Professional Documents
Culture Documents
Osnove Računovodstva TP Web Materijal PDF
Osnove Računovodstva TP Web Materijal PDF
OSNOVE RAUNOVODSTVA
(WEB MATERIJAL)
IZRADILI:
MR.SC. LUKA MLADINEO
VERA GORJANC, DIPL.OEC.
SADRAJ
1. UVOD
11
16
5. KNJIGOVODSTVENI KONTO
20
25
1-
NOVAC,
KRATKOTRAJNA
FINANCIJSKA
IMOVINA,
2-
42
KRATKORONE
DUGORONE
OBVEZE,
DUGORONA
58
62
66
68
70
71
72
17. ZAKLJUAK
73
LITERATURA
74
1. UVOD
Raunovodstvo u irem smislu, pored obuhvata povijesnih dogaaja i njihove analize,
podrazumijeva i prognoziranje i planiranje buduih ekonomskih aktivnosti te procjenu
moguih rezultata tih aktivnosti.1
Prednost raunovodstva u odnosu na svaki drugi sustav obuhvaanja ekonomskih aktivnosti
sastoji se u tome da moe u saetom obliku sa zadovoljavajuom tonou opisati ekonomske
aktivnosti i njihove rezultate.
Knjigovodstvo se najee definira kao tono biljeenje ekonomskih promjena izraenih u
novanim jedinicama u odgovarajuim knjigama, dok raunovodstvo podrazumijeva
prikupljanje podataka, njihovu evidenciju i obradu, te izradu financijskih izvjea.
Raunovodstvene podatke prikupljamo u obliku knjigovodstvenih isprava.
Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni, a slui kao podloga
za unoenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljanjem poslovnih zahvata
(dogaaja).
Vani podaci knjigovodstvene isprave su:
- naziv i adresa trgovakog drutva koje je izdalo ispravu,
- naziv isprave,
- datum, mjesto, broj izdane isprave i ifre,
- posebno se navodi datum nastanka poslovnog dogaaja,
- imena osoba koje sudjeluju u nastanku poslovnog dogaaja,
- koliina i cijena u hrvatskoj valuti,
- potpis osoba ovlatenih za izdavanje i potpisivanje konkretne isprave.
Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz, dokument o nastanku knjigovodstvenog dogaaja.
Knjigovodstvenim dogaajima nazivamo poslovne dogaaje (transakcije) koji svojim
nastankom mijenjaju imovinu, glavnicu, obveze, rashode, prihode i rezultat.
Knjigovodstveni dogaaj ima slijedea obiljeja:
- stvarno je nastao,
- moe se izraziti novanom jedinicom,
- mijenja pozicije imovine, glavnice, obveze, rashode, prihode,
- ima urednu knjigovodstvenu ispravu za dokaz da posjeduje navedena obiljeja.
Primjeri knjigovodstvenih dogaaja:
Primili smo raune dobavljaa:
- T-com za troak telefona mjeseca rujna.
- Croatia osiguranja za najam poslovnog prostora.
- Raun za ratu po operativnom leasingu.
- Raun za grafiku uslugu izrade panoa.
1
Dugotrajna imovina
Kratkotrajna imovina
Obveze
Ukupna aktiva
Ukupno pasiva
IMOVINA
Da bi se neto priznalo kao imovina u raunovodstvu moraju biti ispunjena slijedea tri
uvjeta:
- stavka mora biti u vlasnitvu poduzea,
- stavka mora stvarati ekonomsku korist za poduzee,
- stavka mora biti nabavljena po mjerljivom troku.
KRATKOTRAJNA IMOVINA
Kratkotrajna imovina je ona imovina za koju se smatra da e se potroiti odnosno da e
promijeniti svoj oblik u vremenskom periodu koji je krai od jedne godine.
-iro raun
-devizni iro
raun
-blagajna
-prijelazni
iro raun
-ekovi
-mjenice
Materijalni
oblik
-zalihe
sirovina i
materijala
-nedovrena
proizvodnja
-gotovi
proizvodi
-trgovaka
roba
-sitni inventar
Oblik prava
(potraivanja)
Unaprijed
izvrena plaanja
-potraivanja od
kupaca
-dani predujam
-potraivanja od
drave
-potraivanja za
depozite
-za najamnine
-za osiguranja
-pretplata za
asopise
-itd.
DUGOTRAJNA IMOVINA
Dugotrajna imovina oznaava onu imovinu u poduzeu za koju se oekuje da nee biti
potroena u vremenskom periodu kraem od jedne godine.
POJAVNI OBLICI I SASTAV DUGOTRAJNE IMOVINE
DUGOTRAJNA IMOVINA
Nematerijalna
imovina
-software
-patenti
-licence
-franize
-goodwill
Materijalna
imovina
-nekretnine
(zgrade i
zemljita)
-postrojenja
-oprema
Financijska
imovina
Dugorona
potraivanja
-dani dugoroni
krediti
-udjeli u d.d.
-udjeli u d.o.o.
-obveznice
-depoziti
-kod prodaje na
kredit
-potraivanja za
upisani, a
neuplaeni
kapital
IZVORI IMOVINE
Izvori imovine govore o tome tko je priskrbio imovinu za poduzee. Slijedea slika pokazuje
strukturu izvora imovine:
STRUKTURA IZVORA IMOVINE
UKUPNI IZVORI IMOVINE
(PASIVA)
VLASTITI KAPITAL
(glavnica)
Upisani kapital
Premije na emitirane dionice
OBVEZE
Dugorone obveze
Kratkorone obveze
Revalorizacijske priuve
Priuve
Zadrani dobitak
OBVEZE
Obveze su tui izvori imovine koji se najee dijele prema kriteriju ronosti na:
-
kapitala,
neto
knjigovodstvena
vrijednost
trgovakog
drutva
nije
promijenjena, jer su se u isto vrijeme poveali tui izvori tj. obveze za isti iznos.
NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST = IMOVINA OBVEZE
dakle,
NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST = VLASTITI KAPITAL, ali samo ako
nema gubitka iznad visine kapitala
7
BILANNE PROMJENE
Poslovanjem poduzea dolazi se do brojnih poslovnih promjena koje utjeu na imovinu i
izvore imovine u poduzeu. Meutim, bez obzira na njihovu razliitost sve te poslovne
promjene uzrokuju samo slijedea etiri tipa promjena u bilanci:
1. Poveanje jedne stavke aktive uz istovremeno smanjenje neke druge stavke aktive
A A
Aktiva
Pasiva
Ostaje ista
2. Poveanje jedne stavke pasive uz istovremeno smanjenje neke druge stavke pasive
P P
Aktiva
Ostaje ista
Pasiva
Pasiva
Porast za isti
iznos
Pasiva
Smanjenje za
isti iznos
PRIMJER
Poetna bilanca
Aktiva
Redni
Opis stavke
broj
1.
iro raun
2.
Blagajna
3.
Zalihe materijala
UKUPNO
Pasiva
Redni
Opis stavke
broj
1.
Upisani kapital
100.000
10.000
2.
Obveze za kredit
50.000
3.
Dobavljai
Iznos
160.000
UKUPNO
Iznos
100.000
20.000
40.000
160.000
Bilanca 1.
Aktiva
Redni
Opis stavke
broj
1.
iro raun
2.
Blagajna
3.
Zalihe materijala
UKUPNO
Pasiva
Redni
Opis stavke
broj
Upisani kapital
102.000 1.
8.000 2.
Obveze za kredit
50.000 3.
Dobavljai
Iznos
160.000
UKUPNO
Iznos
100.000
20.000
40.000
160.000
Bilanca 2.
Aktiva
Redni
Opis stavke
broj
iro raun
1.
Blagajna
2.
Zalihe materijala
3.
UKUPNO
Pasiva
Redni
Opis stavke
broj
102.000 1.
Upisani kapital
8.000 2.
Obveze za kredit
Dobavljai
50.000 3.
Iznos
160.000
UKUPNO
Iznos
100.000
50.000
10.000
160.000
Bilanca 3.
Aktiva
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
Pasiva
iro raun
Blagajna
Zalihe materijala
Stroj
Redni
Opis stavke
broj
102.000 1.
Upisani kapital
Obveze za kredit
8.000 2.
Dobavljai
50.000 3.
200.000
UKUPNO
360.000
Opis stavke
Iznos
UKUPNO
Iznos
300.000
50.000
10.000
360.000
Bilanca 4.
Aktiva
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
Pasiva
iro raun
Blagajna
Zalihe materijala
Stroj
Redni
Opis stavke
broj
97.000 1.
Upisani kapital
8.000 2.
Obveze za kredit
Dobavljai
50.000 3.
200.000
UKUPNO
355.000
Opis stavke
Iznos
UKUPNO
Iznos
300.000
50.000
5.000
355.000
10
3.
Raun dobiti i gubitka prikazuje prihode, rashode i financijski rezultat poslovanja za odreeno
vremensko, obraunsko razdoblje.
Glavni elementi rauna dobiti i gubitka jesu: prihodi, rashodi, dobitak prije oporezivanja
(bruto dobit), porez na dobitak i dobitak poslije oporezivanja (neto dobit).
PRIHODI
Prihod je novac ili ekvivalent novcu koji je naplaen ili e biti naknadno naplaen temeljem
isporuke dobara i usluga (umanjen za PDV, ako se radi o obvezniku PDV-a).
Poduzee moe ostvarivati prihode na slijedee naine:
- prodajom proizvoda
- prodajom usluga
- prodajom trgovake robe
- naplatom kamata
- itd.
Znaajna karakteristika svih tih prihoda je ta da se oni evidentiraju u trenutku ispostavljanja
rauna, a ne u trenutku naplate potraivanja. Dakle, za priznavanje prihoda vrijedi naelo
nastanka dogaaja, a ne naelo blagajne.
RASHODI
Rashodi su odbitna stavka od prihoda u raunu dobiti i gubitka. Oni se mogu definirati kao
rtvovani resursi, tj. trokovi koji su povezani s prihodom ili kao trokovi nastali u
obraunskom razdoblju.
Trokovi se sastoje od:
- uskladitivih trokova
- neuskladitivih trokova
Uskladitivi troak predstavlja:
- kod proizvodnje - troak proizvodnje
- kod trgovakog poduzea - nabavnu vrijednost trgovake robe.
Uskladitivi trokovi postaju rashodi i terete prihode u onom obraunskom razdoblju u kojem
se dogodi prodaja gotovih proizvoda, odnosno prodaja trgovake robe.
Za razliku od uskladitivih trokova, neuskladitivi trokovi postaju rashodi u istom
obraunskom razdoblju u kojem i nastanu tj. neovisno o priznavanju prihoda.
Dakle, i za priznavanje rashoda vrijedi naelo nastanka dogaaja, a ne naelo blagajne.
Naime, za priznavanje rashoda nije bitno je li neki troak ili rashod isplaen, nego je bitno da
je nastao.
Kod proizvodnih djelatnosti postoji jedna specifinost koja se ne pojavljuje kod ostalih
djelatnosti. Trokovi u godini (obraunskom razdoblju) ne moraju biti jednaki rashodima u
11
raunu dobiti i gubitka. Do toga dolazi zbog dva razloga. Prvo, proizvodni trokovi mogu
ostati sadrani u vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i zaliha gotovih neprodanih proizvoda,
pa e rashodi biti manji od proizvodnih trokova. Drugi je razlog to su u zalihama s poetka
godine sadrani trokovi prethodnog obraunskog razdoblja, te se moe dogoditi da ukoliko
se sve zalihe prodaju u tekuoj godini, rashodi budu vei od trokova tekueg obraunskog
razdoblja.
12
DOBIT PRIJE
= OPOREZIVANJA
+ UVEANJA - UMANJENJA
Pasiva
Redni
Opis stavke
broj
200.000
Upisani kapital
1.
Obveze za kredit
2.
300.000
Dobavljai
3.
97.000
8.000
11.000
9.000
30.000
Iznos
655.000
UKUPNO
Iznos
300.000
50.000
305.000
655.000
Promjena br. 1
Kupcu su prodani gotovi proizvodi, te mu je ispostavljen raun u iznosu od 30.000 kn (troak
proizvodnje za prodane gotove proizvode iznosi 20.000kn).
Raun dobit i gubitka
-------------------------Prihodi
30.000
- Rashodi 20.000
-------------------------Dobitak 10.000
Zakona o porezu na dobit NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, l. 6., l. 7.
13
BILANCA br. 1
Aktiva
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Opis stavke
Stroj
Vozilo
iro-raun
Blagajna
Zalihe materijala
Proizvodnja u tijeku
Zalihe
gotovih
proizvoda
Potraivanja
od
kupaca
UKUPNO
Pasiva
Iznos
200.000
300.000
97.000
8.000
11.000
9.000
10.000
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
Opis stavke
Iznos
Upisani kapital
Obveze za kredit
Dobavljai
Dobitak
300.000
50.000
305.000
10.000
UKUPNO
665.000
30.000
665.000
Promjena br. 2
Kupcu su prodani gotovi proizvodi, te mu je ispostavljen raun u iznosu od 2.000 kn (troak
proizvodnje za prodane gotove proizvode iznosi 5.000kn).
Raun dobit i gubitka
-------------------------Prihodi
2.000
- Rashodi
5.000
-------------------------Gubitak (3.000)
14
BILANCA br. 2
Aktiva
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Opis stavke
Stroj
Vozilo
iro-raun
Blagajna
Zalihe materijala
Proizvodnja u tijeku
Zalihe
gotovih
proizvoda
Potraivanja
od
kupaca
UKUPNO
Pasiva
Iznos
200.000
300.000
97.000
8.000
11.000
9.000
5.000
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
Opis stavke
Iznos
Upisani kapital
Obveze za kredit
Dobavljai
Zadrani dobitak
300.000
50.000
305.000
7.000
UKUPNO
662.000
32.000
662.000
15
4.
Izvjee o novanim tijekovima prikazuje priljeve novca i novanih derivata, odljeve novca i
rezultat tog odnosa za odreeno obraunsko razdoblje.
Novac obuhvaa gotovi novac u blagajni, te depozitni novac koji se nalazi na iro raunu
trgovakog drutva.
Pored ovih stavki u izvjee o novanim tijekovima ulaze i vrijednosni papiri koji se u
relativno kratkom roku mogu transformirati u novac (ekovi, mjenice i ostali vrijednosni
papiri mogu se transformirati u novac u periodu kraem od 90 dana).
Naelo blagajne
Priljevi
-uplate
-isplate
Odljevi
Naelo nastanka dogaaja
Prihod
-prodaje
Rashodi
Izvjee o novanim tijekovima prikazuje poslovanje poduzea prema naelu blagajne tj. kroz
priljeve i odljeve novca. S druge strane raun dobiti i gubitka pokazuje poslovanje trgovakog
drutva primjenjujui naelo nastanka poslovnog dogaaja.
Zbog prethodno spomenutih razlika u praksi se raun dobiti i gubitka te izvjee o novanim
tijekovima uvijek razlikuju, to prikazuje slijedea slika:
RAUN DOBITI I
GUBITKA
IZVJEE O NOVANIM
TIJEKOVIMA
Prihodi
-Rashodi
Priljevi
-Odljevi
Dobitak
Neto novac
16
Primjer:
Poslovne promjene u SIJENJU
1. Prodana je trgovaka roba kupcu, te mu je ispostavljen raun od 100.000 kn (nabavna
vrijednost prodane robe iznosi 80.000 kn).
2. Do kraja sijenja kupac nije podmirio prethodno spomenutu fakturu.
3. Pretpostavimo da u sijenju nije bilo odljeva novca.
RAUN DOBITI I
GUBITKA
Prihodi
-Rashodi
100.000,00
80.000,00
Dobitak
20.000,00
IZVJEE O NOVANIM
TIJEKOVIMA
Priljevi
-Odljevi
0
0
Neto novac
RAUN DOBITI I
GUBITKA
IZVJEE O NOVANIM
TIJEKOVIMA
Prihodi
-Rashodi
0,00
5.000,00
Priljevi
-Odljevi
100.000,00
80.000,00
Gubitak
5.000,00
Neto novac
20.000,00
17
IZVJEE O NOVANIM
TIJEKOVIMA
Prihodi
-Rashodi
500.000,00
400.000,00
Priljevi
-Odljevi
70.000,00
7.000,00
Dobitak od prodaje
- troak kamata
100.000,00
7.000,00
Neto novac
63.000,00
Dobitak
93.000,00
IZVJEE O NOVANIM
TIJEKOVIMA
Prihodi od prodanog
-Rashodi
300.000,00 Priljevi
240.000,00 -Odljevi
55.000,00
50.000,00
Dobitak od prodaje
+Prihod od kamata
60.000,00
5.000,00
5.000,00
Dobitak
Neto novac
65.000,00
Ako usporedimo prihode i primitke (priljeve), razlika meu njima moe biti znaajna. Naime,
budui da prihod trgovakog drutva priznajemo po isporuci i knjiimo po ispostavljenoj
fakturi kupcu, u tom trenutku nema novanog tijeka iako je prihod priznat. Novani tijek e se
pojaviti tek onda kad kupac podmiri (plati) raun. Prema tome, potrebno je razlikovati prihode
od priljeva.
18
19
5. KNJIGOVODSTVENI KONTO
Knjigovodstvena konta su nositelji podataka o stanju i praenju promjena ekonomskih
kategorija (imovine, obveza, prihoda, rashoda, trokova, kapitala, financijskog rezultata).
Konto sadri najmanje ove podatke:
naziv pozicije
broj (ifru) konta
oznaku kolona duguje i potrauje
nadnevak nastanka poslovne promjene
dokument na osnovu kojeg je evidentirana promjena
kratki opis promjene
vrijednosni izraz (poveanje ili smanjenje)
novonastalo stanje (saldo)
20
ifrirani kontni razredi prema svojoj pripadnosti bilanci i raunu dobiti i gubitka izgledaju
kako slijedi:
BILANCA
Razred
0
1
3
6
AKTIVA
Dugotrajna imovina
Novac i potraivanja
Zalihe materijala
Zalihe proizvodnje
Zalihe trgovake robe
Razred
9
2
PASIVA
Kapital
Obveze
D
Dugovni iznos
ifra - Naziv
P
Potrani iznos
Izraz DUGUJE oznaava knjienje na lijevoj strani konta, a POTRAUJE na desnoj strani
konta bez obzira radi li se o bilannom kontu ili kontu uspjeha.
Pravilo evidencije poslovnih promjena u sustavu dvojnog knjigovodstva je da se svaki
poslovni dogaaj evidentira na najmanje dva povezana konta, i to u istom iznosu na jednom
kontu na dugovnoj strani, a na drugom kontu na potranoj strani.
21
DUGUJE
POTRAUJE
KONTO IMOVINE
KONTO OBVEZA
KONTO KAPITALA
POVEANJE IMOVINE
SMANJENJE OBVEZA
SMANJENJE KAPITALA
SMANJENJE IMOVINE
POVEANJE OBVEZA
POVEANJE KAPITALA
KONTO PRIHODA
KONTO RASHODA
-----------------------------------NASTANAK (POVEANJE)
NASTANAK (POVEANJE)
--------------------------------------
Na poetku poslovne godine konta imovine i izvora imovine otvaraju se na temelju stanja
prikazanog u poetnoj bilanci drutva. Poetno stanje na kontima oznaava se oznakom So
poetni saldo (saldo = stanje).
BILANCA
AKTIVA
PASIVA
D
Konto imovine P
o
S
Poveanje
Smanjenje
Smanjenje
Kod korektivnih konta (konta ispravke Kod korektivnih konta (konta ispravke
vrijednosti) knjii se obrnuto
vrijednosti) knjii se obrnuto
konto imovine
S
Poveanje
Smanjenje
22
P
Poveanje
Dobit
P
xxxxx
e) Trokovi se knjie dugovno jer su oni tekui i budui rashodi koji smanjuju vlastiti kapital
D
Trokovi
P
xxxxx
f) Rashodi se knjie dugovno jer smanjuju vlastiti kapital
D
Trokovi
xxxxx
xxxxx
Primjeri knjienja:
Poduzee A d.o.o.
BILANCA na dan 01.01.2012.
AKTIVA
PASIVA
1. iro raun
50.000,00
1. Upisani kapital
Ukupno aktiva
50.000,00
Ukupno pasiva
D 1000-iro raun
So 50.000,00
50.000,00
50.000,00
23
D 9000-upisani kapital
P
So 50.000,00
D
IMOVINA
P
smanjenje
So x poveanje
D
nastanak
RASHODI
D IZVORI IMOVINE P
smanjenje
So x poveanje
PRIHODI
nastanak
Evidencija na kontima moe biti u obliku jednostavnog i sloenog knjienja, a ovisi o broju
konta na kojima se provodi knjienje.
Primjer jednostavnog knjienja:
1) Nabavljena je zgrada i primljena faktura dobavljaa na iznos od 150.000,00 kn.
D
0-Graevinski objekt
(1)150.000,00
D 1000-iro raun
(2)100.000,00
D 0301-Strojevi
(2)200.000,00
D 9000-upisani kapital
P
300.000,00(2)
24
25
Rauni koje izdaju obveznici PDV-a imaju definirani izgled. Poduzea moraju ispostaviti
raun s oznakom R1 ili R2 (oznaka za obrtnike u sustavu PDV-a, iako, ako je obrtnik
obveznik poreza na dobit raun takoer ima oznaku R1).
Rauni poduzetnika u sustavu PDV-a mora imati ove elemente:
26
1200- Kupci
1) 37.500,00
1400- Pretporez
(2) 2.500,00
2.500,00 (3)
na iznos od
na iznos od
+ 250,00 kn
povrat vika
1400- Pretporez
(1)10.000,00
10.250,00 (5)
(4a) 250,00
1200- Kupci
(2) 10.000,00
27
28
Zakon o trgovakim drutvima NN br. 111/93, 34/99, 52/00 - Odluka USRH, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09 i
152/11- proieni tekst, 111/12, l.162., l. 389.
29
4697-Trokovi osnivanja
(2) 1.000,00
1400- Pretporez
(2) 250,00
250,00 (4)
4697-Trokovi tiskanja
(2) 8.000,00
1400- Pretporez
(2) 2.000,00
31
32
33
Troak sredstva koje je izgraeno u vlastitoj izvedbi jednak je troku proizvodnje sredstva
namijenjenih prodaji i utvruje se na isti nain kao troak zaliha. Iskljueni su svi interni
profiti, upravni i drugi opi trokovi osim onih koji se mogu pripisati izgradnji odnosno izradi
sredstva ili dovoenja sredstva u radno stanje.
Stjecanje zemljita
Zemljite je specifina vrsta dugotrajne materijalne imovine jer ima neogranien vijek
trajanja. Na zemljite se ne obraunava amortizacija. Ako doe do ulaganja u poboljanja na
zemljitu koje trajno poveava vrijednost zemljita, takve investicije se prikljuuju vrijednosti
zemljita.
Zemljite se knjii odvojeno od graevina na tom zemljitu. To su zasebni imovinski oblici i s
njima se u raunovodstvu postupa odvojeno. Kupoprodaja zemljita nije u sustavu PDV-a.
Promet zemljita je reguliran Zakonom o porezu na promet nekretnina6 i plaa se po stopi od
5%, te se ukljuuje u troak nabave. Osnovica poreza na promet zemljita je njegova trna
vrijednost u trenutku stjecanja koju je procjenom ovlatena utvrditi Porezna uprava. Stjecanje
zemljita biti e proknjieno prema stvarno plaenoj naknadi.
Primjer stjecanja zemljita kupnjom i ulaganje u trajno poboljanje na zemljitu
1. Poduzee je od drugog poduzea kupilo graevinsko zemljite. Prema kupoprodajnom
ugovoru vrijednost zemljita iznosi 700.000,00 kn.
2. Porezna uprava je izvrila procjenu vrijednosti graevinskog zemljita na iznos od
900.000,00 kn i odredila porez na promet nekretnina u iznosu od 45.000,00 kn.
3. Porez na promet zemljita plaen je sa iro rauna.
4. Zemljite je stavljeno u uporabu.
Knjienje u glavnoj knjizi:
0270-Zemljite u pripremi
1) 700.000,00
745.000,00 (4)
2) 45.000,00
2202-Dobavljai nekretnina
700.000,00 (1)
45.000,00(3)
0200-Graevinsko zemljite
4) 745.000,00
Zakon o porezu na promet nekretnina NN 69/97, 153/02, 22/11 i Odluka USRH NN 26/00., l. 9.
34
2202-Dobavljai nekretnina
4)4.500.000,00 4.500.000,00(1)
35
2202-Dobavljai nekretnina
4.050.000,00(1)
0270-Zemljite u pripremi
1) 300.000,00
2) 17.500,00
0200-Graevinsko zemljite
(bez zgrade)
4) 317.500,00
1000-iro raun
S= xxxx
3) 17.500,00
36
2202-Dobavljai opreme
4) 500.000,00
500.000,00 (1)
0301-Strojevi u pogonu
5) 437.000,00
546.250,00 (4)
Zakon o porezu na dobit NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, l. 12.
Pravilnik o porezu na dobit NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 61/12, 146/12, l. 22.
37
100%
Godinja stopa amortizacije = ----------------------------------------------------vijek uporabe sredstva (broj godina)
Nabavna vrijednost
sredstva
Godinja stopa
amortizacije
38
Ako sredstvo nije bilo u funkciji svih 12 mjeseci u tekuoj godina amortizacija se priznaje
samo za mjesece u kojima je sredstvo bilo u funkciji. Vrijedi slijedei obrazac:
Amortizacija
tekueg
=
razdoblja
Broj mjeseci
u funkciji
39
Broj
mjeseci
u uporabi
120.000,00 x 20%
Amortizacija tekue godine = ---------------------------------------- x 7 = 14.000,00 kn
12
40
2202-Dobavljai opreme
150.000,00 (1)
0315- Dizalica
(2) 120.000,00
Primjer obrauna i knjienja amortizacije za sredstvo koje dostie potpuni otpis prije
kraja tekue godine
S= Nabavna vrijednost opreme trgovine iznosi 60.000,00 kn, a njegova otpisana vrijednost
(akumulirana amortizacija) iznosi 52.000,00 kn.
1. Na kraju godine obraunana je amortizacija opreme trgovine po stopi od 25%.
Obraun godinje svote amortizacije:
Godinji iznos amortizacije = 60.000,00 x 25% = 15.000,00 kn
4312- Amortizacija
(1) 8.000,00
41
42
100.000,00(1)
15.000,00(2)
2200-Dobavljai zaliha
(1) 100.000,00
100.000,00 =S
2201-Dobavljai usluga
(2) 15.000,00
15.000,00=S
10.000,00(2)
1020- Blagajna
(1) 10.000,00
43
1020- Blagajna
S= XXXX
(1) 10.000,00
Za devizna novana sredstva postoji prijelazni konto 1039- Prijelazni devizni raun.
Kratkotrajna imovina
Kratkoroni vrijednosni papiri
Rije je o papirima koji dospijevaju u roku kraem od jedne godine. Knjie se na skupini
konta 112- Vrijednosni papiri. U tu skupinu pripadaju slijedee pozicije:
114- Vrijednosni papiri (kratkoroni do jedne godine)
1140- ekovi (primljeni)
1142- Mjenice (primljene)
1149- Vrijednosni papiri dani na naplatu
ekovi graana
Poduzea dobivaju ekove od graana kojima plaaju robu u maloprodaji. ek graana mora
se podnijeti trasatu (banci koja ga je izdala) na naplatu u roku od 8 dana odnosno 15 dana.
Primljene mjenice
Koristi se kao sredstvo plaanja i osiguranja plaanja. Mjenicom se neka osoba pod
mjeninom strogosti obvezuje da e platiti odreenu iznos novca. Mjeninu trabinu moe
naplatiti osoba koja je ovlateni imatelj mjenice. Mjenica je strogo formalni papir.
Knjienja poslovnih promjena u svezi s inozemnim sredstvima plaanja
Domae pravne osobe mogu kod banke otvoriti devizni raun neovisno o tome jesu li
izvoznici ili nisu. Domae pravne osobe mogu kupovati devize kod poslovnih banaka i drati
ih na svom deviznom raunu (konto 1030). Ta sredstva mogu koristiti za plaanje robe i
usluga u inozemstvu, kapitalnih transakcija doputenih zakonom, za potrebe devizne blagajne
ili za dranje na deviznom raunu radi ouvanja vrijednosti novca.
Banke ovlatene za poslove s inozemstvom mogu odobravati devizne kredite domaim
pravnim osobama radi plaanja u inozemstvo i radi polaganja na devizne raune.
103 Devizni rauni
1030 Devizni raun u domaoj banci izvozni poslovi
44
Sva knjienja na kontima glavne knjige provode se u domaoj valuti tj. kunama odnosno
kunskoj protuvrijednosti, bez obzira to se radi o inozemnim sredstvima plaanja.
Knjienje teajnih razlika
Teajna razlika je razlika koja nastaje zbog promjene teaja valuta u kunskoj protuvrijednosti
na dan podmirenja ili na datum bilance u odnosu na protuvrijednost po kojoj su prethodno
devizna sredstva bila proknjiena u glavnoj knjizi. Teajne razlike mogu biti pozitivne i
negativne.
Pozitivne teajne razlike nastaju:
a) kada je aktivni konto iskazan u knjigovodstvu po nioj vrijednosti od srednjeg teaja koji
se primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklaenja ili na dan bilance,
b) kada je pasivni konto iskazan u knjigovodstvu po vrijednosti veoj od srednjeg teaja koji
se primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklaenja ili na datum bilance,
Kada se radi o aktivnom kontu u sluaju porasta teaja knjii se poveanje stanja na kontu za
iznos teajne razlike, a protustavka je prihod od teajnih razlika.
Negativne teajne razlike nastaju:
a) kada je aktivni konto iskazan u knjigovodstvu po vrijednosti veoj od teaja koji se
primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklaenja ili na datum bilance.
b) kada je pasivni konto iskazan u knjigovodstvu po nioj vrijednosti od teaja koji se
primjenjuje na dan podmirenja, na dan usklaenja ili na datum bilance.
Ako se radi o aktivnom kontu, u sluaju snienja teaja knjii se snienje stanja na tom kontu
za iznos teajne razlike, a protustavka je troak negativne teajne razlike.
Dani kratkoroni krediti
Dani kratkoroni krediti predstavljaju kratkorone plasmane drugim poduzeima, bankama i
drugim pravnim osobama te graanima u zemlji i inozemstvu.
Obiljeja danih kratkoronih kredita:
- ne predstavljaju troak ni rashod nego odljev novca
- na dane kratkorone kredite uobiajeno se naplauje kamata
- kamata predstavlja prihod poduzea
- obraunana kamata na dani kredit ne podlijee obraunu PDV-a
Depoziti do jedne godine
Depoziti su potraivanja s temelja novanih pologa na raunima kod depozitara. Depozitari su
najee banke ili druge financijske institucije. Kratkoroni depoziti se najee ulau kod
banaka radi zarade na kamati i to na sredstvima koja trenutno nisu neophodna za poslovanje.
Depozite prati obraun kamate. Ukoliko kamatu obraunava i odobrava banka na nju se ne
plaa PDV.
Potraivanja od kupaca
Kupcima treba knjiiti potraivanja od kupca za isporuenu robu ili usluge prema
ispostavljenim fakturama. Na vrijednost isporuenog dobra ili usluge treba obraunati PDV,
ukoliko je isporuitelj u sustavu PDV-a.
45
46
75.000,00(2)
Sukladno Pravilniku o porezu na dobit u porezno priznate rashode ukljuuju se samo trokovi
vrijednosnih usklaenja potraivanja koji su provedeni sukladno l.5. st.9. i 10., odnosno:
- ako je od dospijea potraivanja do kraja poreznog razdoblja (31.12.) proteklo vie
od 150 dana,
- ako su potraivanja od kupca utuena ili se zbog njih vodi ovrni postupak,
- ako su potraivanja prijavljena u steajni postupak,
- ako je za potraivanje postignuta nagodba s poreznim obveznikom o predsteajnom
ili steajnom postupku.
Trokovi vrijednosnog usklaenja potraivanja od kupaca porezno su priznati bezuvjetno ako
su potraivanja utuena ili se zbog njih vodi ovrni postupak ili kad su prijavljena u steajnom
postupku.
Uvjetno na rok od 3 godine porezno se priznaju trokovi vrijednosnog usklaenja potraivanja
od kupaca i kad nisu utuena ako su starija od 150 dana u odnosu na datum bilance.
Kod otpisa potraivanja ili vrijednosnog usklaenja treba priznati trokove ili rashode otpisa
odnosno vrijednosnog usklaenja a ne stornirati prihod.
47
Ako postoji odreena vjerojatnost da e nenaplaena potraivanja biti naplaena putem tube
sudu onda se vrijednosna usklaenja potraivanja od kupaca ne zatvaraju dok traje ta
vjerojatnost.
Ako se potraivanje kasnije ipak naplati potrebno je zatvoriti potraivanje od kupaca sa iro
raunom i vrijednosno usklaenje (1290) s prihodom od naplaenih, a otpisanih potraivanja
(7799). U tom sluaju PDV s rauna potraivanja od kupaca knjii se na trokove, a kasnije
prilikom naknadne naplate na prihode. Prilikom knjienja naknadnog prihoda nije potrebno
stvarati poreznu obvezu jer je PDV plaen ranije.
48
4. Nakon tri pisana upozorenja kupac nije platio fakturu. Zbog toga je potraivanje
utueno na sudu i donesena je odluka o knjienju vrijednosnog usklaenja
potraivanja od kupaca.
5. Nakon poslane obavijesti kupcu da je potraivanje utueno na sudu kupac je ipak
platio fakturu u iznosu od 37.500,00 kn.
provedeno je knjienje na teret iro rauna u iznosu od 37.500,00 kn a u korist
potraivanja od kupaca,
istodobno je provedeno knjienje na teret vrijednosnih usklaenja (konto 1290), a
u korist prihoda od naplaenih, a otpisanih potraivanja (konto 7799)
6. Kupac je dodatno platio i zateznu kamatu u iznosu od 920,00 kn, (na zatezne kamate
ne obraunava se PDV jer se smatraju naknadom tete).
7.500,00 (3)
49
60.000,00 (2)
60.000,00 (1)
50
9.
RAZRED 2 - KRATKORONE I DUGORONE OBVEZE,
DUGORONA REZERVIRANJA, ODGOENA PLAANJA I PRIHODI
BUDUEG RAZDOBLJA
Obveze
Obveze su bilanna pozicija pasive. U financijskim terminima predstavljaju tue izvore
imovine. Uobiajeno se dijele na kratkorone i dugorone. Saldo na svim kontima obveza na
datum bilance treba biti potraan ili nula. Dugovni saldo, pod uvjetom da nije dolo do greke
u knjienju, treba prenijeti na potraivanja.
Specifine kategorije obveze ukljuuju:
- dugorona rezerviranja za trokove i rizike
- odgoena plaanja i prihodi budueg razdoblja
Kratkorone obveze
Obveze ije se podmirenje, raunajui od datuma bilance, oekuje u roku kraem od godine
dana.
Obveze prema dobavljaima (kratkorone) u zemlji (konto 220 )
Nastaju na temelju primljene isporuke dobara ili usluga. Knjie se na temelju primljenog
rauna (R1).
Obveze prema dobavljaima u zemlji knjie se na kontu 220 koji se ralanjuje na slijedee
skupine obveza:
2200- Dobavljai zaliha
2201- Dobavljai usluga
2202- Dobavljai opreme, postrojenja i nekretnina
2203- Dobavljai nematerijalne imovine
2204- Dobavljai iz operativnog lizinga
Navedene skupine obveza prema dobavljaima ralanjuju se analitiki i vode se za svakog
dobavljaa posebno. Uspostavlja se analitiko knjigovodstvo dobavljaa (salda konta
dobavljaa). Stanje na sintetikom kontu obveza prema dobavljaima u zemlji treba
odgovarati zbroju analitikih konta dobavljaa.
Obveze prema dobavljaima fizikim osobama (222)
Dobavljae fizike osobe ine obveznici poreza na dohodak kao to su:
- obrtnici "dohodai"
- slobodna zanimanja
- povremeni autori
- najmodavci
Ako su dobavljai-fizike osobe obveznici poreza na dohodak i obveznici PDV-a prema
naplaenim raunima (naknadama), isti ispostavljaju raune s oznakom R-2. Poduzee moe
iskoristiti pretporez tek kad raun plati.
Pretporez po primljenom raunu R-2 knjii se na kontu 1408-Pretporez koji jo nije priznat.
Konto 1408 se ne uzima u obraun saldiranja PDV-a. Kad se raun R-2 plati, pretporez se
prenosi s konta 1408 na konto 1400.
51
52
40.000,00 (2)
Dugorone obveze
To su obveze iji je rok vraanja dui od jedne godine raunajui od datuma bilance.
Obveze s osnova dugoronih zajmova
To su zajmovi koji su primljeni od drugih drutava ili graana iji je rok vraanja dui od
godine dana od datuma bilance. Knjie se na analitikim kontima konta 251. Na kontu 251
knjii se glavnica duga bez kamata. Anuiteti zajma otplauju se u vremenskim intervalima i u
iznosima koji se definiraju ugovorom i planom otplate. Obraunane kamate evidentiraju se
kao troak razdoblja na koje se odnose. Ako je zajmodavac obveznik PDV-a treba u svakom
obraunskom razdoblju za plaanje PDV-a ispostavljati raune za kamate sa zaraunatim
PDV-om.
Dugorone obveze prema kreditnim institucijama (252)
To su obveze za primljene dugorone kredite od banaka, osiguravajuih drutava i ostalih
financijskih institucija.
Obveza za primljeni kredit knjii se u iznosu glavnice bez kamata. Otplata kredita knjii se
kao smanjenje obveze (za dio anuiteta koji se odnosi na glavnicu), a dio koji se odnosi na
kamate knjii se na trokove razdoblja na koje se odnose. Na kamate koje naplauju banke i
ostale financijske institucije ne obraunava se PDV.
53
473-troak kamata
500,00(2)
54
1400-Pretporez
(3) 375,00
55
Kada se primi isporuka i konani raun od primatelja predujma, knjii se stavka imovine ili
trokova za koju je predujam dan i potraivanje za PDV iz predujma na kontu 1404 Pretporez iz predujma. Konto 1404 je prolazni konto koji e biti zatvoren prilikom zatvaranja
obveza prema dobavljau iz predujma i nema porezni uinak.
Primjer knjienja danog predujma za kupnju opreme
1. Dali smo predujam dobavljau za nabavu raunala u iznosu od 10.000,00 kn od ega
se na cijenu raunala odnosi 8.000,00 kn, a 2.000,00 kn na PDV.
2. Primili smo raun za predujam.
3. Dobavlja je isporuio raunalo i ispostavio raun na iznos od 8.000,00 kn plus
2.000,00 kn PDV-a.
4. Obveza prema dobavljau je podmirena iz predujma.
5. Saldiran je PDV, obveza nije bilo.
6. Raunalo je stavljeno u uporabu.
1000- iro raun
S xxxxxx
10.000,00 (1)
1400- Pretporez
(2) 2000,00
2.000,00 (5)
0371-Raunalo u pripremi
(3) 8.000,00
8.000,00 (6)
0311- Raunalo
(6) 8.000,00
56
225-Primljeni predujmovi
(5) 20.000,00
20.000,00 (1)
1200 Kupac
(4) 25.000,00
25.000,00 (5)
57
10.
58
Obraun nabave knjii se pomou skupine 30. Kada su sve fakture koje imaju veze s
dovoenjem na zalihe proknjiene, obraunski rauni trokova se zatvaraju i u jednom iznosu
prenose se na raun 309. Ako se materijal skladiti, trokovi kupnje evidentirani na raunu
309 prenose se na odgovarajui raun skupine 310. Ako se materijal ne skladiti, trokovi
kupnje evidentirani na raunu 309 prenose se na odgovarajui raun razreda 4.
Primjer:
1. Od dobavljaa smo primili raun za materijal koji smo stavili na zalihe na iznos od 40.000
kn + 10.000 kn PDV.
2. Primili smo od dobavljaa R2 raun za prijevoz materijala u iznosu od 1.000,00 kn +
250,00 kn PDV.
3. Napravljen je obraun nabave.
4. Materijal je zaduen na skladite.
5. Polovica materijala je izdana u proizvodnju gdje se koristi kao osnovni materijal.
3010- Fakturna vrijednost materijala
(1) 40.000,00
40.000,00 (3)
1400- Pretporez
(1)10.000,00
309-Obraun nabave
(3) 41.000,00
41.000,00(4)
59
60
1400- Pretporez
(1)4.500,00
61
11.
RAZRED 4 - TROKOVI PO VRSTAMA, FINANCIJSKI I
OSTALI RASHODI
Trokovi
Na razredu 4 knjie se trokovi tekueg razdoblja. Oni su rasporeeni i ifrirani po prirodnim
vrstama. Podjela proizlazi iz zahtjeva MRS 1 - Prezentiranje financijskih izvjetaja.
Trokove moemo podijeliti na dva naina, a rije je o podjeli po prirodnim vrstama i po
poreznom aspektu.
Podjela trokova po prirodnim vrstama:
trokovi proizvodnje
neproizvodni trokovi (opi trokovi administracije, uprave i prodaje)
Podjela trokova po poreznom aspektu:
porezno priznati trokovi
porezno nepriznati trokovi
Posebna kategorija trokova su trokovi koji umanjuju osnovicu poreza na dobit.
Knjienje trokova
Vrijednost odreene usluge ili utroka, prema ulaznim raunima i obraunima, knjiimo
dugovno prema prirodnoj vrsti troka, a potrano knjiimo obveze prema dobavljaima i
potraivanje za PDV (ukoliko je poslovni subjekt u sustavu PDV-a - dugovno knjienje) ili
razduenje odreenih skladita s kojih se izuzimaju materijali, sirovine ili drugi materijali.
Raspored trokova
Na kraju obraunskog razdoblja trokove tekue godine (trokove u razredu 4) treba
rasporediti na prijenosna konta 490 i 491.
Na konto 490 rasporeuju se trokovi za obraun proizvoda i usluga koji se prema MRS 2 Zalihe i MRS-11 - Ugovori o izgradnji mogu teretiti na zalihe proizvodnje u tijeku (konto
600) ili na vrijednost usluga u tijeku (ili nedovrenih usluga).
Rije je o trokovima proizvodnje, a to su:
- izravni rad,
- izravni materijal,
- trokovi proizvodne reije,
- specifini opi trokovi koji se prema MRS-u 2 mogu ukljuiti u troak zaliha.
Trokovi koje poduzee mora iskljuiti iz trokova proizvodnje i teretiti konto 491:
- neuobiajeni iznosi otpadnog materijala, rada i
- drugi proizvodni trokovi.
Trokovi koje poduzee ima pravo prema MRS 2 i MRS 11 ukljuiti u troak zaliha nazivaju
se USKLADITIVI TROKOVI.
62
Trokovi koje poduzee nema pravo prema MRS 2 i MRS 11 ukljuiti u troak zaliha
nazivaju se NEUSKLADITIVI TROKOVI.
11
12
Pravilnik o porezu na dobit, NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 61/12, 146/12, l.11.
Zakon o porezu na dobit, NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, l.6., st.1.
63
1400- Pretporez
(4) 4.500,00
(5) 2.000,00
64
65
66
1200 -Kupac
(2) 250.000,00
67
13.
na razred 8 i to na konto 800 Dobitak prije oporezivanja. U obrnutom sluaju, kada je saldo
konta 790 dugovni, ostvaren je gubitak koji se prenosi na konto 801 Gubitak prije
oporezivanja.
Primjer utvrivanja bruto financijskog rezultata kad je ostvaren dobitak:
1) Salda prikazana na kontima rashoda prenesi na konto 790.
2) Salda prikazana na kontima prihoda prenesi na konto 790.
3) Utvrdi financijski rezultat i prenesi ga na razred 8.
700 Trokovi prodanih proizvoda
S 1.200.000,00
1.200.000,00(1)
Nakon prijenosa dobitka ili gubitka na razred 8, razred 7 ne smije imati salda ni na
jednom kontu.
69
14.
RAZRED 8 - FINANCIJSKI REZULTAT POSLOVANJA I
SVEOBUHVATNI DOBITAK
Financijski rezultat poslovanja
Na dobitak ili gubitak prije oporezivanja treba obraunati porez na dobitak prema Zakonu i
Pravilniku o porezu na dobit. Budui da se na kontu 800 Dobitak prije oporezivanja iskazuje
raunovodstveni dobitak, a na kontu 801 Gubitak prije oporezivanja raunovodstveni
gubitak, za obraun poreza na dobit treba utvrditi porezni dobitak ili gubitak.
Za utvrivanje poreznog dobitka ili gubitka raunovodstveni dobitak bit e uvean i umanjen
za najvanije i najee stavke prema odredbama zakona i pravilnika o porezu na dobit.
Porezni e se dobitak (gubitak) utvrivati prema sljedeoj shemi:
Porezni dobitak
- umanjenja
+ uveanja
Porezna osnovica poreza na dobit
Iznos poreza na dobit rauna se tako da se porezna osnovica pomnoi sa stopom poreza na
dobit koja iznosi 20%.
Porez na dobit = Porezna osnovica x 20%
Porez na dobit knjiit e se na kontu 803 Porez na dobitak ili gubitak, a protustavka je konto
243 Obveze za porez na dobitak.
70
15.
71
16.
BRUTO BILANCA
72
17.
ZAKLJUAK
73
LITERATURA
1. Belak, V., Profesionalno raunovodstvo, Deloitte, 2006., Zagreb
2. Skupina autora, Raunovodstvo poduzetnika, RRIF 2012., Zagreb
3. Domazet, T., Meunarodni standardi financijskog izvjeivanja, Deloitte 2006.,
Zagreb
4. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, (NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00,
73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09, 22/12, 136/12)
5. Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN 149/09, 89/11, 29/12, 64/12, 146/12)
6. Zakon o porezu na dobit, (NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12)
7. Pravilnik o porezu dobit (NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 61/12, 146/12)
8. Zakon o trgovakim drutvima, (NN br. 111/93, 34/99, 52/00 - Odluka USRH, 118/03,
107/07, 146/08, 137/09 i 152/11- proieni tekst, 111/12)
9. Zakonom o porezu na promet nekretnina (NN 69/97, 153/02, 22/11- Odluka USRH
NN 26/00)
74