tema broja|psihijatrija|neurologija|neuroznanost |neurokirurgija

Kanabis i psihijatrija

Dora Dujmovi, Ira Fabijani, Luka Filipovi-Gri

Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu

DOI: http://dx.doi.org/10.17486/gyr.3.1006

SAETAK: U ovom lanku donosimo rezultate najnovijih istraivanja vezanih uz posljedice koritenja kanabisa, kao i mogue primjene
u raznim medicinskim stanjima. Prikazana je mogua povezanost uivanja kanabisa i pojave psihoze i shizofrenije, kao i anksioznosti i
depresije. Kanabis se smatra jednim od rizinih faktora za ove poremeaje, iako moe dovesti do olakanja njihovih simptoma. Razmotrena
je mogua primjena supstanci dobivenih iz kanabisa u lijeenju anoreksije i olakavanju terminalnih stadija kroninih bolesti. Lijekovi na
bazi THC-a, poput dronabinola, ondje su pokazali poetne uspjehe. Posebno je obraen kanabis kao sredstvo ovisnosti, sa simptomima
koje izaziva te mehanizmom djelovanja. Naglasak je stavljen i na potrebu za revidiranjem statusa kanabisa kao rekreacijske droge, s obzirom
na njegove negativne uinke na razvoj mozga, posebice u adolescenata.

Kljune rijei: Kanabis, Psihoza, Shizofrenija, Depresija, Anksioznost, Palijativa, Anoreksija

Kad bi postojala drava kojoj je u cilju iskvarivanje vlastitih
graana trebala bi samo poticati koritenje marihuane.
Charles Baudelaire
Od sredine devetnaestog stoljea ne jenjavaju rasprave o kanabisu.
Jednima predstavlja idealan lijek za mnoge bolesti i bezopasnu
drogu, dok drugi u njemu vide prijetnju zdravlju, ali i cjelokupnom
drutvu. U ovom lanku osvrnuli smo se na neke od aktivnih sasto-
jaka kanabisa, njihov mehanizam djelovanja u mozgu, povezanost
kanabisa sa psihozom i shizofrenijom, depresijom i anksioznosti,
moguim terapijskim primjenama u anoreksiji i palijativi te me-
hanizmu ovisnosti o kanabisu.
to je kanabis i kako djeluje?
Pojam kanabis ili marihuana odnosi se na sueno lie, cvijee,
korijenje ili sjemenke biljke Cannabis sativa. Biljka sadri preko
400 kemijskih spojeva, od ega preko 60 kanabinoida. Najbolje
proueni kanabinoidi su delta-9-tetrahidrokanabinol (9-THC,
THC), kanabidiol (CBD) i kanabinol (CBN). Kemijska struktura
THC-a nalik je strukturi arahidonoiletanolamina (anandamin,
AEA), endogenog kanabinoidnog neurotransmitora. Uinci AEA
mogu biti centralni i periferni. Oni su posredovani preko 2 tipa
receptora sparenih s G-proteinom: kanabinoidni receptor 1 (CB1)
i kanabinoidni receptor 2 (CB2). CB1 receptori preteno se nalaze
u sredinjem ivanom sustavu te se veina uinaka endogenih i
egzogenih kanabinoida moe pripisati aktivaciji ovog tipa recep-
tora.1 Na periferiji nalazimo CB2 receptore koji su najbrojniji na
tonzilama, slezeni, limfocitma B iNK stanicama imunosnog sus-
tava. Kanabinoidi preko CB2 receptora mijenjaju funkcije imunos-
nog sustava: oni inhibiraju proliferativni odgovor i citotoksinost
limfocita T, sintezu protutijela, mikrobiocidnu aktivnost mak-
rofaga te smanjuju stvaranje -interferona. Uzimajui u obzir iru
sliku, moemo rei da meu fizioloke uinke kanabinoida spada
protuupalna aktivnost i imunosupresija.1
U ovom lanku su nam od posebnog interesa CB1 receptori koji
su primarno izraeni u sredinjem ivanom sustavu. U visokim
se koncentracijama nalaze u modanim putevima povezanim s
viim kognitivnim funkcijama i psihozom. Ovi putevi ukljuuju
hipokampus, prefrontalni korteks, prednji cingularni reanj, ba-
zalne ganglije, cerebelum, ali i brojne druge dijelove mozga. U
manjim se koncentracijama nalaze i u talamusu, hipotalamusu te
amigdali. Vana uloga CB1 receptora je regulacija otputanja neu-
rotransmitera u svrhu ouvanja homeostaze tako da preveniraju
prekomjernu stimulaciju neurona u sredinjem ivanom sustavu.
Lokalizirani su na presinaptikim zavrecima inhibicijskih i eksci-
tacijskih neurona, s time da dominiraju na -aminobutiratnim in-
terneuronima. Smatra se da inhibicijski neuroni posreduju veini
uinaka kanabinoida. Takoer, uinci kanabinoida ukljuuju i
indirektne interakcije s dopaminergikim sustavom. Oni potiu
dopaminergiku aktivnost u mezolimbikom sustavu nagrade. I
veina drugih sredstava ovisnosti potie aktivnost ovog sustava.3
Fizioloki uinci endogenih kao i egzogenih kanabinoida u
sredinjem su ivanom sustavu oputenost/pospanost, promjene
pamenja i viih kognitivnih funkcije, analgezija, oreksigeni uinak,
antiemetiki uinak te smanjenje intraokularnog tlaka. Psiholoki
uinci razlikuju se od osobe do osobe; najee se opisuje osjeaj
euforije ili oputenosti, a moe se javiti i anksioznost, panina
ataka, halucinacije, poremeaj koordinacije, percepcije osjeta i
vremena. Dugotrajne posljedice uivanja kanabisa na funkciju i
strukturu mozga jo su nedovoljno istraene.4 Meutim, upravo
zbog gore navedene iroke palete psiho-fiziolokihuinaka kanabis
predstavljaju plodno tlo za istraivanje mogue farmakoloke up-
orabe u lijeenju niza bolesti, od kojih samo neke spominjemo u
nastavku teksta. Osim toga, zbog svoje adiktivne prirode kanabis
je est predmet istraivanja mehanizama ovisnosti, ali i istraivanja
niza drugih tetnih uinaka za koje je moda odgovoran.
Poveznica izmeu konzumacije kanabisa i psihoze je, budui
da se kanabis u javnosti prikazuje kao nekodljiva, rekreativna
droga, ve dulje vrijeme predmet rasprave. Istraivanja pokazuju
da konzumacija kanabisa u opoj populaciji moe izazvati akutne

20|gyrus vol III br 1 | march 2015


psihotine simptome, koji prestankom konzumacije u potpunosti
nestaju, tzv. psihoza inducirana kanabisom. Dio znanstvenika
predlae da takva vrsta psihoze postane samostalan kliniki entitet,
dok drugi smatraju da se jednostavno radi o ranom znaku shizo-
frenije.5
Dobro je poznato da su u opoj populaciji uestala upotreba
kanabisa i psihiki poremeaji poput shizofrenije meusobno pove-
zani. Najuvjerljivije dokaze daju upravo longitudinalne studije na
velikim i reprezentativnim uzorcima, pri emu je ova povezanost
najizraenija u adolescenata. Naime, najvei se dio mozga aktivno
remodelira za vrijeme adolescencije, prije nego to mu sazru sve
funkcije. Ekscesivna aktivacija kanabinoidnih receptora tijekom
tog razdoblja smanjuje aktivaciju glutaminerginog pogona koji
je nuan za funkcionalno sazrijevanje prefrontalnih GABAerginih
interneurona.5 Tako posljedino ometa razvijanje mozga i rezul-
tira poveanom mogunou razvitka psihoze. Osim toga, rizik je
jo vei ako je osoba psihiki vulnerabilnija te ako je konzumacija
kanabisa redovita. S druge pak strane postoje dokazi kako neki
pacijenti sa shizofrenijom mogu imati koristi od terapije kanabi-
diolima koji predstavljaju glavni psihoaktivni sastojak kanabisa.4
Budui da tek mali postotak osoba doista razvije simptome psihoze,
postavlja se pitanje postoje li, uz ranu dob i uestalost konzumacije,
dodatni faktori koji potenciraju takvu vrstu reakcije. Mogue je
da su neki pojedinci osjetljiviji na psihogene efekte kanabisa, to
mogu zahvaliti odreenim genetikim i okolinim imbenicima.
U nedostatku tih imbenika kanabis ne mora rezultirati psihozom.
Stoga bi upravo to moglo objasniti zato veina osoba koje konzu-
miraju kanabis ne razviju psihozu. Od genetikih faktora navode
se pozitivna obiteljska anamneza psihikih poremeaja, privenst-
veno shizofrenije, i funkcionalni polimorfizam gena koji kodira
enzim katekol-O-metiltransferazu (COMT) i gena koji kodira AKT1
kinazu. Od okolinih imbenika se spominju psihike traume i
opetovana zlostavljanja u djejoj dobi kao kljuni faktori u raz-
voju psihike vulnerabilnosti koja se, u kasnijoj ivotnoj dobi, uz
konzumaciju kanabisa moe oitovati psihozom ili shizofrenijom.5
tema broja|psihijatrija|neurologija|neuroznanost |neurokirurgija
Slika 1 : prikazani
su djelovi mozga
s visokim udjelom
kanabinoidnih
receptora, za koje
se misli da su
podruje najjaeg
djelovanja THCa
Kanabis u osoba s odreenim genetikim predispozicijama i
specifinim okolinim stresorima ima moderacijski uinak u raz-
voju psihoze, no, sam po sebi nije ni dovoljan ni nuan za njezin
razvoj. Bitni faktori koji pogoduju njenom razvoju su genetika
vulnerabilnost, izlaganje kanabisu u adolescenciji, uestala konzu-
macija kanabisa i analoga kanabisa koji sadre visoke koncentracije
tetrahidrokanabinola i niske koncentracije kanabidiola.
Bez obzira na brojna nedavna saznanja koja su omoguila bolje
razumijevanje i povezivanje kanabisa i psihoze, jo uvijek post-
oje mnoge skrivene karike koje tek treba otkriti kako bi se sa
sigurnou moglo pristupiti javnosti i upozoriti je na rizike koje
sa sobom nosi konzumacija kanabisa.
Kanabis i anksioznost
Anksioznost je poremeaj karakteriziran pretjeranom zabrinutou
za budunost popraen poveanom autonomnom aktivacijom,
strahom i nervoznim ponaanjem, a esto je udruen s depresijom,
bipolarnim poremeajem te poremeajima prehrane. To je jedna
od najeih dijagnoza povezanih s uporabom marihuane. Jo tra-
ju debate je li marihuana izvor ili lijek za anksioznost. Anksioznost
je odavno definirana kao rizini imbenik za ovisnost o marihua-
ni.16 injenica da u njene uinke spada izazivanje euforije dovela
je do uporabe marihuane kao sredstva za olakavanje simptoma
anksioznosti, ali uglavnom kao oblik samolijeenja, slino kao i
uporaba alkohola. Mnogi ljudi koji pate od anksioznosti skloni
su pomijeati strah sa anksioznosti te upotrebljavati marihuanu
neprimjereno i prekomjerno. Iz tog razloga nuno je uz ovis-
nost o marihuani dokazati i lijeiti anksioznost ako ona postoji.
Istraivanje provedeno na 450 ovisnika o marihuani pokazalo je
da reduciranje anksioznosti kroz kognitivno bihevioralnu terapiju
dovodi do smanjenja uporabe marihuane, ali isto tako da smanjen-
je uporabe marihuane ne dovodi nuno do pojave anksioznosti.17
Ovi bi se rezultati mogli objasniti injenicom kako postoje i brojni
drugi faktori koji utjeu kako na pojavu anksioznosti, tako i na
ovisnost o marihuani. Dok se s jedne strane marihuana advoka-
gyrus vol III br 1 | march 2015 | 21
tema broja|psihijatrija|neurologija|neuroznanost |neurokirurgija
tira kao sredstvo lijeenja anksioznosti, primijeeno je da ima tek
skromne uinke na poboljanje stanja bolesnika.18
Nedavno istraivanje potvrdilo je da upotreba marihuane uz
druga sredstva ovisnosti poveava bazinu razinu anksioznosti i
dovodi do promjene odgovora na stres, pojaavajui otputanje
kortizola. Osim toga, tijekom apstinencije, osobe ovisne o mari-
huani prilikom zamiljanja stresnih situacija ili izlaganju znakov-
ima koji ih podsjeaju na sredstva ovisnosti od kojih apstiniraju,
izvjetavaju o jaem osjeaju udnje od osoba koje nisu ovisne
o marihuani, a ponovnim uzimanjem marihuane ta se udnja i
anksioznost dodatno intenziviraju.19 Marihuana kod redovitih
uivaoca dovodi do pojaanja negativnih emocija, kamo spada i
anksioznost uz iritabilnost.9 Nove spoznaje o dvojnoj ulozi mari-
huane u lijeenju anksioznosti nudi istraivanje koje je utvrdilo
ve poznatu injenicu da THC iz marihuane stimulira endokan-
abinoidne receptore te tako ublaava simptome anksioznosti. No
pravo otkrie je da se nedostatak najobilnijeg endokanabinoida,
2-arahidonoilglicerola (2-AG), moe nadomjestiti. To je vano
zato to njegov manjak dovodi do razvoja afektivnih poremeaja,
s kojima je esto isprepletena i anksioznost. Mnogi uivanjem
marihuane zapravo pokuavaju nadomjestiti manjak ovog neu-
rotransmitera. Tim dr. Sachina Patela uspio je dodavanjem 2-AG
obrnuti anksioznost kod mieva kojima je prethodno bio izbaen
gen za diacilglicerol lipazu (enzim koji sintetizira 2-AG). Daljnja
istraivanja ovog neurotransmitera mogla bi dovesti do njegove
farmakoloke primjene u lijeenju anksioznosti. Tako bi se izbjegle
brojne tetne posljedice koje nosi uivanje marihuane, a sprijeio
bi se i porast broja ovisnika.20
Kanabis i depresija
Povezanost depresije i konzumacije marihuane predstavlja est
predmet prouavanja. Kao i u sluaju anksioznosti, oboljeli od
depresije marihuanu konzumiraju sa svrhom ublaavanja simp-
toma. Kod mladih koji su proivjeli razvod roditelja ili imaju
obiteljsku povijest depresije postoji dvaput vea vjerojatnost da
e poeti uivati marihuanu. Zanimljivo je, pritom da konzumacija
marihuane, umjesto olakanja dovodi do pojaanja simptoma
depresije. Slian je uinak i u veterana oboljelih od PTSP-a, koji
marihuanu koriste za otklanjanje depresije i fizike boli. Pojaana
depresija ovih dviju skupina rezultat je razoaranja u djelovanje
marihuane za koju oekuju da e potpuno otkloniti njihove tegobe.
Studija koja je pokrila oko 4400 ispitanika koji su marihuanu
koristili razliito uestalo te su patili od razliitih stupnjeva depre-
sije pokazala je da se oni koji su marihuanu koristili na tjednoj
ili dnevnoj bazi osjeaju manje depresivno. Meutim, kada su
22|gyrus vol III br 1 | march 2015
znanstvenici usporedili one koji rekreativno koriste marihuanu
i one koji je koriste za medikaciju uvidjeli su da ovi posljednji
iskazuju vie simptoma depresije i somatskih potekoa. To je u
skladu s pojaanjem simptoma depresije koje se openitojavlja s
komorbiditetima. Ovo istraivanje takoer je dovelo do zakljuka
da odrasli uivaoci marihuane time ne riskiraju daljnji razvoj
depresije, ve samo mogu djelomice olakati postojeu.21S druge
strane, pokualo se marihuanu pokazati kao uzrok depresije. Lon-
gitudinalne studije, meutim ne potvruju znaajnu povezanost
uivanja marihuane i razvoja depresije, koja je tek neto izraenija
u adolescenata.22
Istrauje se i genetska pozadina povezanosti depresije i kanabisa.
Na tom je tragu istraivanje genskog polimorfizma DRD4 (gena za
dopaminski receptor). Ovaj gen i receptor koji kodira ve su otpri-
je povezani s rizikom za nastanak depresije. Ti receptori su kljuni
za komunikaciju neuralnih regija zaduenih za obradu emocija
te regulaciju protoka informacija imzeuamigdali i prefrontal-
nog korteksa. Ovo je u skladu s hipotezom po kojoj je depresija
uzrokovana nedostatkom kontrole prefrontalnog korteksa nad
amigdalama kao emocionalnim sreditem, to dovodi do nekon-
trolirane prevlasti emocija u odreivanju raspoloenja osobe, tj.
razvija se depresija. Oni koji posjeduju polimorfizam za DRD4
imaju 2.5 puta vei rizik da e razviti komorbiditet uporabe mari-
huane i depresije nego oni bez ovog gena.23, 24 Vano je znati da
depresija i uivanje marihuane ne utjeu nuno jedno na drugo,
ve, kako je gore spomenuto, mogu biti uvjetovane zajednikim
predisponirajuim faktorom neovisnim od svakoga od njih.
Kanabis i anoreksija
Anorexia nervosa psihijatrijski je poremeaj hranjenja obiljeen
samorestrikcijom hrane, neprimjerenim prehrambenim navikama
ili ritualima, opsjednutou s mravosti i iracionalnim strahom od
debljanja.25 Popraena je s iskrivljenom percepcijom vlastitog tijela
i karakterizirana dramatinim gubitkom teine (za 15 % i vie),
a pogubna u 10 % sluajeva. Dok se drugi poremeajihranjenja
mogu regulirati lijekovima, za sada je osnovni pristup anoreksiji
hranjenje, obiteljska terapija i kognitivno bihevioralna terapija.26
Istraivanje mogue terapije za ovu bolest stoga predstavlja ne-
mali farmakoloki izazov. Zato je vano istraivanje u sklopu kojeg
su 25 bolesnica s 5-godinjom dijagnozom anoreksije jedno vri-
jeme primale dronabinol, sintetiki izomer THC-a. Zahvaljujui
njemu javio se malen, ali znaajan porast tjelesne teine i to bez
znaajnijih nuspojava.27

Hipoteza Jaina dokaza
kanabis ne uzrokuje kroninu slaba
psihozu
kanabis uzrokuje shizofreniju nepouzdano
kanabis pogorava simptome jaka
psihikih poremeaja simptoma, relapsima i neadekvatnim
kanabis poveava rizik od jaka
kronine psihoze kod
vulnerabilnih pojedinaca
Tablica 1 : prikazane su hipoteze koje povezuju kanabis i psihozu, njihova vjerodostojnost te dokazi koji govore u prilog i dokazi koji osporavaju navedene hipoteze
Jedno drugo istraivanje okrenulo se upravo suprotnoj upor-
abi kanabisa. Znanstvenici su primijetili da meu uivaocima
kanabisa ima jako malo pretilih, ak i ako se izuzmu oni koji uz
kanabis konzumiraju duhan. To ih je nagnalo na pretpostavku
da kanabis na neki nain sprjeava pretilost. Istraivanje je poka-
zalo da, iako izloenost kanabisu dovodi do akutnog poveanja
apetita, dugorono uzimanje dovodi do smanjenog unosa hrane
i smanjenja tjelesne teine. Ti uinci posljedica su parcijalno
agonistikog djelovanja THC-a iz kanabisa na periferne kanabi-
noidne receptore CB1. Zbog toga THC djeluje antagonistiki pri
visokim koncentracijama endokanabinoidnih neurotransmitera
poput 2-arahidonoilglicerola koji je hiperaktivan u pretilosti. Na
taj se nain smanjuje koliina i mijenja raspored masnog tkiva. THC
takoer dovodi do smanjenja broja i desenzitizacije centralnih CB1
receptora, smanjujui tako osjeaj gladi.28 Ovo samo podcrtava
viestranu prirodu, ne samo kanabisa, ve jednog jedinog njego-
vog sastojka. Moemo se nadati da e daljnja istraivanja THC-a i
drugih kanabinoida pripomoi u lijeenju anoreksije, ali i drugih
poremeaja prehrane.
Kanabis i palijativa
Palijativna skrb je pristupkojemu je cilj poboljati kvalitetu ivota
pacijenta i njegove obitelji. Pomae u suoavanju sa smrtonos-
nim i terminalnim bolestima kroz prevenciju i ublaavanje pat-
nje, lijeenje boli i ostalo simptomatsko lijeenje te pruanje
psihosocijalne i duhovne podrke.11 Velik broj pacijenata koji
zahtijevaju palijativnu skrb onkoloki su bolesnici koji nerijet-
ko trpe neizdrivu bol. Kako je jedan od osnovnih ciljeva pali-
jativne skrbi ublaavanje patnje i boli, tako se postavlja i pitanje
upotrebe kanabisa u tu svrhu. Pokazalo se da kanabinoidi imaju
tema broja|psihijatrija|neurologija|neuroznanost |neurokirurgija
ZA PROTIV
psihoza sama po sebi moe dovesti do Mnoge studije dokazale su poveani
konzumacije kanabisa rizik od nastanka psihoze
konzumacija kanabisa prethodi shizo- incidencija shizofrenije ne raste
freniji o emu govori velik broj studija oekivano s porastom konzumacije
kanabisa
kanabis je povezan s pogoranjem Kanabidioli dokazano umanjuju
simptome kod osoba oboljelih od
uinkom terapije kod osoba oboljelih od shizofrenije
shizofrenije
pacijenti oboljeli od shizofrenije su
vulnerabilni i stoga podloni psihozi
induciranoj kanabisom
u sluaju pacijenata oboljelih od shizofrenije, konzumacija kanabisa ne predstavlja
bolest se javlja 2 do 3 godine ranije kod uvijek rizini faktor za konverziju u
osoba koje su u svom ivotu konzumirale psihozu kod vulnerabilnih pojedinaca
kanabis
slino djelovanje na ublaavanje boli kao i opioidi. Budui da
kanabinoidni CB1 receptori djelovanje ostvaruju u neuronskim
putovima koji se djelomino preklapaju s onima na koje djeluju
opioidi, smatra se da kanabinoidi i opioidi imaju sinergistiko ili
aditivno djelovanje na ublaavanje boli. Dokazano je da kanabi-
noidi imaju dobar uinak na ublaavanje neuropatske boli, ali
neto slabiji uinak na nociceptivnu bol; jednako tako, korisni su u
lijeenju bolesnika s jakom, perzistirajuom tumorskom boli koja
ne odgovara na terapiju opioidima.12 Iz perspektive farmakologije,
kanabinoidi su kao lijekovi sigurniji od opioida i mogli bi se u pali-
jativnoj medicini koristiti samostalno ili u kombinaciji s niskim
dozama opijata, kako bi pacijentima na dugotrajnoj terapiji opi-
jatima umanjili uestalost njihovih nuspojava i kako bi se smanjila
smrtnost uzrokovana opijatima.13 Drugi esti problemi s kojim se
susreu pacijenti su munina i povraanje kao nuspojava kemoter-
apije ili simptom osnovne bolesti. Veoma je zahtjevno procijeniti
prevalenciju ovih dvaju simptoma zato to ne postoje objektivna
mjerila za muninu i povraanje te to studije nisu uniformne
(neke u obzir uzimaju samo muninu, neke muninu i povraanje).
Slino je i s dokazima o uinkovitosti kanabinoida u sprjeavanju
munine i povraanja. Postoje podaci o uinkovitosti kanabinoida
u sprjeavanju kemoterapijom induciranog povraanja i sindroma
anoreksije-kaheksije, ali o njihovoj uinkovitosti u palijativnoj
skrbi vrlo je malo podataka.14 Dronabinol i nabilon (sintetski
THC, u upotrebi u SAD-u i Kanadi) korisni su za lijeenje munine
i povraanja povezanih s kemoterapijom i anoreksije povezane
s gubitkom tjelesne mase kod bolesnika sa sindromom steene
imunodeficijencije. Iako postoje jasne indikacije za upotrebu ova
dva lijeka, njihove nuspojave i nedovoljno istraena sigurnost za-
sigurno su zapreka u propisivanju ovih lijekova u navedene svrhe.15
Dugotrajne posljedice upotrebe kanabisa ili kanabinoida nisu u
gyrus vol III br 1 | march 2015 | 23
tema broja|psihijatrija|neurologija|neuroznanost |neurokirurgija
potpunosti istraene, ali zbog prirode palijativne njege ta injenica
ne bi trebala sprijeiti njihovu upotrebu, ako za to postoje potreba
i viestruke koristi po pacijenta.
Ovisnost o kanabisu
U iroj populaciji kanabis jo uvijek uiva status lake, rekreacijske,
droge. Takva stajalita potjeu jo iz devetnaestog stoljea, a jedan
od razloga zato su toliko ukorijenjena je i taj da se znanstvena
zajednica do prije 40 godina uglavnom bavila djelovanjem tekih
droga, ostavljajui tako dojam da je sve reeno o kanabisu istinito.
Meutim, nije. Brojna istraivanja na ljudima i ivotinjama pro-
vedena od 80-ih do danas dokazuju ovisnike uinke kanabisa.
Jo 1984. godine Mendelson i njegovi suradnici pokazali su da se
kanabisni apstinencijski sindrom oitujenemirom, anksioznou,
disforijom, iritabilnou, nesanicom, anoreksijom, tremorom
miia te pojaanim refleksnim i autonomnim rakcijama, npr.
poviena srana frekvencija, krvni tlak, znojenje i uestaliji proljevi.
Simptomi se javljaju 10 sati nakon poetka apstinencije, a vrhunac
doseu nakon 48 sati.7 Takva apstinencijska kriza slina je krizama
povezanim s uivanjem drugih sredstava ovisnosti, poput duha-
na, alkohola, nikotina itd.i obino se javlja nakon intenzivnog
uivanja kanabisa kroz dulje vrijeme, tj. svakodnevno ili skoro
svakodnevno uivanje kroz vie mjeseci. Gore navedeni simptomi
uvrteni su u DSM IV i V kriterije za apstinencijski (withdrawal)
sindrom. On je samo jedan od kriterija koji potvruju ovisnost
o kanabisu, a osim njega to su i: opetovana uporaba kanabinoida
koja ukljuuje jaku elju za uzimanjem droge, potekoe u kontroli
uzimanja, nastavku uzimanja unato tetnim uincima, davanje
prednosti uzimanju droge pred drugim aktivnostima i obvezama
i poveana tolerancija.8 Osim vanjskog ispoljavanja ovisnosti bro-
jne studije proniknule su u fizioloke, biokemijske, neuroanatom-
ske i genetike mehanizme njenog nastanka. Takoer, provedena
su istraivanja koja su pokazalada ovisnici o marihuani pokazuju
manje pozitivnih i vie negativnih emocija u odnosu na kontrolne
24|gyrus vol III br 1 | march 2015
Slika 1. Prika-
zan je algoritam
ovisnosti inter-
akcije kanabisa,
genskog naslijaa
i okolinih stresora
u izazivanju
psihoze
skupine iz zdrave populacije. Nadalje, naruene su im motivacija
i percepcija nagraivanja (jer kanabinoidi iz kanabisa ometaju
djelovanje endogenih kanabinoida odgovornih za sustav nagra-
da u mozgu), a takoer pokazuju izraeniju iritabilnost i reakcije
na stres. Pri nastanku ovih simptoma kljunu ulogu igra utjecaj
marihuane, tj. njezinih sastavnica koje dovode do desenzitizacije
dopaminskih receptora i njihovih unutarstaninih glasnika. Taj
utjecaj najznaajniji je u ventralnom strijatumu - glavnoj regiji
ukljuenoj u sustav za nagraivanje. Kod ovisnika o marihuani
odgovor ovog sustava, bilo na podraaj endogenim dopaminom
ili marihuanom, je oslabljen, zbog ega je osoba uznemirena, ner-
vozna, iritabilna i preteno negativnih emocija. Nemogunost
namirivanja sustava nagrade, tj. postizanja zadovoljstva dovodi
do poveane potrebe za jo jaim supstancama i eim uziman-
jem, to dovodi do propagacije ovisnosti.9 Osim desenzitizacije i
smanjivanja broja dopaminskih i kanabinoidnih receptora doku-
mentirane su i promjene u genskoj ekspresiji, pri emu su identi-
ficirane i specifine molekularne mete djelovanja kanabisa. Jedna
takva meta je Penk (proenkefalinski) opioidni neuropeptidni gen
u Nucleus accumbensu, jo jednim vanim modanim centrom
za motivaciju. Svi navedeni mehanizmi djelovanja kronine up-
orabe kanabisa neizbjeno utjeu na plastinost aktivnih sinapsi,
njihovo remodeliranje te neuralnu morfologiju. U adolescenata
se to vidi u obliku morfolokih abnormalnosti amigdala i pre-
frontalnog korteksa, a u dugotrajnih, tekih ovisnika dolazi do
mikrostrukturnih promjena povezanosti aksonskih vlakana u
hipokampusu, korpus kalozumu te komisuralnim vlaknima.10 U
oekivanju novih saznanja, a imajui sve navedeno u vidu, nuno
je pristupiti temeljitoj redefiniciji statusa marihuane u drutvu.
Zakljuak
U jeku porasta broja korisnika kanabisa vano je osvrnuti se
na to je mogue vie aspekata ovog sredstva ovisnosti. Vanost
njegova prouavanja naglaava i injenica da je od 1980. godine
 tema broja|psihijatrija|neurologija|neuroznanost |neurokirurgija

za 10 % porastao udio THC-a u kanabisu dostupnom na ulici. U
naem lanku koncentrirali smo se na samim svojstvima kanabisa
i nekoliko komorbiditeta s kojima se njegova zlo/uporaba esto
povezuje, bilo kao mogui uzrok, bilo kao lijek. Kanabis je sam po
sebi psihoaktivno sredstvo ovisnosti, koje po prestanku uivanja
izaziva apstinencijski sindrom slian onome kod uivanja alkohola
ili cigareta, a pojaava i udnju za drugim sredstvima ovisnosti. Sve
to poziva na ozbiljnije preispitivanje uporabe kanabisa. Meutim,
postoje stanja kada izazivanje ovisnosti nije vano. Takva su stanja
terminalni stadiji mnogih bolesti, gdje je dokazano da kanabinoidi
dobiveni iz kanabisa mogu olakati kroninu bol i umanjiti nuspo-
jave kemoterapije poput povraanja i anoreksije. Osim ovisnosti,
kanabis je, uz prisustvo genetskih i okolinih predisponirajuih
faktora, znaajan rizini faktor za razvoj psihoze i shizofrenije.
Depresija i anksioznost predstavljaju rizine faktore za uzimanje
kanabisa jer akutno ublaava simptome ovih poremeaja. No dok
je kanabis rizini faktor za razvoj anksioznosti, slina povezanost
i za depresiju jo nije dokazana. Stvar se dodatno komplicira
bliskou ova dva poremeaja koji se redovito javljaju zajedno. Kao
lijek, kanabis, odnosno njegov sastojak THC, moda je mogue
primijeniti u lijeenju anoreksije nervoze i, paradoksalno, preti-
losti. Ono to je mogue zakljuiti iz ovog lanka i u njemu spo-
menutih radova je sljedee: Kanabis kao sredstvo ovisnosti postaje
sve opasniji i moniji, a sve vie njegovih tetnih uinaka izlazi
na vidjelo. Posebno su ugroeni adolescenti koji sve vie koriste
kanabis, a upravo njihov mozak koji se jo razvija kanabis moe
najozbiljnije otetiti. Veina pozitivnih uinaka nije povezana s
kanabisom u cjelini, ve s pojedinim kemijskim spojevima koje
on sadri (THC, kanabidiol), a koji izolirani mogu posluiti kao
lijekovi za brojna stanja u medicini. Slino kao kod kore vrbe ili
imele, iji se sastojci odavno koriste u farmakoloke svrhe, i kanabis
e sigurno nai svoju primjenu kao izvor mnogih korisnih spojeva.
Meutim, njegovu rekreativnu primjenu treba obeshrabriti zbog
oitih tetnih posljedica na mentalno zdravlje.

Literatura:
1. The Cannabis-Psychosis Link: Mind Your Mind June 27, 2012 | Schizophrenia, Addiction, Alcohol Abuse, Psychotic Affective
DisordersBy Marie-josee Lynch, MD, Rachel A. Rabin, MSc, and Tony P. George, MD, FRCPC
2. Expression of Central and Peripheral Cannabinoid Receptors in Human Immune Tissues and Leukocyte Subpopulations
Sylvaine Galigue1, Sophie Mary1, Jean Marchand1, Danielle Dussossoy1, Dominique Carrire1, Pierre Carayon1, Monsif Bou-
aboula1, David Shire2, Grard LE Fur3 andPierre Casellas1,*Article first published online: 3 MAR 2005 DOI: 10.1111/j.1432-
1033.1995.tb20780.x European Journal of Biochemistry, Volume 232, Issue 1, pages 5461, August 1995
3. Research Report Series, Marijuana, National Institue on Drug Abuse, NIH Publication Number 12-3859, Printed October 2002
4. Cannabis, synthetic cannabinoids, and psychosis risk: What the evidence says, Current psychiatry (2011), Vol.10, No.9
5. Cannabis and psychosis: Have we found the missing links?, Preeti Parakh, Debasish
a. Basu, Asian Journal od Psychiatry 6 (2013), 281-287
6. http://medicalmarijuana.procon.org/view.answers.php?questionID=000226
7. Psychiatrtic effects of cannabis, Andrew Johns, Brithis Journal of Psychiatry, (2001), 178, 116-122
8. http://apps.who.int/classifications/icd10/browse/2010/en
9. Decreased dopamine brain reactivity in marijuana abusers is associated with negative emotionality and addiction
severity, Nora D. Volkowa,b,1, Gene-Jack Wanga, Frank Telanga, Joanna S. Fowlerc,1, David Alexoffc, Jean Logand, Millard
Jaynea, Christopher Wonga, and Dardo Tomasia Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of
America, vol. 111 no. 30, Nora D. Volkow, E3149E3156, doi: 10.1073/pnas.1411228111
10. Fratta W, Fattore L. Molecular mechanisms of cannabinoid addiction, Curr Opin Neurobiol (2013), http://dx.doi.
org/10.1016/j.conb.2013.02.002
11. http://www.who.int/cancer/palliative/definition/en/
12. W. Hall, C. J. MacDonald, D. Currow, Cannabinoids And Cancer: Causation, Remediation, and Palliation Lancet Oncol
2005;6:35-42
13. G.T. Carter, A.M. Flanagan, M. Earleywine, D.I. Abrams, S.K. Aggarwal, L. Grinspoon Cannabis in Palliative Medicine:
Improving Care and Reducing Opioid-Related Morbidity Am J Hosp Palliat Care published online 28 March 2011 DOI:
10.1177/1049909111402318
14. P. Glare, J. Miller, T. Nikolova, and R. Tickoo, Treating nausea and vomiting in palliative care: a review, Clinical Inter-
ventions in Aging, vol. 6, no. 1, pp. 243259, 2011.
15. L.M. Borgelt, K.L. Franson, A.M. Nussbaum, G.S. Wang The pharmacologic and clinical effects of medical cannabis

gyrus vol III br 1 | march 2015 | 25

tema broja|psihijatrija|neurologija|neuroznanost |neurokirurgija

Pharmacotherapy 2013 Feb;33(2):195209.

16. Am J Addict. 2014 Nov-Dec;23(6):598-603. doi: 10.1111/j.1521-0391.2014.12150.x. Epub 2014 Sep 7. Cannabis and related impair-
ment: the unique roles of cannabis use to cope with social anxiety and social avoidance.Buckner JD1, Zvolensky MJ.
17. Psychiatry Res. 2010 Aug 15;178(3):493-500. doi: 10.1016/j.psychres.2009.10.010. Effect of anxiety on treatment presentation
and outcome: results from the Marijuana Treatment Project.Buckner JD1, Carroll KM.
18. Int J Drug Policy. 2013 Nov;24(6):511-6. doi: 10.1016/j.drugpo.2013.08.010. Epub 2013 Sep 9. Cannabis for therapeutic pur-
poses: patient characteristics, access, and reasons for use.Walsh Z1, Callaway R2, Belle-Isle L3, Capler R4, Kay R5, Lucas P6,
Holtzman S7
19. Stress system changes associated with marijuana dependence may increase craving for alcohol and cocaine Helen C.
Fox1,*, Keri L. Tuit2 andRajita Sinha2 Article first published online: 28 DEC 2012, DOI: 10.1002/hup.2280 Human Psychophar-
macology: Clinical and Experimental, Volume 28, Issue 1, pages 4053, January 2013
20. Genetic Disruption of 2-Arachidonoylglycerol Synthesis Reveals a Key Role for Endocannabinoid Signaling in Anxiety
Modulation Brian C. Shonesy 6, Rebecca J. Bluett6, Teniel S. Ramikie, Rita Bldi, Daniel J. Hermanson, Philip J. Kingsley, Law-
rence J. Marnet, Danny G. Winder, Roger J. Colbra, Sachin Patel, Cell Reports, Volume 9, Issue 5, p16441653, 11 December 2014
21. Decreased depression in marijuana users, Thomas F. Densona, Mitchell Earleywineb, Addictive Behaviors Volume 31,
Issue 4, April 2006, Pages 738742
22. Cannabis and depression: An integrative data analysis of four Australasian cohorts L. John Horwooda, David M. Fer-
gussona, Carolyn Coffeyb, George C. Pattonb, Robert Taitc, Diana Smartd, Primrose Letchere, Edmund Silinsf, Delyse M.
Hutchinsonf Drug and Alcohol Dependence, Volume 126, Issue 3, 1 December 2012
23. Association study of polymorphisms in the promoter region of DRD4 with schizophrenia, depression, and heroin
addiction, J.H. Laia, Y.S. Zhua, b, Z.H. Huob, R.F. Suna, B. Yua, Y.P. Wanga, Z.Q. Chaia, S.B. Li, Brain Research, Volume 1359, 4
November 2010, Pages 227232
24. Dopamine receptor (D4) polymorphism is related to comorbidity between marijuana abuse and depression, Leonardo
Bobadillaa, Jamie Vaskeb, Kia Asberg, Addictive Behaviors, Volume 38, Issue 10, October 2013, Pages 25552562
25. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (Fifth ed.). American Psychiatric Association (2013). Arlington,
VA: American Psychiatric Publishing. pp. 525. ISBN 978-0-89042-555-8.
26. Temeljna i klinika farmakologija, jedanaesto izdanje, Bertram G. Katzung, Susan B. Masters, Anthony J. Trevor, Medi-
cinska naklada, Zagreb, 2011.
27. Dronabinol in severe, enduring anorexia nervosa: A randomized controlled trial Alin Andries MD1,*, Jan Frystyk2,3,
Allan Flyvbjerg2,3 and Ren Klinkby Stving1, International Journal of Eating Disorders, Volume 47, Issue 1, pages 1823,
January 2014
28. Cannabis and 9-tetrahydrocannabinol (THC) for weight loss? Bernard Le Folla, b, c, Jose M. Trigoa, Keith A. Sharkeyd,
Yann Le Strata, e, f, g, Medical Hypotheses, Volume 80, Issue 5, May 2013, Pages 564567

Cannabis and Psychiatry

abstract: In this article we address the results of the most recent studies dealing with the consequences of cannabis use, aswell as pos-
sibilities of its therapeutic effect in different medical indications. A likely connection between cannabis exposure and increased risk of
psychosis, schizophrenia, depression and anxiety has been exposed. Despite being one of the risk factors for these dissorders, cannabis
can also alleviate their symptoms. Substances derived from cannabis may prove effective in treating anorexia, and in easing chronic pain
in terminal phases of chronic disease. Some medications based on THC, like dronabinol, already show promising results. We also payed
attention to cannabis as an addictive drug, along with its symptoms, and mechanism of action. Given the hazardous effects of cannabis
on mental health, espetially in adolescents, there is a need for a revision of its status of a recreational drug.

key words: Cannabis, Psychosis, Shizophrenia, Depression. Anxiety, Palliative care, Anorexia

26|gyrus vol III br 1 | march 2015