INTERNACIONALNI UNIVERZITET U TRAVNIKU

INTELIGENTNI TRANSPORTNI SISTEMI

Seminarski rad

Student: Ervin Custovic

Mentor:

Broj index-a: 70/10-I

Prof. dr. sc. Mirsad Kulovi, dipl.ing.

Travnik, 2012.

Sadraj
Sadraj....................................................................................................................................2
UVOD....................................................................................................................................3
1.OPI POJMOVI PROMETA I TRANSPORTA.................................................................4
2.INTELIGENTNI TRANSPORTNI SISTEMI....................................................................6
3.TEHNOLOGIJE ITS-a........................................................................................................9
3.1.Beine komunikacije..................................................................................................9
3.2.Plutajui auto podatak................................................................................................10
3.3.Sensing tehnologije....................................................................................................11
Tehnoloki napredak u oblasti telekomunikacija i informacijske tehnologije u
kombinaciji sa stanjem mikroipa, RFID (Radio Frequency Identification), i jeftini
inteligentni svjetionik sensing tehnologije imaju poboljane tehnike mogunosti koje
e olakati sigurnosne prednosti voza za inteligentne transportne sisteme na
globalnoj razini.............................................................................................................11
Infrastrukturni senzori su neunitivi (kao u-road reflektori) ureaja koji su instalirani
ili ugraeni na cesti ili u neposrednoj okolini cesta (zgrade, stupovi, znakovi) kao
obavezna ifrastruktura, i moe ih se runo iriti tijekom preventivnih izgradnja cesta
ili odravanja................................................................................................................11
3.4.Video za otkrivanje vozila..........................................................................................11
3.5.Inteligentne transportne aplikacije.............................................................................12
4.ZNAAJKE ITS-a U POBOLJANJU SIGURNOSTI U PROMETU...........................17
4.1.Sistem upravljanja incidentnim situacijama u prometu.............................................20
..........................................................................................................................................20
4.2.Ocjene poboljanja sigurnosti u prometu primjenom ITS-a......................................22
5.ZAKLJUAK...................................................................................................................23
Literatura..............................................................................................................................24

UVOD
Inteligentni transportni sistemi u prometu sve se vie nastoje uvesti u veinu
razvijenih zemalja da bi se u konanici olakalo odvijanje prometa te naravno poboljala
sigurnost odvijanja prometa. Naime, veina razvijenijih zemalja ve je uvelike uhodana sa
koritenjem ITS-a, i to ne samo u prometu. ITS je novija tehnologija koja se koristi u
raznim grana i aspektima kako bi unaprijedila i ubrzala razne sloene procese.
Interes za ITS dolazi od problema uzrokovanih prometnim guvama i sinergije
nove informacijske tehnologije za simulaciju, real-time kontrolu i komunikacijske mree.
Sigurnost i kvaliteta prometa glavni su imbenik uvoenja ove tehnologije. Smatra
se da e se potpunim uvoenjem doprinijeti smanjenju broja zastoja u prometu i ekanja, a
to je jo vanije i smanjenju broja prometnih nezgoda i stradanja.
Pri izradi rada koristila se dostupna literatura, i to ponajvie istraivaki lanci i
Internet izvor.
Rad se sastoji od etiri poglavlja. Prvo poglavlje, Opi pojmovi prometa i
transporta, daje jednostavan i kratak pregled daljnjeg istraivanja. Drugo dio, Inteligentni
transportni sistemi bazira se na pojanjavanju tehnologije ITS-a. Navedeno je kako se
definira na nekoliko naina pojma ITS-a te zbog ega je uope pokrenuto uvoenje istoga
u svijetu. Tree poglavlje, Tehnologija ITS-a, upoznaje nas s nekolicinom tehnologija koje
se ve primjenjuju u prometu i emu one slue. etvrto poglavlje, Znaajke ITS-a u
poboljanju sigurnosti u prometu, govori direktno o kvalitetnim promjenama i
poboljanjima koje su nastupile otkako se poeo uvoditi i primjenjivati ITS sistem u
prometu.

1.

OPI POJMOVI PROMETA I TRANSPORTA

Promet je prijevoz ljudi, dobara i informacija s jednog mjesta na drugo. Promet

sainjavaju: infrastruktura (ceste, eljeznika pruga, aerodromi, luke...), prometala

(cestovna vozila, eljeznika vozila, zrakoplovi, brodovi...) i operacije (svjetla, znakovi,
kontrola zranog prometa). Promet se dijeli na kopneni, zrani i vodeni promet. U kopneni
promet spada cestovni i eljezniki promet, a u vodeni spada rijeni i pomorski promet.
Promet se u transportnom inenjerstvu definira u tri razliita smisla:
1. Najiri pojam/smisao: Promet znai openito odnos meu ljudima (drutveni
promet)
2. U uem smislu: Promet spada u tzv. ekonomsko-finansijsku kategoriju (to se
odnosi na platni promet, trgovinski promet, robni i nerobni promet)
3. U najuem smislu: Promet obuhvata sve operacije i komunikacije u vezi sa
prijevozom
Prijevoz je specijalizirana djelatnost koja koristi prometne infrastrukture i
suprastrukture za proizvodnju prometne usluge. Sinonim za prijevoz je transport koji ima
gotovo identino znaenje.
Transportna ili prijevozna usluga je kretanje ljudi i dobara s jednog mjesta na
drugo. Naini transporta su zrani, eljezniki, cestovni, voda, kablovi, cjevovodi i prostor.
Transportna polja mogu se podijeliti u tri grane: transportna infrastruktura, vozila i
transportne operacije. Ona se ne moe uskladititi, sauvati ili ponuditi na tritu jer nema
materijalni oblik kao to je sluaj sa samom robnom proizvodnjom.
Temeljni elementi razvoja transporta su sredstva za rad, predmet rada i radna snaga,
odnosno sam rad.

Kroz historiju postojale su razne faze u transportnom procesu. Te se faze odnose na

nain rada i razvoj i napredovanje tehnologije za rad koja se koristi u procesima. Faze se
mogu podijeliti u etiri skupine:
1. Manualizacija- najnii stepen razvoja transportne tehnologije; u toj fazi koristi se
samo fizika energija ljudi ili ivotinja za proizvodnju prometne usluge
4

2. Mehanizacija- vee se uz otkrie parnog stroja i koritenje mehanike energije. U

toj fazi ovjek obavlja pripremne i zavrne operacije, a prijevoz se obavlja
mehaniki primjenom strojeva.
3. Automatizacija- prvi sistemi u kojima ovjek nadgleda proces koji je osmislio
4. Automatika (robotika)- dananji stepen razvoja transportnog inenjerstva- strojevi
programiraju sve ideje do realizacije. Tu se najdalje ilo u cestovnom prometu.222.
INTELIGENTNI TRANSPORTNI SISTEMI

Pojam inteligentni transportni sistem (ITS) odnosi se na napore za dodavanje

informacijske i komunikacijske tehnologije za tehnologiju prijevoza i vozila u nastojanju
da e se upravljati imbenicima koji su obino u sukobu jedni s drugima, kao to su vozila,
optereenja, i rute za poboljanje sigurnosti.
Interes za ITS dolazi od problema uzrokovanih prometnim guvama i sinergije
nove informacijske tehnologije za simulaciju, real-time kontrolu i komunikacijske mree.
Zaguenje prometa je u porastu u cijelom svijetu kao rezultat poveane motorizacije,
urbanizacija, porast broja stanovnika te promjene u naseljenosti. Zaguenje smanjuje
uinkovitost prometne infrastrukture i poveava vrijeme putovanja, zagaenje zraka i
potronju goriva.
Vladine aktivnosti u podruju ITS - posebno u Sjedinjenim Amerikim Dravama dodatno motivira i percipira potrebu za dravnu sigurnost. Mnogi od predloenih ITS
sistemi ukljuuju nadzor prometnica, koji je prioritet za dravnu sigurnost. Finansiranje
mnogih sistema dolazilo bi direktno kroz dravne sigurnosne organizacije ili uz njihovo
odobrenje. Nadalje, ITS moe igrati ulogu u brzini masovne evakuacije ljudi u urbanim
centrima, u sluajevima kao to su prirodne katastrofe ili prijetnje. Veliki dio infrastrukture
i planiranja ukljueni su sa svojim paralelama i potrebama za dravnu sigurnost sistema.
U razvijenom svijetu, migracije stanovnitva iz ruralnih u urbanizirana stanita
napredovala su drugaije. Mnoga podruja u zemljama u razvoju su urbanizirana bez
znaajnih motorizacija. U podrujima kao to su Santiago, ile i slino, visoka gustoa
naseljenosti je podran od strane multimodalnih sistema. Mali dio stanovnitva moe sebi
priutiti automobile. Automobili uveliko poveavaju zaguenja u multimodalnom
transportnom sistemu. Oni takoer proizvode znatne koliine zagaenja zraka,
predstavljaju znaajan sigurnosni rizik, i stvaraju osjeaj nejednakosti u drutvu.

Ostali dijelovi svijeta u razvoju, poput Kine, ostati e u velikoj mjeri ruralni, ali su
brzo urbanizirani i industrializirani. U tim podrujima motorizirana infrastruktura se
razvija uz motorizaciju stanovnitva. Gradska infrastruktura se brzo razvija, pruajui
priliku za izgradnju novih sistema koji sadre ITS u ranim fazama.
Inteligentni transportni sistem (ITS) se moe definirati kao upravljaka i
informacijsko-komunikacijska (kibernetska) nadgradnja klasinog sistema prometa i
transporta kojim se postie znatno poboljanje performansi, odvijanje prometa, uinkovitiji
transport putnika i roba, poboljanje sigurnosti u prometu, udobnost i zatita putnika,
manja oneienja okolia, itd. ITS ima znaenje novoga kritinog pojma koji mijenja
pristup i trend razvoja prometne znanosti i tehnologije transporta ljudi i roba tako da se
uinkovito

rjeavaju

rastui

problemi

zaguenja

prometa,

oneienja

okolia,

uinkovitosti prijevoza, sigurnosti i zatite ljudi i roba u prometu, U tom smislu

inteligentna

prometnica

predstavlja

kibernetsku

informacijsko-komunikacijsku

nadgradnju klasinih prometnica tako da se osim osnovnih fizikih funkcija ostvaruje bolje
informiranje vozaa, voenje prometa, sigurnosne aplikacije, itd.
ITS je sistem koji isporuuje usluge i informacije korisnicima putem distribuiranog
informacijskog sistema uz upotrebu suelja koje je prilagoeno korisniku ili pokretnom
objektu, bilo u okviru privatnog ili javnog sektora. Sistem ITS mora biti konvergentan i
otvoren, nudei s jedne strane primjenu razliitih tehnologija interaktivnog i
multimedijalnog obiljeja, i s druge strane jamei cjelovitost djelovanja po cijelom
geografskom

podruju, od mikrolokacija, gradova do regija, drava i kontinenata.

Osnovna svrha implementacije inteligentnog transportnog sistema je podii kvalitetu

prometovanja i transporta, poboljati iskustva vozaa i putnika, poboljati postupke vezane
za putovanja ljudi, razmjenu dobra i usluga, te poveati sveukupnu prometnu
informacijsku transparentnost. Stoga je glavni cilj izgradnje ITS-a, integracija sistema koji
e poboljati putovanja i prijevoz kroz uinkovitije i sigurnije kretanje ljudi, robe i
informacija, uz veu mobilnost, veu uinkovitost goriva i manje zagaenje okoline, tj.
sigurniji ekosistem u cijelosti. U skladu s glavnim ciljem mogu se definirati posebni ciljevi
koji poblie opisuju i pojanjavaju irinu koju obuhvataju sistemi ITS: poveavanje radne
uinkovitosti i kapaciteta transportnog sistema, poveanje mobilnosti osoba i robe,
prevencija i smanjivanje nezgoda i teta uzrokovanih transportom, smanjena potronja
energije i dugorono kontrolirana zatita okolia. Potrebno je takoer napomenuti da i
postojei prometni sistemi imaju odreena svojstva inteligencije iz same logike, jer je i
6

ovjek u pravilu dio tog sistema, ali inteligencija i komunikacija izmeu vozila i objekata
nisu kvalitetno umreene i sistemski organizirane. Osnovnu sr ITS-a ine sistemska
upravljaka i informatiko-komunikacijska rjeenja ugraena u mrenu infrastrukturu,
vozila, upravljake centre i razliite komunikacijsko-raunarske terminale. Razvoj prometa
klasinom izgradnjom infrastrukture doveli su do problema efikasnosti i zahtjeva za novim
usklaenim rjeenjima u cestovnom i drugim granama prometa, te njihovim sueljima s
lukim, eljeznikim, te logistikim i dr. prometno-transportnim sistemima.

Slika 1: Jednostavan primjer ITS-a

2.

TEHNOLOGIJE ITS-a
Inteligentni transportni sistemi razlikuju se u tehnologijama koje se primjenjuju; od

osnovnih sistema upravljanja kao to su auto navigacija, saobraajni signali kontrole,

sistemi

upravljanja

kontejnerima,

promjenljivi

prometni

znakovi,

automatsko

prepoznavanje registarskih oznaka ili kamere za praenje brzine, zatim kao to su

sigurnosni sistemi i vie naprednih aplikacija koje integriraju ive podatke i povratne
informacije iz brojnih drugih izvora, kao to su parking smjernice i informacijski sistemi,
vremenska prognoza, most za odleivanje sistema i slino. Osim toga, tehnike su se razvile
kako bi se omoguile napredno modeliranje i usporedbu s povijesnim podatcima osnovnih
podataka. Nadalje e biti opisane neke od konstitutivnih tehnologija koje se obino
provode u ITS-u.

3.1.

Beine komunikacije
Razliiti oblici beinih komunikacijskih tehnologija su predloene za inteligentne

transportne sisteme.
Radio modem komunikacija na UHF i VHF frekvencije se nairoko koristi za velik
odnosno irok raspon komunikacija. Kratkog dometa komunikacije (manje od 500 metara)
mogu se ostvariti koritenjem IEEE 802.11 protokola1, posebno TALAS. Teoretski raspon
ovih protokola moe se produiti koristei Mobile ad-hoc mrea ili umreavanje.
Za dui niz komunikacije predloeno je koritenje infrastrukturne mree, kao to su
WiMAX ( IEEE 802,16 ), Globalni sistem za mobilne komunikacije (GSM), ili 3G . Longrange komunikacije koristei ove metode su dobro uspostavljene ali, za razliku od kratkog
dometa, ove metode zahtijevaju opsene i vrlo skupe infrastrukture implementacije. Tu je
nedostatak konsenzusa u tome to bi poslovni model trebali podrati ovu infrastrukturu.

3.2.

Plutajui auto podatak

Skupina standarda 802.11 trenutano sadri est naina beine modulacije signala, koji koriste isti
protokol, a najei naini su definirani a, b i g dodatcima izvornog standarda; sigurnosne odredbe su
naknadno dodane i okupljene su u 802.11i dodatku. Ostali dodatci ove porodice (c-f, h-j, n) su servisna
podoljanja i proirenja ili ispravke prijanjih odredbi

Plutajui auto podataka (FCD), takoer poznat kao plutajui stanini podataka, je
metoda za odreivanje brzine prometa na cestovnoj mrei. Ona se temelji na prikupljanju
podataka lokalizacije, brzine, smjera kretanja i vrijemena informacije iz mobitela u vozila
koja se pokreu. Ovi podaci su bitan izvor za informacije o prometu i za veinu inteligentni
transportni sistemi (ITS). To znai da svako vozilo sa aktivnim mobilni telefonom djeluje
kao senzor za cestovne mree. Na temelju tih podataka, zaguenje prometa moe se
identificirati, putovanje, odnosno duina puta moe se izraunati, a izvjea o prometu
mogu brzo biti generiran.
Mjerenjem i analizom mree podataka, koristei triangulacija, uzorak podudaranja
ili stanica sektoru statistike - u anonimnom obliku - podaci se pretvaraju u toan protok
informacija prometa. S vie zaguenja, postoji vie automobila, vie mobitela, te stoga vie
sondi. U velegradska podruja, udaljenost izmeu antena je kraa i dakle, tonost se
poveava. Nema potrebe za gradnjom infrastrukture uz cestu, ve se samo postojea mrea
mobilnih telefona moe iskoristiti. U nekim gradskim podrujima koristi se RFID signala2
iz ETC transpondera. Tehnologija plutajuih auto podataka prua velike prednosti u
odnosu na postojee metode mjerenja prometa:

znatno jeftiniji od senzora ili kamere

vea pokrivenost: sva mjesta i ulice

bre postavljanje (bez radne zone) i manje odravanja

radi u svim vremenskim uvjetima, ukljuujui i jaku kiu

Vrijeme putovanja te podatci o autoputevima takoer se prikupljaju pomou senzora na

osnovu Bluetooth tehnologije.

RFID je tehnologija koja koristi radio frekvenciju kako bi se razmjenjivale informacije izmeu prijenosnih
ureaja/memorija i host raunala

3.3.

Sensing tehnologije
Tehnoloki napredak u oblasti telekomunikacija i informacijske tehnologije u

kombinaciji sa stanjem mikroipa, RFID (Radio Frequency Identification), i jeftini

inteligentni svjetionik sensing tehnologije imaju poboljane tehnike mogunosti koje e
olakati sigurnosne prednosti voza za inteligentne transportne sisteme na globalnoj razini.
Infrastrukturni senzori su neunitivi (kao u-road reflektori) ureaja koji su instalirani ili
ugraeni na cesti ili u neposrednoj okolini cesta (zgrade, stupovi, znakovi) kao
obavezna ifrastruktura, i moe ih se runo iriti tijekom preventivnih izgradnja
cesta ili odravanja.

3.4.

Video za otkrivanje vozila

Mjerenje protoka prometa i automatskim otkrivanjem incidenta pomou video

kamera je jo jedan oblik detekcije vozila. Budui da video sistemi za otkrivanje poput
onih koje se koriste za automatsko prepoznavanje registarskih oznaka ne ukljuuje
instaliranje bilo koje od komponenti izravno na kolovozu, ovaj tip sistema je poznat kao
"ne-nametljiva" metoda detekcije prometa. Kamere su obino postavljeni na stupove ili
konstrukcije iznad ili uz kolovoz. Veina video sistema za otkrivanje zahtijeva neke
poetne konfiguracije za "nauiti" procesor slike. To obino ukljuuje unos poznatih
mjerenja kao to su udaljenost izmeu linija ili visina kamere iznd kolovoza. Pojedini
video procesor detekcije moe otkriti promet istodobno jedne do osam kamera, ovisno o
marki i modelu.

10

3.5.

Inteligentne transportne aplikacije

Elektronska naplate cestarine (ENC) omoguuje vozilu proi kroz vrata cestarina u

punoj brzini, smanjenje zaguenja na naplatnim postajama i automatizaciju naplate

cestarine. Izvorno ETC sistemi su koriteni za automatizaciju naplate cestarine, ali novije
inovacije koristiti ih da bi se izvrilo zaguenja cijene kroz kordon zone u centru grada.
Elektronika naplata cestarine (ENC) metoda je beskontaktne naplate bez
posredovanja blagajnika, a proces naplate cestarine odvija se pomou ENC-ureaja
smjetenog na vjetrobranskom staklu vaeg vozila i antene na naplatnoj stazi. ENC-ureaj
mogu koristiti korisnici I., III. i IV. skupine vozila. Do prije nekoliko godina veina ENC
sistema temeljila se na koritenju radio ureaja u vozilu koja su se koristila za
identifikaciju vozila. Drugi sistemi koji se koriste ukljuuju barkod naljepnice,
prepoznavanje registarske ploice, infracrvena komunikacija sistema i slino.
Provoenje kamera u prometni sistem, koji se sastoji od kamere i ureaja za
monitoring vozila, koristi se za otkrivanje i identifikaciju vozila te prekoraenja
ogranienja brzine. Aplikacije ukljuuju:

Brze kamere koje identificiraju vozila koje putuje preko dozvoljene odnosno
ograniene brzine. Mnogi takvi ureaji koriste radar za otkrivanje brzine ili
elektromagnetske petlje zakopane u svakoj prometnoj traci ceste.

Crveno svjetlo kamere koje detektira vozila koja prelaze liniju

Kamere za autobusnu traku koje identificiraju vozila koja putuju u stazama

rezerviranima za autobuse. U nekim jurisdikcija, autobus trase takoer se mogu
koristiti za taksi ili slino

Kamere koje identificiraju vozila koja prelaze eljeznike prijelaze na mjestima

gdje to nije dozvoljeno

Kamere koje identificiraju vozila koja prelaze duple linije

Kamere na raskrijima; ovaj tip kamera se uglavnom koristi u gradova ili jako
naseljenim podrujima

11

Nedavno se u pojedinim dravama poelo s eksperimentiranjem s promjenjivim

ogranienjem brzine koja se mijenja s obzirom na zaguenje na cestama i slinim
imbenicima. Cilj je naravno smanjenje broja prometnih nezgoda te jednostavniji protok
prometa. Nastoji se ne raditi promjene ogranienja brzine u loim uvjetima ve da se isto
primjenjuje i regulira i u dobrim uvjetima.
Slika 2: Primjer sistema koji regulira promjenjiva ogranienja brzine kretanja po cestama

Znatan broj tekih prometnih nesrea uzrokovan je velikim brzinama vozila

neprilagoenim prometnici i trenutnim uvjetima u prometu. Stoga je kontrola brzine jedna
od najvanijih mjera za poveanje sigurnosti na cestama.
U dosadanjoj praksi veina postupaka kontrole brzine vozila temelji se na
mjerenju trenutne brzine na pojedinim takama prometnice. Na ovaj nain moe se u
odreenoj mjeri primorati vozae na sporiju vonju u blizini kontrolnih toaka, meutim
nameu se pitanja: kako osigurati uravnoteeni tok prometa na duljim dionicama
prometnice i kod vozaa stvoriti kulturu potivanja prometnih pravila i znakova
ogranienja brzine.

12

Peek3 je razvio sistem za automatsko prepoznavanje i praenje vozila koji se

izmeu ostalog koristi i za kontrolu brzine na principu detekcije vozila i mjerenja
prosjene brzine na dionicama prometnice.
Na mjernim takama vozila se detektiraju i snimaju te se vri automatsko optiko
prepoznavanje registarskih tablica. Podaci sa mjernih toaka alju se centralnom serveru
koji na osnovu podataka o vozilu, vremenu i preenom putu rauna prosjenu brzinu svih
vozila na svakoj dionici. Ukoliko je neko vozilo prekorailo maksimalnu dozvoljenu
brzinu, generira se prekraj. Obrada prekraja moe biti automatska (sistem generira kaznu
za vozaa koristei podatke iz policijske baze) ili runa (operater na Back-office raunalu).
Sistem takoer omoguava automatsko slanje podataka policijskoj ophodnji o vozilima
koja su prekoraila brzinu ili se nalaze na listi traenih vozila.
Slika 3: Princip oitavanja tabelarnih oznaka

Prednosti sistema za automatsku kontrolu prosjene brzine nad klasinim metodama:

3

Specijalizirani isporuitelj signalne opreme i proizvoda, sistema i rjeenja za automatsko upravljanje

cestovnim prometom.

13

- Mogue je kontrolirati brzinu na znatno veem podruju (proizvoljno velike

dionice)
- Vozai ne mogu izbjegavati kontrolne toke (usporavanje, obilaenje)
- Kontrola brzine se vri 24 sata na dan
- Postie se efekt ujednaenja brzine vozila na veim dionicama prometnice ime se
znatno podie sigurnost sudionika u prometu, smanjuju se guve i stres kod vozaa,
buka i zagaenje okolia
- Pravedniji nain kontrole i kanjavanja vozaa
- Automatizira se obrada prekraja i kazni

Slika 4: Princip rad

14

4.

ZNAAJKE ITS-a U POBOLJANJU SIGURNOSTI U

PROMETU
Za sistemno istraivanje prometne sigurnosti najvanije je da se dobro razumije

sloena interakcija izmeu ovjeka, vozila i ceste, odnosno prometnice. Ove su interakcije
vrlo vane kako za sigurnost i upravljanje prometom tako i za samo stvaranje odnosno
dizajniranje prometnica. Pogreno ponaanje sudionika u prometu najei su uzrok za
pojavu prometnih nesrea.

Slika 5: ITS kao nadgradnja klasinog prometnog sistema

Prouavanje ponaanja vozila i vozaa na cesti mogue je temeljiti na polaznom

modelu: voza-vozilo-okolina. Radi se o kompleksnim mehanikim, biomehanikim,
psholokim i durgim relacijama koje odreuju ponaanje promatranog dinamikog sistema
s osnovnim komponentama.
Ameriki pristup ukljuuje i politiku (u uem smislu prometnu politiku) kao
poseban utjecajni imbenik koji znaajno utjee na stanje sigurnosti u prometu. On se
ogleda kako kroz zakonodavnu i policijsko-nadzornu sastavnicu sigurnosti prometa, tako i
kao opi stav politike i drutva u cjelini prema ovom goruem problemu.

15

Neke analize upuuju da e se do znaajnih poboljanja sigurnosti u prometu doi samo

ako se ukupni stav drutva i politike elite promjeni u tom smislu.
Slika 6: Trokut sigurnosti u prometu (ukljuena politika)

Mogunosti ITS-a u poboljanju sigurnosti u prometu moe se sagledavati kroz

nekoliko tehnolokih cjelina odnosno znaajki. Osnovne, kljune cjeline mogu se svrstati u
tri skupine:
-

Sistemi vezani uz infrastrukturu (ceste, mostovi, tuneli )

Sistemi vezani uz vozila

Sistemi vezani uz kooperacije

Kao najznaajniji predstavnici prve skupine su:

Sistemi upravljanja prometom na autocestama (ramp meterinig- promjenljivi

prometni znakovi)

Detekcija incidenata u prometu

Sistemi za potporu provedbe zakona (mjerenje brzine i video zapis nedozvoljenih

radnji)

Napredni postupci upravljanja prometom na krianjima

Napredni sistemi upozorenja

Sistemi na prunim prijelazima

16

Cestovni meteo sistemi

U posljednje vrijeme pozornost znaajno privlae sistemi kojima se opremaju

vozila, a koji znaajno unapreuju sigurnost vonje. Njihova temeljna podjela je na

autonomne sisteme i sisteme namijenjene savjetu vozaa:
-

ABS anti blocking system (regulacija sile koenja)

ASS aktivni sistemi stabilizacije

AYC aktivni sistemi za kontrolu zanoenja vozila

LDWS sistemi upozorenja naputanja cestovne trake

ACS sistemi kontrole brzine i dranja odstojanja

APS automatski parking sistem

BLIS poboljanje stranje preglednosti

Danas se najznaajnija istraivanja rade u podruju kooperativnog upravljanja

vozila i njegovog okruenja (druga vozila, cestovna infrastruktura, centri voenja prometa,
krianja i dr.). U tom smislu danas su uveliko izgraeni i djelomino normirani standardi
za pojedine oblike komunikacije (V2V- vozilo s vozilom, V2R- vozilo s cestom).
Djelotvorni sistemi u ovom podruju mogu se razvrstati u sljedeim podjelama:
-

Navigacijski sistemi i sistemi putnog informiranja

Upravljanje vozilima urnih slubi

Inteligentni sistemi upravljanja brzinom

Sistemi potpore komercijalnim vozilima

Posebna se pozornost pridodaje sistemima upravljanja vozilima urnih slubi te

inteligentnim sistemima upravljanja brzinom. Oba ova sistema znaajno unapreuju stanje
sigurnosti u prometu.
Vano je istaknuti da se u svim relevantnim svjetskim studijama u mogunosti ITSa u poboljanju sigurnosti u prometu ukazuje da ITS i pripadne tehnologije nisu zamjena za
ljudski mozak i njegove sposobnosti obrade sloenih informacija, prosuivanja i
poduzimanja odgovarajuih akcija. Ove tehnologije samo poboljavaju sposobnost vozaa
da ini dobre i sigurne odluke. U tom pogledu ITS nije niti zamjena za neke druge
imbenike poput policijskog nadzora nad prometom, koji takoer bitno definiraju stanje
sigurnosti u prometu.

17

4.1.

Sistem upravljanja incidentnim situacijama u prometu

Zbog specifinog karaktera prometnih nesrea sa najteim posljedicama od

posebnog je interesa sistem upravljanja incidentnim situacijama u prometu. Upravljanje

incidentnim situacijama je koordiniran skup aktivnosti kojima se pomae unesreenima,
uklanjaju vozila i normalizira prometni tok nakon nastanka prometne nezgode ili druge
incidentne situacije kao to je kvar vozila primjerice. Brzi koordiniran odaziv policije i
drugih urnih slubi (prva pomo, vatrogasci) kljuni su zahtjevi pri nastanku prometnih
nezgoda ili drugih incidentnih situacija na prometnicama. Sistem upravljanja incidentnim
situacijama usko je vezan s drugim podsistemima upravljanja prometom u gradu, odnosno
drugim podsistemima. Idua slika prikazuje opisano stanje.
Slika 7: Integracija sistema IM (incidentne situacije)

Spaavanje stradalih u prometnim nezgodama RSIM (Rescue service incident

menagement) predstavlja jednu od traenijih implementacija ITS-a u razvijenim zemljama.
Nakon nastanka prometne nezgode iz vozila se aktivira signal (aktiviranjem zranog
jastuka ili runo) i alje do RSIM centra. Pozicija vozila se precizno utvruje preko
globalnih satelitskih pozicijskih navigacijskih sistema. Sistemi automatskog praenja i
davanja prioriteta omoguuju najbliem vozilu da najkraom rutom doe do mjesta
nezgode.

18

Proces IM ima etiri sekvencijalne faze. Detekcija je prostorno vremensko odreivanje

incidentne situacije, verifikacija je odreivanje tipa i lokacije. Sve do pojave naprednih ITS
rjeenja dominantan nain detekcije bile su redovite policijske ophodnje. Prometna policija
u pravilu koordinira aktivnosti i komunikacije do raiavanja situacije.
Slika 8: etiri faze procesa IM-a

Brze i precizne aktivnosti IM-a umanjuju

negativne posljedice kao to su ekanje,

prometno zaguenje i sekundarno izazvane prometne nezgode. Brzi dolazak medicinske

pomoi odluujui je za spaavanje ivota teko stradalih. GIS tehnologija i ekspertni
sistemi za donoenje odluka ukljueni u ITS omoguuju tonu detekciju, brz odaziv i bolju
koordinaciju razliitih organizacija ukljuenih u IM.

4.2 Ocjene poboljanja sigurnosti u prometu primjenom ITS-a

U pronalaenju rjeenja i strategija polazi se od prikupljenih podataka o nezgodama
te se razmatraju razliiti naini poboljanja sigurnosti. Poeljni output iz ove faze je skup
uinkovitih i provedenih rjeenja koja su generalno prihvatljiva. Implementacijski plan
razrauje specifine ciljeve, mjere i postupke te definira odgovornosti i rokove provedbe.
U izradi plana koriste se prometni podatci, procjene sigurnosnog rizika, financijski
zahtjevi, ljudski resursi itd. praenje implementacije plana obavlja se preko uspostavljenog
sistema nadzora uz izvjeivanje i definiranim vremenskim intervalima.
Prometne nezgode na cestama i drugim prometnicama neophodno je sistemno
prouavati tako da se razliitim nainima, mjerama i postupcima moe djelovati na
smanjenje njihova broja i njihovih posljedica. U razvijenim zemljama uestalost i
posljedice prometnih nezgoda su takve da je to bio jedan od najjaih pokretaa za uvoenje
ITS-a. postignuti rezultati u zemljama koje due vremena razvijaju ITS (SAD, Japan,
19

zemlje Europske Unije, Australija) ukazuju da su ovo danas ve zrele tehnologije. U

pojedinim studijama se ukazuje da je upravo sistemna primjena ITS-a mogunost za
znaajno poboljanje sigurnosti u prometu.

20

5.

ZAKLJUAK
Jedan od temeljnih problema savremenog svijeta je svakako promet i njegov

vrtoglav porast gotovo iz dana u dan. Samim time nastaje i potranja za razvojem sve veih
povrina za prometnice, a sukladno tome nadalje i nove tehnologije koja bi mogla
kontrolirati i voditi toliku masu.
Iz tog se razloga ITS pokazao kao idealno rjeenje za kontrolu prometnog haosa.
Kako je reeno, time se ne nastoji otkazati svrha klasinim nainima kontrole, odnosno
policijskoj slubi i slino, ve se nastoji njima pomoi. Brzina i aurnosti prenoen ja
podataka ITS sistema jednostavno je nuna stvar u svakom veem i razvijenijem
prometnom sreditu.
Novo podruje, tj. ITS, iskazuje novi pristup i primjenu naprednih upravljakih i
tehnolokih rjeenja, kojima se nastoji postii vea sigurnost, uinkovitost i pouzdanost
prijevoza,a istodobno smanjenje utjecaja na okoli i drutvo.
Uinkovitost primjene ovoga sistema oituje se najvie u brzini reagiranja kod
incidentnih situacija. Naime, u zemljama koje ve dugi niz godina primjenjuju ovaj sistem,
pokazalo se da se smanjio broj prometnih nezgoda i stradalih na prometnicama. ITS brzi i
detaljno prenosi lokacijske oznake podruja gdje se desila nezgoda te kako da najblia
jedinica za pomo stigne do site lokacije. Naroito je to uinkovito na autocestama i
cestama s velikom koliinom dnevnog prometa, prometnicama koje se teko dostupne i
slino
Mnoge zemlje i dalje vre istraivanja na ovom sistemu kako bi se isti mogao to
vie i skorije unaprijediti i poboljati, te biti pristupaan za uvoenje na sve prometnice
gdje je koliina prometa velika i zahtjeva poveanu panju. To naravno, kako je ve reeno
ne bi umanjilo i aktivnosti slubi koje vre redovite kontrole prometnica, ali bi svakako i
njima pomoglo u otkrivanju lokacija nezgode i mogunosti odlaska na teren kako bi se
unesreenima pomoglo.
Svrha je dakle omoguiti ljudima siguran i brz protok prometnicama, sigurnije
stizanje na odredite, te maksimalno izbjegavanje ekanja i stvaranja guvi i kolapsa u
prometu.

21

Literatura

1.

Cerovac, V.; Tehnika i sigurnost prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2001.

2.

upanovi, I.; Tehnologija cestovnog prometa, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet

prometnih znanosti, Zagreb, 1994.

3.

Internet izvori

22