Francis Bacon

1. ivot i razdoblje
-roen je 22.1.1561. (London), 1576 odlazi u Pariz gdje stjee politiku naobrazbu; 1582.
nakon smrti oca vraa se u Englesku i upisuje studij prava na Gray Innu- kretao se u
krugovima odvjetnika, pravnika, politiara te pie svoj prvi spis
-Bacon je dijete kraljiinog lorda uvara velikog dravnog peata i kancelara te majke
poznate po protenstantskoj revnosti u to vrijeme (dinastija Tudor je na vlasti) te Engleska
postaje najmonija pomorska sila na svijetu
-umro je 1626. U Highgateu; suvremenici: Galilei, Bruno, Hobbes, Kepler, Descartes
-slabljenje feudalizma, jaanje graanskog stalea u doba prvobitne akumulacije kapitala ,
borba za vlast izmeu kralja, graanstva i plemstva, kralja i parlamenta filozofija zato
postavlja problem drave, drutvenog ugovora i suvereniteta
-uspostavljanjem drutvenog napretka u Engleskoj osigurava se razvoj proizvodnje i
trgovine, a dolazi i do stvaranja Engleske kao svjetskog kolonijalnog carstva
- Bacon ivi u doba sueljavanja raznih politikih i kulturnih ideja- isprepletenost znanosti i
tehnikih znanja meusobna uvjetovanost jaa interes za mehanike i tehnike metode
potrebe u raznim podrujima ivota potiu znanstveni i tehniki napredak to sve radikalno
se odraava i na drutveni i gospodarski ivot te na proirenje znanja
-engleska empiristika filozofiija je razdoblje najsnanijeg razvoja engleske filozofije od
kraja 16.st. do sredine 18.st.
-mislioci engleskog empirizma usredotoeni su na dva sredinja pitanja: PITANJE METODE
PRIRODNOZNANSTVENOG ISTRAIVANJA i PITANJE DRAVE
2. Velika obnova
Stanje znanosti nije sretno i nije mnogo uznapredovalo; ljudskom se razumu mora otvoriti
put posve drukiji negoli je bio poznat dosada i moraju se pribaviti druga pomona sredstva,
kako bi um mogao najbolje iskoristiti svoje pravo na prirodu.
-glavni problem novog vijeka je PROBLEM METODE, a namee ga razvoj same znanosti
-nova filozofija temelji se na egzaktnijoj analizi tehnikih postupaka nunost jasnoe izraza
-izbjegava se tradicionalni jezik magije, alkemije koji sadri mnotvo metafora, alegorija te
simbola predstavnici takvih nastojanja: Cornelius Agricola i Sir Humphrey Gilbert
-to je nauio od alkemije: upotreba malog broja pravila koja nisu integrirana u metodu pa on
pokuava preoblikovati alkemijska pravila za potrebe tehnikih znanosti; magiju odbacuje
(pokuava ljudski znoj zamijeniti sa nekoliko kapi eliksira)

-on se otrgnuo od te tradicije postavivi kao model za svoju novu znanost mehanika umijea,
organizirani znanstveni rad, strogu metodu koja daje jasna i jednostavna pravila za
provoenje pokusa i omoguuje napredak
- znanost je opa, javna, demokratska i suradnika, vanim izumima pridaje se boanska
ast,cijenjeno je ovjekovo gospodstvo nad prirodom koje se osniva na znanostima i
umijeima: Prirodi naime moemo zapovijedati samo ako joj se pokoravamo. pokoravati
se prirodi znai spoznati njezine zakone; u znanstvu je ljudska nadmo nad prirodom ZATO
Bacon provodi temeljitu preobrazbu znanosti koja teite ima u organiziranoj zajednici
istraivaa
-iako za ivota nije uspio ostvariti svoju ideju, ona je i dalje bila misao vodilja; u Novoj
Atlantidi opisuje utopijski san svrha zajednice znanstvenika je spoznati uzroke, otkriti
skrivena gibanja stvari, proiriti granice ljudske moi da moe proizvesti sve vrste stvari: jer
prava, istinita spoznaja jest spoznaja uzroka. Baconov veliki ugled u znanosti rezultira
osnivanjem institucija i pokretanjem publikacija koje bi prikupljale podatke npr. Engleska
(Roxal Society), niu nova sveuilita (Zagreb!!!)
-Bacon postavlja moderni ideal znanstvenog istraivanja, no da bi se taj ideal mogao ostvariti
potrebno je izmijeniti tradicionalno uenje i ponovo promisliti odnos ovjeka i prirode
Baconov prekid sa tradicijom svrha znanstvenog istraivanja jest poboljanje uvjeta
ljudskog postojanja- smatrao je da se to postie otvaranjem institucija, njihovom suradnjomvjerovao je da je nastupilo novo doba u povijesti ovjeanstva u koje se istina trai iskljuivo
od svjetla prirode, a ne od mraka starih vremena.
-upravo zato Bacon nastoji provesti obnovu koju naziva Velika obnova (Instauratio magna)
koja je trebala imati 6 dijelova, ali je samo drugi dio Novi organon dovren:
2. drugi dio VO bio je Misli i pogledi, a u dovrenom obliku Novum organum ili upute za
razrjeavanje prirode u kojem raspravlja o uinkovitoj upotrebi uma u istraivanju prirode, to
se svodi na uvianje zapreka koje se postavljaju ljudskom umu, a Bacon ih naziva idolima, na
nastojanje da se one iskorijene te da se tako konano pobolja metoda u znanosti za koju se on
zalae Bacon prevladava induktivnu metodu
- prvi zahtjev koji postavlja znanstvenoj metodi jest taj da filozof prirode ili znanstvenik treba
svoj duh oistiti od predrasuda, zabluda i obmana koje zamrauju ovjekovo razumijevanje
prirode Bacon ih naziva idolima te ih dijeli na 4 dijela- idoli su rezultat pada ljudske naravi,
istonoga grijeha; Idoli plemena imaju svoj korijen u samoj ljudskoj prirodi, uroeni su
razum je sklon brzo poopiti, precjenjivati argumente te preskoiti granice; Idoli spilje idoli
su pojedinog ovjeka, a uzrokovani su na razne naine, oni e ovjeka zatvoriti kao u spilji;
idoli trga vezani su uz ljudski govor, ovjek je bie zajednice koje komunicira sa drugima,
rijei se usvajaju prema shvaanju puka i poprimaju znaenje, otuda nastaju nesporazumi u
raspravama - zato Bacon trai uvoenje reda u rijei po uzoru na matematiku; idoli kazalita
potjeu iz raznih filozofskih sustava, a ima ih toliko koliko i dramskih djela koja su stvorila
izmiljene svjetove tri su lane filozofije:sofistika ili racionalna, empirijska, praznovjerna

-ienjem od idola ovjek postaje poput ostrugane ploe (tabula abrasa) u koju sama priroda
upisuje pojmove, ovjek se ponovno moe vratiti u prvobitno stanje prevlasti nad prirodom
ali, Bacon je svjestan tekoe uklanjanja idola steene idole teko je iskorijeniti, a uroene
nemogue - zato predlae put logike koja pomae pri sve veem prisvajanju prirode nova
logika je projekt koji se treba ostvariti kroz novi odnos ovjeka i stvarnosti to ukljuuje i
posve novo shvaanje filozofije i znanosti nova logika je organ ili instrument nove filozofije
i znanosti zato ga i naziva Novi organon, ona e izvriti ono to tradicionalna nije mogla,
nova logika prua bolje i savrenije koritenje razuma u istraivanju prirode Bacon tako
dokonava proces koji zapoinje Petrus Ramus svojom kritikom Aristotelove logike
- u predgovoru Novom organonu Bacon e se tako obruiti na grke filozofe razlika u
poimanju ovjeka, prirode i njihova meusobnog odnosa dok Rimljanima i kranskoj
civilizaciji zamjera zanemarivanje filozofije prirode te poveano bavljenje politikim
pitanjima
Platona optuuje zbog odvraanja ljudskog uma od motrenja prema kontemplaciji i zbog
mijeanja znanosti i teologije Platon kao pjesnik i otac filologa
-Aristotela krivi najvie jer je prirodnu filozofiju pokvario svojom dijalektikom te svrhu
filozofije vidi u tome to ona ovjeku nudi odgovor na sva pitanja, Aristotel zanemaruje
iskustvo smatra ga krivotvoriteljem eksperimenta
- Bacon je od Aristotela ipak prihvatio sr njegove induktivno-deduktivne teorije znanstvenog
napretka; znanost napreduje tako da se od motrenja dolazi do opih naela (ind.grana) i natrag
od opih naela do motrenja (ded.grana) Bacon otro kritizira induktivni stupanj Aristotela
jer: 1. Nekritiko, neorganizirano prikupljanje podataka znanstveni instrumenti su vani pri
eksperimentiranju; 2. Prebrzo donoenje zakljuaka ii postupno injenicama; 3. Indukcija
jednostavnim nabrajanjem- iz svojstva koja vrijede za pojedine sluajeve zakljuuje se na
vrijednost svih
- dva su prigovora deduktivnom: 1. Neprikladnost odreenja pojmova koji se pojavljuju u
silogizmu; 2. Prenaglaavanje deduktivnog postupka Bacon ne odbacuje deduktivnu
argumentaciju u znanosti, ve mu je ona vrlo vana, ali samo ako je opravdana indukcijom
- razaralaki dio njegove obnove znanosti sastoji od 3 pobijanja: ljudskog uma u njegovu
prirodnom stanju, pobijanja dokaza i pobijanja postojeih teorija, filozofija i znanosti
osnovna obiljeja: postupna i progresivna indukcija i postupak iskljuivanja
-osnova istraivanja jest sustavno skupljanje podataka po pojavama koje se istrauju
znanost kao postupno uspinjanje do vrha piramide da bi cijela zgrada znanosti, to jest,
piramida bila vrsta, njezin temelj mora biti siguran njezin temelj, to jest, osnovicu ine
povijesti prirode i pokusa koja trebaju dati to iru osnovicu
- drugo obiljeje jest postupak ekskluzije, tj iskljuivanja nakon prikupljanja podataka za
posebne povijesti, treba nai meusobne odnose injenica da bi odredili to ide , a to ne,
treba nam metoda odbacivanja ili iskljuivanja, te se radi na principu tri tabele: prva tabela je
tabela bitnosti i prisutnosti pozitivni sluajevi; druga tabela je ona odstupanja ili odsutnosti

u najbliemu negativni sluajevi ; trea tabela jest ona stupnjeva ili usporedbe sluajevi
gdje je neko svojstvo stupnjevito rasporeeno pomou tabela mogu se iskljuiti neki
meusobni odnosi injenica svi oni koji proturjee, a onda ostaju samo bitne korelacije koje
su polazite za daljnje induktivno poopavanje
-metoda iskljuivanja jest da koja Baconovoj indukciji daje prednost pred Aristotelovim
nabrajanjem koje nije pogodno za razlikovanje bitnih i nebitnih odnosa
-glavni cilj ljudskog znanstva je otkrivanje najopenitijih naela koja se nalaze na vrhu
piramide ili Baconove ljestvice aksioma to su za Bacona forme; dok je skupljanje podataka
bio posao povijesti prirode, istraivanjem tijeka prirode bavi se fizika, a istraivanjem vjenih
i nepromjenjivih forma jest predmet metafizike
- druga ljestvica piramide (fizika) odnosi se na istraivanje preobrazbe tijela jednih u druga,
otkrivanje skrivenog procesa za tijela koja su u gibanju i unutranjeg skrivenog rasporeda ili
shematizma za tijela koja miruju te konano istraivanje tvarnog ili djelatnog uzroka od 4
Aristotelova uzroka Bacon je odbacio svrni uzrok kao beskoristan u znanostima njime se
uz formalni uzrok bavi metafizika
- forme su izrazi veza meu jednostavnim prirodama ili jednostavnim svojstvima svakoj
formi odgovara jednostavna priroda
-forme su za Bacona i drugaije odreene one su zamisli ljudske due, istinska razlika,
djelatna priroda, izvor postanja, povezane su sa primarnim kvalitetama tijela
-Bacon esto govori o formama kao zakonima (drugi aforizam Novog organona) Baconovo
suprostavljanje skolastikom realizmu po kojem opi pojmovi (univerzalije) zaista i postoje;
on tvrdi postojanje samo pojedinaanih tijela i istog ina zahtijeva da se vie istrauje tvar,
isti in, zakon djelovanja ili gibanje ti zakoni djelovanja za Bacona su forme
-itav svemir gleda vie kao skup supstancija s njihovim svojstvima i meusobnim odnosima
(statiki), a manje kao tijek dogaaja koji se mogu iskazati zakonomjerno (dinamiki) u tom
je smislu veoma blizak Aristotelu iako se ne moe poistovjetiti ni sa Aristotelovim formalnim
uzrokom ni Platonovim oblicima (formama) ali ni sa zakonima u smislu moderne znanosti
otkrivanje forma nije krajnja svrha ljudskog znanstva, ve najneposredniji cilj znanosti
-krajnji cilj je povratak u iskonsko rajsko stanje ljudskog roda u kojem je ovjek vladao nad
prirodom taj povratak omoguila bi nova znanost koja bi bila u stanju kontrolirati i
iskoritavati prirodu za boljitak ovjeanstva u krajnjoj crti plan Baconove obnove znanosti
imao je moralni imperativ obnova se ne svodi samo na obnovu znanosti vei na politiku,
pravnu, dravnu, moralnu to jest na opedrutvenu moralnu obnovu koju je Bacon prikazao u
svojim nefilozofskim i neznanstvenim djelima