UVOD U PEDAGOGIJU

Hermann Giesecke

FFZG 2002

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

Uvod - Uvod u odgojnu znanost

Uvod u pedagogiju tema je odrastanje djece i mladei
Pedagogija promatra taj proces sa stajalita uenja.

to ue djeca i mlade?

Od koga?

Pod kojim uvjetima?

o Kakva je uloga mladih?
o Kakva je uloga odraslih uitelja i roditelja?
o Kakva je uloga drutvenih initelja masmedija, slobodnog vremena, trita
Pojam pedagogije je dvoznaan : on podrazumijeva teoriju i praksu

Djelovanje onih koji se bave djecom i mladei, razmiljanja o tom djelovanju

Pedagoko djelovanje je drutvena nunost

Sve dok se raaju djeca sa njima se mora na neki nain ophoditi

Svaki ovjek je nekada bio dijete ima izdiferenciranu predodbu o pedagokim pitanjima
Onaj koji studira pedagogiju nije nikakva tabula rasa, ve sa sobom nosi odreena predznanja, pred-iskustva
i predrasude.
ZADAA JE STUDIRANJA PEDAGOGIJE U MOBILIZIRANJU, PROIRIVANJU, DIFERENCIRANJU I
KORIGIRANJU TOG PRED-SVJESNOG.
POLAZAK :

Pedagoka praksa

o
o
o
o
o
o

Temeljni pojmovi:
Odgoj
Obrazovanje
Socijalizacija
Uenje
Didaktika
Metodika

oznake za praktine probleme koji nastaju u strunom ili

praktinom ophoenju sa djecom i mladei

Pedagoka znanost ima u odnosu na praksu prosvjetiteljsku funkciju. Najznaajnija za to je prosvjetiteljska

dimenzija:
o Kako i zato je ono to danas pronalazimo u pedagokim injenicama i tumaenjima postalo
takvo kakvo jest?
Pedagogija je u bitnome historijski moment koji se stalno mijenja, a ne prirodni nepromjenjivi fenomen.
Za pedagogiju neophodne pretpostavke o prirodnim predispozicijama, dakle o predispozicijama koje se
pedagokim djelovanjem ne daju promijeniti.

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

1. Bioloke i psiholoke pretpostavke rasta

Da bi dijete moglo zadovoljiti temeljne tjelesne potrebe prijeko je potrebna skrb +++
Duevne i emocionalne potrebe za:
Panjom

Za obraanjem ispunjenim ljubavlju

Za tjelesnim dodirom

Do kole jednostavna skrb

Kasnije dijete samo organizira svoje potrebe u okviru drutvenih mogunosti ravnopravnim
komuniciranjem sa drugim ljudima
Pozornost pedagogije bila je do sada uglavnom usmjerena na dio od roenja do zrelosti .
Mladi ovjek mora stei neizmjerna :
Kognitivna

Emocionalna

Socijalna
postignua u procesu uenja
to je to moralo nauiti zavisi u kojoj kulturi je raslo npr.: ZAPADNA:
Aktivno sudjelovanje u ivotu socijalnih zajednica

Svrhovito uplitanje (pedagoga po pozivu)

Nekada se dijete gledalo kao predmet objekt, a danas kao subjekt.
1.1.ovjek je od roenja bie otvoreno za svijet.
Kantor - stav: ovjek je jedino bie koje se mora odgajati. Zato u svim nama poznatim kulturama ODGOJ
IGRA BITNU ULOGU.
USLIJED OTVORENOSTI SVIJETU (ovjek je ne osjea samo kao sreu)
Mladi ovjek, ovjek openito trai zatitu u institucijama i ideologijama, koje sigurnou zamjenjuju
nesigurnost ivota. Neim ega se moe drati i prema emu se moe orijentirati.
A. Gehlen: ovjek je kao prirodno bie beznadeno neprilagoen, nespecijaliziran ali to nadomjeta
svojom sposobnou za radom ili darom za djelovanje tj. rukama i inteligencijom.
Temeljna postavka svih misli o odgoju:
Odgoj kao in i znanost o odgoju kao refleksija o tom inu temelje se na prirodnoj uvjetovanosti da je ovjek
bie kojemu je potreban odgoj, odnosno uenje
Uenje je opi naziv za ono sa ime se mi bavimo!

Bavimo se ljudima i razmiljamo o njima, oni su bia koja ue.

Obdarenost i obrazovnost
Tematiziranost problema odnosa nasljednih sklonosti i naslijeenih sposobnosti.
Postoji nasljednost. Postoji naslijeeno iz socijalne okoline.
Ako se nekoga eli neto nauiti moramo pretpostaviti da njegove nasljedna struktura ukljuuje i tu
mogunost. (npr.: provjeravamo mu inteligenciju) ali tono se moe utvrditi dali nekoga neto moemo
nauiti nakon dovoljno duge poduke. Ako ne uspijemo nije dovoljno obdaren. Ili je bila loa nastava, osobni
problemi uenika, tekoe u odnosu izmeu uenika i uitelja.
Socijalna pedagogija
Specijalna pedagogija
Drugim rijeima niti obdarenost niti nasljednost nisu u bitnom nikakav PRIRODNI ve su SOCIOKULTURNI
FENOMEN.
Njemaka do '50 godina konzervativna obrazovna politika. Smatrano da su obdarenosti razliito rasporeene
unutar pojedinih socijalnih slojeva drutva.
'60 god. Gottingenski pedagog Heinrich Rot i njegova protu teza:
obdarenost nije nikakav statiki fenomen koji ostaje jednom za svagda, djeca mogu postati obdarena ako
im se za to daju prikladne kolske ponude, a njihovim roditeljima odgovarajua financijska potpora.
Ta revizija obdarenosti postala je tada teorijskom osnovom reforme obrazovanja '60 i '70 godina.
Ono to ovjek trenutano predstavlja kompleksna je veza triju initelja:
Vrlo plastine naslijeene strukture

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

Uvjeta i uinka sociokulturne okoline

Te onoga to je pojedinac djelovanjem i uenjem napravio od oba ta materijala

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

1.2.

Razvoj ovjeka njegova ontogeneza (individualni razvoj)

ovjek je u velikoj mjeri bie kojemu je potrebno uenje

Intenzivni ljudski razvoj tee na dvije meusobno povezane razine:
Razina tjelesnih procesa sazrijevanja u bitnome su genetski programirani i na njih se ne moe utjecati
uenjem
Razina kognitivnog, emocionalnog i socijalnog uenja
Tjelesni se procesi odgaaju ne dobiva li dijete nune poticaje za uenje
Dva procesa UENJE
SAZRIJEVANJE upueni su jedan na drugi povezuje ih aktivnost djeteta

Stupnjevi starosti
Je li dovoljno prepustiti dijete spontanom samo aktiviranju bez da se mi mijeamo?
Aktivnost djeteta protee se i na ljude iz njegove okoline

Koji se moraju ukljuiti, jer bi dijete samo srljalo u prazno, ali na koji nain u kojem stupnju djetetova
razvoja?
Ljudski razvoj tee individualno ali i zajedniki sa pripadnicima svoje kulture.
Nekada su se djeca vrlo rano ukljuivala u ivote odraslih radom i oni su mogli procijeniti njihov
individualni razvoj.
Danas planski se utjee na aktivnosti djeteta. Gleda se djetetov razvoj po fazama ili stupnjevima. Mora
savladati jednu fazu (mora mu se ponuditi hranu za uenje) da bi uspjeno preao u viu fazu.
Pitanje su ti stupnjevi starosti kojima se bavi pedagoka psihologija. Danas je odgojno obrazovnih
institucijama preputena faza djetinjstva i mladosti.
Vrnjaci imaju zajedniku sposobnost uenja koja proistjee iz njihove ivotne dobi.
Stupnjevi starosti su opravdanje za postojee organizacije obrazovanja. to je openito primjereno ivotnoj
dobi?
ovjek je po svojem roenju ne samo po prirodi definirano bie, ve je i kulturno oblikovano bie.

Preuranjivanje(pourivanje) i kanjenje
Iz stupnjeva starosti i pridruenih im odreenih zadatak glede uenja izvodi se i pojam
Preuranjivanje(pourivanje) i kanjenje.
Kada je vrijeme mora se i djelovati. Primjer jezinog razvoja teko se kasnije nadopunjavaju rupe. Svaka
faza uenja zahtjeva posebne tehnike uenja.
Ne valja prerano forsirati npr.: uenje latinskoga u 6. godini, ali niti prekasno djelovati.
Pourivanje, preuranjivanje je prijeko potrebno za razvoj djece i mladei, ali
Razmiljanja o ranijem i kasnijem pretpostavljaju da pedagozi mogu upravljati procesima uenja, ali postoje i
drugi faktori osim nastavnika. Djeca ive u svijetu odraslih, s iznimkom svijeta rada.

Povijest ontogeneze
ovjek se od djetinjstva razvija, a o fazama razvoja postoje razliite teorije. Kao to je ovjek od roenja
otvoren za svijet, tako je i njegov individualni razvoj ontogeneza vie ili manje otvoren moe se ispuniti i
oblikovati postignuima u uenju.
Ontogeneza ovjeka podlijee snanim povijesnim promjenama zato to se mijenjaju i socio-kulturni uvjeti
okoline.
U 18. st. dolazi se do spoznaje da je odrastanje opi problem i da je djetinjstvo ta faza kojoj treba posvetiti
posebnu pozornost. Danas je udno kako su mladi ljudi nekada rano odrastali. Pojedinane rane
obdarenosti.? Danas ovjek postavlja izmeu sebe i djeteta nove faze ivota, dijete sporije odrastanekada
je dijete zauzimalo svoje mjesto meu odraslima u veoma ranom djetinjstvu.
Od Antike do danas moe se razlikovati est sukcesivnih oblika odnosa, danas se odrala potpora.
Ma kako se tumaio povijesni razvoj u novome vijeku, on je uvelike promijenio razvoj ovjeka, njegovu
ontogenezu, a tako e vjerojatno biti i u budunosti.

1.3.Nagoni i njihovo socijaliziranje

Psihoanaliza
Pedagogijski relevantni dijelovi te teorije jesu nauk o ljudskim nagonima i onome to od njih postaje tijekom
ivotne povijesti, te stupnjeviti model psihikoga razvoja u ranom djetinjstvu. Sigmund Freud nazvao je

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

libidom duevnu energiju kojom je ovjek od poetka opskrbljen. Nagonske potrebe djeteta treba dovesti u
suglasje sa drutvenim normama, sa zahtjevima socijalne zbilje. Prema nauku psihoanalize, nagonske su
potrebe za ivota u opreci prema zahtjevima realnosti.
Moraju se potisnuti nagonske elje. Ali one ostaju u podsvijesti. I nikada ne izlaze, ali trebaju i tamo i
ostati.
Cjelokupna ljudska kultura je prema tome posljedica sublimacije nagona.
Na stranu sa Freudom, ali mora se potivati predodba o psihikom razvoju koji se mora odvijati u odreenoj
fazi. Ali iz psihoanalize izvlaimo zakljuke:
Psihoanaliza ne prua samo odgovore za pojedinane sluajeve psihike bolesti, ona objanjava
ope zrelo ponaanje iz iskustva ranog djetinjstva.
Odgoj u ranome djetinjstvu mogao bi se oblikovati tako da po mogunosti ne nastaju nikakvi traumatski
doivljaji, koji bi kasnije mogli optereivati ivot odrasloga ovjeka.
Psihoanalitika teorija uzrokovala je prenaglaavanje emocionalno-afektivnog, a zapostavljala
racionalno-socijalni aspekt
Visoko razvijena drutva i njihove kole mogu preivjeti samo ako im se u kritici suprotstavimo
racionalnim umom, tj. ako se razumije da emocionalno-afektivne potrebe treba smjetati na za to
predviena socijalna mjesta: (obitelj, prijateljstva).
Traume iz ranog djetinjstva odreuju cijeli ivot? Po Hemingeru
Traume se mogu korigirati kasnijim iskustvima

Svako doba, a ne samo djetinjstvo moe izgraditi iskustva koja e negativno utjecati na ponaanje
odraslog ovjeka.
Vana je cjelokupna sredina djetinjstva, a ne samo odnos prema odreenoj jedinci. Gubitak
voljene osobe znaajan je initelj rizika
Smetnje odrasloga ovjeka teko se mogu objasniti traumama iz djetinjstva. Nema nagovjetaja.
Postoje samo initelji rizika koji mogu biti tako urezani da izazivaju , neurotini, fobijski ili
disocijalni razvoj.

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

2. Drutveno- povijesna dimenzija pedagogije

2.1.

Pedagogija u graanskom dobu

Problemi pedagogije, njezini ciljevi i metode mijenjaju se tijekom povijesti. Pedagogija kao praksa vezana je
za realno povijesni razvoj: trenutne vladajue odnose, gospodarske uvjete, vladajue ideologije, postojee
socijalno slojevanje.
Kljuno znaenje imaju klasici pedagogije, ali interpretacija njihovih tekstova mora ostati u kulturi i
drutvenom sklopu u kojem su i nastali.
Rousseau prvi formulirao tezu o manjkavosti karaktera podrutvljena ovjeka
Marx upozoravao na klasni karakter sveg odgoja.
Javljati e se i novi problemi, ne samo oni kojim asu se bavili klasici, npr.: poznanstvenjivanje cjelokupnoga
naeg ivota, masovno slobodno vrijeme, sredstva masovne komunikacije.
Pristupi povijesti pedagogije:
Duhovno povijesni pristup

Institucionalno povijesni pristup

Povijesno problemski pristup
Epohalno strukturalni pristup

Pedagoke implikacije graanskoga drutva

Posebna obiljeja graanskog drutva. Niz je teorija graanskoga drutva. Najsloeniji povijesni procesi:
Norme i vrijednosti graanskog drutva postaju vieznane (pluralistike)

Na mjesto staleke podjele stupa strukovna mobilnost

Proces demokratizacije razara stare samorazumljive
Tehniki pronalasci (od eljeznice do raunala) i njihova primjena mijenjaju iroka iskustva
Veliko otuivanje izmeu djece i odraslih
Nastanak pedagoke profesije
o Zahtjevi za uenjem svih ljudi od poetka graanskog drutva, i to u svakom pogledu:
Duhovno Intelektualnom
Socijalnom
emocionalnom

2.2.

Uenje

ovjek je po prirodi upuen na uenje, tek uenje ini ovjeka ovjekom. Uenje je nadreeni pojam svim
pedagokim nastojanjima.
Pedagozi promatraju ovjeka kao bie koje tek uenjem postaje ovjekom.
Predavanje znanja u koli ima veze sa stjecanjem znanja samo jedan od aspekata uenja

Uimo se modelu naih doivljaja , naih osjeaja, naoj jezinoj nejezinoj komunikaciji sa drugim
ljudima, zapravo vrsti i nainu kako razumijevamo sami sebe. ak su i svakodnevne navike,
kulturno uvjetovane dakle steene uenjem
Pod uenjem kao opom teorijom pedagogije podrazumijevamo: sve ono to se ne moe objasniti
biofizikim odreenjima i to je onda otvoreno za pedagoki utjecaj.
Ili pod uenjem u najopenitijem smislu nastojimo razumjeti produktivnu i na promidbu upuenu
sposobnost ovjeka da gradi, odnosno da mijenja predodbe, navike, stavove, naine ponaanja i
sposobnosti.
Nauio sam neto kada znam ili mogu neto to prije procesa uenja nisam znao ili mogao.

Uenje kao promjena ponaanja

Mnogi psiholozi uenja predlau da se uenje definira kao promjena ponaanja. Svatko je neto nauio ako
poslije procesa uenja raspolae jednom varijantom ponaanja koju prije nije posjedovao.
Ali problematinost toga je u injenici da:

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

Postoje uinci uenja koji se nikako ne mogu konkretizirani kao ponaanje, niti se mogu provjeriti u
relativno kratkome roku.
Pokuaj konkretiziranja i operacionaliziranja ciljeva uenja kao promjena ponaanja pretpostavlja da
cjelokupno ovjekovo ponaanje, koje treba nauiti, nije nita drugo nego zbroj brojnih
pojedinano zamjetljivih naina ponaanja.
Definicija da je uenje promjena ponaanja ne objanjava to uenje uistinu jest.
UENJE JE GENERALNA TEMA PEDAGOGIJE UOPE.

Ekskurs: empirijski i pedagogijski modeli miljenja

Gore spomenuto definiranje uenja kao primjene ponaanje uspjelo je prije svega u pokusima sa ivotinjama
tj. u kontekstu istraivanja vlastite znanstvene discipline. Definiranje uenja kao promjene ponaanja sluilo
je prije svega za to da se u uenju istakne ono to je jednoznano mjerljivo.

Problemi uenja
Pred pedagoku praksu postavljaju se ponajprije sljedei temeljni problemi:
Pod kojim se socijalnim uvjetima optimalno ui? raznoliki subjektivni faktori

Kako se postignua u uenju mogu pravilno procijeniti, registrirati?

o kolske ocjene ne slue samo za oznaavanje napretka u uenju pojedinog uenika i za
njegovo daljnje ohrabrivanje. Njihova je najvanija uloga naprotiv u procjeni postignua
uenika po izvanjski postavljanom mjerilu, koje najee nije objektivno dano, ve
ga uitelj moe uvelike sam ustvrditi.
o Proturjenost i nedostatnost kolskih ocjena nisu problematini sve dok te ocjene nemaju u
pojedinanim sluajevima neopozive socijalne posljedice.
Koji se motivi za uenje mogu koristiti ?
o Uenje je postignue pojedinca, onaj tko ui mora, dakle imati motiv sa kojim se moe
ostvariti cilj uenja.
o Motivacije u svojoj temeljnoj strukturi nastaju vrlo rano jo u doba rane socijalizacije.
Intrinzine (iznutra dolazee, za stvar zainteresirane)
Ekstrinzine (izvana dolazee, za izvanjsko priznanje zainteresirane)
o Najee je rije o kombinaciji motiva
o Moe li se ovjek planski motivirati za odreene uspjehe u uenju? skepsa moemo
Ne blokirati postojee motivacije
Ne cenzurirati ih

Dvije vrste uenja

Uenje koje nas angaira

Iskustvo uenje kojim se mijenja raniji uzor uenje novih interpretacija

Uenje iz nude Uenje za ispit zaboravljamo im prestane prisila

Uzor
Razlika izmeu pukog uenja injenica i i uenja novih interpretacija (iskustvo) oznaava istodobno i razliite
potekoe u uenju.
Uglavnom izbjegavamo kognitivnu disonanciju obavijesti i tumaenja koja proturjee naim dosadanjim
predodbama mi radije pokuavamo uiniti proturjeja konzonantnim uklopiti ih u na kalup.
Mijenjamo li svoja tumaenja tada prijeti da emo se otuiti od naih blinjih.
Uenje zapravo znai da se moramo mijenjati.
ovjek je pedagoko bie, dakle bie koje ui ali i ne samo to!
Kako se i kojim metodama uenje moe najbolje organizirati ? ne zna se nita odreeno

Uenje i pouavanje
U srednjovljekovlju djeca i mladi uili su tak da su prema svojim mogunostima sudjelovali u svijetu odraslih.
Danas je to dosta ogranieno u krugu obitelji slobodnoga vremena
Navika mnogo ih se ui u koli redovite zadae

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

Od djetinjstva navikavamo se, esto bez znanja i nesvjesno, na :

Miljenja, stavove, vrijednosne sudove i predrasude, na istou, urednost, poslunost i pravila
zajednikog ivota
Uenje nije samo navikavanje (uvjebavanje) prilagoavanje
Danas se uenje mora nadopunjavati sistematskim uenjem nastavom
Nastava je jedan od velikih kulturnih pronalazaka ovjeanstva
U doba prosvjetiteljstva odnosno merkantilizma uvedeno je obavezno kolovanje.
Javila su se dva pitanja koja ostaju do danas:
Kako se dijete uope moe sistematski poduavati u duem vremenskom periodu?
o Nastao je problem didaktike i metodike

Tko i sa kojim kriterijima i legitimnou moe odrediti to e se uiti a to nee?

o Nastao problem nastavnoga plana i programa kurikuluma

Nastavne zabrane
Cjelokupna povijest odgoja mogla bi se napisati sa stajalita onoga to se nije uilo, odnosno kao povijest
nastavnih zabrana. Uenik je uvijek neto proputao, a to je mogao nauiti.

Intencionalno i funkcionalno uenje

Intencionalno kada se uenje organizira planski dakle sa namjerom

Funkcionalno kada nema plana -> neorganizirano

Uenje i emancipacija
Samo zato to ui dijete se moe emancipirati (osloboditi dugotrajne ovisnosti u kojoj je od svojega roenja)
Openito cilj je uenja :
OSAMOSTALJIVANJE OD SKRBNIKA, SPOSOBNOST DA SE STVORE NOVI AUTONOMNI ODNOSI
PREMA NJIMA I PREMA DRUGIM LJUDIMA
Od neprocjenjivog je znaaja institucionalna pluralnost opcija uenja i ukidanje informacijskih monopola.

2.3.

Odgoj

Vrsta i cilj ophoenja odraslih sa ne-odraslima

Odnos moi ovjeka nad ovjekom

S. Bernfeld : odgoj je ukupnost reakcija drutva na injenicu razvoja.
W. Brezinka : pod odgojem se podrazumijevaju socijalne radnje kojima ljudi pokuavaju sklop psihikih
predispozicija drugih ljudi trajno poboljati psihikim i (ili) sociokulturnim sredstvima, ili sauvati njihove
komponente koje su ocijenjene koje vrijedne.
Dva aspekta:
o eljeni rezultat valja biti trajan
o Odgojno je djelovanje odgojitelj normativno odredio

Socijalizacija i odgoj
Obuhvaa sve planirane pedagoke mjere neplanirane utjecaje, kojima se djeca i mladi uklapaju u drutvo i
preuzimaju svoje podruje odgovornosti.
Sadri ono to smo razlikovali kao
Intencionalno

Funkcionalno uenje
Odgoj je dio socijalizacije, onaj dio koji se zato planski organizira.
Odrasli moraju i nakon punoljetnosti uiti, ali nakon punoljetnosti ne mogu se vie odgajati.
Obiteljski ivot ne moe se i ne smije se pretvoriti samo u odgoj!

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

Odgoj kao nasilni i skrbniki odnos

Za razliku od pojma uenja, pojam odgoja uvijek implicira nasilni odnos ovjeka nad ovjekom. Postoji nuna
povezanost izmeu uenja, skrbi i nasilja.

Odgoj i zrelost
Zrelost je cilj svih odgojnih mjera i istodobno obiljeava njihov kraj. Zrelost je prije svega pedagogijski
ekvivalent pravnom pojmu punoljetnosti.

Odgoj i odnos narataja

Danas na mjesto hijerarhijskog sraza: znalaca i neznalica; zrelih i nezrelih; iskusnih i neiskusnih sada vie
stupa na snagu odnos uzajamnosti izmeu onih koji ue. Tradicijsko shvaanje gubi se pred novim
sadrajima.

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

Kritike odgojne znanosti

Moralna kritika iznijeli je antipedagozi

o Uplitanje odraslih u ivote djece radi utjecaja i oblikovanja njihova ivota prema vlastitim
predodbama nemoralno je i teti djeci na ovaj ili onaj nain. Djeca sama znaju to je za
njih najbolje
Historijska kritika
o Odgoj ne bi bio zadaa nadlenih odraslih, nego bi samo mogao posluiti podupiranju
promicanju i razvoju osobnosti
Brezinka :
Utjecaj odraslih na djecu je minimalan a sve ostalo je samorazvijena ivotna povijest djeteta koja
poinje od roenja djeteta. Treba doraditi
Teko je planski djelovati

2.4.Obrazovanje
Za razliku od pojma odgoja, pojam obrazovanja se vee uz bavljenje zrelom djecom i mladei, gotovo kao
neto elitno, luksuzno. Pojam obrazovanja ukazuje na normativnu idealnu sliku ljudske osobnosti, odnosno
put koji treba dovesti do ozbiljenja te slike?

Klasini ideal obrazovanja

rije obrazovanje pojavljuje se sredinom 18. stoljea u njemakom jezinom podruju Goethe i Schiller
neohumanisti formirali izraz obrazovan Wilhem von Humbolt ope obrazovanje i nadovezivanje strunog
obrazovanja, temeljne kategorije ideje obrazovanja:
o Individualnost
o Univerzalnost
o Totalitet
cilj obrazovanja je totalitet sadraji obrazovanja moraju biti univerzalni
koncept nije nikada bio ostvaren ope obrazovanje postalo povlastica graanske klase
Neohumanisti upotrebljavali pojam obrazovanja za odreenu ciljanu predodbu

Obrazovanje i izobrazba
Utapanje radnika u graansko drutvo postalo nuno potkraj 19 st: socijalno- politike mjere i obrazovno
politike mjere. Ponovo se morao definirati pojam obrazovanja. Neposredna egzistencija- rad postao
predmetom obrazovanja

Kvalifikacija umjesto obrazovanja?

'70 godina se pojam obrazovanja pokuao zamijeniti pojmom kvalifikacije pokuaji su propali ostavljeno
iskustvo : obrazovanje bez obzira to se sadrajno pod time podrazumijevali kao osobni ideal
moe se tehniki inscenirati u ogranienim uvjetima.
Kanon obrazovanja ukupnost sadraja koji se smatraju osobito obrazovnim.

Budunost obrazovanja
Tri varijante:
Theodor Wilhem Obrazovanje uzimamo kao historijski pojam jer je bio kljuni pojam
neohumanistike ideje obrazovanja
Klafki Povezivanje pojma obrazovanja sa problemom kojim moramo polemizirati
o Moderna teorija kurikuluma radila je na starim temeljnim problemima obrazovanja

Langeveld i Groothoff predlau da se pojam obrazovanja predvidi za genezu osobe tj. za razvoj
ovjeka
Druge teorije

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

Pojam obrazovanja nastaje u njemakoj klasici, odnosno neohumanizmu, poetkom modernoga

graanskoga drutva miljenje da je taj model bezvrijedan za svijet rada i openito za ovladavanje
zadacima suvremenog ivota.
Obrazovanje usmjereno na uee subjekte koje ne moraju obrazovati drugi ve sami moraju stei
svoja znanja i sposobnosti
o Obrazovanje kao zahtjev za individualnim ljudskim samoozbiljenjem, kojemu treba sluiti
obrazovni sustav
Obrazovanje se bavi sposobnou distanciranja od neposrednih privatnih i drutvenih interesa
antiutilatiralistiki impuls
Danas nitko ne osporava da se ljudi moraju obrazovati i za odreenu politiku egzistenciju i egzistenciju
kulture slobodnoga vremena, te da im se za to mora dati prilika u okviru obrazovnog sustava.
Jedna od mogunosti
distanciranje uloga: razdvajanje rada i slobodnog vremena
upotreba znanstvenih kategorija
SVEVREMENSKI IDEALI:
individualiziranje
sveobuhvatni razvoj ljudskih sposobnosti,
udaljavanje od puke korisnosti

Obrazovna politika
Obrazovanje nije nipoto samo pedagoki fenomen
Graanstvo je zanimao samo vii stupnjevi radi probitka u vie slojeve drutva (obrazovano graanstvo)
(obrazovno gospodarstvo) srednje i vie slubenike pozicije. Tek u 19. i 20. stoljeu razvio se obrazovni
sustav kakav danas poznajemo u svoj svojoj sloenosti
Nii se stupanj obrazovanja dugo zapostavljao O. Iz O nije postojao put napretka prema gimnaziji tek od
1920. postala je obavezna O ako se hoe u gimnaziju. Prije privatni uitelji . '70 godina uvedena alternativa
opa kola
Problem integracije radnitva
Problem integracije vjera
Tijekom 18. st. drava osigurala nadgledanje kolstva. Do 1919. crkvama bila preputena osnovna kola.
Radniki pokret odbacio vjerske kole
Svakom djetetu treba dati da razvije svoje sposobnosti. Obrazovni sustav postaje uslunom
djelatnou poput svake druge.
Dravna obrazovna politika mora rjeavati:
Naini nastavni plan i program
Postignua uiniti usporedivima

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

2.5.

Javni odgojni i obrazovni ciljevi

' 73 g. Ministarstvo kulture --> kola treba:

Posredovati znanje, umijee i sposobnosti

Osposobiti za samostalnu, kritiku prosudbu, za samoodgovorno djelovanje i stvaralaku djelatnost
Odgojiti za slobodu i demokraciju
Odgojiti za tolerantnost, potovanje dostojanstva drugih ljudi i tuih uvjerenja
Probuditi miroljubivost u duhu sporazumijevanja naroda
Uiniti razumljivim etike, i kulturne i religijske norme,
Potaknuti spremnost za socijalno djelovanje i politiku odgovornost
Osposobiti za tovanje prava i odgovornosti u drutvu,

Orijentirati prema uvjetima svijeta rada

Neodreeni i openiti ciljevi, ne zna se kako se trebaju odnosno mogu ostvariti u kolskim uvjetima
Demokratska drava samo u tako irokom okviru moe utvrditi obrazovne i odgojne ciljeve

Zrelost, sudjelovanje, emancipacija

Zrelost

Zrelost se moe ostvariti odnosno provjeriti samo sudjelovanjem u politikim, kulturnim i strukovnim
zadaama
Sudjelovanje
protee se na formalnu stranu demokratskog drutva --> svaki graanin ima pravo sudjelovanja
(po svojim sposobnostima i interesima) sudjelovati u politikim kulturnim institucijama i ponudama
drutva i uiti ono to je za to potrebno
Emancipacija
razumije put do zrelosti kao historijski proces

ima za cilj odstranjivanje materijalnih , politikih i kulturnih uvjeta nejednakosti meu ljudima

Ti ciljni pojmovi dobivaju pedagoko znaenje tek kada se u dravnim i privatnim obrazovnim ustanovama
postave kao nastavni zadaci.

Uloga odgojne znanosti

Do '45. razumijevala sebe kao normativnu znanost, a izvoenje normi iz :
dijelom historijskih analiza

dijelom djeje psihologije

pokazalo se kao zabluda
posljednjih desetljea mnogi pedagozi, Wolfang Brezinka, pokuali iskljuiti problem normi
znanost, dakle i odgojna nije nadlena za rjeavanje normativnih pitanja, ve:
roditelji

ministarstvo kulture

parlamentizvanobrazovne institucije, crkva

uloga znanosti je samo pomo i kritika takvih normi (pomou svojih metodologija institucija za e institucije
znanost o odgoju, kao i tisak u drugom obliku ubraja se u tom smislu meu nositelje javnoga
mijenja kada je rije o odgoju i obrazovanju

2.6.

Didaktika i metodika

Nastava: redukcija kompleksnosti

Uenje na mnogim socijalnim mjestima i pritom stjeemo iskustva
Ali uimo i tako da planski pouavamo u kolama, visokim uilitima
U gotovo neogranienom obilju onoga to se ui i to bi se moglo uiti mora se napraviti izbor.!
1. to se treba uiti i tko donosi odluke ?

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

2. problem unutranjeg izbora : kvalitativno i kvantitativno vrednovanje/reduciranje struktura i

stajalita
zemljopisni princip

pronalaenje onog tipinoga, elementarnoga, egzemplarnoga

nema smisla uiti neto bez nastojanja da se to i razumije
sve to se moe nauiti u kolama i sveuilitima mora imati nekakvoga smisla i izvan tih ustanova
didaktika refleksija --> koja je korist nastave za sadanji i budui ivot uenika?
Moe se rei da je zadaa nastavne grae da se uenik osposobi za zrelo (odnosno emancipirano)
sudjelovanje u:
politikom

strukovnom

kulturnom ivotu
na koji nain valja oblikovati nastavu? U kolama plansko i sistematsko uenje u vremenskom procesu
didaktika i metodika samo kod intencionalnog uenja (planskog i organiziranog uenja i pouavanja)
metodika kako najdjelotvornije iznijeti zadano gradivo
didaktika to se treba uiti i zato uiti (zato ba ta materija a ne neka druga)

Didaktika stajalita
Dva smjera :
1. stajalite Wolfang Klafka
Obrazovna je ona graa, odnosno oni njeni aspekti, koja je prikladna za to da uenicima otkriva
odreeno stajalite ili dio svijeta, te da istodobno uenicima otkriva taj svijet
Nastavne metode ne mogu se izolirati od sadraja

2.

Svaka metoda utjee ne samo ne rezultat uenje nego i na njegov sadraj

Didaktika i metodika stoje u uskoj svezi

stajalite Berlinska kola Paul Heimann, Wolfgang Schulz
didaktika je teorija nastave i ima razliite podvrste

nastao iz preteno empirijskog istraivanja

predstavnici duhovnoznanstvene pedagogije, Erich Wagner poslije 1. svj. Rata didaktika kao pitanje o
(obrazovnim sadrajima )
stanje potrajalo do '60 ih godina 20 st.
Kurikulum
'70 Ideje potekle iz SAD
Ukidanje starog razdvajanja nastavnog plana i programa (odnosno smjernica), didaktike i metodike i
rjeavanje problema iz ta tri pojma pod novim pojmom kurikulum nije se ispunilo, ali je provedeno
stanovito preciziranje i javno opravdavanje
Razlika izmeu didaktike i metodike moe se sa stajalita prakse najbolje ovako formulirati :
Didaktika ima za predmet sva naelna razmiljanja (to? i Zato?), a metodika se naprotiv bavi
problemom vremenskog insceniranja nastave (dakle- Kako?)

Naukovne institucije i polja uenja

Kada se misli na pedagogiju najee se imaju u vidu samo pedagoke institucije u uem smislu poput kole
i obitelji.
U socijalizaciji djece sudjeluje mnogo vie initelja nakon tri dodine:
obitelj i roditelji

vlastita obitelj od x g
masovni mediji od 3 g
obrazovanje odraslih
kola
odnoajno-odnosne grupe
grupe vrnjaka

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

pogon

sustav slobodnog vremena

idealno - tipske mogunosti uenja?

Obitelj
Obitelj u istinu nije nikakva intencionalna pedagoka institucija, nego ivotna zajednica (funkcionalno polje
uenja)
Idealno-tipske anse obiteljskog ivota:
zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba za :
o sigurnou
o priznanjem i povjerenjem (sva druga socijalna polja mogu to samo djelomino ispuniti)

obitelj uvodi dijete u socijalne i kulturne norme, ona se doivljava kao temeljni socijalni i emocionalni
model ljudskoga suivota uope
obitelj je postala otvorena prema vani

iskuavanje relativno stabilne i kontinuirane solidarnosti

nije sve idealno:
visoki meusobni emocionalni zahtjevi lanova obitelji, nada da e se nai utjeha za neuspjehe u
krugu obitelji
iskustva steena u krugu obitelji nisu dovoljna za opstanak izvan obitelji

prevelika emocionalna i socijalna vezanost za lanove obitelji

Grupe vrnjaka
Od tree godine
Te grupe daju vana socijalna iskustva

Prihvaanje ili odbijanje od strane grupe, dokazivanje u grupi

Te grupe imaju vrlo vanu ulogu u stvaranju mnijenja i sudova kod mladei (seksualna pitanja,
potroaki ukus)
Sredina vrnjaka moe dobiti vrlo opasno socijalno znaenje

Djeji vrti
Niz ustanova koje se mogu smatrati pod Pedagoki odgoj
Djeji vrti mora nai pravu mjeru izmeu socijalnih i obrazovnih zadataka ovisno o individualnom i drugim
obiljejima djece
Tri razliita polja uenja 3- 6 godina
Socijalni

Obrazovni

Kompenzatorska uloga (dopunjava se odgoj iz obitelji)

Ve u predkolskom dobu poinje proces u kojemu se ukida odgojni monopol roditelja

kola
Pedagoki intencionalna ustanova
Stupanje djeteta u javni ivot, vlada Zakon kolskog sata
Jo prije nekoliko desetljea kola je bila klasna kasnije kola vie ne reproducira socijalne klase nego ih
sama proizvodi u velikoj mjeri kola Schelsky postaje mjestom dodjeljivanja socijalnih ansi
Najvanije tri funkcije kole:
Kvalifikacija

Selekcija
Integracija
1. Treba osposobiti za strukovne djelatnosti
2. Mora davati kvalifikacije u tzv kvantitativnoj raspodjeli

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

3. Odabire uenike
4. Treba ih integrirati u drutvo (obitelji i masmediji na to vie utjeu)

Ustanova za uvanje djece

U koli se ui ponaanje koje se odnosi na stvar
kola ui ponaanju na poslu i uspjehu
kola posreduje socijalne odnose koji se odnose na rad

kola sustavnom nastave proiruje do sada samo izvornu sliku svijeta koja je bila vezana za
sluajnu komunikaciju s odreenim osobama
Treba osposobiti za strukovne djelatnosti, ideologijska integracija vrlo teko mogu postati
uenikovim iskustvom
Selektivne funkcija doivljava se putem svjedodbe, premjetaja
Dvije perspektive kole:
1. drutvena funkcija(zadani okvirni uvjet)
2. znaenje za procese uenja djece u razvoju (pedagoko)
u samoj koli vrnjaci oblikuju protu-kulturu, samopotvrivanje u tom soc okviru moe oduzeti mnogo
energije
za kolsko dijete obitelj i dalje ima temeljno znaenje
pedagoka je ansa roditelja u tome da ovim tumaenjima posreduju izmeu subjektivnih potreba djeteta i
objektivnih zahtjeva kole, a ne jednostrano paktiranje s djetetom protiv uitelja ili sa uiteljem protiv djeteta.

Masovni mediji
Od 3. godine, kuni suodgojitelj, djeluju u
obitelji

grupi vrnjaka

u koli kolska televizija

koriste se iskljuivo selektivno
obavijesti i zabava dva su glavna zadatka masovnih medija,

za pedagogiju je od osobita znaenja injenica da su masovni mediji razbili informacijski

monopol obitelji i kole prema osobama u razvoju poravnavaju granice izmeu odraslih i djece
socijalizacijski uinci masmedija:
1. sudjelovanje nije mogue bez duhovnog napora (bez rada)
2. ponuda se moe birati prema trenutnim aktualnim sklonostima (odnosno interesima i
potrebama) rastereenje od radnih optereenja, oputanje od socijalnih rasprava, kao
potiskiva tune realnosti
3. iz sudjelovanja masovne komunikacije ne javljaju se nuno vee posljedice
4. komuniciranje uz emisije je bez imperativa uspjenosti
5. televizija moe predstaviti mnoge teme lake nego kola, ali i drugaije
mnogi ljudi u potpunosti izvode svoje (politike, gospodarske i kulturne) informacije i
naine razmiljanja iz masmedija
isto vrijedi i za nain ponaanja (tradicije izgubile svoju ulogu)

Sustav slobodnog vremena i potronje

Rad i slobodno vrijeme danas su suprotstavljeni drutveni podsustavi
Kod ne samostalnih radnika odrala se tendencija da se slobodno vrijeme promatra kao pravo podruje
ivota, za ije optimalno koritenje treba priskrbiti lovu.
Slobodno vrijeme ima vrijednost samo ako se raspolae sa dovoljnim sredstvima za sudjelovanje u
materijalnim ponudama (potronja)
Neosporna je injenica da je sustav slobodnog vremena i potronje, ukljuujui i stjecanje potronih
dobara, meu najvanijim funkcionalnim initeljima uenja.
Ali je vano i kao tema organiziranoga uenja, u budunosti e dobivati sve vee znaenje za:
osobni ivot,

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

kulturno sudjelovanje i

drutvenu komunikaciju
udi da se tom podruju u koli pridaje tako mala panja
Dijete koje ide u kolu raspoznaje razliku izmeu rada i slobodnog vremena najkasnije od poetka kole
Slobodno vrijeme je jo uvijek stvar pojedinca

Rad sa mladima
Predstavlja subvencionirani dio sustava slobodnog vremena
Nazvano jo i briga za mlade
Nakon 1. svj rata nastali radniki i omladinski pokreti reakcija drave na njih je rad s mladima
Odreene udruge prisne sa svojim lanovima, tee odreenim religioznim, politikim, sindikalnim ciljevima
Ponude u radu sa mladima:
stvarno orijentirane (sport, obrazovne potrebe)

drutveno orijentirane (grupni ivot)

u radu sa mladima ima se u vidu prije opisana potreba mladih da ive meu svojim vrnjacima
za razliku od kole rad sa mladima fleksibilno je pedagoko polje, moe se djelovati bez
optereenosti nastavnim planom i programom, te kao dio trita slobodnog vremena natjeui se sa
komercijalnim ponudama (diskoteke)
Poziv i pogon
Imaju prije svega utjecaj na odraslog ovjeka.
Nekada se vjerovalo da je uenje ono po emu se odrastao ovjek razlikuje od djece i mladih (ne mora vie
uiti)
Socijalno mjesto poziva pogon
Kao djeca i mladi pripremamo se za trite rada, kao odrasli sudjelujemo, kao umirovljenici ga naputamo
S pojavo suvremenoga masovnog slobodnog vremena i potroakih mogunosti postupno je nestao na
radno orijentirani moral
Sa podruja slobodnog vremena stekli smo iskustva:

Samoodreenje, uitak, luksuz

Sa podruja radnog vremena stekli smo nuno iskustva:

dva razdvojena vrijednosna svijeta

Odreenje od strane drugoga, tedljivost, disciplina

Vie se ne moe tako lako odgovoriti koje bi socijalne uinke moglo imati polje uenja na radnome mjestu,
kao to je to bilo prije nekoliko desetljea, svakako razliit za napredne (moderne) i nazadne pogone
Ako je tono da se kreemo u 2/3 drutvu (2/3 radi u svojoj struci) 1/3 nema ostaje bez posla,
postavlja se pitanje koje bi socijalno mjesto moglo biti sredite njihova ivota i uenja.

Obrazovanje odraslih
Ustanove za obrazovanje odraslih dobivaju sve vee znaenje,
Uz intencionalne ponude za obrazovanje odraslih, znaenje je sauvao i niz funkcionalnih institucija:
Sustav slobodnog vremena

Poziv
Masovni mediji (osobito televizija)
Za mnoge osnivanje obitelji

Grupa vrnjaka (govori se kod odraslih o odnosnim grupama)

o Interesne grupe (projekti, ekologija, politika, mediji)
o Povezane dijelom prijateljski (dijelom zbog kompetencije)
Imaju veliko znaenje za oblikovanje sudova i mijenja i djeluju prije konzervativno
Mogu takoer kao i grupe mladih biti devijantne (neonacisti)

Pluralistika socijalizacija i problem identiteta

ivotna iskustva izmiu egzaktnom istraivanju, kako uope selektirati odreeno polje kad su u interakcji.
Zakljuci:

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

Proces sazrijevanja u suvremenom drutvu iznimno sloen, jer u njemu sudjeluje cijeli niz uvjeta
uenja i socijalizacijskih initelja
Pedagoki intencionalne ustanove kao kola samo su dio tog kompleksa ij eznaenje ne
smijemo precijeniti
o Uenje iznad svega predstavlja popratnu pojavu samog socijalnog ivota: uimo
ivei, znai time to smo socijalno aktivni
Pedagoki planirana polja uenja poevi od ranog djetinjstva nisu vie samo polja koja
spremaju za ivot, ve oduvijek i polja koja prate ivot
Kako stupnjevati to u kojem dobu treba uiti (rezultati socijalno znanstvenih istraivanja)
razgovarati i sa mladima
razliite situacije u uenju, one su pluralistike kao i samo drutvo. Rad sa mladima je ne samo
nastavak roditeljskih nastojanja u odgoju ve i njegova korektura
odgoj i uenje izgubili svoju jednoznanost sazrijevanje postalo kompliciranije velika ansa za
samostalnost mladog ovjeka
pluralizam faktora uenja otvara priliku da se oni meusobno korigiraju (da se ukinu informacijski
monopoli (roditelj, uitelj, novine)).
Upravo pluralizam omoguuje ovjeku da oblikuje samostalne sudove
Do sada smo razlikovali:

Obrada Damir K.

Pedagoke institucije, koje su organizirane u svrhu intencionalnog uenja (kole)

Funkcionalne institucije, ija prava svrha nije uenje ali koje imaju jednako znaajan
utjecaj na uenje
Ali se mora rei svaka institucija organizirana u svrhu intencionalnog uenja je
takoer funkcionalni initelj (mogu se intencionalno pojaati ili nadmaiti)
Ustvrdili smo da se mijenjaju :
i. Predodbe
ii. Stavovi ,sudovi
iii. Navike, naini ponaanja
Svako polje uenja nastoji kanalizirati uenje na ono to je za njega najvanije i da se
ponaanje kanalizira (rijetka polja doputaju razliite oblike ponaanja (diskoteke) )

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

3. Smetnje u sazrijevanju: Socijalna pedagogija

to se dogaa sa onom djecom i mladima koji ne mogu rasti u normalnoj obitelji? to je sa onima koji su
bili zatvorski kanjavani? to je sa onima koji imaju obitelj ali su postali socijalno nasrtljivi i prijeti da postanu
kriminalci? to to moe uzrokovati?
Pluralistika socijalizacija (za odrasle)

Loi odnosi u obitelji

Pretjerani zahtjevi u koli i na radnome mjestu

U Njemakoj od 1922. svako dijete ima pravo na odgoj i drava se mora pobrinuti ako obitelj to nije u stanju.
Takvom djecom i mladima bavi se socijalna pedagogija
Drutveno historijski uvjetovan je ipak ne samo nastavak disocijalnosti, nego i drutvena reakcija
na to, vrsta i nain kako se ophodi s takvom djecom i mladima.
Kako razumjeti povezanost drutvenog vrednovanja i pedagoke reakcije? Od poetak 19 st. do danas tri
faze:
1. Spaavanje osiromaene radnike djece
(1. i 2/3 19.st.)
2. Zatita graanskog drutava od zaputenih radnikih sinova (oko 1880. g.)
3. Problem strukturalnog ugroavanja razvoja uope
(danas)

3.1.

Socijalna pedagogija i industrijsko drutvo (1.faza)

(1. i 2/3 19.st.) prva industrijska revolucija, oslobaanje seljaka, ukidanje feuda, uspostavljanje trinih
odnosa, ukidanje enidbene zabrane, poveanje broja stanovnitva slijevanje u gradove
siromatvo kao takvo nije bilo novost ve socijalna problematika (veliki broj proletera izopen iz socijalnog
poretka (obitelj, ceh, crkva) slijevao se u gradove). Otkrilo se:
ne podrazumijeva se da ljudi ive u stabilnom socijalnim odnosima, ve da se politiki (oblikovanjem
drutvenih odnosa) i pedagoki (odgovarajuim ponudama za uenje) mora uiniti neto za to.
nastanak rijei socijalna pedagogija (u smislu nove pedagoke zadae koja tei uspostavi pokidanih
socijalnih veza),uzori:
Srednjovjekovna nauka o milostinji

Odgojno utemeljen rad sa djecom (zadran u njemakome protestantizmu)

Misao da bi siromani imali pravo uzdii prema gore obrazovanjem (potpuno nepoznato u 19. st.)
Socijalno-pedagoki interes usmjerio se prije svega na djecu. u toj fazi glavni cilj drave je bio ukidanje
djejeg rada i njegova zamjena sa kolom
3.2.Zaputena mlade (2. faza)
zahtjevi za totalnim odgojem
Njemaka socijalna se situacija promijenila, radniki pokret (ponovno osloboen zakonima
socijalista)ostvario silan napredak, (nije jo ukinut rad djece i majki)
na socijalno-pedagokoj razini zanimanje usmjereno prema zaposlenoj mladei.
Lupenproleterijat (najnii sloj bez ikakvih planova za budunost)
Rjeavanje socijalnom pedagogijom i socijalnom politikom dvostrukom strategijom
epljenje rupe izmeu svretka kole i poetka vojske (briga za mlade u okviru grupa politikacrkva)
pokret za reformu skrb za mlade - pokret za suenje mladima

uvoenje misli o socijalnoj prevenciji (kraj 19. st.)

odgojitelji nisu bili najee dovoljno ili nikako obrazovani (skloni upotrebi sile)
skrbniki odnos (ignorirao socijalnu sredinu iz koje tienik dolazi i gdje se vraa )
obrtnike radionice (to bolje radi due ostaje u zatvoru)
faza trajala sve do ' 60-tih godina 20. st.
precjenjivana uloga pedagogije u kasarnama sa desecima tisua djece i mladih

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

3.3.

Pomo mladima

sadanja faza , faza ophoenja sa disocijalnom mladei (niz promjena u odnosu na raniju fazu)
Mijenja se status mladih u drutvu (granice statusa zrelosti sve labavije)
o Odgojne intervencije u smislu ograniene ponude uenja (npr.: razgraivanje agresivnost,
preventivni rad sa narkomanima )
Kaserniranje tienika u ustanovama sve se vie smatra nesvrhovitim (pokuavanje resocijalizacije)
obiteljskom njegom ili popratnim mjerama(stambene zajednice) veini djece i mladih koji ive u
domovima potrebna je terapija
U opoj tendenciji individualiziranja
o pogled se usmjerava prema pojedincu problem se gleda i kao (subjektivna nesrea
pojedinca, proputena prilika da normalno ivi)
o izotrava se pogled na drutvenu pozadinu kriminalnosti, zaputenosti i nastranosti
o socijalna pedagogija i politika opet se vide u uzajamnoj povezanosti

nema vie sredina koje su bile rairene po gradskim etvrtima i generirale neprilagoene
o problem zaputenosti odnosno disocijalnosti sve je manje povezan sa materijalnim uzrokom,
a sve vie iz proturjeja dobrostojeeg potroakog drutva (ivimo u strukturalno
nezadovoljnom drutvu)
novi oblici terapije zasnovani na :
o psihoanalizi ili (pedagogiji ponaanja)
ugroena nije vie samo radnika klasa, nego naelno sva mlade

problemi zbog visoke stope rastave brakova, slabljenje obitelji kao institucije
pluralistika socijalizacija (socijalna pedagogija ne moe nita promjeniti)
velika optereenja odraslih ljudi
normativna pluralizacija
uzrokuje socijalnu dezorjentiranost
mnogima je individualna sloboda postala nevolja
preventiva moe onemoguiti mlade u individualizaciji
uvoenje pojma Pomo mladima za sve vrste javne pomoi:
materijalne i osobne
ne koriste se vie pojmovi zaputenost i skrbniki odgoj
usredotoenost novog koncepta na jaanje odgojne uloge obitelji, naputanje pojma totalni odgoj
tri skupine ugroene djece i mladei:
socijalno neupadljiva
socijalno upadljiva
mladi zaprijeeni u razvoju (tjelesno i duevno zaprijeena djeca)
o mogunost sekundarnih poremeaja

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

4. Odgojna znanost
U prolim poglavljima obraivani praktini problemi odgoja i socijalizacije (uzete u obzir znanstvene
spoznaje i teorije)
zadnje autor obrauje odgojnu znanost jer openito polazi od prioriteta pedagoke prakse (praksa
oduvijek postoji)
Znanstveno bavljenje odgojem vrlo mlada pojava (nastala uvoenjem ope obaveze kolovanja) jo i
danas se odgoj na mnogim podrujima odgoja obavlja bez znanstvene osnove
Zato je odgojna znanost potrebna?

4.1.Odgojna znanost kao emancipacija i legitimacija

Ideologijske osnove graanskog drutva poivale su od poetka na znanosti, odnosno na racionalnom
znanstvenom miljenju, za razliku od feudalizma, ija je vladavina bila utemeljena na tradicijama i
predajama te autoritetu vezanom za osobe
Graansko drutvo kritiziralo stari poredak na osnovu znanstvenog miljenja, te na osnovu toga stvaralo novi
svijet
Pojedine znanosti koje su tada nastajale bile su potrebne ne samo ideologijski nego i praktino (za
organiziranje samog drutvenog ivota)
U podruju gospodarstva novo znanstvenog (racionalno)miljenje se lako ustalilo, znanstveni
prosvjetiteljizam nije lako prolazio
Prvi puta se stvarala umjetna odgojna svrhovita institucija, koja vie nije morala postupati prirodno
(obitelj) nego planski i sustavno.
Ispoetka samo za visoko kolstvo, dok je osnovno kolstvo vladala dugo vremena ideologijska integracija
(uenje poslunosti)
Uitelji O koji su se borili za emancipaciju duhovnog nadziranja kole postali su tekore nositeljima misli i
predodbi odgojne znanosti.
Sve do 1. sv. Rata odgojna znanost nije bila ope priznata drutvena nunost
Teorijske osnove konfesionalnih kola u to vrijeme bile su usidrene na normativnoj pedagogiji

Duhovno-znanstvena pedagogija Weimarsko doba (utemeljila suvremenu odgojnu znanost):

Vodei cilj svake praktine pedagogije je da se pokua misliti i djelovati sa stajalita djeteta
Svi zahtjevi koji se upuuju djetetu moraju podvri preoblikovanju radi obrazovanja tzv. Autonomna
funkcija pedagogije
Uloga je uitelja da u svojoj osobi (pedagoki odnos) reprenzentira to posredovanje izmeu svijeta i
djeteta, da djeluje kao filtar izmeu njih
Znanstvena pedagogija je dakle odgojna znanost
Historijsko-filozofski se bavila odgojem
Negativno:
Dijete poteeno drutvene zbilje i smjeteno u pedagoki svijet konstruiran samo za njega
Razdvajanje kole i ivota
Duhovno-znanstvena pedagogija, zadrala se kao vladajui nauk sve do kraja ' 50 ih godina
Nisu bile koritene empirijske metode, te istraivaki rezultati i istraivanja drugih znanosti (1. socijalnih
(psihoanaliza i sociologija))
Danas empirijski obrat od prologa uinio modernu odgojnu znanost socijalnom znanou
U prvi plan izbili plansko- konstruktivni zadaci ' 60. ,' 70. god.
Postignut koncept pedagoke autonomije

4.2.

Znanstvena teorija i ideologija

Odgojna znanost po svojem historijskom podrijetlu znanost od interesa za pedagoge kojima je to glavni
poziv.
Pedagozi se kao i svi drugi znanstvenici osjeaju obvezatnima temeljnim znanstvenim naelima
(sloboda istraivanja i pouavanja; sloboda izbora metode; obvezatnost na istinu)
Ograniavanje te slobode :
Drutvena prezrivost (za neka podruja)

Gospodarski interesi
Vladajue mnijenja

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

Uvijek u sklopu nekih struktura vlasti (ogranienja)

to je uope znanost? Dva stajalita ' 70. god. :
Kritiki racionalizam K. R. Popper (jedna pretpostavka moe vrijediti kao tona dok se na taj nain
(empirijski)ne pokae jednoznano kao pogrena)
Kritika teorija J. Hebramas (ne zanemariti smisao znanstvenog istraivanja i teorije)
Odgojna znanost ' 70 dola do pokuaja suglasnosti o ciljevima kolovanja.
Trebalo bi optimalno u nastavi promicati sposobnosti sve djece (razliite mogunosti opet bi se odabirale
politikim putem)
Za osvjetljavanje pedagoke prakse nune su sve znanstvene pozicije i sve metodike postavke.
Jedno je uvijek pitanje - to se nekom odreenom metodom ili nekom odreenom znanstvenom
postavkom moe objasniti a to ne?
4.3.

Teorija i praksa

Iz znanstvenih sustava i rezultata nikad se ne bi mogao izvesti jednoznani recept za praksu. Da je mogue
sve bi bilo jednostavnije (umjesto komplicirane znanosti iznosili bi njezine rezultate kao recepte), ali odnos
znanosti i prakse mnogo je sloeniji (suprotstavljene su). Oni koji se bave znanou u pravilu nisu oni koji se
bave pedagokim radom.
Pitanje o odnosu teorije i prakse jedno je od najsloenijih problema moderne znanstvene teorije.
Zato je uenik iznenada dobio slabu ocjenu? Slaba uloga znanosti odgovor u praksi kriterij prakse
Izmeu nauenih teorija i primjene u pojedinim sluajevima postoji stanoviti djelokrug
neodreenosti (eksperimentalni djelokrug) kojeg pedagog mora znati produktivno popuniti.

1. neodreenost (vieznanost) izmeu teorije i prakse ne moe se znanstvenim putem uiniti

jednoznanom (to je razlog to znanost ne moe dati nikakav praktini recept i to svi pedagozi po
struci moraju imati znanstvenu naobrazbu)
2. tu vieznanost treba iskoristiti za svaki pojedinani sluaj (ona je produktivni akt samog djelatnog
pedagoga) (ne moe mu se nikada uskratiti)
3. u pedagokoj izobrazbi bavimo se sa dva modela uenja (forme pedagokog miljenja):
a. razumijevanje teorijskim modela (sistematska)
b. uvjebavanje smislene primjene takvih teorija (s obzirom na svaki pojedinani praktiki
sluaj) (kazuistika)
4. obje su forme upuene jedna na drugu teza: Nita nije tako praktino kao dobra teorija
5. teorijski je model intelektualni potencijal iz kojeg se hrani praktini pedagoki um, ako se potencijal
istroi oslanjamo se samo na praksu rutina zato znanstveno obrazovanje nije danas mogue
bez permanentnog obrazovanja
Pojam teorije nije jednoznaan u znanstvenom jeziku (on moe podrazumijevati mnogo toga) (ovisno u
kojem ga znanstvenom ili filozofskom sustavu koristimo).
Svi praktini problemi pa i problemi odgoja su interdisciplinarni problemi. Moraju se ispitati u razliitim
znanostima i razliitim metodama.
Kako se ti razliiti znanstveni problemi ne sabiru se sami za sebe za odreenu praksu nego se u tu svrhu tek
moraju prevesti. zadaa odgojne znanosti
Prevodi znanstvene rezultate, znaajne za pedagoku praksu, s obzirom na opi karakter te
prakse.
Za osobito vane probleme pedagoke prakse izrauje misaoni i informacijski modele:
o Modeli raunaju sa sloenou, a time i sa interdisciplinarnom naravi praktikih pedagokih
problema
o Temelje se uglavnom na empirijskoj podlozi
o Ostaju otvoreni za nova istraivanja i rezultate o kojima se moe znanstveno raspravljati
Bavi li se odgojna znanost empirijskim istraivanjima? (koristi rezultate drugih struka)
Glavna joj je zadaa da na osnovu njih skicira teorije koje se odnose na praksu (na temelju onoga to ve
odavno znamo)
Moderne empirijske metode uvelike su obogatile odgojnu znanost, ali nipoto nisu zamijenile filozofijskohermeneutike metode.
Prema tome stajalitu odgojna znanost nema neki vlastiti predmet bavljenja.

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

Dodue uenje je opa tema pedagogije. Ali uenje ispituju i psihologija, socijalna psihologija

1.

Bioloke i psiholoke pretpostavke rasta......................................................................................... 3

1.1. ovjek je od roenja bie otvoreno za svijet......................................................................................3
Obdarenost i obrazovnost......................................................................................................................... 3
1.2. Razvoj ovjeka njegova ontogeneza (individualni razvoj)..................................................................4
Stupnjevi starosti....................................................................................................................................... 4
Preuranjivanje(pourivanje) i kanjenje..................................................................................................... 4
Povijest ontogeneze.................................................................................................................................. 4
1.3. Nagoni i njihovo socijaliziranje............................................................................................................ 4
2.
Drutveno- povijesna dimenzija pedagogije.....................................................................................6
2.1. Pedagogija u graanskom dobu......................................................................................................... 6
Pedagoke implikacije graanskoga drutva.............................................................................................6
2.2. Uenje................................................................................................................................................ 6
Uenje kao promjena ponaanja............................................................................................................... 6
Ekskurs: empirijski i pedagogijski modeli miljenja....................................................................................7
Problemi uenja......................................................................................................................................... 7
Dvije vrste uenja...................................................................................................................................... 7
Uenje i pouavanje.................................................................................................................................. 7
Nastavne zabrane..................................................................................................................................... 8
Intencionalno i funkcionalno uenje................................................................................................... 8
Uenje i emancipacija................................................................................................................................ 8
2.3. Odgoj.................................................................................................................................................. 8
Socijalizacija i odgoj.................................................................................................................................. 8
Odgoj kao nasilni i skrbniki odnos............................................................................................................ 8
Odgoj i zrelost........................................................................................................................................... 8
Odgoj i odnos narataja............................................................................................................................. 8
Kritike odgojne znanosti............................................................................................................................ 9
2.4. Obrazovanje....................................................................................................................................... 9
Klasini ideal obrazovanja..................................................................................................................... 9
Obrazovanje i izobrazba............................................................................................................................ 9
Kvalifikacija umjesto obrazovanja?............................................................................................................ 9
Budunost obrazovanja............................................................................................................................. 9
Obrazovna politika................................................................................................................................... 10
2.5. Javni odgojni i obrazovni ciljevi......................................................................................................... 11
Zrelost, sudjelovanje, emancipacija......................................................................................................... 11
Uloga odgojne znanosti........................................................................................................................... 11
2.6. Didaktika i metodika......................................................................................................................... 11
Nastava: redukcija kompleksnosti............................................................................................................ 11
Didaktika stajalita................................................................................................................................. 12
Kurikulum................................................................................................................................................ 12
Naukovne institucije i polja uenja........................................................................................................... 12
Obitelj...................................................................................................................................................... 12
Grupe vrnjaka........................................................................................................................................ 13
Djeji vrti................................................................................................................................................ 13
kola....................................................................................................................................................... 13
Masovni mediji......................................................................................................................................... 14
Sustav slobodnog vremena i potronje.................................................................................................... 14
Rad sa mladima....................................................................................................................................... 14
Poziv i pogon....................................................................................................................................... 14
Obrazovanje odraslih............................................................................................................................... 15
Pluralistika socijalizacija i problem identiteta......................................................................................... 15
3.
Smetnje u sazrijevanju: Socijalna pedagogija.................................................................................16
3.1. Socijalna pedagogija i industrijsko drutvo (1.faza)..........................................................................16
3.2. Zaputena mlade (2. faza).......................................................................................................... 16

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

3.3.
4.

Pomo mladima................................................................................................................................ 16
Odgojna znanost................................................................................................................................ 18
4.1. Odgojna znanost kao emancipacija i legitimacija.............................................................................18
4.2. Znanstvena teorija i ideologija.......................................................................................................... 18
4.3. Teorija i praksa................................................................................................................................. 19

Znanost odgoju i obrazovanju

PEDAGOGIJA

SPECIJALNA
PEDAGOGIJA

Znanost o principima, metodama i sredstvima odgoja i obrazovanja

Defektologija (osobe sa poremeajima)
Tiflopedagogija (za slijepe osobe)

(potie ono to je OK Surdopedagogija (za gluhonijeme osobe)

kod osoba sa
Oligofranapedagogija (osobe sa poremeajem u ponaanju i intelekt. poremeaji)
posebnim potrebama)
Logopedska pedagogija (osobe sa poremeajem u izgovoru)
poddiscipline:
Medicinska pedagogija ( hospitalizirane osobe)
Vojna pedagogija
OSTALE VRSTE
PEDAGOGIJA

Religijska pedagogija
Pedagogija slobodnog vremena
Komparativna pedagogija
Kulturologijska pedagogija

PEDAGOGIJSKA
METODOLOGIJA

NASTAVA

ZADAA NASTAVNE
GRAE

Pomagala
Oprema u pedagogiji
Metode
Jedinstveni planski i organizirani odgojno-obrazovni proces u kojem se stjeu znanja i
vjetine, navike, razvijaju psihike i fizike sposobnosti i odgajaju uenici
redukcija kompleksnosti
da je da se uenik osposobi za zrelo (odnosno emancipirano) sudjelovanje u:
politikom

strukovnom
kulturnom ivotu

Disciplina unutar pedagogije koja se bavi uenjem, unutar nastavnog procesa

Teorija nastave i obrazovanja
DIDAKTIKA

Znanost o nastavi razmatra principe, zadatke, bit, sadraj (nastavni plan i program) i
organizaciju nastave
Didaktika ima za predmet sva naelna razmiljanja (to? i Zato?), a
to se treba uiti i zato uiti (zato ba ta materija a ne neka druga)

METODIKA

NASTAVNI PLAN

metodika se naprotiv bavi problemom vremenskog insceniranja nastave (dakle- Kako?)

kako najdjelotvornije iznijeti zadano gradivo
smjernice
Doba merkantilizma prosvjetiteljstva
Tko i sa kojim kriterijima i legitimnou moe odrediti to e se uiti a to nee?

KURIKULUM

Nastao problem nastavnoga plana i programa kurikuluma

METODOLOGIJA

Znanost o metodama (oblicima i nainima istraivanja pomou kojih do znanstvenih

spoznaja)

Obrada Damir K.

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

METODA

Smiljen, planski postupak za postignue nekog cilja na nekom praktikom ili

teoretskom polju

LOGIKA

Filozofska disciplina koja ispituje oblike, zakonitost i uvjete razlonih i ispravnih misli i
ope metode spoznaje istine

OBRAZOVANJE

Organizirano uenje znanja i vjetina (nema emocionalne sastavnice)

PREDMET
OBRAZOVANJA

Osobine kod kojih je bitna kognitivna sastavnica linosti (vrijednosti)+ psihomotorne

osobine

PREDMET ODGOJA

uvstvene (stavovi) i voljne osobine linosti (navike)

IZOBRAZBA
UENJE
NASTAVA

Uenje je generalna tema pedagogije uope

sistematsko uenje
Nastava je jedan od velikih kulturnih pronalazaka ovjeanstva

Intelektualno (osnova je intelekt kojim se ovjek uzdigao iznad svih drugih ivih bia)

ODGOJNA
PODRUJA

Moralno

(osnova je ovjekova drutvenost i moralitet)

Radno

(osnova je ljudska aktivnost, rad i stvaralatvo)

Tjelesno

(osnova je ovjekov organizam i zdravlje)

Tehniko

()

Estetski odgoj (smisao za skladnost i ljepotu)

PODJELA
PODRUJA

Kognitivno-

obrazovno

Afektivno-

odgojno

Psiho-motoriko funkcionalno

1.
2.
3.
4.
5.
6.

ETAPE

Znanje
Shvaanje
primjena
analiza
sinteza
evaluacija(vrednovanje)

Pedagoki pesimizam nativistika teorija (prednost se daje genetskom nasljeu,

hereditetu), openhajmer, Frojd
pedagoki optimizam teorija empirizma (prednost se daje obrazovanju (ovjek je
4 PRISTUPA
prazna ploa), John Lock, Platon
SHVAANJU MOI
Teorija konvergencije zanemaruje djetetovu slobodnu volju i elju za aktivnostima
ODGOJA
Viliam Strn
Multifaktorska analiza uzima u obzir da je mladi ovjek kreator svoje osobnosti,
sam svoj odgojitelj
Socijalni (drutveni) klasna determinacija
DETERMINATI

Povijesni
Klasni
generacijski

SOCIJALIZACIJA

Obrada Damir K.

Ukljuivanje u drutvenu sredinu

Uvod u Pedagogiju Hermann Giesecke

PEDAGOGIZACIJA Jedinstvenost odgojnog djelovanja

ELITIZAM
Demokracija znanja i sposobnosti
Obitelj
PUTEVI

Predkolska ustanova

REALIZACIJE

kola

MORAL- ETIKA
RAD

Razne organizacije
Jedan od oblika ovjekove drutvene svijesti
Najmonije odgojno sredstvo

Obrada Damir K.