POJMOVI:

1. GEOSTRATEGIJA: rije Geostrategija jedan je od onih pojmova koji nastaju

dodavanjem prefiksa geo, a ija je definicija nejasna: Geo moe biti sve to ima veze
s velikim vojnim pothvatima koji se odvijaju na cijeloj Zemlji. G ima strogo odreeno
porijeklo. Tu je rije skovao Giacomo Durando, talijanski general, u svom traktatu
manifestu O talijanskoj nacionalnosti, politiko-vojni esej. On nudi 2 razliita shvaanja
geostrategije. S jedne strane, G bi bila disciplina koja prouava uticaj geografskih inioca
na formiranje ljudskih skupina; a to je predmet prouavanja geopolitike; s druge strane, G
bi bila disciplina koja u neto vie vojnikom smislu pokuava objasniti uticaj geografije na
voenje ratova.

G. se moe definisati kao dio ope vojne strategije koja se tie operacija u
makrogeografskim razmjerama, odnosno operacija ija je prostorna dimenzija dovoljna da
iskljui uspostavljanje jedinstvene scene.

G. strategija ili velika strategija smjetena je izmeu politikih ciljeva rata i vojnih
operacija na odreenom terenu. Geopolitika ih nastoji objasniti, polazei od analize
razliitih zona suprotstavljanja u nekom odreenom sukobu, kao skup, iji je cilj
najuinkovitija raspodjela snaga.

Geostrategija je produkt ratova na vie bojita koji zahtijevaju velika sredstva,

iskoritavajui eljeznice, kamione i avione, a odvijaju se u dugom razdoblju. U drugoj
polovini 19. st. pojavljuju se industrijski ratovi sa svojim mjeovitim kretanjima i
planovima opkoljavanja. U tim su sukobima, koje i dalje najaje ilustriraju dva svjetska
rata, vojskovoe opsjednute nedostatkom resursa ljudi, materijala i ugljikovodika.

Geopol. Ko ima pravo na neku teritoriju

Geostrategija Kako ovladati nekom teritorijom?

2. GRANICE: Prema me. pravu to je crta koja oznaava gdje poinje i gdje zavravaju
teritoriji dvaju dotinih susjednih drava. Granice neke drave ograniavaju prostor
njezine suverenosti, njezin djelokrug. Unutar njih drava je sve, a izvan njih nije nita.
Drava je, prije svega, jedan teritorij. Pojam nastao u modernoj Evropi (15-20 st.).
Meunarodni poredak zasnovan na suverenim dravama, ija je nadlenost ograniena na
strogo odreeni teritorij koji su priznale i druge drave. Dananjem je svijetu svojstven
nestanak tih granica. Od II svj. rata zapadne zemlje, a potom i sve vei broj zemalja,
otvaraju svoje granice. One ukidaju ili smanjuju poreze koji se ubiru pri prelazu granice i
ublaavaju nadzor. Cilj toga je jasan: olakati i ubrzati protok roba, ljudi, kapitala, jer u
tom lei cjelokupno bogatstvo. Gospodarski razvoj zahtijeva stalno poveavanje trgovine,
a stoga i uklanjanje prepreka ovih kretanja. One drave koje se za to odlue,
najprosperitetnije su. Granice su u isto vrijeme propusnije, poroznije. Tako informacije
lake putuju valovima nego da su tampane. Drava nije odvojena od svog teritorija. Ona
je uvijek priznata unutar svojih utvrenih granica. Osim kontrole drave nad njenih
teritorijom bitna je sastavnica njezina kredibiliteta. Evropa se moe smatrati kontinentom
na kojemu su granice, ako ne zauvijek postavljene, ili dugorono stabilizirane. Ucrtane su
ugovorima koji su se potpisivali po zavretku ratova. Teritorijalni sporovi zahvaaju sve
regije. Mnoge su drave uvjerene da ne raspolau sa svojim legitinim teritorijama Kina -
Tajvan, Irak Kuvajt. Stabilizacija granica ne iskljuuje terotorijalne sporove, ve stvara
novi tip sporova, a to su unutardravni sukobi.
3.IVOTNI PROSTOR: Pojam koji je formulirao njemaki geograf Ratzel. ''Drzava je
podlozna istim utjecajima kao i svaki drugi oblik zivota'' . covjek kao ni njegoivo najvece
djelo na zemlji drzavu,nije moguce zamisliti bez zemaljskog tla. Drava je za Racela ivi
organizam koji ima potrebu rasti kako bi sebi osigurao opstanak. Svaka drava trai svoj
ivotni prostor koji e njenom narodu osigurati nune resurse. ivotni je prostor kljuna
ideja njemake geopolitike. U vrijeme Bizmarkove Njemake 1871. javlja se potreba za
veim prostorom, prema njenom miljenju gui se u svojim granicama, koje su preuske.
Potreban joj je njezin ivotni prostor koji e ostvariti bilo putem prekomorskih kolonija, bilo
osvajanjem Istoka Istona Evropa i Rusija. ivotni prostor jedna je od glavnih tema
hitlerovskog diskursa prema kojem Njemaka, kao superiorna zemlja, ima zadau i pravo
prisvojiti si ogromne teritorije naseljene podljudima kao to su Slaveni. Taj koncept
ivotnog prostora neodvojiv je od jedne nacije i jednog doba, opsesije za posjedovanjem
teritorija koji e zadovoljiti sve potrebe jednog naroda. Prema toj njemakoj geopolitici,
mo se svodi na kvantitativne elemente broj stanovnika, irenje teritorija, rezerve
sirovine. Pojam ivotnog prostora propada sa porazom Hitlera.

4. VELIKA IGRA: Zauzima dragocijeno mjesto u geopolitikoj mitologiji. To je dugaka

partija aha izmeu Engleske i Rusije koja traje cijelo XIX.st. Prvoj od njih koja u srce
svoga carstva smjeta Indiju bitno je kontrolirati veliki polumjesec koji se protee od
Sredozemlja do Tihog oceana, te pritom kontrolirati Sjeverni balkon (Turska,Iran i
Afganistan), ba kao i Tibet i Kinu. Suoena s tim carstvima Rusija kao carstvo kopna eli
razbiti tu svoju uglavljenost i imati pristup toplim morima: Sredozemnom moru,
Perzijskom zaljevu, Indijskom i Tihom oceanu; iz ega slijedi jedna viedimenzionalna
navala prema Crnom moru, Srednjoj Aziji i Sibiru. Nova velika igra ima planentarne
dimenzije ,dok se ona iz XIX stoljeca graniocava na srednju aziju. Akteri su brojniji
(Rusija, Kina, SAD, , a posljedice imaju sire razmjere, te se te regije mogu koristiti kao
baza za napad negdje drugo. Sukobljavanje se na granicama dvaju carstava, ,u zonama u
kojima je njihov utjecaj neizvjestan. Engleska je vodila tri rata protiv afganistana, ali
nikada nije uspjela osvojiti tu zemlju. Na kraju 19 st.ova dva carstva uspostavljaju
odredjeni modus vivendi. Tokom posljednje cetvrtine 20st.velika igra promjenjena je zbog
utjecaja SSSR-a na glavnom podrucju srednje azije, ponovo se radja 1979g.

5. RIMLEND (rubna zemlja) -jedan je od kljucnih koncepata klasicne geopolitike.

Tvorac tog izraza je Nicholas John Spykman ,amerikanac nizozemskog porijekla.Spykman
se moze definisati kao mislioc sjedinjenih drzava.Americki otok mora imati slobodan i
stalni pristup svjetskom otoku, te u skladu s tim sjedinjene drzave mogu kontrolisati
rimland rubni teritorij, Rimland treba smatrati ''posrednickom regijom izmedju
Heartlanda i susjednih mora, jer on funkcionira kao ogromna zona sukoba izmedju
maritimne i kontinenalne sile. To je - rub evroazijskog kopna, tampon zona izmeu
pomorskih i kopnenih sila. U Rimland je ukljuio Zapadnu Evropu, Tursku, Irak, Iran,
Pakistan, Avganistan, Indiju i Koreju. Modificirao je znano Macinderovo pravilo kroz
sljedeu geopolitiku gradaciju:

-Ko kontrolie Rimland upravlja Evroazijom:

-Ko upravlja Evroazijom, odreuje sudbinu svijeta.

6.Karl Hauhofer( 1869-1946)- Njemac Haushofer e geopoliticar u pravom smislu te
rijeci. Njegov zivot sadrzi cjelu klasicnu geopolitiku, njenu noviju dimenziju bas kao i njene
naivnosti,iluzije.. rodjen je u Mucnhenu, dijete je njemacke intelektualne burzoazije. U
takvoj njemackoj pocijenoj nacionalizmom i uvjerenoj da u svijetu ne zauzima mjesto koje
joj pripada, razumljivo je da Haaushofer odabire vojnu karijeru. Haushofer zeli njemacki
preporod utemeljiti na povijesnim zakonima. Njegov se pristup oslanja na dijelo onog koji
je izmislio rijec ''geopolitika', a to je Rudolf Kjellen:politika je znanost koja procuava
drrzavu kao geografski organizam, onakvu kakvom se ona izrazava u prostoru. Dolaskom
Adolfa Hitlera znaci postavljanje na celo njemacke covjeka koji ce ostvariti Haushoferov
geopoliticki plan:okupiti sve nijemce i njemacku uciniti vladajucom silom evropskog
carstva. Prema Haushoferu svijet bi trebao biti podijeljen na ogromna kontinentalna
zajednistva povezana jednom ''pan-idejom'' na celu kojih bi se nalaila jedna upravljacka
nacija: sovjetski prostor sa euroazijstvom i rusijom, americki i s pan-amerikanizmom i
SAD, te azijski s pan-azijstvom i japanom.

Njemaki general i geograf, smatrao je geopolitiku za umijee i vjetinu koritenja

geografskih znanja u politikoj strategiji drave. On razlikuje politiku geografiju koja
prouava dravu sa gledita prostora od geopolitike koja prouava prostor sa gledita
drave, tj. istrauje sve prednosti, nedostatke i ogranienja geografskog prostora za
razvoj date drave. Po njemu cilj geopolitike je primjena nauke u traenju pravaca
politikog kursa drave i ona lei u osnovi priprema za politike akcije. On orjentie
strategiju irenja ivotnog prostora ka istonoj Evropi. Haushofer je bio zagovornik
njemako-sovjetskog pakta 1939., a zatim je predloio plan za savez izmeu Frankove
panije, faistike Italije, Petenove Francuske, Hitlerove Njemake, boljevike Rusije i
imperatorskog Japana, a sve protiv Velike Britanije i SAD-a. Poslije sloma faizma 1945.
godine politika geografija je marginalizovana, a geopolitika tabuizirana, a intenzivniji
razvoj politike geografije u Njemakoj poinje tek sedamdesetih godina.

7.Mittleeuropa- Ideja Mittleeurope (evrope u sredini, srednja europe) ulazi u djelorkug

geopolitike za vrijeme Prvog svjetskog raza. Njemacka poput ostalih sudionika rata ne
sumnja u svoju pobjedu i nastoji osmisliti organizaciju buduce Evrope, u skladu s tim
Nijemac Fridrich Meumann objavljue 1915 godine djelo Mittleuropa. Pobjedonosna
njemacka treba oko sebe i pod svojim vodjstvom izgraditi gospodarski blok. Ona bi prema
tome trebala imati vlastiti prostor u srcu europe koji ce joj osigurati potrebne resurse.
Knjig izaziva velike rasprave u njemackoj: za indristrijalce je millteeuropa iluzija, jer
smatraju da je njenmacka indrustrija predobro razvijena da bi u srednjoj europi mogla
pronaci bilo velike kolicine sirovina bilo trziste koje joj je potrebno. Veliki odjek ideje
mitteleurope proizilazi iz toga sto se ona vraaca na jedan snazan mit, mit o
samodostatnom carstvu.
Sanja li njemacka poslije Drugog svj.rata jos uvijek Mitteleuropu odnosno njemacku
hegomaniju nad srednjom i istocnom europom= ta je njemacka izgradjena na temelju
krajnje osude takve teznje odnosno na demokratskim vrijednostima, cvrstom usidrenju na
zapadu i globaliziranoj ekonomijii.

Kako su se njemaki industrijalci odnosili prema geopolitikoj ideji

Mitteleurope?

Za njih je Mitteleurope iluzija, jer su smatrali da je njemaka industrija predobro razvijena

da bi u Srednjoj Europi mogla pronai bilo velike koliine sirovina, bilo trite koje joj je
potrebno.

ta je sutina geopolitike ideje Mitteleurope prema Defargesu?

Pobjedonosna Njemaka treba oko sebe i pod svojim vodstvom izgraditi gospodarski blok.
Ona bi, stoga, trebala imati vlastiti prostor u srcu Europe. Ideja Mitteleurope proizilazi iz
toga to se ona vraa na jedan snaan mit, mit o samodostatnom carstvu.

Kako se naziva djelo u kojem je definirana ideja Mitteleurope i ko je autor tog

djela?

Nijemac Friedrich Naumann 1915. objavljuje djelo Mitteleuropa.

8.Socijalni darvinizam- Britanski prirodoslovac Charles Darwin objasnjavajuci u svom

djelu ''o podrijetlu vrsta'' da su zivotinjske vrste jedne protiv drugih u stalnoj borbi za
opstanak, oizaziva protiv svoje volje intelektualno uzdrmavanje: zivot vise nije ljubav,
nego rat. Ova vizija nevjerovatno privlaci mislioce tog vremena. Tako Marx usvaja
darvinovsku shemu i primjenjuje je na drustvene slojeve: ljudsku povijest cine
medjuklasni sukobi, odnosno sukobi izmedju kmetova i vlastelina, burzoazije i aristokrata.
Socijalni darvnizam nastaje prenoenjem ideja teorije evolucije na podruje drutva
prvenstveno politike sociologije-nastanka drave. Socijalni darvinizam nikad nije
odsutan , a danas postoji u obliku etnickog ciscenja.Karl marx usvaja darvinovsku shemu i
primjenjuje je na drustvene slojeve:ljudsku povijest cine medjuklasni odnosi.

Nisu li ratovi medju nacijama epizode jedne opetovane borbe za opstanak i prevlast na
zemlji? Takvu tezu zagovara britanac Herbet S. Otac socijalnog darvinizma. Taj osjecaj
borbe do smrti medju narodima zahvata europu druge polovine 19 i prve polovine 20 st.

9.Prirodne granice- Ideja o prirodnim granicama je izum revolucionara G.Dantona,

govornika i mobilizatora domovine u opasnosti. On zeli da granice francuske republike
odgovaraju prirodnim preprekama kako bi se lakse zaustavile inazije prijetnje. Tj:
francuski bi se teritorij na svejeroistoku trebao protezati sve do rajne. Njegova je zamisao
proroanska, jer je sadrzana u dinamici izgradnje drzava-nacija u Europi 19st. S jedne
strane drzave zivi u sjeni rata, a sruge strane drzave se nutar svojih granica
hogomeniziraju uklanjajuci sve unutrasnje prepreke te tako brisu lokalne osobitosti i
nasotoje izgraditi sto gomogeniji nacionalni prostor, smatrajuci to uvjetom za sukladno
funkcioniranje demokratije. Nema demokratije bez naroda, a ovaj potonji oblikuju skola i
vojska. Nacelo prirodnih granica moze samo zavesti drzave koje se boje da ne budu
osvojene i koje jasna podjela teritorija vise manje smiruje. Problem je u tome sto ono sto
jedne smiruje, druge zabrinjava. Klasicna je geopolitika fascinirana tim planom prirodnig
granica. Njemacka obiljezena nebrojenim napadima i mijenjanjem granica, sanja o
nedodirljivim granicama odredjenim rijekama i planinama. Medjutim granice su umjetno
stvorene i ucrtavaju ih ljudi. Nijedna granica nije prirodna.

10.Spykman (Nicholas J) se moze smatrati idejnim zacetnikom geopoliticke vizije

Sjedinjenih drzava po zavrsetku Drugog svj.rata. rodio se u Amsterdamu 1893 godine.
Dva najslavnija djela djela Amerika strategija u svjetskoj politici, Geografija
svijeta.. Spykman ima pozitivnisticki i scijenitisticki pristup svijetskoj politici. U potrazi je
za cinjenicama. Pod velikim utjecajem Mackindera zeli utvrditi kljucni koncept cije
savladanje omogucava kontrolu nad svijetom. Za njega je to Rimland. Rimland predstavlja
obale svjetskog otok, njegove rubove na kojima se sve odigrava a to su Europa, arapski
polutook, indijski potkontinent... vladati rimlandom znaci biti gospodar toga ogromnog
obruca kojim je moguce zadrzati ili ugusiti heartlant dok ovaj potonjii treba pristup moru
kako bi mogao zivjet i disati. To savrseno objasnjava geopolitiku hladnog rata. Spajkmen
se trudio da dokae da osnovni geopolitiki i geostrateki znaaj nema centralni dio
hartlend nego rub evroazijskog kopna rimlen koji po njegovom miljenju predstavlja
Zapadnu Evropu, Tursku, Irak, Iran, Pakistan, Avganistan, Indiju i Koreju. On parafrazira
Mekindra na sljedei nain:

Ko kontrolie obod rimland, taj upravlja Evroazijom, Ko upravlja Evroazijom, odreuje

sudbinu svijeta.,

11.Mackinder (Halford) (1861-1947)- Sir Halforda J.Mackkinder je veliki Vikorijanac,

jedan od onih britanaca koji buduci da su se rodili u vrijeme kad je ogromno carstvo
njihove zemlje dostiglo svoj vrhunac , na svijet gledaju kao na prostor koji treba
osvojiti,poodijeliti i njime upravljati. Kao geograg ostvaruje uzornu karijeru: ravnatelj je
ugledne london school od economich and plitical scinece, zastupnik donjeg doma... on
razmislja o odredjenom kontekru: postavlja pitanja o buducnosti britanskog cartsva.
Njegovo je djelo smjesteno u dva teksta. Prvi od njih oznacava mackinderovoo eklatantno
pojavljivanje u glavnim geopolitickim krugovim'' geografska osovina povijesti''. Drugi je
tekst njegovo geopoliticko svjedovenje ''uspjeh mira u jednom savrsenom svijetu''.
Mackinderovo se razmisljanje zasniva na posmatranju zemlje kao cjeline i na ukazivanju
na postojanje velikih zajednistva. On pise'' onaj tko kontrolise srce svijeta, upravlja
otokom svijeta, a onaj ko nadzire otok svijeta upravlja svijetom''. Glavno je pitanje
heartland, srce svijeta tj ta ogromna nestalna zona smjestena u sredistu svjetskog otoka
koja se proteze od istocnoeuropske nizine do sibira i siri se kako prema europi tako i
prema srednjem istoku te prema indijskom potkontinentu i kini, kontrolirati heratland
znaci kontrolirat prvi univerzitetski profesor geografije u Oksfordu, autor je djela
Britanija i britanska mora, koje predstavlja primjer moderne geografije. i svijet.
Mekinder je smatrao da racionalna politika geografija ne moe postojati, ako se ona ne
bazira na fizikoj geografiji. 1904. g. odrao je predavanje u Britanskom kraljevskom
geografskom drutvu pod nazivom Geografski stoer istorije u kojem je izloio teoriju
HARTLANDA KAO KONCEPCIJU GLOBALNE STRATEGIJE. Ta teorija shematski stavlja istoriju
ovjeanstva u okvire globalnih geografskih predstava. Kontinente Evroaziju i Afriku on
naziva SVJETSKO OSTRVO. Unutranjost svjetskog ostrva koja je teko dostupna s
okeana, nazvao je HARTLAND - (Rusija, Ural, Zapadni Sibir, Kazahstan, Sinkjang i
Mongolija). Glavna panja Mekindera bila je na doistorijskom procesu irenja ovjeanstva
iz hartlanda u koustlende i ostrvski pojas, i na istorijski ponovljenim upadima doljaka iz
hartlanda u zone kouslenda.

1. Geopolitika i geostrategija
ove dve nauke imaju brojne zajednike elemente ali se u mnogo emu i razlikuju. Da bi te
razlike uoili neophodno je da odredimo geostrategiju kao pojam i kao nauku.Pojam
geostrategija je uveden u naunu upotrebu etrdesetih godina prolog veka. U
nastojanju da se prevede nemaki izraz Wehrgeopolotik, to bi u slobodnijem znaenju
moglo da je bude ratna geopolitika ili geopolitika rata, izabran je kao najadekvatniji
izraz geostrategija.
ALFRED THAYER MAHAN

1.Koja vrsta moi je prema amerikom admiralu Mahanu klju za

ekspanziju? Pomorska sila.

2) Na koji element prostornog miljenja u njemakoj geopolitici izmeu

dva svjetska rata je znaajno utjecalo uenje A. T. Maana? Na razvoj
teorije o panregionalizmu.

3) Na geopolitiku koje drave je formativno utjecalo uenje A. T.

Mahana? Njemake, posebno na razvoj teorije o panregionalizmu.
 4) Kontinentalnoj tezi amerikog manifest destiny suprotstavio se
jedan ameriki geostrateg. Koji je to geostrateg bio i koju je tezu
zastupao? A. T. Mahan, naglasio je pomorski imperijalizam SAD kao manifest
sudbinske predodreenosti globalnim poloajem, duinom obalskih linija, lukama
i njihovim hinterlandom. Geopolitika 19

5) Koji se ameriki geostrateg smatra jednim od prvih ideologa novog

svjetskog poretka? A.T.Mahan

6) Prema A.T. Mehenu najvanija drava sjeverne polulopte bila je:

Rusija.

7) Admiral Mahan mislilac je koji izuava? Maritimnu silu.

Na geopolitiku koje drave je formativno utjecalo uenje A. T. Mahana?

Utemeljitelj amerike geopolitike.

Na koji element prostornog miljenja u njemakoj geopolitici izmeu dva

svjetska rata je znaajno utjecalo uenje A. T. Mahana? Utjecalo je na razvoj teorije
o panregionalizmu.

8) Koji ameriki geostrateg je potkraj 19. stoljea osnaio ideju o

maritimnoj sili i preokrenuo ameriko izolacionistiko shvaanje gradei
put transpacifikoj i istonoazijskoj ekspanziji SAD? Alfred Tayer Mahan.

9.Hitler smatrao da je neophodna apsolutna autarhija.K.Haushofer smatrao je

da je dovoljna relativna autarhija.

9.Zaokruite geopolitike elemente koji su prema Klausu Doddsu bili

karakteristini za administraciju Billa Klintona (1993-2001) a)
Globalizacija c) Informaticka mo f) Meunarodno pravo g) Multilateralizam

10.Zaokruite geopolitike elemente koji su prema Klausu Doddsu bili

karakteristini za administraciju Georga Busha mlaeg c) Preventiva,
Unilateralizam g) Globalni rat protiv terorizma

11.Koja je drava prema Klausu Doddsu predstavljala Prvi svijet

tokom Hladnog rata? SAD

12) Koja je drava prema Klausu Doddsu predstavljala Drugi svijet

tokom Hladnog rata? Sovjetski Savez