8.

Ratne i ostale povrede

-ratne povrede,
-rane naneene hladnim orujem,
-rane naneene vatrenim orujem,
-tupe povrede (blast i kra),
-amputacije,
-hirurka obrada rane,
-previjanje,
-trijaa ortopedsko-traumatolokih pacijenata.
 Povrede

- povrede openito mogu biti izolirane (povrijeen

jedan organ), multiple (povrijeen jedan organ na vie
mjesta), kombinirane (povrijeeno vie organa ili
sistema) i udruene (razliiti uzroci povreivanja),
- rana je ona vrsta povrede gdje je dolo do oteenja
koe cijelom njenom dubinom (ekskorijacija ne spada
u ovu definiciju),

2
- u odnosu na oteenje serozne ovojnice tijelesne
upljine (pleura, perikard, peritoneum, dura, sinovija
zgloba, sluznica sinusa) rane mogu biti penetrantne i
neprenetrantne.
- u odnosu na ozljeenost upljih organa, rane mogu
biti perforantne i neperforantne.

3
 Ratne povrede

- rat je epidemija traume (Pirogov), a povreda u

najirem smislu znai oteenje bilo kojeg dijela tijela
na bilo koji nain,
- ratne povrede su sve povrede nastale u ratnim
uslovima,
- sve ratne povrede susreu se i u miru, samo njihova
brojnost i zastupljenost se razlikuje od onih u ratu,
- razlika izmeu ratnih i mirnodobskih povreda je u
karakteristikama uzroka povrijeivanja, posebnosti
stanja i nepredvidivosti povreda,
izmjenjenosti uvijeta i mogunostima zbrinjvanja,
4
- ratna situacija oteava rad medicinskog osoblja,
stoga se sve procedure lijeenja maksimalno
pojednostavljuju i vri strogi odabir prioriteta
(trijaa),
- uzroci povreivanja u konvencionalnom ratovanju
su najee mehaniki (vatrena i hladna oruja,
zatrpavanja, kra i blast povrede), znatno rjee
termiki (opekotine, smrzotine), hemijski (bojni
otrovi), elektrini i radioaktivni,
- mehanike povrede mogu nastati hladnim (otrim i
tupim) i vatrenim orujem,

5
 Distribucija ratnih povreda po dijelovima tijela.

mjesto povrede % ua lokalizacija %

kraniocerebralne 6
maksiofacijalne 3-5
glava i vrat 15
oko 3-5
uho, nos, sinusi 2
vrat 1,5
toraks 10
trbuh i karlica 9 urogenitalni organi 1-3
kima 1,5
ekstremiteti 65 krvni sudovi 2-3
periferni nervi 1,56
Prema uestalosti i teini povreda, te vitalnoj
ugroenosti razlikujemo:
- lake povrede (50-60%): ne zahtjevaju zadravanje u
bolnici, urgentna medicinska pomo se mora
odloiti,
- srednje teke povrede (20-30%): zahtjevaju
zadravanje u bolnici, ivot nije neposredno ugroen,
urgentna medicinska pomo se moe odloiti,
- teke povrede (10-20%): ivot je neposredno
ugroen, zahtjevaju hitnu medicinsku pomo bez
odlaganja,
- najtee povrede (10%): male anse da preivi.
7
 Urgentni pregled ranjenika:

- brzo sakupiti informacije od povrijeenog ili pratnje,

- brz opi pregled,
- utvrditi prohodnost dinih puteva i postojanje
adekvatne ventilacije,
- ispitati stanje cirkulacije (prokrvljenost, puls,
pritisak), te ev. postojanje krvarenja,
- ispitati stanje svijesti i ev. povrede kime,
- poslije urgentnog pregleda i poduzimanja radnji za
spaavanje ivota (disanje, rad srca, zaustavljanje
krvarenja) slijedi detaljni opi urgentni pregled od
glave do stopala sa posebnim osvrtom na mjesta
rana.
8
 Faze zbrinjavanja ranjenika:

- prva pomo se mora pruiti svim povrijeenim u

punom obimu,
- trijaa, odnosno odreivanje prioriteta daljeg
tretmana ovisno o izgledima za preivljenje,
- hitne hirurke intervencije (zaustavljanje krvarenja,
povrede glave, toraksa i abdomena, stabilizacija
prijeloma, te drugih vitalnih dijelova),
- odlone hirurke intervencije nakon stabiliziranja
opeg stanja (rekonstrukcije organa i djelova tijela i
sl.), postepeno uvoenje pacijenta u anaboliku fazu,
- voenje dokumentacije.
9
 Rane naneene hladnim orujem

Ubodne rane:

- vulnus punctum je rana nanesena otrim iljatim

predmetom, njena dubina je znatno vea od irine,
njen znaaj nije u oteenju koe nego u teini
procjene ozljede dubljih struktura (penetrantne i
perforantne ozljede toraksa, abdomena, ozljede
krvnih ila i ivaca),
- kod sumnje na ozljedu tjelesnih upljina nepohodno
je pratiti pacijenta par dana.
10
 Posjekotine i razderotine:
- vulnus scisum, secatum et lacerocontusum su rane
koje su znatno due nego dublje, a nastale su
povlaenjem ili udarcem sjeiva/tvrdog otrog
predmeta (sjene i rezne rane), odnosno udarcem
tvrdog tupog predmeta ili padom na njega
(razderotine),
- rana je glatkih do nepravilnih i nagnjeenih rubova,
dubine i irine dovoljne da se moe napraviti uvid u
dno i sve zidove rane, rana je obino sa profuznim
krvarenjem,
- ovisno o lokalizaciji i dubini rane mogu biti ozljeene
tetive, nervi, arterije, kosti, tijelesne upljine i organi.
11
 Rane nanesene vatrenim orujem
osnovne karakteristike ratnih povreda su:
- ekstenzitet (rane velikih povrina i tkivnih defekata,
kombinirane i multiple u oko 60%),
- intenzitet: raznolike po dubini i stupnju razaranja,
- relativno male ulazno-izlazne rane sa velikim
oteenjima du strijelnog kanala,
- primarno kontaminirane polimorfnom florom,
- najvea rana ne mora biti najznaajnija, male rane
mogu biti udruene sa velikim oteenjima dubokih
struktura - obratiti panju na lokalizaciju rane i pravac
strijelnog kanala,
- razlikujemo strijelne i eksplozivne ratne rane,
12
 Strijelne rane:
- vulnera sclopetaria su rane nanesene puanim
zrnom ili gelerom granate,
- dijele se na ustrijelne (sklopetarne) rane i
prostrijelne (transsklopetarne) rane, ovisno o tome
da li je zrno ostalo ili izalo iz tijela,
- streljaka oruja imaju zrna malog kalibra i teine, a
velike kinetike energije i destrukcije,
- razlikujemo tri zone oenja: zona direktne
traumatske nekroze - strijelni kanal i nekrotino tkivo
nakon prolaska projektila; zona kontuzije - periferno
od prethodne, ireverzibilne morfoloke promjene,
prvenstevno na krvnim sudovima;
13
zona komocije - najperifernije, reverzibilne,
funkcionalne promjene,
- potrebno je analizirati putanju metka, eksplorirati
kanal koliko je mogue i kliniki pratiti pacijenta.

14
 Eksplozivne rane:
- vulnera explosiva su rane nanesene minama ili veim
gelerima,
- projektil velike mase i brzine uzrokuje masivno
mehaniko i manje tremiko oteenje tkiva,
- kod ranjavanja minom najee strada stopalo ili
itav ekstremitet sa in/kompletnom traumatskom
amputacijom, te ev. multiplim povredama zdjelice, te
blast povredama organa,
- ranu karakterizira obiman defekt koe, miia, a
ovisno od regije i energije destrukcije mogu postojati
prijelomi, ozljede NV struktura, tijelesnih upljina,
politrauma, vitalna ugroenost,
15
Eksplozivna ozljeda pete,
prije i nakon tretmana:
odstranjenje devitaliziranih
dijelova i postavljanje
mekotkivnog rotacionog
renja. 16
Eksplozivna rana potkoljenice: mekotkivni defekt
zatvoren postepenim pribliavanjem vitalnih rubova
rane i lom tibije tretiran vanjskim fiksatorom.
17
 Tupe povrede (blast i crush)

- air, water, solid blast povrede nastaju prijenosom

kratkotrajnog pritiska zraka, vode ili tvrdog tijela iz
sredita eksplozije, dok crush povrede nastaju
dugotrajnim prijenosom pritiska tvrdog tijela, npr.
zatrpavanje, dugotrajna prignjeenost i sl.;
- ovakvi naini povreivanja esto uzrokuju i dodatne
prethodno opisane povrede (mekotkivna oteenja,
prijelome, razderotine i sl.),

18
 Blast povrede:
- nastaju prijenosom visokog pritiska iz sredita
eksplozije zrakom, vodom ili vrstom materijom
(zrani, vodeni i solidni blast),
- ukoliko se ovjek nalazi u vodi stradat e od vodenog
blasta, na kopnu od zranog blasta, a ukoliko je
povreda nastala kontaktom sa tvrdim tijelom stradat
e od solidnog blasta,
- teina povreda ovisi od jaine eksplozije, udaljenosti,
poloaju i sredini koja prenosi val,
- vanjske ozljede nisu srazmjerne teini stanja,
- morfoloki deava se krvarenje, raslojavanje tkiva,
rupture i perforacije,
19
- zrani blast uzrokuje rupturu alveola i bubnjia,
prijelom rebara; kliniki prisutna dispneja, krvav
ispljuvak, cijanoza, nagluhost, bol,
- vodeni blast djeluje i na veim udaljenostima,
uzrokuje rupturu parenhimnih organa (jetra, slezena,
bubrezi), te upljih organa ukoliko su oni u trenutku
povrede ispunjeni tenim sadrajem: (crijeva,
mokrani mjehur, krvne ile); kliniki javlja se
peritonitis, hematemeza, melena, hematurija,
- solidni blast djeluje u direktnom kontaktu tvrdog
tupog predmeta na veu povrinu tijela, nastaju velike
kontuzije, prijelomi, ozljede krvnih ila i sl.,
20
- medicinska pomo se sastoji od tretmana opeg
stanja i pojedinih povreda: osloboditi dine puteve,
osigurati respiraciju i ventilaciju, zaustaviti krvarenje,
plasirati nazogastrinu sondu, utopliti pacijenta,
ordinirati analgetik, postaviti pacijenta u poloaj
mirovanja sa niskoleeom glavom,
- obzirom na tegobe pacijenta i raznoliku kliniku sliku
vriti dijagnostiku i lijeenje, potujui algoritme
tretmana politraumatiziranih pacijenata.

21
 Kra povrede:
- crush syndrom su povrede u kojima je dio tijela
pritisnut due vrijeme (najee zatrpavanje nogu),
- u prignjeenom ekstremitetu dolazi do smanjenja
cirkulacije (prvo venske i limfne, potom arterijske),
slijedi prijelaz tenosti i proteina u intersticij
(transudacija), potom hipovolemija i smanjenje
perfuzije, oligurija i anurija, javlja se otok, porast
subfascijalnog pritiska i dodatna kompresija, prelazak
metabolizma iz aerobnog u anaerobni, acidoza dalje
remeti vazoregulaciju, slijedi asfiksija tkiva i nekroza,

22
- dekompresijom i povratkom krvnog protoka produkti
anaerobnog metabolizma i mioglobin ulaze u
sistemski krvotok,
- medicinska pomo se sastoji od oslobaanja od
pritiska, imobilizacije, elevacije i postepenog
zagrijavanja povrijeenog ekstermiteta, prevencije
hipovolemijskog oka, kataterizacije i kontrole
diureze, dobre hidracije koja spreava naglo
zaepljenje tubula mioglobinom i omoguava
postepenu ekskreciju uree, kreatinina i drugih
raspadnih produkata, zbrinjavanja svih povreda
prema algoritmu.
23
 Amputacije
- amputacija je operativna procedura odstranjenja
dijela i cijelog ekstremiteta kada je njegova vitalnost
unitena povredom (gnjenje, eksplozija, ranjavanje
sa ozljedom tri ili vie struktura) ili patolokim
procesom (gangrena, tumor, upalna destrukcija),
- ukoliko je oteeno tri ili vie struktura uda (kost,
mii, nerv ili magistralna arterija) vri se amputacija;
procijeniti uspjenost spaavanja uda koji bi nakon
svih rekostrukcija mogao ostati astetian, ukoen i
atrofian (bioloka proteza), esto proteza daje bolji
funkcionalni rezultat od takvog uda, 24
- u ratnim uslovima amputacije se uglavnom izvode
nakon eksplozivnih ili strijelnih oteenja
ekstremiteta,
- u mirnodopskim uslovima amputacije se izvode
zbog obliterirajue ateroskleroze, dijabetesa,
Brgerove bolesti, tumora, kao i gnjeenja u
saobraajnim i nesreama na poslu,

25
Amputacije gornje, srednje i donje treine
nat/potkoljenice, odnosno nad/podlaktice, te
transartikularne amputacije prstiju, aka i stopala. 26
- otvorena ili giljotinska amputacija (presjecanje svih
struktura u istoj visini) se rjee vri, i to kada postoji
infekcija ili opasnost od infekcije, ona omoguava
iroku drenau bataljka, reviziju, naknadno zatvaranje;
- definitivna amputacija (kost se presjee par cm iznad
mekih tkiva, a vrh kosti se pokrije debelim meko-
tkivnim flapom) kada ne postoji opasnost od infekcije,
- komplikacije: infekcija, sporo cijeljenje, bol,
fantomska bol, a kasnije atrofija mekih tkiva i
nepodnoenje proteze
- postoperativno provesti rehabilitaciju uz protetsko
podeavanje, odravati trofiku bataljka,
27
Masivna eksplozivna destrukcija mekih
tkiva potkoljenice, zahtjeva izvoenje
definitivne amputacije (mekotkivni flapovi
dui od kotanog bataljka). Potkoljena
proteza daje dobar funkc. rezultat u
odnosu na natkoljenu protezu; glavni
problem svih proteza je atrofija mekih tkiva
bataljka i uljanje. 28
Amputacija nije kraj, ve poetak lijeenja; nijedna
proteza nemoe u cijelosti zamijeniti ud. 29
Stanje nakon nelijeenog luksacionog prijeloma
skonog zgloba sa suhom nekrozom (gangrena sicca)
mekih tkiva i prominirajuim kostima. Jedino rjeenje
je visoka potkoljena amputacija. 30
Giljotinska parcijalna
amputacija stopala sa
postupnim navlae-
njem mekotkivnog
pokrivaa, u sluaje-
vima vlane gangrene
(gangrena humida).
Kod loe vaskularizacije (dijabetes, ateroskleroza i sl.)
u pravilu postoji nekroza i infekcija, a rane teko ili
nikako zarastaju (dijabetsko stopalo). Angiolog,
Doppler pregledom krvnih ila odreuje najnii nivo
dovoljnog protoka, tj. amputacije. Napredovanje
osnovne bolesti esto dovodi do potrebe za
31
reamputacijom.
 Hirurka obrada rane

- hirurkoj obradi svake vrste rane u zdravstvenoj

ustanovi prethodi orijentacioni uvid u opi status (rad
srca, disanje), te postojanje veeg krvarenja,
- slijedi pranje i dezinfekcija koe okoline rane,
ispiranje rane, pokrivanje okoline rane,
- aplikacija lokalnog anestetika (lido ili xilocain, obino
2-10 ml, ovisno o veliini rane (pitati pacijenta za
prethodni kontakt sa lokalnim anestetikom npr. kod
stomatologa zbog relativno estih alergija; kod
inflamiranih rana lokalni anestetik ne djeluje); velike
rane mogu zahtjevati obradu u opoj anesteziji,
- eksploracija rane i anatomskih
struktura, ovisno o lokaciji rane,
- krvarenja iz ila do 3mm zaustavlja se
kauterizacijom, vee ile se podvezuju,
ili rekonstruiraju
(ako ne postoji kolateralni dotok), profuzno ili takasto
krvarenje se ne zaustavlja; ev. ozljede nerava i tetiva
ne moraju se odmah reparirati, dok ev. prijelom se
mora odmah stabilizirati,
- uslov za normalno cijeljenje je odstranjenje stranih
tijela, nekrotinog tkiva i devitalizirane muskulature
(vitalni miii imaju 4K osobine: kolorit-crven,
konzistencija-tvrda, kontraktibilnost-ouvana,
krvarenje-profuzno), 33
- ranu isprati 3% hidrogenom, pa fiz. otopinom,
- staviti dren u dno rane radi evakuacije sekreta
(hematom i serom u rani podloga za infekciju),
- rana se zaije po slojevima (serozne ovojnice, fascija,
potkoa i koa), avovi kroz masno i miino tkivo su
nepouzdani (prosjecanje),
- pri optimalnim uslovima rana cijeli 2 sedmice,
nezaivene rane cijele znatno due, esto je proces
cijeljenja praen infekcijom, oiljak je vei i bolniji,
- ovisno o vremenu zaivanja/zatvaranja rane
razlikujemo:

34
Primarno zatvaranje rane: nema i ne oekujemo
pojavu infekcije - rana se odmah zatvara,
Sekundarno zatvaranje rane: postoji infekcija - rana se
ostavlja otvorena do sanacije (danima ili sedmicama,
ak i due) - kao na sl.,
Primarno odgoeno zatvaranje rane: nema infekcije
ali sumnjamo da bi se mogla razviti - ranu ostavljamo
otvorenu dok ne vidimo da se infekcija nee razviti.
35
Za zatvaranje rane potrebno je imati barem sterilne
tupfere, komprese, iglodra, igle i konce (potkoni-
rersorptivni i koni-neresorptivni), pincete, makaze,
skalpel, dren. Postoje dvije vrste drenae rane: redon
dren (kao na sl.) - vakum u boci izvlai sekret iz rane i
pen-rose dren (obina gumena trakica) koji spreava
zatvaranje malog dijela rane, kuda nastali sekret se
cijedi van rane, a tupferi na rani ga upijaju.
36
 Primarno zatvaranje rane:
- posjekotine i razderotine koje su se desile prije 8,
max. 12 sati, zatim rane lica, vrata, genitalija i tjelesne
upljine (abdomen, toraks, neurokranij, zglobovi) bez
obzira na vrijeme proteklo od momenta povrede, se
zatvaraju odmah po zavretku hirurke obrade;
- izuzeci su ubodne i ujedne rane (vulnus morsum),
rane nanesene vatrenim orujem, zaprljane (zemlja,
infektivni materijal) i rane gdje nije mogue odmah
odstraniti svo devitalizirano tkivo i strana tijela,
- dren se stavlja u dno rane, te pojedinani avovi po
slojevima tkiva (fascija, potkoa, koa).
37
 Primarno odloeno zatvaranje rane:

- obino se upotrebljava kod sjenih rana i razderotina

starijih od 8-12 sati, veih ubodnih rana, rana
nananesenih vatrenim orujem i primarno zaprljanih
rana,
- vri se uglavnom 3.-7. dan, nakon to smo se uvjerili
da se nije razvila infekcija; odlaganje je neophodno, jer
u sluaju razvoja infekcije u zatvorenom prostoru
(zaivena rana), infekcija se iri, a mogua je i sepsa,
- tehnika zatvaranja je ista.

38
 Sekundarno zatvaranje rane:
- vri se nakon sanirane infekcije rane ili demarkacije
nekrotinog tkiva (npr. kod opeklina-combustio,
smrzotina - congelatio i sl.);
svaka rana moe biti inficirana ali najrizinije su ujedne i
rane nanesene vatrenim orujem, duboke rane sa
velikom devitalizacijom i stranim tijelima,
- nakon primarne hirurke obrade, rane se previjaju
svaki do svaki drugi dan,
- nakon izljeenja infekcije (prestanka znakova akutne
upale i sekrecije, te pojave istih granulacija, uredan
nalaz 3 uzastopna brisa rane) vri se zatvaranje rane,
- ordinirati Ana-Te i antibiotik ovisno o vrsti rane.
39
Kod postojanja konih defekata (gdje
ranu nije mogue zatvoriti avovima)
vri se zatvaranje slobodnim konim
renjem:
Thiersch - (povrni dio dermisa) tanak,
otporan na infekciju, osjetljiv na
traumu, ide samo na miinu ili podlogu
od masnog tkiva (kao sl.),
Blair - (deblji dio dermisa), bolja
mehanika zatita ali manja ansa za
preivljavanje i vei donorni morbiditet,
Wolfe (puna debljina koe) za
pokrivanje prstiju, kapaka i lica.
40
Slobodni renjevi prema debljini transplantata za
pokrivanje konih defekata 41
 Klizajui reanj Rotacioni reanj

Transpozicioni reanj Interpozicioni reanj

Vezani renjevi za pokrivanje konih defekata 42

 Previjanje

- rana se previja da bi se odrala ista, smanjilo

krvarenje i rizik infekcije, te pospjeio proces
zarastanja izoliranjem od vanjske sredine;
- pacijenta treba previjati sve do zacijeljenja rane, tj.
do vaenja konaca (uglavnom 14 dana nakon
postavljanja),
- kod istih rana (primarno zatvarene i postoper. rane)
previjanje se vri svaki, do svaki trei dan, dok kod
rana koje su inficirane ili secerniraju potrebno je
previjati i do par puta dnevno, obino jednom
dnevno,
43
- pacijenta previja ljekar sa sterilnim rukavicama i
instrumentima, sa kapom i maskom;
- rane koje secerniraju ili sadre makroskopska strana
tijela ili detritus potrebno je:
oistiti sterilnim priborom i odstraniti strana tijela
(osim onih ije vaenje bi stvorilo vei problem nego
ostavljanje),
osvjeiti granulirane rubove kiretom,
obilno isprati hidrogenom, a potom fiziolokom
otopinom i antiseptikom,
- ovisno od vrste rane, njene starosti i statusa
razlikujemo suho i vlano previjanje;
44
 Suho previjanje:
- korisiti se za rane koje su neinficirane i primarno
cijele (zarastanje rane bez znakova infekcije),
- postavlja se sterilni tupfer, koji nije nakvaen u
antiseptik, iroko i u dovoljnoj debljini,
- zavoj se smije prokvasiti do sljedeeg previjanja (1-3
dana), ulazna mjesta drenova moraju biti previjena po
istom principu,
- zavoj ne smije biti prejako stegnut niti labav, fiksira
se flasterom ili mikroporom (ne na mjestima gdje je
koa erodirana, ne zalijepiti flaster cijelim obimom
uda); imobilizacija Kramerovom udlagom ili gips
longetom u sluaju rana na pregibnim mjestima;
45
Na suhu ranu koja uredno cijeli postavlja se samo
obini tupfer u cilju izolacije od vanjske sredine.
46
 Vlano previjanje:
- koristi se za rane koje secerniraju (kvase), inficirane i
one rane koje se smatraju inficiranim, defekte koe
(ulkusi, erozije, laceracije) i sve rane koje ekaju
sekundarnu obradu (pravilo: suho na suho, vlano
na vlano, tj. suh tupfer na suhu/nesecernirajuu
ranu i obratno),
- prvi i eventualno drugi tupfer koji se stavljaju moraju
biti natopljeni antiseptikom otopinom (povidon,
rivanol, hibisept), dok ostali koji se stavljaju preko
njih moraju ostati suhi do sljedeg previjanja,
- ukoliko se rana vlano previja mora se ee previjati
nego suha rana (1-2 puta dnevno),
47
Secernirajua rana se previja sa tuferom
namoenim u povidonsku, rivanolsku ili neku drugu
antiseptinu otopinu. 48
 Praenje rane:

- u praenju cijeljenja rane potrebno je obratiti

panju na: stepen sanacije, pojavu infekcije, nekrozu i
drenau; postoperativna rana smatra se istom
sjenom ranom,
- kod prisutnosti inflamacije ili sekrecije uzeti bris,
- dren drati due od 3 dana samo ukoliko je sekrecija
vea od 100 ml dnevno, konce na licu drati 7 dana,
drugdje 12-14 dana,
- pacijentu objasniti da ne skida zavoj, ne stavlja prste
ispod zavoja, uva zavoj suhim i istim.
49
 Orijentaciona trijaa ortopedsko-traumatolokih
pacijenata upuivanje na specijalistiki pregled

1.red hitnosti uputiti odmah:

- lom sa dislokacijom veom od 5 mm,
- povrede sa promjenom NC statusa,
- lom i iaenja velikog zgloba (rame, kuk),
- lom kime, zdjelice, kalkaneusa i platoa
tibije nakon CT verifikacije,
- neonatalni septini artritis sa tednjom zgloba,
- rane koje penetriraju fasciju ili zglobnu kapsulu,
napomena: kod politraume uputiti ortopedu ukoliko
vodea povreda lokomotornog aparata. 50
2. red hitnosti-uputiti odmah, najkasnije za 5 dana:

- nedislocirani lomovi podlaktice, ake, stopala...,

- distorzije koljena, lakta, ake, stopala, prstiju...,
- ozljeda koljena sa nestabilnou ili blokadom,
- iaenje akromioklavikularnog zgloba,
- dislocirani subkapitalni prijelom humerusa,
- urasli nokat, klavus,
- osteoporotski lom kime,

napomena: postaviti odgovarajuu privremenu

imobilizaciju (longetu, Madzenov zavoj...),
preporuiti mirovanje i analgetik i kontrolu
ortopeda najkasnije za 5 dana. 51
3. red hitnosti (amb. obrada, potom pregled
ortopeda ovisno o nalazu obrade):

- ishemijska stanja (gangrena i ishemiko stopalo),

- celulitis, osteomijelitis, lokalizirana infektivna
stanja, serozni koksitis kod djece,
- tumori lokomotornog aparata,

napomena: obrada podrazumjeva npr. lab.

analizu, RTG i UZV, postavljanje radne Dg., pregled
angiologa, infektologa...

52
Spada u domen doktora ope prakse:

- distenzije, kontuzije,
- artralgije, artroze, Sy LS i Sy CB,
- tendovaginitisi, burzitisi, entezitisi i slina stanja,

napomena: mirovanje tj. aktivnosti do granice bola,

analgetik, imobilizacija fiksacionim zavojem ukoliko je
to mogue, pregled ortopeda u sluaju jakih tegoba
koje traju due od mjesec dana.
Sve navedeno slui za grubu orijentaciju, potrebu za
specijalistikim pregledom treba prilagoditi svakom
pacijentu i situaciji individualno.
53