JU PETA GIMNAZIJA SARAJEVO

Maturski rad iz historije

Tema : Atentat na Mahatmu Gandhi

Mentor : prof. Meliha Spahi

Uenik: Ahmi Samra

Sarajevo juni,2015

Sadraj

1. Uvod
Studirao pravo na sveuilitu u Londonu. ivio je spiritualnim i askretskim
nainom propovjednika esto provodei vrijeme u meditaciji. Odbijajui bilo
kakvo posjedovanje materijalnih dobara,odjevao se u tradicionalnu nonju
najsiromanijih Indijaca i hranio se samo povrem,vonim sokovima i
mlijekom. Indijci su ga proglasili svecem i poeli su ga nazivati Mahatma, to
znai velika dua (naziv koji je namijenjen samoza najvee mudrace) .
Gandhijevo zalaganje za nenasilje,znano jo kao ahimsa ,to u prevodu znai
nepovrijeivanje. Gandhi je smatrao da je jedina istina Bog,a ahimsa nain da
se dostigne do Boga. Gandhijev politiki i duhovni utjecaj na Indiju s vremenom
je postao toliko velik,da se britanske vlasti nisu usudile prema njemu
poduzimati nikakve protumjere. Godine 1921. Indijski nacionalni kongre,
skupina koja je irila pokret Indijom, dala je Gandhiju potpunu izvrnu vlast.
Meutim, indijsko stanovnitvo nije u potpunosti slijedilo Gandhijevu politiku
nenasilja te je dolo do serije oruanih revolta protiv britanske vlasti dovodei
do toga da je Gandhi priznao da je njegova politika doivjela propast.
1922.godine britanske vlasti su ga privele i utamniile,po izlasku iz
tamnice,1930.godine proglasio je novi val graanske neposlunosti pozivajui
Indijce da ne plaaju porez. Gandhi je ponovo uhapen ,ali je puten nakon
godina tada,tanije 1931.godine nakon to je pristao zaustaviti val neposlunosti
kada su Britanci uinili neke ustupke njegovim zahtjevima. Poslije toga bio je
uhapen ponovo dva puta kada je pristupio trajku glau to je bila uspjena
metoda borbe protiv Britanaca. Tokom cijelog svog ivota proveo je 2338 dana
u zatvoru. Godine 1944.indijska borba za nezavisnost je dola u zavrnu
fazu,britanska vlada pristala je na nezavisnost Indije pod uvjetom da dvije
suprostavljene nacionalistike grupe : Muslimanska liga i Kongresna
stranka,rijee svoje razlike . Gandhi se otro protivio dijeljenju Indije na dvije
drave (to je zahtijevala Muslimanska liga), ali je na kraju ipak morao pristati
nadajui se kako e mir izmeu dvije vjerske skupine biti postignut nakon to
muslimani zadovolje svoje separatistike tenje. Indija i Pakistan postale su
zasebne drave kada su Britanci priznali Indiji njenu nezavisnost 1947.godine.
30.januara 1948.godine, dok je iao na veernju molitvu,napao ga je i usmrtio
Nathuram Godse,hindu fanatik.

2. Biografija Mahatme Gandhija

2.1 Mohandas Karamchand Gandhi
Jedna od najveih linosti dvadesetog stoljea je punim imenom, Mohandas
Karamchand Gandhi (02.10.1869. 30.01.1948.). Poznat kao Mahatma to
znai velika dua , te Bapu u prevodu otac,i to ne samo Indijcima nego i
svim ljudima svijeta. Gandhi je bio politiar, pisac, intelektualac te sjajni
govornik.Iako se radi o kompleksnoj osobi,bio je ovjek koji je vjerovao u
jednostavne stvari. Mohandas Gandhi smatra se ocem pokreta za neovisnost
Indije. Njegov doprinos ljudskom rodu ne mjeri se mjerilima dvadesetog
stoljea, nego mjerilima kompletne ljudske historije. Nedugo nakon njegove
smrti dolo je vjerskog nasilja u Indiji i Pakistanu, ali su Gandhijeva uenja
ostala i postala inspiracija nenasilnim pokretima u drugim dijelovima svijeta.

2.2. Obiteljsko porijeklo

Mahatma Gandhi je roen u

hinduistikoj porodici 02.oktobra
1869.godine u mjestu Porbandar.
Mohandas Gandhi bio je zadnje
dijete svog oca Karamchanda
Gandhija i njegove etvrte ene
Putlibai, hinduistike obitelji iz
tradicionalne trgovake kaste
vaisya. Njegov otac je bio diwan
(premijer) male kneevine
Porbandar u dijelu sjeverozapadne
Indije pod britanskom upravom.
Gandhijev su ivot oblikovali stari
indijski obiaji i utjecaji europskih
gledita i ideja. Tokom svoje
mladosti, Mohandas Gandhi bio je
srameljiv, njena govora i tek
prosjean uenik u koli. . Kad je
imao 13 godina, Gandhi se oenio
Kasturbom. Sa njom je bio u
dogovorenom braku . Kasturba mu
je rodila etiri sina : Harilal,
Devsas, Ramsas, Manilal i
podupirala ga je u njegovoj borbi
sve do svoje smrti 1944.godine.

2.3. kolovanje i Gandijev ivot u Londonu

S 18 godina Gandhi je otiao u London,

ostavivi u Indiji svoju enu i novoroenog sina, kako bi postao advokat. U
poetku se nastojao uklopiti u englesko drutvo, te je prva tri mjeseca proveo
kupujui nova odijela, vjebajui svoj naglasak, uei francuski, te uzimajui
asove violine i plesa, kako bi postao engleski gospodin. Meutim, na kraju je
zakljuio da je to gubitak vremena i novca te se posvetio iskljuivo svom
studiju, marljivo uei i ivei jednostavnim ivotom sljedee tri godine. U
Londonu je boravio od 1888. 1891.godine,kada se vraa u Indiji,nakon
zavrenog studija. Gandhi je u junu 1891.godine napustio London. Neposredno
nakon povratka,saznao je da mu je majka umrla za vrijeme njegovog boravka u
Britaniji. Proveo je nekoliko godina pokuavajui uspostaviti advokatsku
kancelariju u Bombaju,ali bezuspjeno, razlog toga je zato to je bio stidljive
prirode da bi vodio postupke pred sudom, a i shvatio je da ima premalo znanja o
indijskom zakonu. Nakon pokuaja u Bombaju,otiao je u Radkot da bi vodio
skromniji ivot piui peticije za sporove ,ali je i ovu kancelariju bio primoran
da zatvori nakon spora sa jednim britanskim oficirom. Dvije godine kasnije
indijska tvrtka koja je imala poslovne odnose s Junom Afrikom zaposlila ga je
kao svog pravnog savjetnika u uredu u Durbanu .

Gandhijev ivot u Junoj Africi

Kada se Gandhi ukrcao na voz za Junu

Afriku , eljezniki slubenik je zahtijevao
od njega da se premjesti u vagon

treeg

razreda iako je imao kartu za prvi razred.

Gandhi je to odbio, pa je doao policajac
koji ga je izbacio iz voza. U razgovoru sa
drugim sunarodnjacima u Junoj Africi,
saznao je da njegovo iskustvo nije izolirana
pojava, ve uobiajena situacija. Tokom prve
noi svog putovanja koju je proveo sjedei
na hladnoi eljeznike stanice, Gandhi je
razmiljao da li da se vrati kui u Indiju ili
da se bori protiv diskriminacije. Odluio je
da ne moe dopustiti nastavak takve
nepravde i da e se boriti da promijeni
ovakvu diskriminirajuu praksu. Kada je
doao u Durban Gandhi je otkrio kako ga
tamo

smatraju pripadnikom nie

rase.

Istovremeno je bio zapanjen nijekanjem

graanskih i politikih sloboda indijskih
imigranata u Junoj Africi .

Gandi je imao 24 godine kada se doselio u Junu Afriku da bi radio kao pravni
zastupnik za jednu firmu muslimanskih trgovaca iz Indije (Muslim Indian
Traders) ije je sjedite bilo u gradu Pretoriji. Proveo 21 godinu ivei i radei u
Junoj Africi, gdje je razvio svoje politike stavove, etiku i politike liderske
vjetine. Tokom boravka u Junoj Africi Gandi se suoio sa nizom
diskriminacija koje su bile usmjerene prema svim obojenim ljudima.
Dokumentovan je itav niz sluajeva kada je i sam Gandi bio akter ovih
neprijatnih dogaaja koji su u sebi nosili elemente direktne diskriminacije .
U Junoafrikoj Republici stvorene su njegove njegove dvije koncepcije:
1. "Swaraj" - neovisnost za Indiju i osobna duhovna obnova svih Indijaca,
2. "Satyagraha" istina,ljubav i nenasilje
1894.godine kada je trebao napustiti Durban kako bi se vratio u Indiju,napadnut
je zbog svojih komentara u medijima o predloenom Zakonu o povlasticama
biraa . Proitavi Gandhijeve stavove i razmiljanja o toj temi, prijatelji i
poslovni partneri su ga zamolili da ostane i nastavi svoje djelovanje u Africi.
Zbog toga je 1894.godine izradio nacrt pod nazivom Peticije vladi u kojem se
izjanjava protiv zakona koji oduzima birako pravo Indijcima. Te je godine
osnovao Indijski kongres kako bi ojaao i stvorio podrku za rjeavanje
Indijskog problema. Pericija vladi je umanjila otrinu spomenutog zakon, te
je kasnije britansko zakonodavstvo odbacilo Zakon o povlasticama biraa i
zabranilo rasnu diskriminaciju. Ali,sloboda je postojala samo u
administrativnom smislu, a povrno napisani zakoni omoguavali su
jednostavnu zloupotrebu. Iako sve ostale kompanije koje je Gandhi pokrenuo
protiv nepravednih zakona nisu bile ni priblino uspjene,njegove aktivnosti, te
borba za sirpmatvo i diskriminisane ubrzo su mu dali veliki ugled u
Junoafrikoj Republici i Engleskoj.

Povratak u Indiju i Gandhijeva politika i

druga djelovanja od 1915.-1948.godine

Gandi se nakon slubovanja po Junoj Africi 1915. godine trajno vratio da ivi u
Indiju. Ali, on je ve po povratku u svoju zemlju donijeo sa sobom izgraeno
ime i reputaciju vodeeg indijskog nacionaliste, teoretiara i organizatora. On se
pridruio Indijskom nacionalnom kongresu, te nakon toga bio je upuen u
probleme sa kojim se suoavala Indija u tom periodu. U ove probleme ga je
uputio Gopal Krishna Gokhale, inae kljuni lider Kongresne partije koji je bio
najpoznatiji po svojoj uzdranosti i umjerenosti. Gandi je preuzeo Kongres
1920. godine i poeo sa eskalacijom zahtjeva u kontinuitetu sve dok 26. januara
1930. Indijski Nacionalni Kongres nije proglasio nezavisnost Indije. Britanci
nisu priznali taj jednostrani akt Indijskog Kongresa pa su dalji pregovori
uslijedili. Zatim su tenzije jo vie eskalirale kada je Gandi hitno traio
nezavisnost 1942. godine, u trenutku kada se Britanija nalazila u zahuktaloj fazi
rata sa Njemakom, a britanska vlada je na to odgovorila zatvaranjem njega sa
jo desetine hiljada Indusa i Kongresnih lidera. U meuvremenu ni
Muslimanska liga nije saraivala sa Britanijom, ali je ista liga odluila da odvoji
muslimanski dio Pakistan od ostatka Indije, to je bio u potpunoj suprotnosti sa
Gandijevim stavovima. Na kraju su Britanci podijelili Indiju na dva dijela,
svakom delu priznajui nezavisnost 1947. godine, to Gandi nije mogao da
podri. Tokom rata izmeu Indije i Pakistana, u kome je stradalo oko milion
ljudi, Gandi se stalno kretao od jednog do drugog arita sukoba esto izlaui
sebe opasnim situacijama. Na Gandija je izvren atentat 30. januara 1948.
godine od strane hinduistikog ekstremiste.

Satyagraha

1906.godine Transvaalska vlada je eljela popisati sve Indijce i uzeti im otiske

prstiju,tretirajui ih poput kriminalaca. Zakon je takoer propisao da se
registrovati mogu iskljuivo Indijci sa prebivalitem,ograniavao im je slobodu
kretanja izmeu Provincija,te je imigraciju stavljao pod strogu kontrolu. U to
vrijeme u Transvaalu ivjelo je oko 13.000 Indijaca, a u cijeloj Junoafrikoj
Republici oko 100.000 Indijaca,to znai da se zakon odnosio na veliku grupu
ljudi. Gandhi je zbog toga otputovao u Englesku kako bi dobio podrku za svoja
stajalita.

Bez obzira na podrku koju je dobio u Engleskoj,zakon je 1907.godine, ipak

izglasan pod nazivom Zakon o registraciji Azijata. Gandhi i njegovi
sljedbenici taj su dokument nazvali Crnim zakonom . Svoje ideje je tada
predoio u Satyagraha koncepciju. Satyagraha to znai sila ljubavi ili
sila istine. U praksi, Satyagraha je bila koncentriran i snaan nenasilni otpor
prema odreenoj nepravdi. Satyagrahi (osoba koja djeluje po principima
satyagraha) bi se odupro nepravdi odbijajui slijeenje nepravednog zakona.
Pritom ne bi bio ljut, mirno bi podnio fizike napade na svoju osobnost i
oduzimanje svoje imovine i ne bi koristio lai za klevetanje svog protivnika.
Takoer ne bi nikad iskoristio probleme svog protivnika u svoju korist. Cilj nije
bio da se bude pobjednik ili gubitnik u bitci, ve da svi na kraju sagledaju i
razumiju istinu i sloe se oko ukidanja nepravednog zakona. Protiv Crnog
zakona organizovani su masovni protesti, rudari su stupili u trajk, a velike
skupine Indijaca su ilegalno putovale od Natala do Transvaala u suprotnosti sa
Crnim zakonom. Mnogi od prosvjednika su pretueni i uhieni, ukljuujui
Ganghija. Trebalo je sedam godina protestiranja, no 1914. godine, Crni zakon
je ukinut. Gandhi je tako dokazao da nenasilni prosvjed moe biti izuzetno

uspjean.

Gandhijev koncept nenasilja

Nenasilje je moralna filozofija koja propovijeda odbacivanje nasilja kao sredstva
za postizanje linih, drutvenih i politikih ciljeva. Osnovna premisa filozofije
nenasilja je da nasilje raa nasilje, i da se jedino dosljednim sprovoenjem
nenasilja izlazi iz tog kruga. Od sredine 20.stoljea izraz se koristi za itav niz
tehnika u borbi za drutvene promjene koje ne ukljuuju nasilje, kao i za
politike i filozofske argumente za upotrebu tih tehnika.Pojam obuhvata i
zalaganje za rjeenje sukoba mirnim, nenasilnim putem. Popularno se naziva
gandizam i inspirisalo je mnogobrojne mirovne pokrete irom svijeta. I pored
toga to Gandi nije bio zasniva ideje nenasilja taj termin i koncept najvie se
vezuju za njegovo ime. Koncept nenasilja (ahimsa) postoji dugo u indijskoj
religijskoj misli i doivio je mnoga oivljavanja sa hinduistikim, budistikim i

ainistikim konteksom. Nenasilje u gandijevskom smislu je dosljedno

sproveden stav da se ni po koju cijenu ne smije ugrozi ivot u bilo kom obliku,
niti ovjeka niti drugih subia. Nenasilje je, kao to kae Gandi, staro koliko i
planine. Kao sredstvo drutvenih promjena, nenasilje se najee vee uz borbu
za nezavisnost Indije koju je vodio Gandi, kao i borbu za graanska prava
amerikih crnaca koju je vodio Martin Luter King. Gandi je i sam mnogo puta
naglasio da postoje neki razlozi zbog koji je bio spreman da umre, ali ne postoje
ti razlozi zbog kojih bi ubio nekoga. Mahatma upuuje da je nenasilje najjaa
sila na raspolaganju ljudskom rodu, te da je monija od najmonijeg oruija za
unitavanje. On smatra da svako ubistvo ili ranjavanje predstavlja najvei zloin
koji je direktno uperen protiv ovjeanstva i ovjenosti. Po Mahatmi, nenasilje
nije samo ako volimo ljude koji vole nas, ve je nenasilje i kada volimo i one
koji nas mrze, a oseati ljubav prema onome ko te mrzi je najtea od svih stvari.
Veina ljudi najee uvia samo dva izbora: pasivno prihvatanje nepravdi ili
pripremanje za nasilnu odbranu prava. Nenasilje predstavlja odbranu svojih
prava, moralnom snagom i dostojanstvom, a ne fizikom snagom. Nasuprot
uvreenom miljenju da nenasilje podrazumeva slabost i pasivnost, Gandi je
neprestano naglaavao da nenasilje nije za kukavice. Uestvovanje u nenasilnim
akcijama zahtjeva hrabrost kojoj nije potrebno oruje ili tit to je hrabrost da
se dostojanstveno i bez straha prkosi nepravdi i uporno bori za istinu. Nenasilje
podrazumeva rjeenost da se suoi sa bolom i neprijatnim situacijama, a da ne
nanese tetu drugima.

Mahatmino gladovanje
Gandhi se u Junoafrikoj Republici prvi put koristio gladovanjem kao
sredstvom za ostvarenje Satyagrahe. Sutina njegove metode gladovanja bila
je u izraavanju patnike ljubavi . Bhikh Parenk,indijski politiki teoretiar, je
u svojoj knjizi Velikani prolosti(str.105.), Ghandijeve razloge za gladovanje
objasnio kao :
-Nain izraavanja duboke tuge zbog razoarenja u ljude koje je jako volio;
- Posljednji pokuaj da pokrene duboke osjeaje u drugim ljudima,te da ih
pokrene na moralno ponaanje ;
- Nain zbliavanja sukobljenih strana ;
Gandhi je takoer odredio za koje situacije je gladovanje prikladno :
1. Gladovanje se moe koristiti kao sredstvo samo protiv onih ko je volio;
2. Gladovanje mora imati jasne i konkretne ciljeve ;
3. Gladovanje mora biti moralno opravdano u oima ljudi na koje je usmjereno;
4. Gladovanje ne smije traiti od ljudi da uine neto to ne mogu, niti smije
uzrokovati valiku patnju.
Gandhi je uvijek slijedio nabrojana naela. U svom ivotu ovim naelima se
koristio tano 17 puta.
Pored gladovanja ivio je spiritualnim i asketskim nainom ivota,esto
provodei vrijeme u meditaciji. Odbijao je posjedovanje materijalnih
dobara,odijevao se u tradicionalnu odjecu najsiromanijih Indijaca i hranio se
samo povrem,vonim sokovima i mlijekom,kada nije gladovao.

Podjela Bengala

U razdoblju izmeu 1905.godine i 1911.godine lord Curzon,britanski kraljevski

namjesnik u Indiji,podijelio je provinciju Bengal na dva dijela:na Zapadni
Bengal( sa veinskim hinduskim stanovnitvom), te Istoni Bengal( sa
veinskim muslimanskim stanovnitvom) . to je najvanije ovaj dogaaj je
posluio kako bi se narod Indije probudio i shvatio da mora potraiti vlastitu
neovisnost i preuzeti kontrolu nad vlastitom sudbinom. Tri godine
kasnije,tanije 1914.godine Ghandi je konano napustio Junoafruku republiku
i vraa se u svoju domovinu . Prije negoli je zapoeo sa novim akcijama,paljivo
je prouio politiku situaciju u Indiji. 1917.godine sa svojom kampanjom
Satyagraha borio se protiv ratara na plantaama indiga u Champaranu . Iako je
tada uhapen,protiv njega nije podignuta optunica. 1918.godine predvodio je
trajk tvornikih radnika indiga u Champaranu. Nakon tri dana provoenja
Satyagrahe i gladovanjem postignut je dogovor izmeu vlasnika i radnika.

Okretanje protiv Britanaca

Kada je doao Prvi svjetski rat, nastupilo je vrijeme da se Gandhi skoncentrie

na borbu za Indijsku samoupravu. 1919.godine aktivirao se u Indijsku politiku
jer je smatrao to svojom dunou. Svoj Indijski nacionalni kongres
Satyagraha pretvorio je u monu masovnu organizaciju te postao voa borbe
za samostalnu Indiju. 1919.godine u parlamentu izlasan Rowlattov zakon. Taj
Zakon je Britancima dao gotovo slobodnu vlast da iskorijene revolucionarne
pokrete i zadre ih u zatvorima na neodreeno vrijeme,bez suenja. Kao
odgovor na ovo Satyagraha se poela sve vie i vie iriti. Naalost,
Satyagraha je brzo izmakla kontroli i na mnogo mjesta prerasla je u nasilje.
Iako je Gandhi kada je uo za nasilje,opozvao trajk,vie od 300 Indijaca je
umrlo,a vie o 1100 je ozlijeeno od strane Britanaca. Nasilje koje je izbilo iz
trajka pokazalo je Gandhiju da Indijci jo ne vjeruju u potpunosti u snagu
Satyagrahe. Zbog toga je proveo veliki dio 1920-te zagovarajui Satyagrahu
te ulagao napore da naui kako kontrolirati prosvjede diljem zemlje i sprijeiti
da se pretvore u nasilje.
1920.godine postao je lider Lige za Indijsko pravo. Tako je 1920.godine prvi put
na nacionalnoj osnovi pokrenut pokret Ne-suradnje koji se koristio raznim
metodama,poput paljenja odjee okupatora. Uhapen je zbog toga 1922. godine
i nakon suenja, osuen na est godina zatvora, no nakon dvije godine puten je
iz zatvora zbog loeg zdravlja, nakon operacije slijepog crijeva. Izaavi iz
zatvora naao je svoju zemlju u nasilju izmeu Muslimana i Hindusa. Kao
pokoru za nasilje, Gandhi je poeo s 21-dnevnim postom, poznatim kao veliki
post iz 1924. godine. Mnogi su mislili da e umrijeti dvanaestog dana nakon
operacije, no on je ustrajao. Post je stvorio privremeni mir. U razdoblju od
1924.god.-1928.god. Gandhi se poprilino umorio,te je 1926.godine uzeo
slobodnu godinu kako bi se posvetio razmiljanju i eksperimentisanju. Tada se
stanje u Indiji pogoralo, a politika scena se dodatno zakomplikovala.

Mar soli
Krajem 1928. godine, Gandhi i Indijski nacionalni kongres najavili su novi
izazov za britansku vladu: Ne bude li Indiji dodijeljen status Commonwealtha
do 31.12.1929., tada e organizirati nacionalni protest protiv britanskih poreza.
Rok je doao i proao bez promjena u britanskoj politici. Bilo je mnogo
britanskih poreza, no Gandhi je htio odabrati onaj koji simbolizira britansku
eksploataciju siromanog stanovnitva Indije. Odgovor je bio porez na sol. Sol
je bio zain koji se koristio u svakodnevnom kuhanju, ak i od strane
najsiromanijih slojeva. Britanci su proglasili nelegalnim posjedovanje soli koja
nije prodavana ili proizvedena od strane britanske vlasti, kako bi ostvarili profit
na svu prodanu sol u Indiji. Mar soli bio je poetak nacionalne kampanje za
bojkot poreza na sol. Poeo je u martu 1930-te godine kada su Gandhi i njegovih
78 sljedbenika krenuli prema moru, kojih 280 kilomtera daleko. Grupa se sve
vie poveavala i uskoro dosegla veinu od dvije ili tri hiljade. Hodali su oko 17
km po danu pod usijanim suncem. Kada su stigli u Dandi, grad na obali, Gandhi
je uzeo komad morske soli koji se nalazio na plai. 10 Tehniki, time je prekio
zakon. Tako je zapoelo ostvarivanje vane, nacionalne tenje Indijaca da
proizvode svoju vlastitu sol. Tisue ljudi je otilo na plae da pokupe sol dok su
drugi poeli isparivati slanu vodu. Sol proizvedena u Indiji uskoro se prodavala
u cijeloj zemlji. Energija stvorena ovim protestom bila je zarazna i osjetila se
diljem Indije, a Britanci su odgovorili masovnim uhienjima. Kad je Gandhi
najavio da planira mar do solane Dharasana u vlasnitvu vlade, Britanci su ga
uhapsili i zatvorili bez suenja. Iako su se nadali da e Gandhijevo uhienje
zaustaviti mar, podcijenili su njegove sljedbenike. Shvativi kako mora neto
uiniti kako bi zaustavio prosvjede, britanski potkralj, Lord Irwin, sastao se s
Gandhijem. Njih dvojica su dogovorili tzv. Delhi pakt, koji je dozvoljavao
ogranienu proizvodnju soli i oslobaanje svih miroljubih prosvjednika iz
zatvora ako Gandhi prekine prosvjede. Dok su mnogi Indijci smatrali da
Gandhiju nije dovoljno toga dozvoljeno, on je to gledao kao siguran korak na
cesti prema neovisnosti. Naalost,oporezivanje soli je ukinuto tek u oktobru
1946.godine.

Boja djeca

1933.godine Gandhi je zapoeo veliki pokret za potporu Parijama

(Nedodirljivi ) , ljudima izbaenim iz kastinskog sistema,koji su bili osueni
raditi najgore mogue poslove. Gandhi ih je nazivao Boja djeca. Bilo mu je
jasno kako pitanje kasta i parija predstavlja ogromni problem za budue
ujedinjenje Indije. Pa su mu upravo ti problemi bili u centru panje. Parije nisu
uvijek spremno prihvatili njegove pokuaje,ali nakon dugih i tekih
pregovora,osigurao je potpisivanje sporazuma izmeu Konkresa lidera
Nedodirljivi i Vlade.

Neovisnost Indije

Nakon to je izbio Drugi svjetski rat,

Kongresna vlada i Gandhi nisu se eljeli uplitati u konflikt sve dok Britanci ne
udovolje njihovom zahtjevu,tj.nezavisnost Indije. Mnogi u britanskom
parlamentu su shvatili da su opet suoeni s masovnim prosvjedima u Indiji i
poeli raspravljati o moguim nainima za stvaranje nezavisne Indije. Iako se
premijer Winston Churchill uporno protivio ideji gubitka Indije kao britanske
kolonije, Britanci su u martu 1941. najavili da e osloboditi Indiju po zavretku
Drugog svjetskog rata. Meutim, Gandhiju to nije bilo dovoljno. elei to bru
neovisnost, Gandhi je 1942. godine organizirao kampanju Napustite Indiju.
Kao odgovor, Britanci su ga jo jednom zatvorili. Kada je 1944. godine puten
iz zatvora, inilo se da je neovisnost na vidiku. Meutim, naalost, dolo je opet
do velikih nesuglasica izmeu Hindusa i Muslimana. S obzirom da su veina
Indijaca bili hinduisti, muslimani su se bojali da nee imati nikakvu politiku
mo ako doe do neovisne Indije. Stoga su muslimani htjeli da est provincija na
sjeverozapadu Indije, u kojima je bilo veinsko muslimansko stanovnitvo,
postane neovisna zemlja. Gandhi se vatreno suprotstavio ideji cijepanja Indije i
inio sve to moe da pomiri sve strane. Razlike izmeu Hinduista i Muslimana
pokazale su se prevelikima ak i za Mahatmu. Izbilo je masovno nasilje,
izgorjeli su itavi gradovi. Gandhi je proputovao Indiju, nadajui se da e sama
njegova prisutnost zaustaviti nasilje.

Iako je nasilje prestajalo tamo gdje je Gandhi stigao u posjetu, on nije mogao
biti posvuda. Britanci, svjedoei onome to se inilo da e postati nasilni
graanski rat, odluili su napustiti Indiju u augustu 1947. godine. Prije odlaska,
Britanci su uspjeli, protivno Gandhijevoj elji, nagovoriti Hinduse da pristanu
na plan otcjepljenja i 15. augusta 1947.godine Velika Britanija je dozvolila
nezavisnost Indiji, a isto tako i novoformiranoj muslimanskoj dravi Pakistan .

Atentat

Atentat potie od latinske rijei

attentare to u prevodu znai pokuati. U uem smislu se pod pojmom
atentat podrazumijeva fiziki napad,odnosno ubistvo ili pokuaj ubistva neke
poznate linosti,najee one koja ima izuzetnu politiku, ekonomsku, kulturnu
ili vojnu vanost u nekoj dravi, drutvu ili svijetu. Jedan od najpoznatijih
atentata se ubraja i atentat na Mahatmu Gandhi,veliku duu Indije.
Naime,nakon podjele Indije na dvije drave, nekoliko radikalnih hindu grupa
bilo je nezadovoljno i krivilo je Gandhija za podjelu Indije. 30.januara
1948.godine kada je Mahatma bio na putu za veernju molitvu u hram Birla
Bhavan , napao ga je i usmrtio,Nathuram Godse,hindu fanatik. Godse mu se
poklonio, a onda ispalio iz neposredne blizine u njega tri metka iz pitolja
Beretta te ga na mjestu ubio. Atentator se bez pruanja otpora predao policiji, to
je u istrazi opravdao rijeima: "Ne elim da netko misli da je Gandhija ubio
luak."

Gandhijev spomenik

Bronzani kip Mahatme nalazi se na Trgu parlamenta u Londonu. Visok 2,7

metara. Otkrio ga je indijski ministar finansija Arun Dajtlej u prisustvu
britanskog premijera Dejvida Kamerona povodom obiljeavanja 100
godina Mahatminog povratka u Indiju iz June Afrike. Autor spomenika je
Filip Dekson, britanski skulptor. Odbor koji je prikupljao novac za izradu
statue,odluio je da Mahatmin kip bude manji od ostalih statua na trgu,jer
je Mahatma sebe smatrao ovjekom iz naroda.

Nathuram Vinayak Godse

Nathuram Vinayak Godse roen je 19.maja 1910.godine u Baramati ( Indija).
Sin oca Vinayak Vamanrao i majke Lakshmi ( Godavari ) Godse. Prije nego to
je roen, njegovi roditelji imali tri sina i ker,gdje sva tri djeaka umiru. Bojei
se prokletstva,roditelji su ga odgajali kao djevojicu prvih nekoliko godina.
Nakon toga se rodio njegov mlai brat i od tada su ga poeli tretirati kao
djeaka. Godse je pohaao mjesnu osnovnu kolu u Baramati. Od srednje kole
je odustao jer je postao aktivist Hindu nacionalistike organizacije Rashtriya
Swayamsevak Sangh ( RSS ) i Hindu Mahasabha. Godse odbacio Gandhi
filozofiju, vjerujui Gandhi puta sabotirao interese hindusa,zbog ega ga je i
ubio. Suenje Godseu poelo je u maju 1948. godine, a okonano u novembru
1949.godine smrtnom kaznom. Sedam dana nakon izricanja presude, Godse je
objeen u zatvoru Ambala.

Zavrna rije

Iako ga javnost smatra jednim od najveih

lidera dvadesetoga stoljea, Gandhi je za
ivota sebe vidio kao neuspjenog vou. Pored
karizme, krasile su ga osobine promiljenosti i
analitinosti. Iako je Gandhi u velikoj mjeri
bio "proizvod svoga vremena", nadahnue je
crpio iz drevnih spisa, ponajvie iz Bhagavad-Gite, knjige napisane prije
nekoliko tisua godina. Gandhi je bio politiar, pisac, intelektualac te sjajni
govornik. Iako se radi o kompleksnoj osobi, bio je ovjek koji je vjerovao u
jednostavne stvari. Odakle da zaponemo s analizom njegovog liderskog stila,
sposobnosti i rezultata? Gandhi je naime uvijek govorio: "Djelovanje je moje
domena." Poetak tog istraivanja ujedno je i kraj - Gandhija je narod prozvao
"Mahatma", to znai "velika dua", te "Bapu", to znai "otac", i to ne samo
Indijcima nego i svim ljudima svijeta. Gandijev ivotni put bio je inspiracija
mnogim generacijama i istaknutim mirovnjacima, kao to su Martin Luter King i
Nelson Mandela. Oba ova lidera - jedan ameriki, a drugi junoafriki - dobili
su Nobelovu nagradu za mir, (i dalje) najuglednije svjetsko priznanje, koje je na zaprepaenje ogromnog dela svetske javnosti - izmaklo njihovom uzoru,
"Velikoj dui", Mahatmi Gandiju.
Mnogi i dalje smatraju da je to ogreenje o "indijskog apostola mira" najvea
greka u istoriji Nobelove nagrade za mir, koja se dodjeljuje od 1901. godine.
Pitanje kako je takav propust mogao da se dogodi i dalje je aktuelno, iako su
minulih decenija davana razna objanjenja za to u kojima se, uglavnom,
govorilo o politikom diktatu takvog izbora. Diktatu onih protiv ije se sebine i
izrabljivake politike Gandi borio.
Nobelov komitet u Oslu, koji odluuje o nagradi za mir, i kasnije je, vie puta,
optuivan da "slui najmonijima", jer su pojedine njegove odluke, u najmanju
ruku, bile udne.

Literatura

Datum predaje rada :____.____ 2015.godine

Datum odbrane rada :___.___2015.godine
Ocjena : ______
lanovi komisije :
1.___________________________
2. ___________________________
3.____________________________

Pitanja:
1.____________________________________________________________
2._____________________________________________________________
3._____________________________________________________________

Komentar: