostavljanje
specifikacije.
Pregled robe radi provjere postojanja
materijalnih nedostataka predstavlja
sistem faktikih i pravnih radnji. Prema
ZOO, provjera materijalnih
nedostataka je obaveza kupca, koji je
duan primljenu stvar pregledati na
uobiajen nain ili je dati na
pregled.Postoje 4 osnovna modaliteta
pregleda i to: subjekti, mjesto, vrijeme
i nain.
Subjekti pregleda su lica koja imaju
obavezu i pravo da izvre uvid u stanje
robe radi konstatovanja da li postoje
materijalni nedostaci ili ne. To mogu
biti subjekti javne vlasti i lica
privrednog prava. Subjekti javne
vlasti su nadleni inspekcijski organi,
ija kontrola je zasnovana na
imperativnim normama i najee se
susree kod proizvoda za koje je
propisan minimalni kvalitet.
Mjesto pregleda je geografska
lokacija ili lokalitet na kome trebaju
biti izvrene sve radnje pregleda.
Odreuje se prvenstveno ugovorom, a
zatim dispozitivnim propisima.
Osnovna zakonska odredba je da je
kupac duan primljenu stvar pregledati
ili dati na pregled im je to prema
redovnom toku stvari mogue.

Vrijeme pregleda robe

Vrijeme pregleda je trenutak ili period u
kome moraju biti izvrene sve radnje
koje ine pregled robe. Odreuje se
ugovorom i dispozitivnim propisima.
Usvojena pravila zavise od savjesnosti
prodavca. Ako je prodavac nesavjestan
vrijeme reklamacije nije ogranieno.
Ako je bio savjestan, vrijeme pregleda
zavisi od toga da li je nedostatak bio
vidljiv ili skriven. Kod distancione
prodaje generikih stvari pravilo je da se
vrijeme pregleda vee za vrijeme
isporuke. Kod reekspedicije, kupac ili
kupev kupac mogu pregled izvriti i
ranije, ali im je obaveza da pregled
izvre po pristizanju na konanu
destinaciju.
Nain pregleda robe
Nain pregleda obuhvata sve vrste
radnji i njihove modalitete koje subjekt
pregleda treba obaviti da bi se dolo do
relativno sigurnog i pravno relevantnog
stava o tome da li materijalni nedostaci
postoje ili ne. Moe biti usmjeren na
koliinu ili na kvalitet robe, a po obimu
moe biti potpun i djelimian, to zavisi
od prirode robe. Izvori prava za nain
provjere su: ugovor, dispozitivni
propisi, Ope uzanse, posebne uzanse i
poslovni obiaji. Utvrivanje koliine
vri se vaganjem, mjerenjem ili
brojanjem, a sutinski zahtjev uzansi u
pogledu utvrivanja kvaliteta jeste da
primijenjeni nain bude vjerodostojan.
Ako se roba isporuuje u originalnom
pakovanju, tehnoloki postupci se
primjenjuju samo na konstatovanje
stanja ambalae.

Plaanje cijene je osnovna i najvanija

obaveza kupca. Analogno isporuci,
moe se definisati kao sistem faktikih i
pravnih radnji koje kupac mora izvriti da
bi prodavcu predao ugovorenu koliinu
novca i prenio mu svojinsko pravo na tom
novcu. Izvori prava kojima se ureuje
obaveza plaanja su: (1) prinudni propisi
koji reguliu novani, kreditni i devizni
sistem; (2) ugovor o prodaji i (3)
dispozitivni propisi. Sadraj obaveze
plaanja nije identian sa cijenom.
Obaveza plaanja je po pravilu vea, jer u
nju ulaze i drugi izdaci, prvenstveno
trokovi robnog prometa. Kod prodaje na
kredit stvari koje daju plodove ili druge
koristi, kupac plaa i kamatu na dugovanu
cijenu od dana prijema stvari. Pod
nainom plaanja podrazumijevaju se
instrumenti plaanja i radnje koje se u vezi
s njim preduzimaju, te ukupan sistem
postupaka koje kupac mora uiniti da bi
svoju dunost isplate izvrio u skladu sa
ugovorom i prinudnim finansijskim
propisima. Instrumenti plaanja. To su
sredstva kojima se vri izmirenje novanih
obaveza. To su: 1. Gotovina, tj.polaganje
novanog iznosa na tekui raun
povjerioca. 2. Instrumenti doznake nalog
za prenos, obraunski ili virmanski ek i
ekovna uplatnica;3. Hartije od
vrijednosti, 4. Akreditiv, 5. Instrumenti
obrauna Tipovi naina plaanja. Prema
osobinama ugovora o prodaji i obiljejima
same obaveze plaanja, mogue je utvrditi
4 karakteristina tipa plaanja: 1.
Jednokratno plaanje. 2. Plaanje uz
predaju dokumenata, 3. Plaanje
pouzeem, 4. Djelimino plaanje

Vrijeme plaanja je trenutak ili period

u kome sve radnje koje ine obavezu
plaanja moraju biti zavrene.
Primarno se odreuje ugovorom. Moe
se definisati datumom, rokom ili se
staviti u vezu sa vremenom isporuke. U
posljednjem sluaju, razlikuje se
plaanje prije isporuke, istovremeno sa
isporukom i nakon isporuke, tj. nakon
preuzimanja stvari. Vrijeme isplate je
trenutak u kome se smatra da je
plaanje izvreno. Ono zavisi od naina
plaanja, a posebno od instrumenta
plaanja. Plaanje gotovinom se smatra
izvrenim kad kupac urui prodavcu
dugovanu sumu, odnosno kad tu sumu
virmanom poloi na njegov tekui
raun.
Mjesto plaanja je lokacija i lokalitet
na kome moraju biti zavrene sve
radnje koje ulaze u obavezu plaanja.
Nae pravo supsidijarno odreuje
slijedea mjesta plaanja: 1. Mjesto
odreeno ugovorom; 2. Ako mjesto
nije odreeno ugovorom, odreuje se
prema poslovnim obiajima; 3. Ako
nema obiajnih pravila, plaanje se vri
na mjestu predaje stvari; 4. Ako se
cijena ne mora platiti u trenutku
predaje, mjesto plaanja je u sjeditu
prodavca.

ODGOVORNOST PRODAVCA
Odgovornost za kanjenje sa
isporukom je jednostrano obavezni
obligacioni odnos. Predmet tog
obligacionog odnosa je radnja
popravljanja tete u nateuri ili novcu, u
onoj mjeri u kojoj je teta posljedica
kanjenja. Obzirom da se krivica
prodavca za kanjenje pretpostavlja, ova
vrsta odgovornosti se moe kvalifikovati
kao subjektivna.
Odgovornost za kanjenje (docnju) sa
jednokratnom realnom isporukom.
Kod nefiksnih poslova postoje 2
osnovne posljedice kanjenja prodavca sa
izvrenjem realne jednokratne isporuke.
Prva je odravanje ugovora na snazi uz
prodavevu obavezu naknade tete
izazvane kanjenjem, a druga je raskid
ugovora uz obavezu prodavca na
naknadu tete izazvane raskidom.
Kupac koji bez obzira na kanjenje eli
odrati ugovor na snazi, ima na
raspolaganju 3 mogunosti: 1. Da uti, tj.
pasivno eka da se prodavac oisti od
kanjenja; 2. Da zahtijeva uredno
ispunjenje bez davanja naknadnog roka;
3. Da zahtijeva ispunjenje uz davanje
naknadnog primjerenog roka. U sva 3
sluaja kupac ima mogunost da trai
naknadu tete po opim pravilima

ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE
NEDOSTATKE
Odgovornost za materijalne nedostatke
se moe definisati kao
jednostranoobavezni obligacioni odnos u
kome kupac ima pravo da od prodavca
zahtijeva neku od zakonom predvienih
radnji popravljanja tete izazvane
postojanjem skrivenih materijalnih
nedostataka. Krivica prodavca nije uslov
za nastanak odgovornosti, pa se ona
kvalificira kao objektivna. Garancija za
materijalne nedostatke je prirodni
element ugovora.
Prava kupca. Zahtjev za urednim
ispunjenjem ugovora je prvo pravo koje
kupac ima u sluaju isporuke robe sa
materijalnim nedostacima. Uz zahtjev,
kupac mora prodavcu dati i naknadni
primjeren rok za ispunjenje obaveze.
Potrebno vrijeme odreuje kupac ili se
ono utvruje prema okolnostima sluaja.
Bezuspjean protok naknadnog roka
dovodi do raskida ugovora ex lege, ali ga
kupac moe odrati ako bez odlaganja
izjavi prodavcu da ugovor odrava na
snazi.

ODGOVORNOST ZA PRAVNE
NEDOSTATKE
Odgovornost za pravne nedostatke je
rezultat neizvrenja prodaveve
obaveze garancije da preneseno pravo
nema nedostataka. Po svojim
obiljejima identina je odgovornosti
za materijalne nedostatke: objektivna
je i dispozitivna.
Prava kupca. Zahtjev za urednim
ispunjenjem ugovora moe se
postaviti na 2 naina: kao zahtjev za
oslobaanje stvari od prava ili
pretenzija treeg ili kao zahtjev za
isporukom druge generike stvari bez
pravnog nedostatka. Pravo izbora
pripada kupcu.
Raskid ugovora e nastupiti po
samom zakonu ako stvar bude kupcu
oduzeta zbog propusta prodavca da
otkloni pravne nedostatke u
ostavljenom razumnom roku. Prilikom
raskida svaka strana vraa ono to je
primila po osnovu tog ugovora.

ODGOVORNOST KUPCA
Pojam kanjenja kupca sa slanjem
ambalae i odgovornost kupca za nju.
Slanje ambalae je kupeva obaveza
samo ako je to nesumnjivo ugovoreno,
bilo izriito ili preutno. Ako rok za
slanje nije preciziran, smatra se da je
ambalaa blagovremeno dostavljena ako
je prodavcu stigla onoliko vremena prije
isteka roka za isporuku robe koliko je
prema okolnostima sluaja dovoljno da bi
prodavac mogao na vrijeme izvriti
pakovanje i isporuku. Nepotivanje ovih
odredaba predstavlja docnju (kanjenje)
sa dostavom ambalae. Odgovornost
kupca je subjektivna, tj. postoji ako su uz
injenicu neblagovremenog slanja
ispunjene i ostale pretpostavke,
ukljuujui i krivicu.
Prava prodavca. Prodavac ima 2 osnovne
mogunosti: odravanje ugovora na snazi
ili njegov raskid, a u oba
sluaja ima pravo na naknadu tete (zbog
neurednog izvrenja ili zbog raskida).
Odravanje ugovora na snazi prodavac
moe ostvariti na nekoliko naina:1.
Izvriti isporuku predajom robe u javno
skladite na teret kupca, 2. O troku
kupca dati svoju ambalau ili zakupiti
ambalau i izvriti ugovor.3. Dati kupcu
naknadni primjereni rok za dostavu
ambalae.Prodavac moe raskinuti
ugovor ako mu kupac u naknadnom
primjerenom roku ne dostavi dugovanu
ambalau.

Pojam zakanjenja sa prijemom

isporuke i odgovornost za nju. Docnja
(zakanjenje) se moe definisati kao
neizvrenje svih ili pojedinih radnji
preuzimanja uredno ponuene isporuke
u vrijeme odreeno ugovorom,
poslovnim obiajima ili redovnim tokom
stvari. Pojam i pretpostavke
odgovornosti su isti kao i kod drugih
sluajeva neurednog ispunjenja
nenovanih obaveza.
Predaja robe na uvanje. Padom kupca
u zakanjenje sa prijemom isporuke
prodavac postaje obavezan da robu uva
panjom dobrog privrednika na rizik i
troak kupca. Moe se osloboditi ove
obaveze predajom robe na uvanje ili
prodajom. Predaja na uvanje se najee
vri uskladitenjem robe u javnom
skladitu u mjestu isporuke.
Prodaja robe. Druga mogunost koja
prodavcu stoji na raspolaganju je prodaja
robe umjesto predaje na uvanje. U
zavisnosti od uslova, moe se izvriti na
nekoliko naina: 1. Javna prodaja ako
je stvar nepodesna za uvanje ili ako je
njena vrijednost nesrazmjerno mala u
odnosu na trokove uvanja. Odluku o
javnoj prodaji donosi sud, koji je i
subjekt koji vri prodaju.2. Prodaja iz
slobodne ruke moe se vriti ako stvar
ima tekuu cijenu ili ako je vrijednost
stvari nesrazmjerno mala u odnosu na
trokove javne prodaje. Subjekat ove
prodaje je sam prodavac. 3. Prodaja na
najpogodniji nain moe se primijeniti
kad je stvar u kvaru ili je lahko kvarljiva,
tako da moe brzo propasti. Nain
prodaje odreuje sam prodavac,
rukovodei se iskljuivo potrebom
predupreivanja ili smanjivanja tete.

ZAKANJENJE KUPCA SA
PLAANJEM CIJENE
Pojam docnje sa plaanjem cijene i
odgovornost kupca za nju.
Zakanjenje (docnja) sa plaanjem
cijene postoji kad kupac svoju obavezu
isplate ne izvri na vrijeme.
Odgovornost za zakanjenje je
objektivna. ZOO nema posebnih pravila
o raskidu ugovora zbog dunikog
zakanjenja sa plaanjem cijene. Zbog
toga se prava prodavca ravnaju prema
opim pravilima. Kao osnov za
ispitivanje posljedica zakanjenja
dunika za plaanjem kupovne cijene
moe se uzeti sistematika Opih uzansi.
Zakanjenje kupca sa plaanjem
cijene prije prijema isporuke. U
sluaju zakanjenja kupca, prvi zahtjev
koji prodavac ima na raspolaganju je
izvrenje ugovora. Kupcu se u tu svrhu
mora dati naknadni primjereni rok, osim
u 3 sluaja: (1) kod fiksnih poslova, (2)
kad iz kupevog ponaanja proizilazi da
nee izvriti svoju
obavezu i (3) kad je oito da on to ne
moe izvriti. Uz isplatu cijene,
prodavcu pripada i zakonska zatezna
kamata. Ako je ona nia od ugovorne,
primijenie se ugovorna kamata.
Zatezna kamata se plaa bez obzira
na to da li je prodavac pretrpio tetu ili
ne.
Zakanjenje kupca sa plaanjem
cijene nakon prijema isporuke. ZOO
nema posebnih pravila o ovome.
Opim uzansama je u ovoj situaciji
prodavcu uskraena mogunost raskida
ugovora. On moe traiti isplatu
kupovne cijene i kamatu zbog
zakanjenja, te naknadu tete po osnovu
subjektivne odgovornosti kupca.

TRGOVINSKO POSREDOVANJE
Ugovorom o posredovanju posrednik
se obavezuje da nastoji pronai i
dovesti u vezu sa nalogodavcem osobu
koja bi sa njim pregovarala o
sklapanju odreenog ugovora, a
nalogodavac se obavezuje da
posredniku isplati odreenu naknadu
ako taj ugovor bude sklopljen.
Posrednik moe i uestvovati u
pregovorima, ali on ne zakljuuje
ugovor. On stvara samo komercijalnu
vezu, a ne i pravnu. Posrednikim
poslovima bave se posebni subjekti
kojima je to osnovna privredna
djelatnost posrednika preduzea i
biroi, kao i trgovinske agencije kojima
je posredovanje sporedna djelatnost
BITNI ELEMENTI
Linost posrednika. Obzirom da je
posredovanje po svojoj pravnoj prirodi
ugovor o nalogu, linost
posrednika je bitan element ugovora.
Predmet ugovora je jednokratna2
faktika radnja dovoenja
potencijalnih partnera u vezu radi
zakljuivanja odreenog ili odreenih
ugovora. Cijena je naknada
posrednika za izvreni rad i postignuti
rezultat. U nju su uraunati redovni
trokovi posrednika, tako da ih moe
posebno zaraunati samo ako je to
izriito ugovoreno. Cijena je prirodni
element ugovora, tj. posrednik ima
pravo na naknadu i kad to nije
posebno ugovoreno. Odreuje se na
jedan od slijedeih naina:1. Tarifom
ili drugim opim aktom posrednika;
2. Ugovorom o posredovanju, ukoliko
nema tarife ili se eli ugovoriti
drugaija cijena; 3. Ako nije odreena
ugovorom, primjenjuje se obiajna
cijena; 4. Ako nema obiaja prema
kojem bi se cijena mogla odrediti,
odredie je sud.

ODGOVORNOST STRANAKA KOD

POSREDOVANJA
Odgovornost posrednika
administrativna i krivinopravna
odgovornost su odreene opim
propisima koji se posebno konkretiziraju
za propuste u voenju posrednike
knjige. Imovinskopravna odgovornost u
principu se ravna prema opim pravilima
obligacionog prava (subjektivna
odgovornost). Postoje 3 posebna
sluaja imovinske odgovornosti. Prva 2
se odnose na situacije kada posrednik
odgovara za tetu koju je
komitent pretrpio zbog toga to je
doveden u vezu sa: (1) poslovno
nesposobnim licem, pod uslovom da je
posrednik to znao ili morao znati; ili (2)
licem za koje je posrednik znao ili morao
znati da nee moi izvriti
ugovorne obaveze. Trei sluaj je
odgovornost posrednika za nepotivanje
obaveze uvanja poslovne tajne.
Odgovornost komitenta. Komitent za
svoje obaveze odgovara po opim
pravilima o ugovornoj odgovornosti.
Objektivna odgovornost postoji ako se
radi o neizvrenju obaveze plaanja
provizije i trokova.

TRGOVINSKO ZASTUPNITVO
Prema ZOO, ugovorom o trgovinskom
zastupanju zastupnik se obavezuje da se
stalno stara da trea lica zakljuuju
ugovore sa njegovim nalogodavcem, i da
u tom smislu posreduje izmeu njih i
nalogodavca, a ovaj se obavezuje da mu
za svaki zakljueni ugovor isplati
odreenu naknadu (proviziju).
Karakteristike ovog ugovora su:
1. Trajno djelovanje u ime i za raun
komitenta; 2. Relativna samostalnost
agenta u djelovanju on nije slubenik
nalogodavca; 3. Preduzimanje pravnih i
faktikih radnji; 4. Formalnost;
5. Komutativnost; 6. U principu se
preuzima samo obaveza rada, a ne i
rezultata; 7. Postojanje posebnog odnosa
povjerenja
Zakljuivanje ugovora. Za razliku od
ugovora o komisionu i posredovanju,
ugovor o trgovinskom zastupanju je po
zakonu formalan vai samo ako je
sklopljen u pisanoj formi.
BITNI ELEMENTI
Linost trgovinskog zastupnika je
bitan element ugovora. Poslovima
trgovinskog zastupanja se uglavnom
bave trgovinska zastupnitva (agencije,
agenture), dok se tim poslovima kao
sporednom djelatnou mogu baviti
posredniki biroi i druge privredne
organizacije. Predmet ugovora je rad, a
ne rezultat rada trgovinskog zastupnika.
Sastoji se od 2 komponente: 1. trajnog
nastojanja trgovinskog zastupnika da
promovira interese svog nalogodavca sa
ciljem uestalog sklapanja ugovora;
2. stalnog posredovanja za komitenta.
Cijena poslova iz ugovora o
trgovinskom zastupanju se sastoji iz
naknade (provizije) i trokova. Ona se
prvenstveno odreuje ugovorom i
najee je to odreeni procenat od
vrijednosti posla.

KOMISION
Ugovorom o komisionu se komisionar
obavezuje da za naknadu (proviziju)
obavi u svoje ime i za raun komitenta
jedan ili vie poslova koje mu povjerava
komitent. Po svojoj pravnoj prirodi,
ugovor o komisionu je ugovor o nalogu.
U poslovnom svijetu, ovaj posao naziva
se komisijom. Komisionar posao koji mu
je povjeren obavlja kao svoj i radi u
vlastito ime, ali rezultati komisije
pripadaju komitentu. Tree lice kao
stranka u komisiji zna samo za
komisionara. Za to tree lice je odnos
komisionara i komitenta u principu
irelevantan. Zakljuivanje ugovora.
Ugovor o komisionu po pravilu je
konsenzualan i neformalan. Moe se
zasnovati ponudom i prihvatom,
nalogom i konkludentnim radnjama.
Nalogom se ugovor zakljuuje sa
komisionarom kome je taj posao
profesija.
BITNI ELEMENTI
Linost komisionara. Ugovor o
komisionu je intuitu personae. Zato
komisionar mora nalog izvriti lino.
Predmet ugovora je pravni posao koji
komitent povjerava komisionaru da ga
obavi za njegov raun. To je najee
prodaja neke komitentove stvari ili
kupovina za raun komitenta, a moe biti
i plaanje za raun komitenta, pedicija,
transport itd. Predmet komisiona moe
biti i izdavanje mjenice. Komisionar
mora naloene poslove i da obavi. Dakle,
on ugovorom na sebe preuzima obavezu
rezultata. Cijena. Komisionar posao
obavlja uz naknadu proviziju.
Provizija mu pripada i kad nije posebno
ugovorena. Iznos se obino ugovara
(procentualno ili paualno), a ako iznos
nije ugovoren provizija se
utvruje prema obavljenom poslu i
poslovnom rezultatu.

POJAM I OSOBINE UGOVORA O

USKLADITENJU
Ugovor o uskladitenju je ugovor
privrednog prava u kojem se skladitar
obavezuje da primi i uva robu, te da
preduzima potrebne radnje u cilju
ouvanja njene supstance, a
ostavodavac se obavezuje da za to plati
odgovarajuu naknadu. Ugovor o
uskladitenju je teretan, dvostrano
obavezujui, komutativan,
konsenzualan i neformalan. Po svojoj
pravnoj prirodi ugovor o uskladitenju
predstavlja ugovor o ostavi.
Skladitenje robe olakava promet
(kupoprodaju), omoguava dobijanje
realnog kredita, ali i intervenciju
drave na tritu i time stabilizaciju
cijena. Uskladitenje se po pravilu vri
na temelju naloga (dispozicije). Posao
je sklopljen kada skladino preduzee
primi i potpie dispoziciju i stavi na nju
peat sa datumom. Ugovor o
uskladitenju moe se zakljuiti i
preutno, konkludentnim radnjama,
kada se roba upuuje u skladite preko
vozara (prekomorski prijevoz bez
peditera).

BITNI ELEMENTI UGOVORA O

USKLADITENJU
1. Stranke - Kao ostavilac se moe
pojaviti svaki subjekt prava, s tim da
to ne mora biti vlasnik robe, to znai
da se ugovor moe zakljuiti direktno,
ili preko posrednika (peditera ili
vozara). Poslovima uskladitenja se
bavi skladino preduzee, kao
osnovnom djelatnou (skladino
preduzee), ili drugi subjekt kao
sporednom djelatnou (prijevoznik
ili pediter).
2. Predmet posla ine smjetaj i
uvanje robe, bilo u zatvorenom ili
otvorenom skladinom prostoru.
Predmet posla u pravilu sainjavaju i
radnje poput: pakovanja, sortiranja,
vaenje uzoraka, osiguranje,
carinjenje.
3. Cijena usluge je trei bitan
element ovog ugovora. Cijena
predstavlja naknadu za uinjene
(skladine) usluge, s tim da u
ustrukturu cijene ulaze i trokovi ako
su opravdano uinjeni. Cijena se u
pravilu utvruje tarifom.

ODGOVORNOST SKLADITARA
Skladitar odgovara za tetu na robi,
osim ako dokae da je teta uzrokovana
usljed okolnosti koji se nisu mogle
izbjei ili otkloniti, (via sila), ili je
uzrokovana krivicom ostavioca, manama
ili prirodnim svojstvima robe (kalo), ili
neispravnom ambalaom. Skladitar ne
odgovara ni za tetu koja je rezultat
mjera i naredaba vlasti. Postoje i dva
sluaja objektivne odgovornosti (za
sluajnu propast i oteenje stvari)
skladitara: kada skladitar bez pristanka
ostavioca, ili bez nude, povjeri robu
drugom na uvanje i kad robu
upotrebljava bez dozvole. Naknade tete
koju je skladitar duan platiti zbog
propasti, umanjenja ili oteenja robe od
njezina primitka do predaje ne moe
prijei stvarnu vrijednost robe, osim ako
je tetu uzrokovao namjerno ili krajnjom
nepanjom.

POJAM I DEJSTVA
SKLADINICE
Skladinica je (robni) vrijednosni
papir, kojom skladino preduzee
potvruje da je robu navedenu u
skladinici primilo na uskladitenje.
Skladinicu izdaje skladite na
zahtjev ostavioca. Skladitar izdate
skladinice upisuje u matinu knjigu
(registar) skladinica. Skladinica
ima dva dijela: priznanicu i
zalonicu (warant). Priznanica i
zalonica sadre slijedee podatke:
naziv odnosno ime i zanimanje
ostavodavca, njegovo sjedite
odnosno prebivalite, naziv i sjedite
skladitara, datum i broj skladinice,
mjesto gdje se skladite nalazi, vrstu;
prirodu i koliinu robe, navod o tome
do kojeg iznosa je roba osigurana te
ostale podatke potrebne za
raspoznavanje robe i odreivanje
njezine vrijednosti. Priznanica ide sa
robom i ona daje pravo raspolaganja
uskladitenom robom. Zalonica
utvruje pravo zaloge na
uskladitenoj robi. Skladinica moe
glasiti na ime, tada se prenosi
cesijom, i po naredbi, kada se
prijenos vri indosamentom.
Skladinica kao vrijednosni papir
nudi mogunost trgovanja
(indosiranjem). Ukoliko doe do
gubitka skladinice, ili njenog dijela,
ona se moe amortizirati. O
pokretanju postupka amortizacije
sud obavjetava skladite (zabiljeka
u skladinu knjigu), da bi se
onemoguilo izdavanje robe za
vrijeme dok traje
postupak.Pokretanjem postupka sud
poziva svakoga ko eventualno dri
skladinicu (ili njen dio) da se javi
sudu u roku od 60 dana. Ukoliko se
neko pojavi upuuje se na spor o
vlasnitvu. U protivnom sud donosi
odluku o amortizaciji.

PRAVA IMAOCA SKLADINICE,

PRIZNANICE ILI ZALONICE
Imalac skladinice ima pravo zahtijevati
da mu se preda roba oznaena u njoj.
Priznanica i zalonica mogu se prenositi
indosamentom, zajedno ili odvojeno. Pri
svakom prijenosu na njima mora biti
ubiljeen datum.
PRAVO IMAOCA PRIZNANICE
Prijenos priznanice bez zalonice daje
primaocu pravo zahtijevati da mu se
preda roba samo ako isplati imaocu
zalonice, ili poloi skladitaru za
imaoca zalonice, iznos koji treba da mu
bude isplaen na dan dospjelosti
potraivanja. Imalac priznanice bez
zalonice moe zahtijevati da se roba
proda.
PRAVO IMAOCA ZALONICE
Prijenos zalonice bez priznanice daje
primaocu prava zaloga na robi. Pri
prvom prijenosu na zalonici moraju biti
ubiljeeni naziv odnosno ime i
zanimanje vjerovnika,. njegovo poslovno
sjedite odnosno prebivalite iznos
njegova potraivanja raunajui i
kamate, i datum dospijevanja.
Prvi primalac zalonice duan je bez
odgaanja prijaviti skladitaru da je na
njega izvren prijenos zalonice, a
skladite je duno. prepisati taj prijenos
u svoj registar i na samoj zalonici
zabiljeiti da je taj prijepis izvren.

POJAM I BITNI ELEMENTI

UGOVORA O PEDICIJI
Ugovorom o pediciji obavezuje se
pediter (otpremnik) da u svoje ime, a
za raun komitenta, izvri
organizovanje otpreme ili dopreme
stvari uz odgovarajuu (ugovorenu)
naknadu. Smisao postojanja pedicije,
kao uslune djelatnosti, je uiniti
prijevoz brim, sigurnijim i jeftinijim.
Ugovor o pediciji je neformalan.
Zakljuuje se na osnovu naloga
(dispozicije), koji moe biti specijalni
(dispozicija se odnosi na vrenje tano
odreenih pediterskih usluga) i
generalni (obavljanje svih pediterskih
usluga). Ugovorom o otpremanju
obvezuje se otpremnik da radi
prijevoza odreene stvari sklapa u
svoje ime i za raun nalogodavca
ugovor o prijevozu.
Nalogodavac moe po svojoj volji
odustati od ugovora: ali je u tom
sluaju duan naknaditi otpremniku sve
trokove to ih je dotle imao i isplatiti
mu razmjeran dio naknade za
dotadanji rad.

NAVEDITE VRSTE
PEDITERSKIH ISPRAVA
*pediterska potvrda (FCR), koja
se izdaje kada pediter primi stvari od
komitenta, i koja predstavlja dokazno
sredstvo o prijemu robe u naizgled
dobrom stanju (ime komitenta, mjesto
prijema, mjesto opredjeljenja i ime
adresata, oznaku vrste i koliine robe)
* pediterska transportna potvrda

OBAVEZE PEDITERA I

(FCT) predstavlja dokazno sredstvo

da je roba primljena na otpremu, da je
zakljuen ugovor o prijevozu, i da je
roba predata na prijevoz.
* pediterski konosman (FBL) je

savjesnog i urednog privrednika. Ta panja

(robni) vrijednosni papir koji daje

mogunost trgovine stvarima. Radi se
o ispravi koja se koristi kod plaanja
robnim dokumentarnim akreditivom.
pediterski konosman, najee u
upotrebi kod multimodalnog
transporta, implicira pojaanu
odgovornost peditera (odgovornost
za rad prijevoznika).

pediter je duan i da osigura stvari.

KOMITENTA KOD UGOVORA O

PEDICIJI
pediter je duan da radi po uputstvima
komitenta, odnosno u skladu sa
dispozicijom Ukoliko pediter odstupi od
naloga odgovarat e i za tetu nastalu usljed
vie sile, osim ako dokae da bi teta
nastupila i da se pridravao datih uputstava.
Ova obaveza zahtijeva pediterovu panju
se odnosi i na pediterovu obavezu
zakljuivanja ugovora za komitenta.
pediter ima obavezu izvrenja
instradacije, odreivanja prijevoznog puta.
Uvijek se misli na kargo osiguranje.
Prelazak robe preko granice znai i
obavezu peditera da izvri potrebne
carinske radnje, prvenstveno plaanje
carine, i da pribavi traena
dokumenta.pediter je duan da poloi
raun o obavljenom poslu, to znai da
dostavi obraun trokova, i da preda sva
dokumenta. pediter je duan predati sve
to je primio po osnovu izvrenog posla tzv.
refakcije.
Osnovna obaveza komitenta je da plati
proviziju, koja moe biti odreena u
relativnom (u procentu) ili u apsolutnom
iznosu. U proviziju su uraunati naknada za
pediterov rad, usluge i reijski trokovi.
Zahtjev peditera za naplatom provizije, po
naem pravu, dospijeva kada izvri svoje
obaveze (princip posljednje
prestacije).Komitent je duan pediteru uz
proviziju platiti i trokove (nune i
korisne), koje je on imao u izvrenju
naloga. Plaanje trokova dospijeva odmah.
Zakonsko je pravo peditera da od
komitenta zahtijeva avans. Komitent je,
prilikom predaje stvari na otpremu, duan
obavijestiti peditera o opasnim stvarima i
dragocjenostima. Navoenje ovih podataka
je bitno jer svojstva i vrijednost stvari
utjeu na visinu provizije, visinu osiguranja
i visinu prevoznine.

ODGOVORNOST PEDITERA
Odgovornost peditera moe biti
trodimenzionalna - odgovornost za
vlastite radnje, odgovornost za trea
lica i odgovornost peditera sa
pravnim statusom prijevoznika, ili
skladitara. pediter odgovara za
sopstvene radnje. Kod odgovornosti
peditera za trea lica,pediter
odgovara za izbor treih lica, s tim da
se moe ugovoriti odgovornost i za
rad treih lica.
Glavni pediter moe angairati
podpeditera ili meupeditera.
Podpeditera (drugi pediter)
angauje glavni pediter,
povjeravajui mu izvrenje naloga.
pediter odgovara (komitentu) za rad
podpeditera. Meupeditera
angauje glavni pediter, na osnovu
izriitog ili preutnog ovlatenja
komitenta. Glavni pediter odgovara
samo za izbor (ne i za rad)
meupeditera.

OBAVEZE UGOV.STRANA KOD

UGOVORA O PRIJEVOZU CESTOM
Cestovni prijevoznik u izvrenju ugovora

POJAM I BITNI ELEMENTI

UGOVORA O PRIJEVOZU
STVARI CESTOM
Ugovorom o prijevozu stvari cestom
obavezuje se cestovni prijevoznik da
uz naknadu obavi prijevoz stvari, te
da ih u mjestu opredjeljenja preda
(stavi na raspolaganje) poiljaocu ili
licu koje on odredi. Ugovor o
prijevozu stvari cestom je
neformalan, moe se zakljuiti na bilo
koji nain. Kod ovog ugovora voza
je punomonik po zaposlenju, to
znai da je ovlaten za zakljuenje
ugovora o prijevozu ukoliko je to u
okviru redovnog poslovanja
prijevoznika.
BITNI ELEMENTI
Bitni elementi ugovora o prijevozu
stvari cestom su: ugovorne strane,
primalac, mjesto otpreme i mjesto
opredjeljenja, stvari koje se prevoze i
naknada za prijevoz. Pored navedenih
elemenata, bitno mjesto pripada i
tovarnom listu, koji se izdaje prilikom
prijema stvari na prijevoz i u kojem
su navedeni najbitniji elementi
ugovora. Pored ugovornog
prijevoznika (vozara) mogu biti
angairani podprijevoznik
(podvozar) i uzastopni prijevoznik.
Podprijevoznik je lice kome vozar
povjerava izvrenje cijelog ili dijela
ugovora o prijevozu stvari cestom, i
koji po pravilu ne potpisuje tovarni
list. Za tetu koja je prouzrokavana
radnjama podvozara odgovara
ugovorni prijevoznik.

ima sljedee obaveze: stavljanje motornog

vozila na raspolaganje poiljaocu,
preuzimanje stvari na prijevoz, prijevoz
stvari, postupanje po uputstvima imaoca
prava, uvanje stvari, i isporuka poiljke.
Prijevoz stvari se vri od mjesta otpreme do
mjesta opredjeljenja, uz uvaavanje naela
ekonominosti i sigurnosti. Vrijeme
prijevoza, koje se sastoji od roka otpreme i
rok prijevoza, poinje tei od isteka
vremena za utovar. Rok prijevoza i rok
otpreme ne teku za vrijeme smetnji koje
nastanu bez krivice prijevoznika. Ukoliko
se pojave smetnje u toku transporta
prijevoznik je duan zatraiti uputstva od
korisnika (naruioca) prijevoza.
Nedobijanjem uputstava (instrukcija) u
razumnom roku prijevoznik ima pravo
istovariti robu i predati je na uvanje.
Isporuka poiljke podrazumjeva predaju
stvari i dokumenata. Isporuka stvari se
obavlja u mjestu opredjeljenja.
Preuzimanjem stvari i tovarnog lista
primalac preuzima obavezu da isplati
naknadu za prijevoz. Prije nego to preuzme
stvari, primalac ima pravo da trai
utvrivanje istovjetnosti poiljke. O
izvrenom pregledu se sastavlja zapisnik.
Prigovor na uoene nedostatke moe se
uloiti odmah (vidljivi nedostaci) ili u
prekluzivnom roku od 7 dana od predaje
stvari.Druga ugovorna strana - poiljalac
ima obavezu da: obavjetava o prijevozu,
pakuje i oznai stvari, zatim da utovari
stvari, te kao osnovnu obavezu da plati
naknadu za prijevoz.Uz davanje navedenih
podataka poiljalac ima obavezu predati
dokumente koje se prilau uz tovarni list.
Utovar stvari se po pravilu vri u skladitu
poiljaoca. Vozarina, dodaci za vozarinu,
dangubnina i trokovi predstavljaju osnovne
sastavnice naknade za prijevoz. Primalac
ima obavezu plaanja naknade za prijevo.
Druga obaveza primaoca je da istovari
stvari.

ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA
KOD UGOVORA O PRIJEVOZU
STVARI CESTOM
Prijevoznik odgovara za sluajeve
gubitka stvari (potpunog ili
djelominog), oteenja, ako i za sluaj
zakanjenja sa isporukom. Vremenski
odgovornost tee od momenta
preuzimanja stvari do predaje stvari.
Postoje opi i specijalni osnovi
oslobaanja odgovornosti prijevoznika.
Po opim osnovama (razlozi)
prijevoznik se moe osloboditi
odgovornosti (ekskulpacija) ako je do
tete (gubitak, oteenje, zakanjenje)
dolo usljed radnje ili propusta
korisnika prijevoza, prirodnih svojstava
stvari, ili vie sile. Specijalni osnovi
ekskulpacije, koji se ne odnose na tetu
nastalu usljed zakanjenja, obuhvataju
sluajeve tete koja je rezultat: upotrebe
otvorenih vozila, neodgovarajue
ambalae, manipulativnih radnji,
posebnih svojstava stvari i prijevoza
ivih ivotinja.
Cestovni prijevoznik po pravilu
odgovara samo za stvarnu tetu.
Poiljalac odgovara za tetu koja je
rezultat davanja netanih i nepotpunih
podataka u tovarni list, zatim zbog
nedostavljanja isprava koje se prilau
uz tovarni list, ali i neispravnosti
podataka unesenih u tovarni list.

POJAM I DEJSTVA UGOVORA

O GRAENJU
Ugovorom o graenju, koji po
svojoj pravnoj prirodi predstavlja
ugovor o djelu, obavezuje se
izvoa radova (graevinar) da u
ugovorenom roku, i na odreenom
zemljitu, sagradi odreenu
graevinu, ili da na ve postojeem
objektu izvri druge graevinske
radove, pri emu se naruilac
(investitor) obavezuje da za
izvrene radove isplati odreenu
cijenu. On je teretan, dvostrano
obavezujui, sinalgmatian i
formalan. Smatra se zakljuenim
kada je sporazum izmeu stranaka
postignut u pisanoj formi.Obje
ugovorne strane moraju biti
privredni subjekti. Na strani
izvoaa moe se pojaviti vie
subjekata.
Ugovor o graenju obavezno mora
biti sklopljen u pismenoj formi.

c) Ugovorna kazna predstavlja bitan

elemenat ugovora po sili zakona. U
sluaju izvoaeve docnje plaanje se
moe izvriti bilo u utvrenom iznosu po
ugovorenom periodu u procentima od
vrijednosti neizvrenih radova za
utvreno vrijeme ili po progresivnoj
stopi.d)
Premija
izvoau
(prijevremena izgradnja) Pored ugovorne
kazne, koja evidentno ima represivni
karakter, kao bitan element ugovora moe
se pojaviti premija izvoau. Premija ima
stimulativni karakter u odnosu na
izvoaa koji se njenim uvoenjem eli
podstai na uredno, ali i prijevremeno
okonanje radova. e)
Garantni rok
za kvalitet radovaOkonanje radova ne
znai i zavretak ugovora o graenju. Po
pravilu se utvruje garantni rok za
kvalitet izvedenih radova, ije trajanje se
protee na period od najmanje dvije
godine.

PRETHODNE RADNJE KOD

ZAKLJUIVANJU UG. O
GRAENJU
Radnje koje prethode izgradnji objekta
jesu izrada investicionog programa i
investiciono-tehnike dokumentacije.
Investicionim programom su
obuhvaeni podaci o objektu koji treba
izgraditi (dograditi): opis objekta,
namjena, kapacitet, program
proizvodnje, karakteristike objekta,
izvori finansiranja, trajanje izgradnje,
kao i analiza uslova za izgradnju
objekta, koji upuuju na opravdanost
radova (izgradnje) u smislu
ekonominosti, rentabilnosti, drutvene
opravdanosti i funkcionalnosti.
Investicioni program je preduslov za
izradu investiciono-tehnike
dokumentacije bez koje se ne moe
sklapati ugovor o izgradnji objekta.
Ova dokumentacija obuhvata razliite
projekte: graevinski, tehnoloki,
projekat instalacija (crtei, predmjer,
tehniki opis, predraun sa opisom
radova, specifikaciju). Izvedbenom
projektu, osnovnom za graenje, moe
da prethodi idejni projekat, na osnovu
kojeg se izdaje urbanistika saglasnost.

BITNI ELEMENTI UGOVORA O

GRAENJU
Bitni elementi ugovora o graenju su:
predmet, cijena, rok, ugovorna kazna,
premija izvoau i garantni rok za
kvalitet radova.
a) Cijena, koju se investitor obavezuje
isplatiti izvoau, odreuje se njihovim
sporazumom. Osnov za odreivanje
cijene je predmjer radova (tehnika
dokumentacija), pri emu su mogua tri
naina odreivanja cijene: paualno, kao
zbir jedininih cijena (najei metod), i
po sistemu klju u ruke. Na cijenu mogu
utjecati tzv. viak i manjak radova. Viak
ili manjak radova ne utjee na cijenu
kod ugovora klju u ruke. Osim
manjka (vika) radova na cijenu mogu
utjecati i nepredvieni radovi. Za ove
radove izvoaa sljeduje pravina
naknada. Ugovorna cijena se moe
mijenjati. Ako ugovorom nije predvieno
nita u pogledu promjene cijene, izvoa
koji nije u docnji snosi poveanje cijene
do 2%.
b) Rok Period u kojem predvieni
(ugovoreni) graevinski radovi trebaju
biti izvreni utvruje se dinamikim
vremenskim planom radova. Ukoliko rok
za izvoenje radova nije odreen
ugovorom, onda se smatra da rok tee od
dana uvoenja graevinara u posao. Ako
izvoa, bez opravdanog razloga, ne
pone sa izvoenjem radova u
predvienom periodu, investitor mu moe
odrediti primjereni rok. Nepotivanje tog
roka moe imati za posljedicu raskid
ugovora..

OBAVEZE INVESTITORA KOD

UGOVORA O GRAENJU
Obaveza investitora obuhvata:
prethodne obaveze, uvoenje
izvoaa u posao, graevinski nadzor,
i plaanje cijene. Prethodne obaveze
imaju ugovorni i administrativni
karakter i odnose se na period koji
prethodi graenju, period izgradnje i
period po zavretku radova. Obaveza
uvoenja izvoaa u posao implicira
predaju gradilita, ali i predaju
tehnike dokumentacije, graevinske
dozvole i potvrde o obezbjeenim
sredstvima. Graevinski nadzor
predstavlja sistem materijalnih i
pravnih radnji strune provjere
dokumentacije (kvaliteta, zakonitosti),
postupaka, materijala i radova.
Plaanje je mogue izvriti i prije
poetka radova, kao i tokom
izvoenja radova. Avansno plaanje
se mora izriito ugovoriti. Plaanje u
toku izvoenja radova vri se na
osnovu situacije (fakture) Privremena
situacija oznaava fakturu koja se
odnosi na radove izvedene u
proteklom periodu od mjesec dana.
Obraunska situacija se ispostavlja
za radove obavljene u jednoj fazi,
odnosnu u dijelu objekta. Plaanje
nakon zavretka radova vri se na
osnovu okonane situacije
(konanog obrauna), odnosno po
izvrenoj primopredaji izvedenih
radova

PRAVA I OBAVEZE IZVOAA

RADOVA KOD UGOVORA O
GRAENJU
U toku izvrenja ugovora o graenju
izvoa ima obavezu voenja knjiga o
graenju, zatim obavezu solidnog
izvoenja radova i obavjetavanja o
viku radova, te obaveze
omoguavanja nadzora, uvanja i
ureenja gradilita. Prethodne obaveze
mogu biti imovinsko-pravnog
(pismena forma ugovora) i
administrativnog karaktera.
Administrativne obaveze se odnose na
pregled tehnike dokumentacije,
prijavu poetka radova, koja mora biti
uinjena najmanje 8 dana prije
opinskoj inspekciji nadlenoj za
graenje, i preduzimanje mjera
sigurnosti. Obaveznu sastavnicu
ugovora o graenju ini voenje
knjiga o graenju: u koji se unose
osnovni podaci o izvoenju radova, i
koji potpisuju obje strane
svakodnevno, i graevinske knjige,
koja sadri podatke o zavretku
pojedinih faza.

ODGOVORNOST PROJEKTANTA
KOD UGOVORA O GRAENJU
Projektant odgovara prvenstveno za
propuste u projektovanju. Pri tome se
posebno misli na nedostatke graevine
u pogledu njene solidnosti, i to unutar
perioda od 10 godina od primopredaje
radova. Da bi postojala odgovornost
projektanta, nedostaci moraju biti takvi
da ugroavaju stabilnost i sigurnost
objekta. Radi zatite svojih prava
naruiocu radova i sticaocu graevine
mogu podii tubu i to unutar
desetogodinjeg garancijskog perioda.
Isti vremenski period odgovornosti (10
godina) za stabilnost objekta je utvren
za strunu geofiziku organizaciju koja
je dala miljenje o podobnosti
zemljita za gradnju.

PROCEDURA PREDAJE OBJEKTA

KOD UGOVORA O GRAENJU
Procedura predaje objekta se sastoji od tri
faze: tehniki pregled objekta,
primopredaja objekta i superkolaudacija.
Tehniki pregled je sistem upravnih i
strunih radnji kojim za to utvrena
komisija da li je objekat izgraen u skladu
sa tehnikom dokumentacijom (kontrola
graevinskih radova, instalacija, opreme i
postrojenja). Zahtjev za tehniki pregled
podnose investitor, izvoa ili obje
ugovorne strane zajedno. Komisija za
tehniki pregled, koja broji najmanje 3
lana po zavrenom pregledu mora u
roku od 8 dana podnijeti izvjetaj organu
koji ju je imenovao.
Primopredaju objekta (kolaudaciju)
provode stranke, na nain da utvruju
saobraznost objekta (radova) sa
ugovorom. Primopredaja se obino
provodi nakon tehnikog pregleda,
odnosno dobijanja upotrebne dozvole.
Primopredaju objekta vri komisija koja o
izvrenom pregledu sastavlja zapisnik..
Po proteku garantnih rokova (2 godine za
kvalitet radova) stranke pristupaju
superkolaudaciji. Radi se o pregledu, koji,
po isteku garantnih rokova, vri komisija,
imenovana od ugovornih strana. Smisao
superkolaudacije jeste pojava eventualnih
skrivenih nedostataka objekta ili radova,
koji se nisu mogli utvrditi prilikom
kolaudacije.

POJAM I PRAVNA PRIRODA

MJENICE
Ona predstavlja tipini papir od
vrijednosti po naredbi. Svom
imatelju prua najveu moguu
sigurnost, a da istodobno bude i
pogodna za brzu i laku
cirkulaciju.Iako je zabranjeno
izdavanje mjenice na donositelja u
isto vrijeme postoji mogunost
prenoenja mjenice putem bianko
indosamenta.
Mjenica ima veoma iroku upotrebu
u poslovnom prometu, a posebice
kad je rije o meunarodnim
plaanjima. Od svih trgovakih
efekata mjenicaje postala
najpoznatiji i najrasprostranjeniji
vrijednosni papir.

OSOBINE MJENICE
Suvremena mjenica ima uglavnom
sljedee osobine:Mjenica je vrijednosni
papir kod kojeg se kao bitan uvjet za
nastanak, prijenos i ostvarivanje prava
koje je u njemu inkorporirano
(utjelovljeno) zahtijeva postojanje same
isprave. Mjenica je papir po
naredbi.Mjenica je papir koji moe
glasiti samo na isplatu odreene svote
novca. Mjenica predstavlja tipian
apstraktni papir od vrijednosti (s tim to
i u ovom pogledu vae drukija pravila
u anglosaksonskom pravu). Iz same
mjenine isprave ne moe se vidjeti
osnova (osnovni posao iz kojegje
mjenica nastala). Mjenicaje strogo
formalni vrijednosni papir. Da bi se
jedna isprava smatrala mjenicom, nuno
je da posjeduje sve elemente (sastojke)
koji se po propisima mjeninog prava
smatraju bitnim. Mjenica je isprava koja
zasniva vrlo strogo obvezu za dunika.
Mjenica spada u red tzv.
obligacijskopravnih vrijednosnih papira.
Mjenica spada u red tzv. prezentacijskih
vrijednosnih papira. Mjenica se odlikuje
i time to obveza mjeninog dunika
obuhvaa samo ono to je izriito unjeto
u mjeninu ispravu.

BITNI MJENINI ELEMENTI

Bitnim elementima se smatraju: oznaenje da
je to mjenica, bezuvjetni nalog (uput) za
isplatu odreene svote novca, ime trasata,
oznaenje dospjelosti mjenice, oznaenje
mjesta plaanja, ime remitenta, oznaenje
datuma i mjesta izdavanja mjenice i potpis
trasanta.Oznaenje da je to mjenica smatra se
bitnim mjeninim elementom i ovaj elemenat
postoji ve u trenutku izdavanja mjenice.
Bezuvjetni nalog za isplatu odreene svote
novca je karakteristian za trasiranu mjenicu.
Iz ovako formuliranog mjeninog elementa
proizlaze u osnovi tri stvari. Prvo, nljenini
nalog mora biti bezuvjetan. Tretiranje
mjenice iskljuuje vezivanje isplate mjenine
svote za neki uvjet. Drugo, mjenini nalog
moe glasiti samo na novac. Tree, nalog
mora glasiti na tono odreenu svotu
novca.Ime trasata mora biti oznaeno ime
trasata. Najee se u ulozi trasata pojavljuje
neka banka kod koje trasant posjeduje
odgovarajue pokrie (tekui raun, otvoren
kredit, dokumentarni akreditiv i sl).
Ime remitenta mora isto tako biti navedeno u
trasiranoj mjenici jer se mora znati kome e
(odnosno po ijoj naredbi) biti isplaena
mjenina svota. Mjenica ni u kom sluaju ne
moe glasiti na donositelja. Potpis trasanta se
zahtijeva zbog toga to trasant, tek
stavljanjem svog potpisa na mjeninu
ispravu izraava svoju volju da zasnuje
mjeninopravni odnos. Prema datumu
izdanja moe se, u sluaju sumnje, utvrdivati
je li trasant u to vrijeme posjedovao tzv.
pasivnu mjeninu sposobnost, tj. je li se
mogao mjenino obvezati (izdati
mjenicu).Pod dospjelou mjenice
podrazumijevamo vrijeme kada treba biti
isplaena mjenina svota imatelju
mjenice.Mjesto izdanja mjenice moe biti od
velikog znaenja kod mjenica koje se
upotrebljavaju u meunarodnom platnom
prometu, tj. u sluaju kad su izdane u jednoj
zemlji, s tim da budu isplaene u nekoj
drugoj dravi.

NABROJITE MJENINE
RADNJE
1. Izdavanje mjenice 2.
Umnoavanje 3. Domiciliranje
mjenice 4. Prijenos mjenice 5.
Akceptiranje mjenice 6. Aval
(mjenino jamstvo)
7. Prezentacija mjenice 8. Isplata
mjenine svote 9. Podizanje protesta
10.Intervencija 11.Notifikacija
PRIJENOS MJENICE
Mjenica predstavlja vrijednosni papir
koji je namijenjen prometu.
Prenoenje mjenice je mogue
izvriti na dva naina: putem
indosamenta i putem
graanskopravne cesije.
Prijenos mjenice putem indosamcnta
u praksi predstavlja redovan nain
prenoenja prava iz mjenice. Ova
mjenina radnja se obavlja po pravili
na poleini mjenice. Pod
indosamentom se podrazumijeva
izjava koju imatelj mjenice upisuje
na samu mjenicu (na njezinu
poleinu) ili na tzv. alon
(produetak mjenice), a kojom svoja
prava iz mjenice prenosi na neku
drugu osobu (novog povjeritelja po
toj mjenici). Pomou indosamenta
mogu se prenositi mjenice koje
izriito glase po naredbi (s
klauzulom "po naredbi"), kao i
mjenice koje glase na ime (u koju
nije izriito unijeta klauzule "po
naredbi"). Postoje razne vrste
indosamenata: uvjetni i bezuvjetni,
puni, bianko i rekta indosament,
potpuni i djelomini,
vlasniki,zaloni i punomoniki
indosamnet.

VRSTE I ULOGA MJENICE

Mjenice se danas mogu razlikovati
prema obvezi izdavatelja mjenice,
obliku mjenine isprave, prema
namjeni i sl.
Prema prirodi osnovne obveze
izdavatelja mjenice moemo
razlikovati dvije osnovne vrste
mjenice: 1.trasiranu i 2.vlastitu, s tim
to se mogu pojaviti i kombinacije
ovih dviju vrsta. S obzirom na
strogost forme u kojoj se mjenica
izdaje razlikujemo:1.potpunu i
2.bianko mjenicu. Zatim, razlikovanje
pojedinih vrsta mjenice moemo
izvriti i s obzirom na namjenu
mjenice, odnosno s obzirom na odnos
mjenice prema osnovnom poslu radi
kojeg je mjenica izdata (prema
trgovako-bankarskim mjerilima). U
ovom pogledu moemo razlikovati
poslovnu mjenicu, robnu mjenicu,
financijsku mjenicu, trgovaku
mjenicu, uslunu mjenicu.-ULOGAima ulogu kreditnog sredstva, sredstva
plaanja, sredstva osiguranja,
potraivanja i sredstva eskonta.

VRSTE I ULOGA EKA

Veliki je broj razliitih ekova i
uglavnom moemo klasificirati u dvije
osnovne skupine: prema nainu na' koji
je odreen imatelj prava (korisnik) kod
nekog eka, kao i prema namjeni
(funkciji) koju u prometu imaju
pojedinani ekovi (a u svezi s tim i
prema nekim njihovim specifinim
osobinama). Moemo razlikovati ek
na ime, ek po naredbi, ek na
donositelja, alternativni ek i vlastiti
trasirani ek.

POJAM I RAZVITAK EKA

ek, kao i mjenica, predstavlja jedan od
trgovakih efekata. Danasje upotreba
eka veoma Rairena.Sa stajalita naeg
ekovnog prava, najbolje definirati ek
kao pismenu ispravu (vrijednosni papir),
u kojoj njezin izdavatelj (trasant) daje
bezuvjetni nalog trasatu da osobi koja je
u ispravi oznaena kao remitent
(korisnik), ili pak samom izdavatelju eka
(trasantu), ili donositelji isprave, isplati
odreenu svotu novca (u gotovom novcu
ili prijenosom na odreeni raun) na teret
trasantovog pokria u trasata. U pravnoj
literaturi ne postoji suglasnost ni u
vremenu nastanka eka. Uglavnom se
smatra da su neke isprave ("pretee"
eka) postojale jo u antikom pravu. Do
neto breg razvoja eka dolo je u
talijanskim trgovakim gradovima.
Slinosti izmeu trasirane mjenice i eka
potjeu uglavnom otuda to obje ove
isprave predstavljaju vrijednosne papire, i
to tzv. trgovake efekte. Oba ova papira
spadaju u red vrijednosnih papira po
naredbi. Kod obje ove isprave postoji
nalog izdavatelja isprave (trasanta)
upuen trasatu da isplati izvjesnu svotu
novca korisniku isprave (remitentu). U
oba sluaja nalog mora glasiti na
odreenu svotu novca.Kod eka trasant
mora posjedovati pokrie kod trasata i to
u trenutku izdavanja eka (u pravilu).
Izdavanje eka bez pokria moe dovesti
do odgovornosti trasanta
(graanskopravne, prekrajne, pa i
krivinopravne), jer se ek smatra
"sredstvom javnog povjerenja".

BITNI EKOVNI ELEMENTI

Po odredbi naeg Zakona o eku,
ek sadri: znaenje da je ek,
napisano u samom slogu isprave, ili,
ako je ona izdana na stranom jeziku,
izraz koji na tome jeziku odgovara
pojmu eka;
bezuvjetni uput da se plati odreena
svota novca iz trasantovog pokria;
ime onoga koji treba platiti (trasata);
mjesto gdje treba platiti;
oznaenje dana i mjesta izdanja eka;
potpis onoga tko je ek izdao
(trasant)".
Bezuvjetni upit (nalog) za isplatu
odreene svote novca iz trasantovog
pokria kod trasata samom svojom
definicijom odreuje prirodu i
sadrinu ovog ekovnog
elementa.Ime trasata mora biti
navedeno u ekovnoj ispravi, jer se
od samog poetka mora znati kome je
upuen nalog za isplatu ekovne
svote.Oznaenje datum izdavanja
eka je veoma vaan ekovni element
to se od dana izdanja raunaju rokovi
za prezentaciju eka na isplatu.Prema
ovom datumu se odreuju i rokovi za
opoziv eka, pitanje pasivne ekovne
sposobnosti trasanta, pitanje
odgovornosti trasanta za postojanje
pokria, rokovi zastarjelosti za
pojedine ekovnopravne zahtjeve itd.