Professional Documents
Culture Documents
Betonski Mostovi - Donji Stroj
Betonski Mostovi - Donji Stroj
Konstrukcijski oblici upornjaka i stupova mogu biti vrlo raznoliki, a za potrebe skripte odabrani su
karakteristini, kao polazita za daljnju razradu.
Potpore rasponskih sklopova mostova, upornjaci, stupovi i piloni (Sl 15) imaju zadau da:
- prenesu na temeljno tlo sva optereenja
- prenesu na temeljno tlo dodatne sile koje se pojavljuju uslijed djelovanja prednapinjanja, promjene
temperature i sl.,
- omogue uzdune pomake rasponske konstrukcije i vlastite pomake od djelovanja temperature,
prednaprezanja, skupljanja i puzanja, bez dodatnih sila u konstrukciji, ili s dodatnim silama, koje se
mogu dokazati i preuzeti,
- omogue deformacije rasponske konstrukcije i vlastite deformacije bez dodatnih sila u konstrukciji, ili s
dodatnim silama, koje se mogu dokazati i preuzeti
Nadalje, potpore moraju biti sigurne i trajne prilikom koritenja, a jednostavne i racionalne u izvedbi. Kao
bitan element slike mosta, potpore trebaju biti dobro oblikovane.
UPORNJACI
Upornjak je mjesto na kojemu se odvija prijelaz s terena (najee s nasipa) na most. S jedne strane upornjak
predstavlja potporni zid pristupnog nasipa, a s druge oslonac rasponskog sklopa. Ve u poetku razrade treba
nastojati da upornjak bude stabilna figura, odnosno da ne doe do opasnosti od prevrtanja.
13
MOSTOVI
14
MOSTOVI
U sva tri sluaja izmjere krila moraju biti takve da onemogueg slijeganja ili osipanja nasipa. Vea krila
mogu imati vlastite temelje, dok manja mogu biti samo upeta u zid upornjaka (ovjeena krila).
Krila velike duljine i krila na slabom tlu valja odvojiti od upornjaka i izvesti na vlastitim temeljima, kako ne
bi bila izloena velikim momentima upetosti ili prevelikim pomacima uslijed zakretanja upornjaka.
PRIJELAZNA PLOA ima zadau omoguiti to neprimjetniji prijelaz s tvrde podloge na kojoj se nalazi
zastor na mostu, na podatnu podlogu, koju tvori nasip otvorene prometnice.
Nasip se iza upornjaka slijee vie nego rasponski sklop pa moe nastati udarna rupa, odnosno stepenica koja
se mora popuniti. Prijelazna ploa sprjeava ovu denivelaciju prometne plohe iza zida upornjaka uslijed
diferencijalnog slijeganja nasipa.
LEAJNA KLUPA ojaani gornji dio zida upornjaka, izvodi se kao greda skrivena u zid kod masivnih
upornjaka ili visoka greda kod upornjaka s proputenim nasipom. Na leajnoj klupi ureuje se prostor za
leaje, a kod velikih mostova i hodnik za reviziju leaja i ulaz u rasponski sklop.
NASIP nasip iza upornjaka je integralni dio mosta pa ga valja urediti tako da ne doe do oteenja sklopa
usljed neplaniranog slijeganja. Projektant mosta definira pokose, nain izvedbe i zbijanja, gradivo, oblogu, a
osobitu panju mora obratiti na drenau i odvodnju nasipa iza upornjaka. Nagib pokosa nasipa obloenog
kamenom je 1:1, za uobiajena tla uz zatravnjenje iznosi 1:1,5, a za sipka tla 1:2. Stabilnost nasipa dodatno
jami izvedba berme iroke 1 m (sl. 20).
15
MOSTOVI
16
MOSTOVI
Na slici 21 dan je prostorni prikaz dijelova jednog klasinog i jednog minimalnog upornjaka. Posebnu panju
treba obratiti na konzolu na krilu upornjaka: poloaj pjeake staze odreuje ukupnu irinu upornjaka.
a) klasini upornjak
KRILO
PR.PLOA
NASIP
ZIDI
ZID UPORNJAKA
TEMELJ
PODLONI BETON
KRILO UPORNJAKA
PRIJELAZNA PLOA
ZIDI UPORNJAKA
ZIDI MASKA
LEAJNA GREDA
b) minimalni upornjak
STUP UPORNJAKA
TEMELJ
PODLONI
BETON
Na slici 22 prikazani su nacrti klasinog armiranobetonskog upornjaka za manji most preko vodene prepreke.
Ovakav tip potpore odabran je zbog znaaja prometnice (radi se o autocesti) i opasnosti od eventualnog
podlokavanja.
U nastavku su prikazani osnovni nacrti dvaju upornjaka s proputenim nasipom (Sl. 23 i 24). Prvi je u
monolitnoj izvedbi, dok je drugi montanog sustava, kakav se esto primjenjuje u Hrvatskoj. Rjeenje sa
slike 24 podrazumijeva solidnu oblogu nasipa protiv erozije. Ovakvi upornjaci ee se izvode na
prometnicama nie kategorije i na nadvonjacima.
Na slici 25 prikazan je jedan upornjak sloenog oblika sa zakrivljenim krilima, oblikovan tako jer je
neposredno iza mosta raskre. Vidljivi dio zida upornjaka obloen je kamenom, a nasip ispred upornjaka
ojaan je da zatiti most od erozije uslijed teenja rijeke.
17
MOSTOVI
Masivni upornjaci veeg sanduastog mosta sadre prostorije za reviziju leaja i prijelaznih naprava, a kroz
njih se rjeava i ulaz u sklop. U upornjaku se rjeavaju i ahtovi za instalacije koje prolaze mostom.
18
MOSTOVI
19
MOSTOVI
STUPOVI
Stupovi mostova se oblikuju ovisno o potrebnoj visini, vrsti i broju oslonaca rasponskog sklopa, te o
mogunostima temeljenja. Jednostavni oblici poprenog presjeka stupa (puni tapovi ili zidovi - stijene)
olakavaju izvedbu uz povean utroak gradiva, dok sloeniji oblici (uplji) ostvaruju veu krutost (vei
moment inercije) uz isti utroak gradiva, ali i povean utroak izvedbe (koritenje unutarnje oplate).
Veina stupova i stupita sastoji se od temelja, tijela stupa (ako se stup sastoji od vie tijela, odnosno
pojedinanih stupaca, zovemo ga stupitem) i oslonakog dijela pri vrhu, koji je esto proiren.
Bitno se razlikuju stupovi optereeni primarno vertikalnom silom i oni koji moraju preuzeti i momente
savijanja (unutarnje sile u stupu ovise o nainu oslanjanja). Popreni presjek tijela samog stupa uglavnom se
ne mijenja po visini, osim kod visokih stupova ili stupova u vodotoku. Visoki se stupovi mogu suavati
prema vrhu, dok se djelovi u vodi esto proiruju zbog zatite od abrazije rijenim nanosom, udara leda ili
plovila.
I stupovi i upornjaci pri vrhu zavravaju leajnim kvadrima koji slue preciznom postavljanju leaja
rasponskog sklopa. Broj i raspored oslonaca rasponskog sklopa esto diktira izmjere leajne plohe na vrhu
stupa znatno vee od potrebnog presjeka samog stupa. U tom sluaju vrh se proiruje naglavnom gredom.
Naglavnica stupa slui i kod izvedbe, primjerice kao oslonac skele te kod izmjene leaja. Kada se
pojedinana tijela stupova povezuju u stupita, takoer se to ini naglavnicom. Oblik stupa ovisi i o vrsti
temelja; primjerice temeljni piloti mogu se produljiti van tla i postati stupovi.
Kod mostova okvirnog sustava stupovi mogu biti upeti u rasponski sklop, ili im se pri vrhu formira armirano
betonski zglob.
Ukoliko se ne radi o izrazito visokom objektu, preporua se da vitkost stupova bude manja od 70 ( < 70 ),
to se moe brzo i jednostavno provjeriti prema sl. 26. Osnovna naela oblikovanja stupova biti e izloena
kroz primjere.
li I min
= , li =duina izvijanja, i= , polumjer tromosti
i A
I min najmanji aksijalni moment tromosti presjeka, A povrina presjeka
20
MOSTOVI
a a a I min
imin = imin = imin = i=
12 12 64 A
Slika 26 Polumjeri tromosti poprenih presjeka. Duljina izvijanja stupa ovisi o rubnim
uvjetima, vrsti temelja i oslonca pri vrhu, a obino je u granicama izmeu h i 2h.
Slika 28 a) Novi most preko Drave kod Belia, raspored i temelj stupa 6.
21
MOSTOVI
Slika 28 b) Stup u vodotoku oblikovan kao masivni zid, primjer stupa na novom mostu preko Drave
kod Belia. Ovaj stup se nalazi izmeu sredinjeg mosta i prilaznog vijadukta pa se s jedne strane
na njega oslanja spregnuti sklop preko korita, a s druge strane prednapeta konstrukcija prilaza.
22
MOSTOVI
a) b) c)
Najmanja preporuljiva debljina stijenki stupa iznosi 30 cm. Popreni presjeci stupova sloenog oblika mogu
biti oblikovno i statiki povoljniji, ali esto stvaraju potekoe pri izvedbi (sloena armatura i oplata), zbog
23
MOSTOVI
ega moe doi u pitanje kvaliteta radova. iroki uplji stupovi ne moraju imati naglavnu gredu, ve
zavravaju debelom ploom na vrhu.
Slika 31 Razvedeni popreni presjek visokog stupa na novom viaduktu preko Mirne (Istarski Y)
24
MOSTOVI
25