Professional Documents
Culture Documents
Vladimir Gvozden - Cinjenica, Trauma I Fikcija PDF
Vladimir Gvozden - Cinjenica, Trauma I Fikcija PDF
Vladimir Gvozden
injenica, trauma i fikcija:
ars memorativa u Grobnici za Borisa Davidovia Danila
Kia
SAETAK: U svom knjievnom radu Ki je bio zaokupljen retorikom
injenica. Takoe, bio je svestan da se knjievnost ne moe zasnovati na
jednoj i jedinstvenoj istini, bilo da je u pitanju estetska relacija ili
intervencija u kulturnom pamenju. U ovom radu, Kiova Grobnica za
Borisa Davidovia se posmatra kao vid traganja za kontinuitetom,
odnosno kao oblik otpora i spasenja od tiine koja guta forme kulture
zajedno sa ljudima koji te forme praktikuju.
KLJUNE REI: Danilo Ki, fikcija, trauma, stvarnost, injenica, istorija,
ouenje, kulturno pamenje.
dopustivo
sredstvo
prikazivanja
holokausta,
odnosno
podstie
zaborav.
Pokuavajui
da
rei
jedna
knjiga.
Meutim,
bio
je
svestan
da
se
Tomasovo
prisvajanje
ovog
dokumentarnog
5
trali. Bilo je neverovatno. U sobi je bila tiina, grobna tiina u kojoj
su enine rei glasno odjeknule kao da u sebi nose jeku trijumfalnih
zvukova eksplozija iza bodljikave ice, stampeda ljudi koji bee ka
slobodi, krike, pucnje, borbene poklie, eksplozije. To vie nije bila
mrtva bezvremenost Auvica. Zasenjujui, sjajni trenutak iz prolosti
rasprostro
se
kroz
zamrznuti
mir
tihog,
grobljanskog
pejzaa
pred
njenim
oima.
Ona
zapravo
svedoi
probijanju
okvira
smrti
(Laub
1992:
62).
na
spasavanje
ivota.
To
je
bio
njen
nain
rhetorica.
Dobitak
za
metaforiku
supstituciju
ili
Pla
Jeremijin,
kojem,
posle
unitenja
doslovnom,
faktografskom,
istoriografskom
[ta }u da ti re~em, s ~ime da te uporedim, / k}eri Jerusalimska? / S ~ime da te uporedim, / koju da ti dam utehu, / device,
k}eri Sionska? / Rana tvoja kao more je silna; / ko da te isceli (Jereminijine tu`balice 2:13, Sveto pismo, prev. Lujo Bakoti}).
znanja
steena
mimetikim
stapanjem,
evidencionih
lista
kotanja
logoraa
kakve
prorauna.
Koristei
znaajne
kulturne
godine kasnije
on
zbog
dugogodinje
incestuozne
veze
sa
je
bila
veoma
dobro
prihvaena
kod
dela
10
postojao,
Hildeshajmera:
osim
kao
Drugim
mentalna
reima,
predstava
pored
samog
anrovskog
je
re
stvarnoj
biografiji
(efer
2001:
140).
mestu
je
paratekst,
odnosno
oznaka
anra
11
pripoveda
ne
stavi
poloaj
ja-naratora,
jer
takvo
etvrti
element
se
odnosi
na
prodiranje
to,
pored
formalnog
mimezisa,
svakako
ini
fikcionalna
Marbot
izmiljenog)
biografija.
predstavlja
stvarno,
prodor
pre
nego
Ukratko,
zakljuuje
nestvarnog
prodor
(to
jest
stvarnog
Naime,
Ki
nije,
za
razliku
od
kasnijeg
^italac voli da mu se ka`e sve, ali u toj knjizi ja sam se malo poigravao, otkrivao sam mu neke stvari, a istovremeno sam
ga i obmanjivao. Iako ~ovek mora biti oprezan, jer ja verovatno najvi{e obmanjujem ~itaoca kada izgleda da priznajem ne{to i
kada nudim mogu}nost za razre{enje problema; Sve je to moja li~na istina, onako kako ja vidim doga|aje u knjigama i
dokumentima, kako sam ja usvojio taj svet, kako sam ga ispljunuo. Da li to funkcioni{e kao knjiga ili ne, zavisi od tehnike: da li
je ~italac prevaren ili nije, da li sam uspeo da ga nadmudrim? (Ki{ 1990: 216).
12
Hildeshajmera,
nikada
pokuao
da
itaoca
zavede
nekog
vantekstualnog
fenomena,
koristei
jezik
13
dijegetske
(narativna
reprodukcija
prolosti)
aparata
za
pamenje
putem
udvostruavanja,
slika,
odnosno
kroz
tenju
ka
povraaju
jednog
hronotopa,4
javlja
enciklopedijska
Na primer, Ki{ povodom Karla [tajnera ka`e: To zna~i da je on dao neke ~injenice kojima ja verujem a ja sam po~eo
razmi{ljati {ta se doga|alo izme|u dve od njegovih ~injenica (Ki{ 1990: 217).
14
okriljem
razliite
dijegetske
moduse
paradigme,
zapisivanja
koja
prolosti,
podrazumeva
iji
je
glavni
povezan
je
sa
ritualima
komemoracije,
sa
za
Kiova
ironija
ukljuivanje
otuda
i
poiva
iskljuivanje
na
poznavanju
koji
odreuju
15
semantikoj
razmeni,
dodirivanju
mnemoniki
prostor
tekstualnog
iskustva,
fikcionalizaciju
mnemotehnike
enciklopedijske
Fantastiki
svetove:
nain
pisanja
natprirodne,
nastoji
udesne,
da
stvori
pustolovne;
16
nainu
pisanja,
drugou:
sa
nevidljivim.
Upravo
je
stvarno
je
zaboravljenim,
knjievnost
sueljeno
sa
nepoznatim,
podravala
uvala
da
u
je
upravo
priama
ovakav
Horhea
udeo
Luisa
fantastike
Borhesa.
Ki
Naime,
bi stvorio
vlastiti hronotop.
Unitavanje
nasleene
je
zapravo
kontraprojekt
projektima
kulturnog
kako
bi
se
sazdala
konstrukcije
jednog
17
pitanje njihove uloge kao subjekata i objekata u istoriji -aktancijalna uloga protagonista pria iz Grobnice je ostala
sutinski
dvosmislena.
Okvir
Kiove
povesti
je
smrt,
18
meu
dogaajima,
poecima
krajevima,
uzrono-
kroz
pamenja,
filter
fikcionalizacije
enciklopedijskog
komemorativnog
diskursa,
prostornog
predstaviti
jednoj
dovrenoj
prii,
ve
samo
podraavana
stvarnost,
odnosno
na
posebnom
trauma,
odnosno
bio
je
svestan
da
uobiajeni
19
primenjeno u Peaniku, sa
konfuziju,
strepnju
20
dalekosenu
relativistikih
dihotomiju
poloaja;
izmeu
izmeu
prekida
apsolutistikih
kontinuiteta
kao
estetskih
principa
(Ezrahi,
134-5).
preivljavanja
(Santner,
145).
Kia
je,
21
za
Borisa
Davidovia. Beograd:
22
Lachmann, Renate (2004) Cultural memory and the role of
literature. European
Review, Vol. 12, No. 2, str. 165-178.
Laub, Dori (1992) Two bearing witness or the vicissitudes of
listeting. In Shoshana
Felman & Dori Laub (Ed.), Testimony: Crises of Witnessing in
Literature,
Psychoanalysis and History, Routledge, str. 55-74.
efer, an-Mari (2001) Zato fikcija? Prev. Vladimir Kapor i Branko
Raki. Novi
Sad: Svetovi.
Summary
Trauma, fact and fiction: ars memorativa in Danilo Kis
A Tomb for Boris Davidovich
Undoubtedly, the rhetoric of fact was an important feature of
Danilo Ki's literary work. Also, he was particularly aware of the
impossibility to found the literary discourse on a single and unique
truth, based either on the aesthetic relation or on the intervention
in the cultural memory. This paper, which deals with interections of
history, memory, trauma and literature, analyses A Thomb for Boris
Davidovich as a significant example of the fictional search for the
narrative and historical continuity, as well as an attempt to escape
from the silence that destroy forms of culture together with the
people who practicize them.