Kefir

Pria o kefiru kao da nema kraja. Ovdje na blogu su dva, ini mi se temeljita teksta o kefiru:
Kefir - udesna hrana s Kavkaza i Praktini savjeti za vas koji pravite domai kefir sa kefirnim
zrncima, a u knjizi mu je posveeno cijelo jedno poglavlje. Pa ipak, pitanja o kefiru stalno
pristiu. S ovim tekstom se nadam razjasniti neke nedoumice.

Kako poeti s kefirom

Ako ste kefirna zrnca dobili potom, u vreici s malo mlijeka, prvo ih trebate malo "oporaviti"
nakon puta. Procijedite ih kroz cjedilo, stavite u jednu staklenu teglu i prelijte s malo mlijeka,
poklopite i ostavite na sobnoj temperaturi 24 sata. Sutradan ih procijedite i taj prvi kefir
bacite. Ako je potrebno ovaj postupak ponovite nekoliko puta, dok ne dobijete fini kremasti
kefir ugodnog mirisa i okusa. Kefir je kiselkastog okusa ali miris je ugodan, nije kiseo. Ako
zrnca nisu putovala, ve ste ih dobili osobno, moete odmah poeti s izradom kefira.
Koliina oko pola velike lice zrnaca je dovoljno za 3 dl mlijeka. Zrnca prelijte mlijekom i
ostavite u tegli poklopljeno 24 sata. Kad se mlijeko zgusne, kefir je gotov. Procijedite ga kroz
malo krupnije cjedilo tako da cjedilo stavite u jednu zdjelu pa izlijete kefir zajedno sa zrncima
i mijeate sa licom dok se procijedi (poto je gusto pa da lake proe). Zrnca vratite u teglu,
dodajte novo mlijeko, a procijeeni kefir stavite u staklenu teglu i spremite u friider. Ne
ispirite zrnca vodom jer e ih to oslabiti.
Kefirna zrnca se razmnoavaju pa ete nakon nekoliko dana primjetiti da ih ima vie. Tada
poveajte koliinu mlijeka. Jedna juna lica zrnaca je dovoljna za 5 6 dl mlijeka. Prilagodite
koliinu kefira svojim potrebama. Kad se zrnca razmnoe toliko da ih je previe za koliinu
koju trebate svaki dan, odvojite viak zrnaca. Dakle ako je pola litre kefira dnevno dovoljno
za vas (dvije alice) odravajte koliinu zrnca oko jedne pune june lice, viak odvajajte i
podijelite s drugima. Na kraju teksta u napisati kako zrnca moete poslati potom.

Kefir je najbolji kad se radi svakodnevno. Ako ipak morate napraviti pauzu, idete na put ili
neto slino, prelijte zrnca s malo mlijeka, poklopite posudu i spremite u friider. Tako moe
stajati do 7 dana. U sluaju da nemate mlijeka, moete ih uvati i u vodi, ali ne predugo
samo do slijedee kupovine mlijeka. Nakon pauze, kad ponovo kreete s izradom kefira,
uinite opet kao prvi put da bi se zrnca oporavila: prelijte ih novim mlijekom, ostavite 24 sata
na sobnoj temperaturi pa prvi kefir koji dobijete bacite. Ako je potrebno ovaj postupak
ponovite nekoliko puta, dok ne dobijete fini kremasti kefir ugodnog mirisa i okusa. Kefir je
kiselog okusa ali miris je ugodan, nije kiseo.
Moda ste negdje proitali da se ne smiju koristiti metalne lice i cjedila za cijediti kefir. No
zaista nije vano koje lice i cjedila koristite dok cijedite kefir, mogu biti metalne, plastine,
drvene Zrncima to nita ne smeta. Ali vano je da kefir uvate samo u staklenim ili
keramikim posudama. Nemojte nikad uvati kisele stvari u plastinim i metalnim posudama
jer kiselina rastvara kemikalije iz plastike i metala koje onda ulaze u hranu, pa i u vas.
Moda ste proitali da se kefir uzima 20 dana pa se onda mora napraviti pauza 10 dana. Ni to
nije istina. Kefir nije nikakav lijek, to je prirodni probiotiki napitak, fermentirano (ukiseljeno)
mlijeko, dakle hrana, i moete ga koristiti kako god i koliko god hoete, tj koliko vam prija. U
terapijske svrhe za poboljanje zdravlja moe se uzimati i litra kefira dnevno. Za poetak je
dobro krenuti s manjom dozom, npr. 1 dl dnevno, potom postupno poveavati koliinu.
Naime, kefir radikalno mijenja sastav crijevne flore korisne bakterije unitavaju patogene i
zauzimaju njihovo mjesto, a to kod nekih osoba moe uzrokovati prolazne probavne
smetnje.

to je zapravo kefir
Kefir je fermentirani mlijeni napitak kiselkasto-osvjeavajueg okusa koji se dobiva uz
pomo kulture kefira ili kefirnih zrnaca. Smatra se da je porijeklom s Kavkaza i da je star i do
1000 godina. itelji Kavkaza poznati su po svojoj dugovjenosti i dobrom zdravlju, ive
gotovo bez bolesti, to se pripisuje njihovoj svakodnevnoj i neogranienoj konzumaciji kefira.
Kultura kefira u naim se krajevima esto naziva i tibetanska gljiva ili kefirna gljiva, ali kefirna
zrnca nisu gljive.
Kefirna zrnca, koja izgledom podsjeaju na kuhanu cvjetau, po sastavu su mjeavina
bjelanevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida te sadre simbiozu izmeu velikog
broja dobrih, mlijeno-kiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca. Zrnca kefira hrane
se i razmnoavaju u mlijeku i nemaju rok trajanja, mogu ivjeti vjeno. Brojni pokuaji
mikrobiologa da kefirna zrnca proizvedu u laboratoriju uporno zavravaju neuspjehom.
Pitanje otkud dolaze i kako su nastala ostaje bez znanstvenog odgovora. Legenda kae da su
kefirna zrnca dar od Boga, "mana s neba" koju je Bog poslao Izraelcima kad ih je Mojsije
izveo iz Egipta da bi ih poveo u obeanu zemlju.

Zato je kefir koristan

Kefiru se pripisuju mnogi pozitivni uinci kod velikog broja bolesti i bolesnih stanja, izmeu
ostalog:

djeluje kao najjae sredstvo protiv alergija i intolerancije na hranu;

djeluje kao prirodni antibiotik;

smanjuje inflamatorne (upalne) bolesti kao to su reuma i artritis;

jaa imunoloki sistem i ubrzava zacjeljivanje tijela;
poboljava probavu i pravilno iskoritavanje nutrijenata iz hrane;
lijei bolesti crijeva kao to su IBS ili SIC (sindrom iritabilnog crijeva), sindrom
propusnosti crijeva, zatvor, proljev, nadutost;
pomae kod bolesti eluca kao to su gastritis i ir na elucu;
isti i detoksicira tijelo;
poboljava funkciju jetre i djeluje protiv unih kamenaca;
pomae kod srano-ilnih oboljenja;
sniava eer u krvi, visoki krvni tlak i visoke masnoe u krvi (trigliceride);
lijei gljivina oboljenja;
pomae u zaustavljanju rasta malignih stanica;
normalizira metabolizam i time potpomae gubljenje prekomjerne tjelesne teine;
pomae kod nesanice i depresije;
pomae kod bronhitisa i astme;
pomae kod psorijaze i ekcema.

Koje mlijeko koristiti za kefir

Najbolje je za kefir koristiti svjee domae mlijeko (kravlje ili kozje) ali u nedostatku takvog,
kefir je koristan i od kupovnog mlijeka. Osobe osjetljive na mlijene proizvode obino dobro
podnose kefir, jer se procesom fermentacije teko probavljive komponente iz mlijeka
razgrauju i predprobavljaju. Bakterije iz kefira razgrauju mlijeni eer laktozu, zato ga
mogu koristiti i oni koji ne podnose laktozu. Ako koristite kupovno mlijeko, preporuam ono
pod nazivom svjee koje je pasterizirano na nioj temperaturi i ima krai rok trajanja.
Trajno mlijeko s rokom trajanja od vie mjeseci je pasterizirano na vrlo visokoj
temeperaturi i postoji sumnja da se staro mlijeko kojemu je proao rok trajanja ponovo
pasterizira na ultra visokoj temperaturi (UHT) i vraa na police prodavaonica. Zato je takvo
najpametnije izbjegavati. to se tie razliitih proizvoaa, ja uvijek imam vie povjerenja u
manje mljekare, jer veliki su se pokazali beskrupulozni u svojoj trci za profitom. Primjer
najnovija afera s aflatoksinima u trajnom mlijeku: oito je da je porijeklo trajnog mlijeka
dva razliita proizvoaa isto, kao to je oito i da porijeklo tog trajnog i njihovog svjeeg
mlijeka nije isto, inae bi i svjee bilo zaraeno
Ali, nazad na kefir. Zrnca ste dobili od nekoga, podijelite ih dalje Evo kako zrnca moete
poslati potom: malu koliinu zrnaca (pola june lice) stavite u najlonsku vreicu za
zamrzavanje. Dodajte malo mlijeka (2-3 lice), stisnite vreicu (istisnite zrak) i veite vrsti
vor. Sve skupa stavite u novu vreicu, istisnite zrak i veite vor. Ponovite sve skupa jo
jednom s treom vreicom, za svaku sigurnost, dakle ako bi se vreica rastrgla da se mlijeko
ne izlije. Spakujte u kovertu sa zranim jastuiima i poaljite potom uinili ste dobro djelo
:)

Kefir - udesna hrana s Kavkaza

Mljeno-kisele bakterije (laktobakterije ili probiotike bakterije) koje ive u naim crijevima
igraju presudnu ulogu u jaanju imuniteta i zatite organizma od raznih bolesnih stanja. O
kefiru, fermentiranom mljenom napitku koji predstavlja najbolji izvor probiotikih bakterija,

pie Domagoj sa bloga Sveta Hrana. Za nabavku kefirnih zrnaca koja su potrebna za pripremu
domaeg kefira, moete mu se obratiti na adresu Sveta.Hrana@gmail.com.

UVOD - vanost korisnih mikroorganizama i probiotskih bakterija

Istraivanja pokazuju da broj bakterija koje ive u ovjeku i na ovjeku iznosi broj ljudskih
stanica na najmanje desetu potenciju. U probavnom sustavu odraslog ovjeka nalazimo
nekoliko kilograma bakterija (X00 000 000 000 000 000 000) koje prema nekim izvorima
sainjavaju 80% naeg imuniteta. U crijevima nalazimo i velik broj ivanih stanica (100 000
000) koji je priblino jednak broju modanih stanica te se u crijevima lui i 95% vanog
neurotransmitera serotonina. Serotonin umiruje probavni sustav, te alje poruke od crijeva
prema mozgu. Vaan je za mentalno zdravlje kod depresije, anksioznosti...
Poremeaji crijevne flore (lo bakterijski sastav, prekobrojno mnoenje odreenih patogenih
sojeva bakterija, prekomjerno mnoenje gljivice candida albicans) prema strunjacima
izmeu kojih je i dr. Natasha Campbell McBride mogu uzrokovati osim probavnih tegoba
(proljev-zatvor-nadimanje-kolike) i kronine tegobe na neurolokom podruju. Tako su
istraivanja pokazala da su autistinim osobama zajedniki ozbiljni poremeaji crijevne flore
(disbioze). Dr. Natasha Campbell McBride je u svom radu povezala disbioze sa psiholokim
poremeajima kao to su ADHD, disleksije, dispraksije, autizam i dr. i taj fenomen nazvala
GAPS (Gut And Psychlogy Syndrome).
Dugorono, poremeaji crijevne flore uzrokuju poremeaje s iskoritenjem nutrijenata ali i
kronina trovanja tvarima koje izluuju patogene bakterije i gljivice. Vrenjem ugljikohidrata
nastaju i alkoholi te su takva stanja posebno teka za djecu iji je mozak u razvoju. Odatle jo
jedna ozbiljna opasnost od slatkia za djecu. Autistine osobe gotovo trenutno reagiraju na
eliminaciju slatkog, glutena i kazeina iz prehrane to je potvrda koliko je prehrana povezana s
psiholokim tegobama. Neuroloke smetnje uzrokovane disbiozama najprije se uoavaju u
tekoama s djelatnostima koje su i najsloenije poput panje, komunikacije i govora.
No ne bojte se mlijeka. Sirovo, neprokuhano mlijeko, osobito ono panih ivotinja, dio je
terapije za autizam jer ono titi i njeguje crijevnu floru i zbog nevjerojatno ljekovitih svojstava
regenerira itav organizam. Mlijecni protein kazein je inace problematican kod industrijski
obradjenog mlijeka, jer je to denaturirani protein uniten visokim temperaturama u postupku
pasterizacije, sto ga cini tesko probavljivim. Medjutim kod sirovog neobradjenog mlijeka ovo
nije u pitanju.
Candida se za stijenku crijeva hvata korjeniima, rizoidama koji kada candida ugiba iza sebe
ostavljaju sitne rupice na stijenki crijeva kroz koje neprobavljene tvari ili toksini iz loe
probave mogu dospjeti izravno u krvotok. Prema nekim autorima, ukoliko je crijevna flora
(koja poput sluzave mase oblae crijevo iznutra) zdrava, ne treba se previe bojati ni tetnih
kemikalija ni tekih metala primjerice iz ribe, jer je upravo zadaa crijevne flore selektivna
propusnost, inaktivacija i izbacivanje takvih tvari izmetom. No, osobama koje konzumiraju
ugljikohidrate a posebno ako ne unose probiotike kulture bilo putem mljenih fermentiranih
namirnica bilo putem fermentiranog povra, disbioze mogu predstavljati ozbiljan problem.
Stoga je poeljno svesti ugljikohidrate na najmanju moguu mjeru a posvetiti panju i unosu
kvalitetnih probiotika. Kod izbora probiotika treba biti oprezan jer odreene "funkcionalne"
namirnice poput vonih jogurta obogaenih probiotikim kulturama sadre vrlo malo voa,
probiotike tek u tragovima i oko 20% eera (glukozno-fruktozni sirup ili HFCS) a to crijevnoj
flori ne pomae. U ljekarnama se mogu nabaviti i ozbiljniji probiotski preparati a najbolji
izbor je

Kefir je osvjeavajue pie od fermentiranog mlijeka prema nekima podrijetlom s Kavkaza,

staro i do 1000 godina. Starosjedioci tog podruja koji su kefir najvjerojatnije proizveli
sluajnou ovaj napitak konzumiraju u velikim koliinama. itelji Kavkaza poznati su po
dugovjenosti i zdravlju, gotovo bez bolesti. Aktivan ivot u trajanju preko stotinu godina je
bio uobiajen za narode u podrujima gdje se pripravljao i u neogranienim koliinama
uivao kefir, kao svakodnevna namirnica. Kefir ima jedinstvenu, lagano kremastu
konzistenciju, kiselkasto osvjeavajui okus s laganom notom po svjeem kvascu [ili veoma
lagan okus po pivu]. Moe sadravati i od 0,08% do 2% alkohola. Ipak uobiajena je koliina
alkohola u jednodnevnom kefiru 0,08 do 0,1%. Kada se kefir ocijeen od kulture kefirnih
zrnaca ostavi da zrije, nakon nekoliko dana moe sadravati i 2% pa ak i 3% alkohola, ovisno
o mlijeku i uvjetima zrenja.
Kulturu kefira zovu i tibetanska gljiva i kefirne gljive ali zrnca kefira nisu gljive. Radi se o
zrncima koja su prirodni starter za pripremu kefira. Struktura kefirnog zrna zapravo
predstavlja simbiozu (suivot organizama koji od suivota imaju obostranu korist) izmeu
velikog broja dobrih, mljenokiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca. Zrnca su od
meke, bjelkaste elatinozne bioloke mase koja podsjea na estice kuhane cvjetae. Kefirno
je zrno po sastavu mjeavina bjelanevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida.
Najvei dio ovih polisaharida je kefiran, koji ima mnoga korisna svojstva a nalazi se i u kefiru
samom. Organizmi koji stvaraju ove strukture i sami se u velikoj mjeri nalaze unutar nje.
Pravi, tradicionalni, autentini kefir lako se priprema kod kue. Mala koliina kefirnih zrna
dodaje se mlijeku i ostavlja 24 sata radi fermentacije. Zrnca se najprije hrane mljenim
eerom i proizvode mljenu kiselinu i CO2. Kefir ce cjedilom odvaja od zrna koja se ubacuju u
novu rundu mlijeka. Odvojeni kefir troite ili ostavite na hladnom za kasnije. Ako stoji tako
ocijeen na sobnoj temperaturi jo 2 dana, najbogatiji je (vitaminima B1, B6, B9) i ima
najmanje eera i najvie alkohola.
Kefirna zrnca traju vjeno!
Vrlo brzo (desetak ciklusa) i masa zrnaca se postupno udvostruuje te je potrebno odstraniti
dio zrnaca kako bi proizvodnja kefira ila ujednaeno bez znaajnijih promjena teksture i
okusa. Viak zrnaca moete pojesti (najbolja kombinacija), pokloniti ili osuiti za priuvu. Ja ih
esto blendam u mikseru i stavljam u voni sladoled djeci (smrznuto umsko voe).

Recept: Za pola litre kefira potrebno je 10ml zrnaca (dvije lice). Bilo kakvo mlijeko osim
vrueg (obrano/neobrano/kuhano/nekuhano/kravlje/ovje/kozje) uliti u staklenku i dodati
zrnca. Ostaviti na sobnoj temperaturi 24 sata dok se ne zgusne i iz tekuine prijee u gel.
Pritom se moe izdvojiti na dnu tekua sirutka. Smije se promijeati (da se vidi gustoa) ili
promukati. Kad je gotovo, promuka se i izlije kroz cjedilo. Dobar tek.
Smije se koristiti metalni pribor, lice i cjedila. Smije se pojesti, pasti u sudoper, baciti. Kod
cijeenja se smije (i ne mora) masa stisnuti ili tresti. Moe se isprati hladnom ili mlakom
vodom ili ne isprati. Moe se isprati i ostaviti dan-dva u hladnoj vodi u hladnjaku. Staklenka
za fermentaciju moe biti vrsto zatvorena ili samo prekrivena poklopcem. Svaki dan je
zrnaca sve vie pa postupak ide bre. Najbolje je odravati uvijek istu koliinu zrnaca.
S vikom zrnaca isprobajte napraviti napitak umjesto s mlijekom - s razrijeenim vonim
sokom, vodom s medom, sokom umbira ili kokosovim mlijekom (sojino mlijeko ne
preporuam zbog toksinosti)... pa ipak, samo u mlijeku se razvijaju.
Na LGG b-aktiv jogurtu od 100 ml pie da pakiranje sadri 108 (sto milijuna) CFU (colony
forming units) bakterija LGG. 100 ml kefira koji ete pomou ovih zrnaca pripremiti
sadravati e i do 1011 (sto milijardi) CFU (tisuu puta vie a za manju cijenu, jer vas kota
samo mlijeko), najveim dijelom bakterija meu kojima su prepoznati:
Kefir je probiotiki (korisni mikroorganizmi) i prebiotiki (sadri tvari koje pospjeuju rast
korisnih mikroorganizama) napitak koji uspostavlja ravnoteu u crijevnoj flori i time jaa
imunitet i popravlja probavu. U terapijske svrhe uzima se litra dnevno, po mogunosti od
neprokuhanog mlijeka panih ivotinja a svi mogu uzimati neogranienu koliinu ovog
osvjeavajueg napitka u svakoj prilici. Preporuam krenuti s manjom dozom (1 dl dnevno) pa
postupno poveavati jer e kefir u poetku radikalno promijeniti sastav crijevne flore (korisne
bakterije e tamanei patogene zauzeti njihovo mjesto) pa moe doi do prolaznih smetnja s
probavom. Od kefira moete napraviti i ukvasani kruh tako da umjesto kvasca koristite kvas
na bazi kefira. Ukoliko kefir procijedite na gazu, moete dobiti kefirni sir.
Za sve informacije: Sveta.Hrana@gmail.com

Prakticni savjeti za vas koji pravite domaci kefir sa kefirnim zrncima

Da biste imali najvise koristi od domaceg kefira a da pri tome ne unosite previse mlijecnog
secera laktoze, mozete gotovi kefir ostaviti na sobnoj temperaturi jos 1-2 dana da sazrije.
Tako se kolicina mlijecnog secera smanjuje sto duze kefir stoji, jer mikroorganizmi iz kefira
trose secer sebi za hranu.
Ovako ja radim: prvo kefir stoji na sobnoj temperaturi (zrnca + mlijeko) u zatvorenoj
staklenoj tegli 24 sata. Onda procijedim i procijedjeni kefir stavim u drugu teglu i drzim ga
isto na sobnoj temperaturi sa poklopcem naslonjenim ali ne zatvorenim tako da ima zraka.
Poklopac tegle obiljezim sa kefir 1. dan. Slijedeci dan kad procijedim novi kefir, spremim ga
u novu teglu i na njega stavim poklopac oznacen sa kefir 1. dan a na onaj od prethodnog
dana koji je vec stajao na sobnoj temperaturi stavim poklopac oznacen sa kefir 2. dan.
Tako imam istovremeno 3 tegle vani: zrnca sa mlijekom, kefir koji zrije prvi dan i kefir koji
zrije drugi dana. Kod slijedeceg cijedjenja najstariji kefir od dva dana spremam u frizider u
jednu vecu kanticu i taj pijemo. Poklopce mijenjam: na novoprocijedjeni stavljam poklopac
kefir 1. dan a na kefir koji je vec stajao jedan dan stavljam poklopac kefir 2. dan. Kefir
moze i ostati na sobnoj temperaturi ali meni je drazi ohladjen. Iako kefir u frizideru u kantici
nije potrosen u njega nadodajem svaki dan novu kolicinu kefira starog dva dana, ne odvajam
stariji o novijeg. Kefir moze stajati dugo, ne moze se pokvariti. Tegle u kojima stoji kefir koji
zrije je dobro promuckati dva puta dnevno.
Ispocetka kad ste tek nabavili zrnca i imate ih malo, stavite manje mlijeka, mozda oko 3 dl. A
onda kako zrnca rastu, tj razmnozavaju se, mozete stavljati vise mlijeka, u vecu teglu i tako
dok ne dobijete kolicinu koja ce vam biti dovoljna svaki dan. Ako se kefir napravi brzo npr za
12 sati, znaci da imate previse zrnaca tj premalo mlijeka, onda dodajte vise mlijeka. Ako vam
se radi presporo - duze od 24 sata znaci da je premalo zrnaca tj previse mlijeka pa prilagodite
kolicinu mlijeka kolicini zrnaca. Ovo zvuci komplicirano ali nije uopce, vrlo brzo cete
"upoznati" svoj kefir i nauciti mjere. Kad se zrnca razmnoze i imate ih vise nego sto vam
treba za kolicinu mlijeka kojeg dnevno pravite, odvadite malo i onda mozete nekome dati
ako zelite, ili pojesti - najbolje ih je smiksati sa smoothijem, jer onako nisu bas ugodni za
zvakanje.
Zrnca se nekad razmnozavaju tako da grumen postaje sve veci, a nekad se grumen dijeli pa
dobijete manje grumencice. Sve je to okej. Kad kefir stoji vani, nekad se zna podijeliti
tekucina tj sirutka od gustog dijela, pa na dnu tegle bude tekucina a gore gusto. To je sve

normalno, promijesajte zlicom tu i tamo ako zelite. Domaci kefir nema istu konzistenciju kao
kupovni, vise je vodenast i kao zrnast. To je bas specificno za kefir. Ako vam se ne svidja
okus, smuckajte ga u smoothie. Meni je kefir fantastican, bas mi je ono i hrana i pice :)
Ako zelite napraviti pauzu u pravljenu kefira, ako ga imate previse ili idete na kraci put ili
slicno, procijedjena zrnca stavite u teglu, pokrijte sa mlijekom samo da ih pokrije i spremite u
frizider. Tako mogu stajati do 7 dana. Kad cete opet praviti kefir, procijedite to mlijeko i
stavite svjeze za pravljenje kefira. Ako vam nestane mlijeka u kuci a morate procijediti kefir,
mozete zrnca pokriti vodom i spremiti u frizider, i tako mogu stajati nekoliko dana. U
frizideru se ne moze napraviti kefir, samo se zrnca na taj nacin cuvaju.
Nakon sto procijedite kefir, zrnca ne morate ispirati u vodi, niti trebate svaki dan prati teglu
u kojoj kefir stoji. Ja je operem jednom tjedno tek toliko... Mozete koristiti bilo koje mlijeko,
domace, kupovno, kravlje, kozje, samo nemojte sojino Mozete ga piti koliko hocete i koliko
vam prija. Najkorisnije ga je piti ujutro nataste i navecer prije spavanja.
Smoothie sa sumskim vocem (2 case)

1 salica kefira
visak zrnaca kad vam se razmnoze
2 zumanjka
2 zlicice kokosovog ulja
1 salica smrznutog sumskog voca
(Kad smoothie radite za djecu mozete dodati 1-2 zlicice meda)

Smoothie sa avokadom (2 case)

1 salica kefira
visak zrnaca kad vam se razmnoze
2 zumanjka
pola avokada
2 zlicice maslinovog ulja
po zelji stevia
(Kad smoothie radite za djecu, dodajte bananu. Mozete je prethodno narezati na
komadice i zamrznuti)

Sladoled sa kefirom od sumskog voca radite isto kao i smoothie samo dodajte vise voca i sve
skupa pomijesajte sa tucenim slatkim vrhnjem. Podijelite u male posudice i u zamrzivac.