Računovodstvo

1 Uvod: Raunovodstvo - jezik
poslovanja
Pojam raunovodstvo vjerojatno je poznat svima, no pitanje je da li bi mnogi

mogli dati pravi odgovor na pitanje to je to raunovodstvo. Budui da iz
raunovodstva dolaze informacije, openito moemo rei da je ono informacijski
sustav koji mjeri poslovnu aktivnost i u kojem se podaci o poslovnoj aktivnosti,
stvarnoj ili planiranoj, pretvaraju u informacije u vidu izvjetaja koje koriste razni
donositelji odluka.
Raunovodstvo je ukratko jezik poslovanja. Kao i kod svakog stranog jezika s

kojim se tek upoznajete, prvi korak je nauiti osnovna pravila tog jezika. U
raunovodstvu to znai upoznavanje s osnovnim raunovodstvenim pojmovima
te pravilima evidencije poslovnih promjena. to bolje poznajete ovaj jezik
poslovanja bolje ete moi donositi odluke ukoliko ste vlasnik poduzea,
namjeravate investirati u neko poduzee ili ste zaposlenik poduzea koji ima
pravo donoenja odluka. Poznavanje osnova raunovodstva moe nam pomoi i
u brojnim drugim situacijama, budui da se s pojmovima poput imovina, obveze,
kapital, prihodi, trokovi, likvidnost, zaduenost, profitabilnost i slino susreemo
svakodnevno, esto ne shvaajui potpuno to se krije iza tih pojmova. Glavni
proizvod raunovodstva jesu razni financijski izvjetaji koji nam pruaju
informacije o poslovanju izraene monetarnim jedinicama.
U poglavlju 1 biti e objanjena struktura raunovodstva te najbitniji dijelovi

pravnog okvira raunovodstva.
1.1 Struktura raunovodstva

Raunovodstvo se uobiajeno dijeli na financijsko raunovodstvo i upravljako
raunovodstvo.
autori: mr.sc.Tanja estanj-Peri, dipl.oec., Suzana Keglevi Kozjak, univ.spec.oec.

2|
U financijskom raunovodstvu evidentiraju se iskljuivo stvarno nastale

financijske transakcije i dogaaji koji utjeu na imovinu i/ili izvore imovine
poduzea, odnosno uzrokuju nastanak prihoda ili rashoda. Krajnji proizvod
financijskog raunovodstva su zakonski propisani godinji financijski izvjetaji.
Budui da su oni glavni izvor informacija o poslovanju poduzea za sve korisnike
informacija koji dolaze izvan poduzea, financijsko raunovodstvo nazivamo jo i
eksterno raunovodstvo. Godinji financijski izvjetaji pripremaju se za poslovnu
godinu koja se za veinu poduzea podudara s kalendarskom godinom.
Mnogo operativnih aktivnosti poduzea zapone u jednoj poslovnoj godini

odnosno jednom raunovodstvenom razdoblju, a zavri u drugom. Na primjer,
stroj je kupljen u jednoj poslovnoj godini, a poduzee e ga koristiti u poslovanju
sljedeih 10 godina. Roba moe biti kupljena u jednom raunovodstvenom
razdoblju, plaena i prodana u drugom, a novac od kupaca moe biti naplaen u
treem. Za mjerenje poslovnih aktivnosti u nekom raunovodstvenom razdoblju
mogu se koristiti dva pristupa evidencije:
jednostavno raunovodstvo temelji se na novanom principu, odnosno

evidenciji priljeva i odljeva novca vezanih uz transakcije kupnje i prodaje
sloeno raunovodstvo radi se o obraunskom raunovodstvu koje se
temelji na naelu nastanka poslovnog dogaaja (vie o tome slijedi u
poglavlju 3); vezano uz prodaju evidentiraju se prihodi i rashodi, neovisno o
priljevima i odljevima novca
Evidencijski dio financijskog raunovodstva poznat je pod pojmom knjigovodstvo.

Naziv knjigovodstvo dolazi od injenice da se financijske transakcije evidentiraju
u poslovnim knjigama poduzea. Sama evidencija kod sloenog raunovodstva
odvija se po konvenciji poznatoj pod nazivom sustav dvojnog knjigovodstva. U
ovoj knjizi bavit emo se obraunskim odnosno sloenim raunovodstvom.
Fokus upravljakog raunovodstva je na informacijama potrebnim za interno

donoenje odluka. Otuda i drugi naziv, a to je interno raunovodstvo. Kako su
donositelji odluka u poduzeu menaderi razliitih razina, trei naziv za ovaj dio
raunovodstva je menadersko raunovodstvo. Upravljako raunovodstvo mjeri
i izvjetava o financijskim i drugim informacijama, a sa svrhom asistencije
menadmentu u ispunjavanju ciljeva poduzea. Proizvod upravljakog
raunovodstva su izvjetaji koji se mogu odnositi na stvarne, ali i na planske
podatke. Znaajan dio internog raunovodstva jest raunovodstvo trokova, koje

|3
je prvenstveno usmjereno to tonijem utvrivanju trokova odreenog uinka

(nekog proizvoda, usluge) ili podruja (trokovni centri) kako bi se moglo
upravljati trokovima i djelovati u smjeru njihove racionalizacije. Znati koliki je
troak proizvodnje odreenog proizvoda vano je radi vrednovanja zaliha, odluka
o cijeni proizvoda i analize profitabilnosti proizvoda. Svaki proizvodni faktor koji
se koristi ima cijenu koja predstavlja troak. Obuhvat trokova po prirodnim
vrstama predmet je evidencije unutar financijskog raunovodstva, a to tonija
raspodjela trokova na mjesta trokova i nositelje trokova koja omoguuje bolju
analizu trokova i koristi dio je trokovnog raunovodstva.
Korisnici raunovodstvenih informacija dolaze dakle iz poduzea ili izvan

poduzea. Osim samih menadera kao glavnih internih korisnika
raunovodstvenih informacija u ovu skupinu korisnika uvrtavamo i vlasnike. Kao
najznaajnije vanjske korisnike moemo istaknuti:
investitore
kreditore
porezne vlasti
Investitori moraju procijeniti da li ili ne uloiti u poduzee, te ako su uloili prate

isplativost njihove investicije. Kreditori temeljem raunovodstvenih informacija
procjenjuju mogunost vraanja kredita. Porezne vlasti utvruju porez na dobit
koritenjem raunovodstvenih informacija.
Svaki e korisnik odluiti koji e dio raunovodstvenih informacija biti najkorisniji

za donoenje njegove odluke.
Nakon poglavlja 1, u nastavku knjige bavit emo se dakle financijskim

raunovodstvom i to sloenim tj. obraunskim raunovodstvom.
1.2 Pravni okvir raunovodstva

Podruje financijskog raunovodstva strogo je regulirano podruje. Hrvatsko
nacionalno zakonodavstvo mora biti usklaeno sa Direktivom 2013/34/EU o
godinjim financijskim izvjetajima, konsolidiranim financijskim izvjetajima i
povezanim izvjeima za odreene vrste poduzea. Neki od zakona koji su bitni
za podruje raunovodstva jesu:

4|
Zakon o raunovodstvu
Zakon o reviziji
Zakon o porezu na dobit
Zakon o porezu na dodanu vrijednost
Zakon o porezu na dohodak
Zakon o trgovakim drutvima
Zakon o radu
Opi porezni zakon
Zakon o obveznim odnosima,
a tu su jo i pod-zakonski akti.
Osim nacionalnog zakonodavstva, pri raunovodstvenoj evidenciji financijskih

transakcija i sastavljanju temeljnih financijskih izvjetaja poduzea se moraju
pridravati:
Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja (u nastavku: HSFI) koje

donosi hrvatski Odbor za standarde financijskog izvjetavanja ili
Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja (u nastavku: MSFI),
eng. IFRS International Financial Reporting Standards, koje donosi
Meunarodni odbor za raunovodstvene standarde (eng. International
Accounting Standards Bord), tijelo unutar Fondacije za meunarodne
standarde financijskog izvjetavanja (eng. IFRS Foundation).
Hrvatski poduzetnici koji su obveznici primjene Zakona o raunovodstvu (u

nastavku: ZOR) godinje financijske izvjetaje u pravilu sastavljaju u skladu sa
HSFI. Izuzetak su oni koji su prema ZOR-u veliki poduzetnici ili se radi o
subjektima od javnog interesa (za pojanjenje vidjeti ZOR), a koji moraju
primjenjivati MSFI. HSFI se temelje na domaoj raunovodstvenoj teoriji i praksi,
odrednicama MSFI te Direktivi 2013/34/EU Europske unije.
MSFI priznaje vei broj drava, te ih uvrtavaju u zakonodavni sustav svoje

drave. Razlog je ujednaenje raunovodstvenih propisa na meunarodnoj razini
sa ciljem usporedivost financijskih izvjetaja poduzea iz razliitih zemalja. U
zemljama lanicama Europske unije obvezna je primjena MSFI-a za sva
poduzea koja kotiraju na meunarodnom tritu kapitala.

|5
Sjedinjene amerike drave imaju Amerike raunovodstvene standarde (eng.

Generally Accepted Accounting Principles - GAAP) koje donosi Federal
Accounting Standards Advisory Bord FASB.
1.3 Kvalitativna obiljeja korisnih financijskih

informacija
Konceptualni okvir MSFI, a sukladno tome i HSFI govore o kvalitativnim
obiljejima korisnih financijskih informacija. Prema Konceptualnom okviru MSFI
fundamentalne kvalitativne karakteristike financijskih informacija jesu:
relevantnost
vjerno predoavanje
Relevantna je ona informacija koja donosi razliku pri odluivanju tj. ima
predviajuu vrijednost, potvrujuu vrijednost ili obje. Predviajua i potvrujua
vrijednost su povezane. Kao primjer moemo uzeti informaciju o poslovnim
prihodima za tekuu godinu. Ona se moe koristiti kao informacija za predvianje
buduih prihoda, ali i kao informacija za usporedbu ostvarenih prihoda u tekuoj
godini i plana prihoda za tekuu godinu pripremanog ranijih godina.
Financijske informacije moraju vjerno predoavati ekonomske pojave, a za to je

potrebno imati tri karakteristike: potpunost, neutralnost i biti bez greaka u to je
mogue veoj mjeri. Potpunost znai da su ukljuene sve informacije nune kako
bi korisnik razumio ekonomsku pojavu koja je prikazana. Neutralan prikaz je onaj
bez predrasuda, bez ikakvih manipulacija koje bi poveale vjerojatnost da
korisnik gleda povoljno/nepovoljno na tu informaciju. Prikaz bez greaka
podrazumijeva da nema greaka ili propusta u opisu pojave, te da nema propusta
u izboru procesa kao i u samom procesu pripreme informacije.
Dakle, da bi informacija bila korisna ona mora biti relevantna i vjerno predoena.
Korisnost raste ukoliko je financijska informacija:
usporediva, s drugima i kroz vrijeme

moe se provjeriti, direktno (npr. provjera stanja novca u blagajni) ili
indirektno (npr. provjera izrauna troka amortizacije)

6|
dostupna na vrijeme za potrebe donoenja odluka

razumljiva, to znai prezentirana jasno i dosljedno
Prema MSFI temeljna pretpostavka kod sastavljanja i prezentiranja godinjih

financijskih izvjetaja jest neogranieno vrijeme poslovanja poduzea.
Pretpostavlja se da e poduzee nastaviti poslovati u doglednom buduem
periodu i to bez namjere ili potrebe za smanjenjem opsega aktivnosti ili
likvidacijom.
2 Financijski izvjetaji
Financijski izvjetaji sumarno prikazuju financijske efekte transakcija i dogaaja

nastalih u poslovanju nekog poduzea na nain da ih grupiraju u ope kategorije
sukladno njihovim ekonomskim karakteristikama. Ope kategorije prikazane u
financijskim izvjetajima jesu imovina, obveze, kapital, prihodi i rashodi. U ovom
e poglavlju biti pojanjena svaka od raunovodstvenih kategorija i to uz
financijski izvjetaj u kojem se prikazuje.
2.1 Openito o financijskim izvjetajima

Za siguran rast i uspjeni razvitak poslovanja nekog poduzea nuna je kvalitetna
informacijska podloga. Znaajan dio takvih informacija nastaje u raunovodstvu i
predoava se u obliku financijskih izvjetaja. Financijski izvjetaji izvor su
informacija o financijskom poloaju, uspjenosti i novanom tijeku poduzea za
iroki krug korisnika koji obuhvaa vlasnike, menadere, radnike, dravu te
potencijalne investitore. Da bi financijski izvjetaji udovoljili svojoj svrsi moraju biti
pouzdani, razumljivi, usporedivi i sastavljeni u skladu sa raunovodstvenim
naelima i standardima.
U Republici Hrvatskoj obaveza je svih poduzetnika sastaviti i prezentirati godinje

financijske izvjetaje. Mikro, mali i srednji poduzetnici sastavljaju i prezentiraju
financijske izvjetaje sukladno Zakonu o raunovodstvu (u nastavku: ZOR) te
Hrvatskim standardima financijskog izvjetavanja (u nastavku: HSFI). Veliki
poduzetnici odnosno subjekti od javnog interesa duni su sastavljati i prezentirati
godinje financijske izvjetaje primjenom ZOR-a i Meunarodnih standarda
financijskog izvjetavanja (u nastavku: MSFI). Na temelju ZOR-a te navedenih
standarda godinje financijske izvjetaje ine:
izvjetaj o financijskom poloaju (bilanca)
raun dobiti i gubitka
izvjetaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti
8|
izvjetaj o novanim tokovima

izvjetaj o promjenama kapitala
biljeke uz financijske izvjetaje.
Mikro i mali poduzetnici duni su sastaviti samo bilancu, raun dobiti i gubitka i
biljeke uz financijske izvjetaje. Izvjetaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti moraju
sastaviti samo obveznici primjene MSFI.
Godinji financijski izvjetaji moraju pruiti istinit i objektivan prikaz financijskog

poloaja i uspjenosti poslovanja poduzetnika. Financijske izvjetaje je potrebno
sastavljati i objavljivati za poslovnu godinu koja je u pravilu jednaka kalendarskoj
godini. U sluaju statusnih promjena (pripajanje, spajanje) ili pokretanja postupka
steaja ili likvidacije takoer je potrebno sastaviti financijske izvjetaje i to sa
stanjem na dan koji prethodi danu upisa statusne promjene, odnosno danu
pokretanja postupka steaja ili likvidacije.
Godinji financijski izvjetaji nekih poduzea podlijeu obvezi revizije. ZOR

detaljno propisuje tko je sve obveznik revizije. Kao primjer poduzea iji izvjetaji
obavezno podlijeu reviziji moemo istaknuti subjekte od javnog interesa te sva
velika i srednja poduzea. Revizija je postupak provjere i ocjene financijskih
1
izvjetaja i konsolidiranih financijskih izvjetaja obveznika revizije te podataka i
metoda koje se primjenjuju pri sastavljanju financijskih izvjetaja, na temelju kojih
se daje struno i neovisno miljenje o istinitosti i objektivnosti financijskog stanja,
rezultata poslovanja i novanih tokova (Zakon o reviziji, l. 2).
Poduzetnici su duni dostaviti svoje financijske izvjetaje Financijskoj agenciji

radi javne objave i za statistike potrebe. Uz financijske izvjetaje poduzetnici koji
su obveznici revizije moraju javno objaviti i miljenje revizora. Svi izvjetaji
sastavljaju se na hrvatskom jeziku i u hrvatskoj valutnoj jedinici.
U nastavku slijedi osvrt na pojam i strukturu pojedinih financijskih izvjetaja.
1
Konsolidirani godinji financijski izvjetaji su godinji financijski izvjetaji grupe
poduzetnika koji prikazuju grupu kao cjelinu. Grupu poduzetnika ini matino drutvo i
drutvo/-a ker/-i. Matino drutvo je ono koje ima kontrolu nad poslovanjem poduzea
keri.

|9
2.2 Bilanca
Bilanca je financijski izvjetaj u kojemu se daje sustavni pregled strukture
imovine, obveza i kapitala poduzea na tono odreeni dan. Stoga se istie da je
bilanca financijski izvjetaj statikog karaktera jer pokazuje imovinu, obveze i
kapital poduzea u odreenom vremenskom trenutku (na primjer bilanca na dan
31.12. 20XX).
Neki autori smatraju da naziv bilanca potjee iz Italije i od rijei bilancia, to bi u

prijevodu znailo vaga s dvije zdjelice. Drugo tumaenje autora je da naziv
bilanca ima staro-francusko porijeklo i potjee od rijei bil-raun i an-godina.
Talijanski naziv upuuje na bilannu ravnoteu, dok francuski upuuje na godinji
raun. Ve se u izvornom prijevodu rijei bilanca upuuje na temeljnu zakonitost
dvojnog raunovodstva, a to je bilanna ravnotea i godinji raun.
Bilanca prikazuje meuodnos imovine, obveza i kapitala poduzea u

odreenom vremenskom trenutku. Prema MSFI:
imovina su resursi koji su pod kontrolom poduzea, koji proizlaze iz

prolih dogaaja i od kojih se oekuje priljev buduih ekonomskih koristi;
obveze su postojei dugovi poduzea, proizali iz prolih dogaaja, ijim
e podmirenjem doi do odljeva resursa koji utjelovljuju ekonomske
koristi;
kapital (glavnica) jest ostatak imovine nakon odbitka svih obveza.
Imovina poduzea raunovodstvenim rjenikom naziva se jo aktiva, a izvori te

imovine pasiva. Sukladno navedenom jasno je da se bilanca sastoji od dva dijela,
a to su aktiva i pasiva. Aktiva bilance prikazuje cjelokupnu imovinu i to je
potencijalna financijska snaga poduzea. Pasiva bilance prikazuje izvore
imovine, koji mogu biti vlastiti (kapital) ili tui izvori (obveze).
Informacije koje prua bilanca temelje se na osnovnoj bilannoj jednadbi koja je

ujedno i raunovodstvena jednadba na kojoj se temelji dvojno knjigovodstvo, a
zapisuje se:
AKTIVA = PASIVA
IMOVINA = IZVORI IMOVINE
IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL

10 |
Jednostavna struktura bilance prikazana je na Slici 2.1. S lijeve strane je

prikazana aktiva koja je podijeljena na dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu, dok je s
desne strane prikazana pasiva koja je podijeljena na kapital, dugorone i
kratkorone obveze.
AKTIVA PASIVA
KAPITAL
DUGOTRAJNA IMOVINA
DUGORONE OBVEZE
KRATKOTRAJNA IMOVINA
KRATKORONE OBVEZE
Slika 2.1 Bilanca osnovni prikaz strukture
Pravilo je da aktiva uvijek mora biti jednaka pasivi i time se postie bilanna
ravnotea. Koliko je sredstava pribavljeno iz razliitih izvora, toliko sredstava je
uloeno u imovinu poduzea. U razmatranju financijskog poloaja posebno je
bitna struktura imovine, struktura obveza i kapitala, kao i njihova meusobna
povezanost. Pa tako primjerice ekonomska znanost i praksa pokazuju da je za
redovno obavljanje poslova vano da poduzee raspolae s odreenom visinom
radnog kapitala. Radni kapital oznaava razliku izmeu kratkotrajne imovine i
kratkoronih obveza, odnosno neto iznos potreban za dnevno odvijanje
poslovanja. Poduzee da bi bilo likvidno mora imati kratkotrajnu imovinu veu od
kratkoronih obveza. Ako je kratkotrajna imovina jednaka kratkoronim
obvezama radni kapital ne postoji, a u sluaju kad su kratkorone obveze vee
od kratkotrajne imovine radni kapital je negativan i takva situacija je vrlo loa za
poduzee, s obzirom da iznos sredstava za dnevno odvijanje poslovanja ne
postoji. U nastavku e detaljnije biti objanjena struktura imovine i izvora imovine.
Imovina poduzea
Imovina predstavlja razliite resurse kojima poduzee raspolae kako bi ostvarilo
svoj ekonomski zadatak i odreenu zaradu. Resursi mogu biti razliiti (oprema,
zalihe robe, novac), no u bilanci se ne prikazuju ba svi resursi. Prema MSFI
imovina je svaki resurs kojeg kontrolira subjekt kao rezultat prolih dogaaja i iz
kojeg se oekuje priljev buduih ekonomskih koristi kod subjekta. Dakle, osnovni

| 11
uvjeti koje odreeni resurs mora zadovoljiti da bi bio prikazan u bilanci kao
imovina jesu:
da je pod kontrolom poduzea

da ima mjerljivu vrijednost
da se od resursa moe oekivati priljev buduih ekonomskih koristi
Primjerice poduzee za obavljanje svoje djelatnosti treba odreeni prostor,

ukoliko je taj prostor iznajmljen, on se ne moe smatrati imovinom poduzea.
Iznajmljeni prostor pod kontrolom je vlasnika i najmoprimac e ga koristiti samo
kroz ogranieni period njegovog ukupnog korisnog vijeka plaajui naknadu
vlasniku nekretnine. Zato se iznajmljeni poslovni prostor ne moe prikazati
imovinom najmoprimca. U poslovnim knjigama poduzea najmoprimca
evidentirati e se troak najamnine.
Mjerljiva vrijednost se odnosi na monetarno valoriziranje pojedinog oblika

imovine. Ponekad to nije jednostavno. Problem najee nastaje kod valoriziranja
nematerijalnih oblika imovine, primjerice zatitnog znaka. Iako zatitni znak moe
donijeti veliku ekonomsku korist, da bi se izbjegle mogue zloupotrebe takvi
resursi se u bilanci ne prikazuju (ager K. et al., str.54).
Vano je napomenuti da se od imovine oekuje priljev buduih ekonomskih

koristi u poduzee. Stroj koji je u vlasnitvu poduzea i koji poduzee koristi za
proizvodnju proizvoda koje e prodavati, imovina je poduzea. Meutim, ukoliko
se taj stroj pokvari i nemogue ga je popraviti, tada se takav stroj ne moe vie
smatrati imovinom poduzea jer se od njega ne oekuju nikakve budue koristi.
Budua ekonomska korist sadrana u imovini predstavlja potencijal imovine da
direktno ili indirektno doprinese tijeku novca i novanih ekvivalenata u poduzee.
Budua ekonomska korist sadrana u imovini moe pritjecati u poduzee na
razliite naine. Tako se na primjer imovina moe:
samostalno koristiti ili u kombinaciji s drugom imovinom kako bi se

proizvela dobra koja e biti prodana
zamijeniti za drugu imovinu
koristiti za podmirenje obveza
imovina moe biti distribuirana vlasnicima poduzea
Imovina se uobiajeno sistematizira i u bilanci prikazuje prema:

12 |
pojavnom obliku
funkciji koju obavlja u poslovnom procesu, odnosno vremenu potrebnom
da se transformira u novac
Prema pojavnom obliku imovina se sistematizira na:
materijalnu imovinu koja ima fiziki materijalni oblik, primjerice zgrada,

oprema, zalihe trgovake robe
nematerijalnu imovinu koja nije okom vidljiva (prava, novac), meutim
donosi veliku ekonomsku korist, primjerice patenti, licencije, raunalni
programi
Prema funkciji koju obavlja u poslovnom procesu, odnosno vremenu potrebnom

da se transformira u novac imovina se dijeli u dvije kategorije:
kratkotrajna imovina je imovina za koju se oekuje da e se pretvoriti u

novac u vremenu kraem od 1 godine
dugotrajna imovina je imovina koja dulje ostaje vezana u tom obliku i ne
oekuje se da e se pretvoriti u novac u roku do godine dana.
Na slikama 2.2 i 2.3 slijedi detaljniji prikaz osnovne strukture dugotrajne i

kratkotrajne imovine.
DUGOTRAJNA
IMOVINA
NEMATERIJALNA MATERIJALNA FINANCIJSKA IMOVINA POTRAIVANJA
patenti, licence, zemljita, ume, dani zajmovi i krediti, potraivanja od

koncesije, softver, graevinski objekti, kupljeni vrijednosni kupaca i ostala
goodwill oprema, alati, vozila papiri, dani depoziti potraivanja
Slika 2.2 Struktura dugotrajne imovine

| 13
KRATKOTRAJNA
IMOVINA
ZALIHE POTRAIVANJA FINANCIJSKA IMOVINA NOVAC
zalihe sirovina i
materijala, proizvodnje, od kupaca, zaposlenika, dani zajmovi i krediti,
novac na raunima u
drave, ostala kupljeni vrijednosni
gotovih proizvoda, banci, novac u blagajni
potraivanja papiri, dani depoziti
trgovake robe
Slika 2.3 Struktura kratkotrajne imovine
2.2.2 Izvori imovine

Izvori imovine prikazuju odakle imovina dolazi odnosno prikazuju izvore
financiranja. Imovina moe biti financirana iz dva osnovna izvora: od strane
vlasnika ili od drugih pravnih ili fizikih osoba kao to su banke, dobavljai,
graani, itd. Izvore imovine mogue je klasificirati prema:
vlasnitvu
roku dospijea
Prema vlasnitvu izvori imovine mogu biti:
vlastiti izvori (kapital ili glavnica) ulog vlasnika i zaraeni kapital

tui izvori (obveze) ulozi drugih privrednih subjekta
Prema roku dospijea izvori imovine mogu biti:
trajni izvor (kapital ili glavnica)

dugorone izvore (dugorone obveze) obveze koje dospijevaju na
naplatu u roku duljem od 1 godine
kratkorone izvore (kratkorone obveze) obveze koje je potrebno
podmiriti u roku koji je krai od 1 godine

14 |
Kapital je vlastiti izvor imovine i s aspekta dospijea trajni izvor. Trajni je izvor
zato jer vlasnici ne mogu povui svoje uloge u redovnom poslovanju. Kapital se
uvijek sastoji od dva osnovna dijela i to od: dijela koji je uloen (uloeni kapital) i
dijela koji je zaraen tijekom poslovanja (zaraeni kapital). Uloeni ili temeljni
kapital je kapital koji vlasnici unose u poduzee prilikom osnivanja poduzea i
kasnije ukoliko su se odluili za dokapitalizaciju poduzea. Najei oblici
poduzea jesu drutva kapitala: jednostavna drutva s ogranienom
odgovornou (j.d.o.o.), drutva s ogranienom odgovornou (d.o.o.) i dionika
drutva (d.d.). Prema Zakonu o trgovakim drutvima minimalni iznosi temeljnog
kapitala u ovisnosti u obliku drutva jesu:
za j.d.o.o. 10 kn
za d.o.o. 20.000 kn
za d.d. 200.000 kn
Temeljni kapital vlasnici mogu unijeti u poduzee u obliku stvari, prava i novca.
Za d.o.o. postoji zakonska obveza da minimalno 10.000 kn kapitala mora biti
uneseno u obliku novca. Do poveanja kapitala poduzea dolazi i uslijed
pozitivnog rezultata poslovanja, odnosno ukoliko poduzee u nekoj poslovnoj
godini posluje s dobiti (profitom), tako da u tom smislu govorimo o zaraenom
kapitalu.
Promjene kapitala mogu dakle biti:
POVEANJE SMANJENJE
Ostvarena dobit tekue godine Ostvareni gubitak tekue godine
Dodatna ulaganja vlasnika poduzea Odluka vlasnika o isplati dobiti iz poslovanja

(poveava se uloeni kapital) ostvarene prethodne/-nih godina
Slika 2.4 Promjene kapitala
Obveze ine drugi dio izvora imovine. Sukladno MSFI obveze su dugovi
poduzea koji su proizali iz prolih dogaaja za ije se podmirenje oekuje
odljev resursa iz poduzea. Ovisno o roku dospijea obveze mogu biti dugorone
i kratkorone. Obveze koje dospijevaju na naplatu u roku duljem od 1 godine su
dugorone obveze. U takve obveze najee se ubrajaju primljeni dugoroni
krediti od banaka ili drugih financijskih institucija te obveze po izdanim

| 15
vrijednosnim papirima. Obveze koji dospijevaju na naplatu u roku kraem od 1

godine su kratkorone obveze, a to su obveze prema dobavljaima (za kupljeni
materijal, za nabavljenu opremu, za trokove energije i sl.), obveze prema
zaposlenicima (neto plae), obveze prema dravi (porezi i doprinosi) itd. Na slici
2.5 navedena je detaljnija razrada izvora imovine.
IZVORI IMOVINE
KAPITAL I REZERVE DUGORONE OBVEZE KRATKORONE OBVEZE
upisani kapital, priuve obveze prema bankama i obveze prema dobavljaima,

(rezerve), zadrana dobit, ostalim financijskim za plade, za poreze i
dobit ili gubitak tekude institucijama, po izdanim doprinose...
godine vrijednosnim papirima
Slika 2.5 Struktura izvora imovine
2.2.3 Pravila sastavljanja bilance

Prilikom sastavljanja bilance, podaci koji se upisuju u bilancu trebaju biti potpuni i
pregledni. U svrhu preglednosti postoje vertikalni i horizontalni prikaz bilance.
Vertikalni oblik bilance (slika 2.6) ili prikaz po pagini prikazuje bilancu po
stranici. Prvo se prikazuje aktiva, a nakon nje pasiva. Temeljne kolone koje se
popunjavaju u aktivi i pasivi su naziv pozicije, iznos pozicije u kunama za
prethodnu godinu i tekuu godinu. Usporedba prethodne i tekue godine
omoguuje praenje dinamike poslovanja. U praksi je uobiajeno da se bilanca
prikazuje u vertikalnom obliku.

16 |
Naziv pozicije Prethodna godina Tekua godina

(iznos u kunama) (iznos u kunama)
AKTIVA
PASIVA
Slika 2.6 Vertikalni prikaz bilance ili prikaz po pagini
Horizontalni oblik bilance (slika 2.7) ili prikaz po foliu je prikaz bilance na
jednom listu, odnosno na istom listu su prikazana aktiva i pasiva. Aktiva je na
lijevoj strani, a pasiva na desnoj strani bilance. Temeljne kolone i za aktivu i
pasivu iste su kao i kod vertikalnog prikaza.
AKTIVA PASIVA
Naziv Prethodna Tekua Naziv Prethodna Tekua
godina (u kn) godina (u kn) godina (u kn) godina (u kn)
pozicije pozicije
Slika 2.7 Horizontalni oblik bilance ili prikaz po foliu
Pri unoenju pojedinih bilannih pozicija u bilancu postoje odreene zakonitosti

koje ovise o kriterijima sistematizacije pojedinih pozicija bilance prikazanim na
slici 2.8.
AKTIVA PASIVA
Funkcionalnost Namjena
Likvidnost Ronost
Slika 2.8 Kriteriji sistematizacije bilance

| 17
Po kriteriju funkcionalnosti u aktivu se moraju unijeti sve pozicije iste

funkcionalne skupine primjerice sve pozicije dugotrajne imovine, a zatim pozicije
kratkotrajne imovine. Koja skupina e se prva prikazati ovisi o kriteriju likvidnosti.
Kriterij likvidnosti odnosi se na unoenje pojedinih bilannih pozicija u aktivu
bilance prema stupnju unovivosti odnosno stupnju pretvaranja ostalih pojavnih
oblika imovine u novac. Tako je mogue razlikovati:
padajui stupanj likvidnosti oznaava unoenje pozicija u bilancu na

nain da se krene od novca, najlikvidnije imovine, te ide do najmanje
likvidne dugotrajne imovine, odnosno one dugotrajne imovine koju je
najtee pretvoriti u novac.
rastui stupanj likvidnosti oznaava unoenje pozicija u bilancu od
najmanje likvidne imovine pa do novca kao najlikvidnije imovine.
Pozicije pasive unose se na temelju kriterija namjene i kriterija ronosti.

Kriterij namjene odnosi se na osnovna pravila financiranja u kojima se
preporua da se dugotrajna imovina financira iz dugoronih i trajnih izvora, a da
se kratkotrajna imovina financira iz kratkoronih i dijelom dugoronih izvora.
Kriterij ronosti odnosi se na unoenje pojedinih bilannih pozicija u pasivu
bilance prema dospjelosti obveza tj. prema ronosti. Razlikuju se:
padajua ronost prvo se u pasivu unosi kapital (najdugoroniji izvor),

slijede dugorone obveze, a na kraju kratkorone obveze
rastua ronost prvo se unose kratkorone obveze, pa dugorone
obveze, a na kraju je tek kapital.
Slika 2.9 prikazuje strukturu bilance u ovisnosti o kriterijima unosa.
Rastua likvidnost i padajua ronost Padajua likvidnost i rastua ronost

AKTIVA AKTIVA
I) DUGOTRAJNA IMOVINA I) KRATKOTRAJNA IMOVINA
II) KRATKOTRAJNA IMOVINA II) DUGOTRAJNA IMOVINA
PASIVA PASIVA
I) KAPITAL I) KRATKORONE OBVEZE
II) DUGORONE OBVEZE II) DUGORONE OBVEZE
III) KRATKORONE OBVEZE III) KAPITAL
Slika 2.9 Struktura bilance prema kriterijima sistematizacije

18 |
U ovisnosti o kriterijima unosa pojedinih bilannih pozicija u bilancu postoje dva

osnovna tipa bilance, a to su anglo saksonski tip i europski tip bilance. Sami
nazivi govore u kojima se zemljama svijeta primjenjuju.
Anglo-saksonski tip bilance karakterizira unoenje pozicija u aktivu

prema kriteriju padajue likvidnosti, a u pasivu prema kriteriju rastue
ronosti.
Europski tip bilance karakterizira unoenje pozicija u aktivi prema
kriteriju rastue likvidnosti, a u pasivu prema kriteriju padajue ronosti.
U Republici Hrvatskoj najea je primjena europskog tipa bilance. Strukturu i

sadraj financijskih izvjetaja propisuje Ministar financija posebnim pravilnikom.
Na slici 2.10 nalazi se skraeni prikaz bilance prema Pravilniku o strukturi i
sadraju godinjih financijskih izvjetaja.
AKTIVA PASIVA
A) Potraivanja za upisani a neuplaeni A) KAPITAL I REZERVE
kapital
B) DUGOTRAJNA IMOVINA I) Temeljni (upisani) kapital
I) Nematerijalna II) Kapitalne rezerve
II) Materijalna III) Rezerve iz dobiti
III) Financijska IV) Revalorizacijske rezerve
V) Rezerve fer vrijednosti
IV) Potraivanja VI) Zadrana dobit ili preneseni gubitak
V) Odgoena porezna imovina VII) Dobit ili gubitak poslovne godine
C) KRATKOTRAJNA IMOVINA VIII) Manjinski (nekontrolirajui) interes
I) Zalihe B) REZERVIRANJA
II) Potraivanja C) DUGORONE OBVEZE
III) Financijska D) KRATKORONE OBVEZE
IV) Novac u banci i blagajni
D) Plaeni trokovi budueg razdoblja i E) Odgoeno plaanje trokova i
obraunati prihodi prihod buduega razdoblja
E) UKUPNO AKTIVA F) UKUPNO PASIVA
F) IZVANBILANNI ZAPISI G) IZVANBILANNI ZAPISI
Slika 2.10 Struktura bilance u Republici Hrvatskoj

| 19
2.2.4 Vrste bilanci

Prema ZOR-u financijske izvjetaje potrebno je sastaviti za poslovnu godinu, ali i
u sluaju statusnih promjena ili pokretanja postupka steaja ili likvidacije.
Sukladno tome, postoje i razliite vrste bilanci. Obino se razlikuju i u praksi
susreu sljedee vrste bilanci:
Poetna ili osnivaka bilanca bilanca sastavljena prilikom osnivanja

poduzea na temelju poetnog popisa imovine i izvora imovine
Zavrna ili zakljuna bilanca sastavlja se na kraju pojedine poslovne
godine
Likvidacijska bilanca sastavlja se ako poduzee odlazi u likvidaciju
Sanacijska bilanca sastavlja se ako je nad poduzeem otvoren proces
sanacije
Fuzijska ili bilanca spajanja sastavlja se kod integracije dvaju ili vie
poslovnih subjekata
Bilanca razdvajanja ili diobena bilanca sastavlja se kod razdvajanja
poduzea u nekoliko poslovnih jedinica
Konsolidirana bilanca takvu bilancu priprema grupa poslovnih
subjekata kao cjelina koju ini matino drutvo i drutvo/-a keri, a sva
meusobna dugovanja i potraivanja su prebijena.
Bruto bilanca (pokusna ili probna bilanca) zapravo nije bilanca u
uobiajenom smislu, ve se radi o prikazu stanja i prometa po svim
kontima glavne knjige (poglavlje 3)
2.2.5 Temeljne bilanne promjene

Ve je spomenuto da je bilanca sustavni pregled imovine i izvora imovine na
odreeni dan, uobiajeno na 31.12. neke poslovne godine. Jasno je da se u
poslovanju poduzea javljaju razliite transakcije koje utjeu na promjenu stanja i
strukture imovine i njezinih izvora iz dana u dan. Promjene mogu biti kvalitativne
promjene koje mijenjaju strukturu imovine ili izvora imovine, meutim zbroj
bilance ostaje isti i kvantitativne promjene koje mijenjaju i strukturu i zbroj
bilance. etiri su temeljna tipa bilannih promjena koje se javljaju kao posljedica
odreenih poslovnih transakcija:
koncentrina promjena

20 |
periferijska promjena
centripetalna promjena
centrifugalna promjena
Koncentrina promjena je promjena koja se dogaa iskljuivo unutar aktive,

odnosno jedan oblik imovine pretvara se u drugi oblik. Takva vrsta promjene je
kvalitativna zato jer mijenja samo strukturu imovine, dok suma bilance ostaje ista
(slika 2.11).
AKTIVA PASIVA
+
-
Slika 2.11 Koncentrina promjena
Kao primjer poslovne transakcije koja izaziva koncentrinu promjenu moe se

navesti sljedee: kupac od kojeg smo imali potraivanje od 30.000 kn podmirio je
taj iznos uplatom na na raun u banci. Uplata kupca je poveala iznos novca na
raunu naeg poduzea, dok se istovremeno smanjilo potraivanje prema tom
kupcu. Kad bi se nakon te promjene sastavljala nova bilanca, uoilo bi se da je
nastala promjena promijenila samo strukturu aktive, dok je iznos aktive i pasive
ostao isti kao i prije te promjene.
Periferijska promjena je promjena koja se dogaa iskljuivo unutar pasive,

odnosno jedan izvor imovine pretvara se u drugi. Ona izaziva kvalitativne
promjene kod izvora imovine, dok suma bilance ostaje ista (slika 2.12).
AKTIVA PASIVA
+
-
Slika 2.12 Periferijska promjena
Kao primjer poslovne transakcije koja izaziva periferijsku promjenu moe se

navesti sljedee: poduzeu je odobren dugoroni kredit od banke od 100.000 kn
u svrhu podmirenja dospjelih obveza prema dobavljau stroja. Jasno je da je
takva poslovna transakcija promijenila samo strukturu pasive odnosno izvore
imovine gdje je jedna obveza (kratkorona obveza prema dobavljau)

| 21
zamijenjena drugom (dugoronom obvezom prema banci), dok je iznos aktive i

pasive ostao isti.
Centripetalna promjena odvija se i u aktivi i u pasivi i to u obliku poveanja

imovine i izvora imovine. Ona izaziva i kvalitativne i kvantitativne promjene u
bilanci (slika 2.13).
AKTIVA PASIVA
+ +
Slika 2.13 Centripetalna promjena
Kao primjer poslovne transakcije koja izaziva centripetalnu promjenu moe se

navesti sljedee: poduzee je nabavilo opremu od dobavljaa u vrijednosti
50.000 kn uz odgodu plaanja 30 dana (zasad zanemarujemo porez na dodanu
vrijednost). Navedena poslovna transakcija poveati e imovinu i izvore imovine
tog poduzea, i to dugotrajnu imovinu (opremu) u aktivi te obveze prema
dobavljaima u pasivi. Jasno je da su se i aktiva i pasiva poveale u tom iznosu.
Centrifugalna promjena odvija se i u aktivi i u pasivi i to u obliku smanjenja

imovine i izvora imovine. Ona izaziva i kvalitativne i kvantitativne promjene u
bilanci (slika 2.14).
AKTIVA PASIVA
- -
Slika 2.14 Centrifugalna promjena
Kao primjer poslovne transakcije koja izaziva centrifugalnu promjenu moe se

navesti sljedee: poduzee je podmirilo obveze prema dobavljau u iznosu od
20.000 kn. U aktivi poduzea se smanjio novac na raunu u banci, a u pasivi su
se smanjile obveze prema dobavljau. Jasno je da je ova promjena utjecala na
smanjenje aktive i pasive tog poduzea za iznos od 20.000 kn.

22 |
2.3 Raun dobiti i gubitka

Financijski izvjetaj koji prikazuje prihode, rashode i financijski rezultat u
odreenom obraunskom razdoblju (poslovna godina) naziva se izvjetaj o
dobiti ili raun dobiti i gubitka. Ukazuje na uspjenost poslovanja kroz iskaznu
visinu dobiti ili gubitka poslovne godine.
Kategorije koje su prikazane u raunu dobiti i gubitka jesu prihodi i rashodi.

Prihodi i rashodi mogu biti prikazani u raunu dobiti i gubitka na razliite naine,
bitno je da prikaz osigura informacije potrebne za donoenje ekonomskih odluka.
Uobiajeno razlikujemo one prihode i rashode koji nastaju tijekom uobiajenog
poslovanja i one koji su rezultat posebnih okolnosti. Ovakav nain prikaza temelji
se na razmatranju da li e stavka prikazana u izvjetaju biti relevantna za
procjenu mogunosti stvaranja novca i novanih ekvivalenata u buduem
periodu. Kao primjer moe se istaknuti prodaja poslovne zgrade u kojoj je
poduzee poslovalo, to je jedinstveni dogaaj za koji nije vjerojatno da e se
ponoviti u buduem periodu.
2.3.1 Prihodi
Prihodi su poveanja ekonomskih koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku
pritjecanja ili poveanja imovine ili smanjenja obveza koja rezultiraju poveanjem
vlasnike glavnice (kapitala), uz izuzetak onih poveanja glavnice koja se odnose
na udjele sudionika u glavnici.
Poslovni prihodi dijele se na prihode od prodaje i ostale poslovne prihode.
Prihodi od prodaje nastaju prodajom proizvoda, usluga ili trgovake robe.

Priznaju se u trenutku isporuke proizvoda, robe ili usluge u visini prodajne
(fakturne) vrijednosti bez poreza na dodanu vrijednost.
Prema Meunarodnom raunovodstvenom standardu 18, da bi priznali prihode

od prodaje robe ili proizvoda svi sljedei uvjeti moraju biti zadovoljeni:
a. Da je subjekt na kupca prenio znaajne rizike i koristi od vlasnitva nad

robom ili proizvodima

| 23
b. Da vezano uz prodanu robu subjekt ne zadrava niti daljnje upravljanje

do stupnja uobiajeno povezanog s vlasnitvom niti ima kontrolu nad
prodanom robom ili proizvodima
c. Da se vrijednost prihoda moe pouzdano mjeriti
d. Da je vjerojatno da e poduzee ostvariti ekonomske koristi vezano uz
transakciju
e. Da se trokovi koji su nastali ili e nastati vezano uz transakciju mogu
pouzdano mjeriti
Prema istom standardu, da bi priznali prihode od prodaje usluga svi sljedei uvjeti
moraju biti zadovoljeni:
a. Da se vrijednost prihoda moe pouzdano mjeriti

b. Da je vjerojatno da e poduzee ostvariti ekonomske koristi vezano uz
transakciju
c. Da se na kraju obraunskog razdoblja pouzdano moe mjeriti stupanj
dovrenosti transakcije
d. Da se trokovi koji su nastali ili e nastati vezano uz dovretak transakcije
mogu pouzdano mjeriti
Ostali poslovni prihodi nisu vezani uz redovno poslovanje, pojavljuju se

povremeno i ne mogu se planirati. To su primjerice prihodi od prodaje dugotrajne
imovine, sirovina ili materijala, prihodi od inventurnih vikova, otpisa obveza,
prihodi od naknadno naplaenih, a prethodno otpisanih potraivanja.
Financijski prihodi nastaju kao posljedica ulaganja u financijsku imovinu.

Najznaajniji financijski prihodi su kamate na dane zajmove, dividende i pozitivne
teajne razlike. Kamate se priznaju sukladno razdoblju na koje se odnose,
dividende na temelju odluke o izglasanoj dividendi poduzea u kojem imamo udio
u vlasnitvu, a pozitivne teajne razlike tada kada se utvrdi teajna razlika.
2.3.2 Rashodi
Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi kroz obraunsko razdoblje u obliku
odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koji rezultiraju smanjenjem
vlasnike glavnice, uz izuzetak onih smanjenja glavnice povezanih s raspodjelom
sudionicima u glavnici.

24 |
Poslovni rashodi sastoje se od rashoda od prodaje robe ili proizvoda te rashoda

razdoblja.
Rashodi od prodaje nastaju prodajom proizvoda ili robe i priznaju se u trenutku

(razdoblju) isporuke u visini nabavne vrijednosti (troka nabave) prodane
robe odnosno trokova proizvodnje prodanih proizvoda.
Trokovi razdoblja postaju rashod u onom obraunskom razdoblju u kojem su

nastali. U trokove razdoblja ulaze i ostali poslovni rashodi, a to su rashodi koji
nisu vezani uz redovno poslovanje, pojavljuju se povremeno, ne mogu se
planirati kao npr. rashodi od prodaje dugotrajne imovine, sirovina ili materijala,
rashodi od inventurnih manjkova, rashodi po osnovi otpisa imovine.
Struktura poslovnih rashoda prikazana je na slici 2.15.
Usluna poduzea Trgovaka poduzea Proizvodna poduzea
POSLOVNI RASHODI = POSLOVNI RASHODI = POSLOVNI RASHODI =

a a+b a+b-c
a. Svi trokovi nastali u a. Rashodi prodaje: a. Poetna vrijednost

obraunskom Nabavna vrijednost zaliha proizvodnje i
razdoblju prodane robe gotovih proizvoda
b. Trokovi razdoblja b. Ukupni trokovi nastali

(trokovi trgovine + u razdoblju obrauna
ostali poslovni rashodi) (trokovi proizvodnje i
trokovi razdoblja)
c. Konana vrijednost
zaliha proizvodnje i
gotovih proizvoda
Slika 2.15 Struktura poslovnih rashoda po djelatnostima
Financijski rashodi nastaju kao posljedica koritenja tuih sredstava.

Najznaajnije su kamate na primljene kredite te negativne teajne razlike.
Kamate se priznaju sukladno razdoblju na koje se odnose i to po primljenom

| 25
obraunu kamata, a negativne teajne razlike se priznaju tada kada se utvrdi

teajna razlika. Dobit naeg poduzea koja se rasporeuje vlasnicima nije rashod
dividende se izglasavaju iz razlike prihoda i rashoda tj. dobiti razdoblja.
2.3.3 Pravila sastavljanja rauna dobiti i gubitka

Raun dobiti i gubitka sastavlja se u Republici Hrvatskoj prema strukturi
propisanoj Pravilnikom o strukturi i sadraju financijskih izvjetaja. Osnovna
struktura rauna dobiti i gubitka prikazana je na slici 2.16.
POSLOVNI PRIHODI
POSLOVNI RASHODI
FINANCIJSKI PRIHODI
FINANCIJSKI RASHODI
UKUPNI PRIHODI
UKUPNI RASHODI
DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA

POREZ NA DOBIT
DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA
Slika 2.16 Struktura rauna dobiti ili gubitka
Ukoliko su ukupni prihodi vei od ukupnih rashoda ostvarena je dobit prije

oporezivanja. U suprotnom, ako su rashodi vei od prihoda, ostvaren je gubitak.
2
Na ostvarenu dobit prije oporezivanja obraunava se porez na dobit . U
Republici Hrvatskoj primjenjuje se stopa poreza na dobit od 20%. Kada se od
2
Volim plaati poreze. Na taj nain kupujem civilizaciju. ameriki sudac Oliver Wendell
Holmes, Jr. (oujak 8, 1841 oujak 6, 1935)

26 |
dobiti prije oporezivanja oduzme svota poreza na dobit dolazimo do stavke dobit
ili gubitak razdoblja.
U sljedeoj poslovnoj godini vlasnici poduzea na godinjoj skuptini vlasnika

odluuju o raspodjeli dobiti prethodne poslovne godine. Dobit se moe zadrati u
poduzeu u vidu rezervi ili zadrane dobiti, ili se moe isplatiti vlasnicima (slika
2.17).
Slika 2.17 Raspodjela dobiti razdoblja
2.3.4 Metode sastavljanja rauna dobiti i gubitka

Postoje dvije metode za sastavljanje rauna dobiti i gubitka, a razlika izmeu
metoda vezana je uz prikaz rashoda. Metode su:
a. metoda ukupnih trokova (rashoda) uz razvrstavanje trokova po

prirodnim vrstama
b. metoda razvrstavanja rashoda po funkcijama
Metodu ukupnih trokova (rashoda) uz razvrstavanje trokova po prirodnim

vrstama koriste poduzea koja financijske izvjetaje sastavljaju prema HSFI. U
raunu dobiti i gubitka rashodi su prikazani prema prirodnim vrstama, a prirodne
vrste trokova su:
trokovi sirovina i materijala

trokovi prodane robe
trokovi rada

| 27
trokovi amortizacije
trokovi energije
trokovi raznih usluga
Kod metode razvrstavanja rashoda po funkcijama (metode trokova prodanih

uinaka) rashodi se razvrstavaju prema tome da li su dio trokova prodaje ili su
primjerice vezani uz aktivnosti distribucije ili administracije. Kod ove metode
minimalni zahtjev je razdvojiti trokove prodaje od ostalih trokova. Primjer
razdvajanja rashoda kod ove metode je podjela na:
trokove prodaje
trokove distribucije
trokove administracije
ostale trokove
Poduzea koja primjenjuju MSFI mogu koristiti bilo koju od metoda.
Na primjeru poduzea koje se bavi trgovinom u nastavku e biti prikazana razlika

u metodama sastavljanja rauna dobiti i gubitka. Metodama sastavljanja rauna
dobiti i gubitka vratit emo se i u kasnijim poglavljima gdje e biti obraeni
primjeri sastavljanja RDG-a za proizvodna poduzea.
Primjer:
U poslovanju poduzea DUGA d.d. u toku godine 20xx. nastali su sljedei
poslovni dogaaji (u zadatku zanemarujemo porez na dodanu vrijednost, a kod
evidencije obrauna plaa zanemarujemo obveze za poreze i doprinose):
a. Prodano je trgovake robe u vrijednosti 60.000 kn za to je ispostavljena

faktura kupcu.
b. Troak nabave prodane trgovake robe je 40.000 kn.
c. Primljena je faktura dobavljaa za izvrenu reklamu u iznosu od 2.000 kn
d. Obraunate su plae u iznosu od 12.000 kn
Utvrdite rezultat poslovanja tj. sastavite raun dobiti i gubitka uz pretpostavku da

je porezna stopa 20%:

28 |
a) metodom razvrstavanja trokova po prirodnim vrstama
Raun dobiti i gubitka za period 1.1.-31.12.20xx. IZNOS u kn
POSLOVNI PRIHODI 60.000

Prihodi od prodaje robe 60.000
POSLOVNI RASHODI 54.000

a) Trokovi (nabavna vrijednost) prodane robe 40.000
b) Trokovi trgovine (trokovi razdoblja)
trokovi usluga reklame 2.000
trokovi plaa 12.000
UKUPNI PRIHODI 60.000

UKUPNI RASHODI 54.000
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 6.000

POREZ NA DOBIT 1.200
DOBIT RAZDOBLJA 4.800
b) metodom razvrstavanja rashoda po funkcijama

Raun dobiti i gubitka za period 1.1.-31.12.20xx. IZNOS u kn
POSLOVNI PRIHODI 60.000

Prihodi od prodaje robe 60.000
RASHODI OD PRODAJE 40.000

Trokovi (nabavna vrijednost) prodane robe 40.000
BRUTO MARA 20.000
TROKOVI TRGOVINE (TROKOVI RAZDOBLJA) 14.000

trokovi usluga reklame 2.000
trokovi plaa 12.000
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 6.000

POREZ NA DOBIT 1.200
DOBIT RAZDOBLJA 4.800

| 29
2.4 Izvjetaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

Izvjetaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti moraju sastavljati samo poduzea koja su
obveznici primjene MSFI. Ostala sveobuhvatna dobit sastoji se od stavki koje
utjeu na kapital, a koje se ne iskazuju u raunu dobiti i gubitka i to ili zato to je
tako traeno ili zato to je tako dozvoljeno nekim standardom financijskog
izvjetavanja. Primjer stavke ostale sveobuhvatne dobiti jest promjena
revalorizacijskih rezervi. Dakle, ukoliko smo revalorizacijom neke dugotrajne
materijalne ili nematerijalne imovine utvrdili da je njena vrijednost sada vea, to
emo evidentirati kao poveanje dugotrajne imovine i poveanje revalorizacijskih
rezervi unutar kapitala (direktno poveanje kapitala mimo rauna dobiti i gubitka).
Tu emo stavku prikazati i u izvjetaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.
2.5 Izvjetaj o novanim tokovima

Izvjetaj o novanim tokovima je financijski izvjetaj koji prikazuje promjene u
financijskom poloaju poduzea. Informacije o novanim tokovima poduzea
prikazuju izvore i upotrebu novca. Takve informacije omoguuju menadmentu
procjenu uspjenosti upravljanja novcem kao i procjenu buduih tokova novca
kako bi se, eventualno, izbjegle blokade transakcijskog rauna. Uz navedeno,
izvjetaj o novanim tokovima slui za informiranje menadera, investitora, ali i
kreditora o priljevima i odljevima novca tijekom jednog obraunskog razdoblja.
Slikovito moe se rei da je novani tok novanik svakog poduzetnika u koji se
slijeva novac od naplata potraivanja i odlijeva novac uslijed plaanja razliitih
obveza.
Prema MSFI osnovni pojmovi koji se upotrebljavaju u izvjetaju o novanim

tokovima su:
novac obuhvaa novac u blagajni i novac na raunima u bankama

(depoziti po vienju)
novani ekvivalenti predstavljaju visoko likvidna, kratkotrajna ulaganja
koja se brzo mogu konvertirati u novac i koja nisu pod znaajnim
utjecajem rizika promjene vrijednosti s dospijeem: tri mjeseca ili manje
od datuma stjecanja
novani tokovi priljevi i odljevi novca i novanih ekvivalenata

30 |
Sposobnost generiranja novanih tokova i upravljanje njima presudni su za

uspjeh poduzea. Bilanca i raun dobiti i gubitka ne prikazuju izvore i koritenje
novca. Upravo izvjetaj o novanim tokovima prikazuje izvore i koritenje novca
te u interakciji s ostalim financijskim izvjetajima daje pravu sliku zdravstvenog
stanja poduzea. Bilanca prikazuje stanje novca na 31.12., meutim, ne
prikazuje zato je dolo do promjene novca u odnosu na poetnu bilancu. Raun
dobiti i gubitka prikazuje poveanje ili smanjenje neto imovine (dobit/gubitak)
uslijed prodaje proizvoda, robe ili pruanja usluga za iznos vei/manji od njihovih
trokova. No profitabilno poduzee moe imati problema s novcem. Navedeno
proizlazi iz injenice da se u raunu dobiti i gubitka prihodi i rashodi evidentiraju
prema temeljnoj raunovodstvenoj pretpostavci nastanka dogaaja, a to znai da
se evidentiraju onda kad su nastali, a ne kad je uslijedio primitak ili izdatak novca.
Prema tome, za priznavanje prihoda nije potreban i primitak novca, isto tako,
nastanak rashoda ne predstavlja uvijek izdatak novca.
Razumijevanje razlika izmeu primitaka i prihoda te rashoda i izdataka kljuno je

za razumijevanje izvjetaja o novanim tokovima.
Razlike izmeu prihoda i primitaka nastaju radi:
vremenske nepodudarnosti (ako kupac nije platio u trenutku isporuke tj.

nastanka dogaaja)
rizika transformacije (ako kupac uope nije platio)
U praksi postoje sljedee mogunosti veze prihoda i primitaka, a to su:
prihod prethodi primitku (prodaja na kredit)

primitak prethodi prihodu (prodaja uz predujam)
prihod je istovremeno i primitak (prodaja za gotovinu)
Analogno navedenom mogunosti veze rashoda i izdataka su sljedee:
izdatak prethodi rashodu (kupnja dugotrajne imovine i obraun

amortizacije)
rashod prethodi izdatku (obraun trokova plaa administrativnog
osoblja i naknadna isplata plaa)
rashod je istovremeno i izdatak (kupnja za gotovinu)

| 31
Vrlo je bitno prepoznati razliku i ne zanositi se eventualnim dobrim rezultatima iz

rauna dobiti i gubitka uz istovremeno slab novani tijek. Mnogo je primjera iz
prakse u kojima je poduzee prikazalo dobit poslovanja, a istodobno bankrotiralo
iz razloga manjka novca uslijed nemogunosti naplate potraivanja. Ovakva vrsta
neposredne opasnosti posebno je izraena danas u Hrvatskoj i gotovo da nema
poduzea koja moe zanemariti vanost upravljanja likvidnim sredstvima.
2.5.1 Novani primici i izdaci iz aktivnosti poduzea

U izvjetaju o novanim tokovima aktivnosti se svrstavaju u tri osnovne
kategorije: poslovne, investicijske te financijske aktivnosti. Po svakoj
navedenoj aktivnosti promatraju se ukupni primici i ukupni izdaci te se utvruje
njihova razlika ili isti (neto) novani tok. Dakle, osnovni elementi izvjetaja o
novanim tokovima su: primici, izdaci i isti (neto) novani tok.
Primici i izdaci iz poslovnih aktivnosti vezani su uz glavne aktivnosti poduzea

koje najvie pridonose ostvarivanju prihoda poduzea i neto dobiti. U tablici 2.18
prikazani su najei primici i izdaci iz poslovnih aktivnosti.
Novani primici od: Novani izdaci:

1. Prodaje proizvoda, robe i usluga 1. Dobavljaima za nabavu sirovina, robe
i izvrene usluge
2. Primljenih kamata na dane kredite* 2. Za plae i naknade zaposlenima
3. Povrata poreza 3. Za poreze
4. Kupaca za predujmove 4. Za dane predujmove
5. Primljenih dividendi* 5. Za plaene kamate kreditorima**
6. Provizija, naknada i sl. 6. Za kupnju vrijednosnih papira za

trgovanje, plaene premije osiguranja
7. Isplata po policama osiguranja
* mogu se svrstati u primitke iz investicijskih aktivnosti

** moe se svrstati u izdatke iz financijskih aktivnosti
Slika 2.18 Primici i izdaci iz poslovnih aktivnosti

32 |
Primici i izdaci iz investicijskih aktivnosti vezani su uz stjecanje i otuivanje

dugotrajne imovine i drugih ulaganja. Investicijski izdaci prikazuju veliinu
nastalih izdataka za resurse koji su namijenjeni stvaranju budue dobiti i
novanih tijekova U tablici 2.19 prikazani su najei primici i izdaci iz
investicijskih aktivnosti.
Novani primici od: Novani izdaci za:
1. Prodaje dugotrajne imovine 1. Kupnju dugotrajne imovine
2. Prodaje vrijednosnih papira (dionica, 2. Kupnju vrijednosnih papira drugih

obveznica) drugih poduzea poduzea
3. Povrata danih kredita, zajmova, 3. Dane kredite, zajmove, predujmove
predujmova danih drugima drugima
4. Temeljem futures, forward, swap, 4.Temeljem futures, forward, swap,
opcijskih ugovora opcijskih ugovora
Slika2.19 Primici i izdaci iz investicijskih aktivnosti
Primici i izdaci iz financijskih aktivnosti vezani su uz financiranje poduzea,

obuhvaaju promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obveza. U tablici 2.20
prikazani su najei primici i izdaci iz financijskih aktivnosti.
Novani primici od: Novani izdaci za:
1. Izdavanja dionica 1. Stjecanje vlastitih dionica
2. Izdavanja obveznica, primljenih kredita 2. Vraanje posuenih iznosa

i drugih kratkoronih ili dugoronih
primljenih pozajmica 3. Plaene dividende*
* moe se svrstati u izdatke iz poslovnih aktivnosti
Slika 2.20 Primici i izdaci iz financijskih aktivnosti
Neke primitke i izdatke mogue je razliito razvrstati. Primjerice to su kamate

(primljene i plaene) i dividende. Kamate i primljene dividende obino se
svrstavaju u poslovnu aktivnost, jer utjeu na visinu neto dobiti. Meutim kamate
na dane kredite i primljene dividende se mogu promatrati kao primici iz

| 33
investicijskih aktivnosti jer su posljedica ulaganja, a kamate na primljene kredite

kao izdatak iz financijskih aktivnosti jer su trokovi dobivanja resursa. Radi
navedenog vano je da poduzee donese pravilo o razvrstavanju pojedine
pozicije novanog toka i da takvo pravilo i dosljedno primjenjuje.
Jedna poslovna transakcija moe obuhvatiti novane tijekove koji se razliito

klasificiraju. Primjerice kod novane otplate kredita kamata se evidentira kao
izdatak iz poslovne aktivnosti, dok se otplata glavnice evidentira kao izdatak iz
financijske aktivnosti.
2.5.2 Metode izvjetavanja

Postoje dvije osnovne metode prema kojima se sastavlja izvjetaj o novanim
tokovima:
direktna ili neposredna metoda koja prikazuje ukupne primitke i izdatke

novca prema osnovnim aktivnostima (poslovnim, investicijskim,
financijskim); pokazuje uvid u tokove novca i novanih ekvivalenata po
aktivnosti
indirektna ili posredna metoda koja novane tokove od poslovnih
aktivnosti prikazuje tako da se neto dobit ili gubitak usklauju za uinke
transakcija nenovane prirode, te promjene u kratkotrajnoj imovini (osim
novca i novanih ekvivalenata) i kratkoronim obvezama; novani tok od
investicijskih i financijskih aktivnosti ostaju isti kao i kod direktne metode.
Direktna metoda prua informacije koje mogu biti korisne u procjenjivanju

buduih novanih tokova, a koje nisu raspoloive prema indirektnoj metodi. S
obzirom da je za veinu korisnika izvjetaj o novanim tokovima sastavljen po
direktnoj metodi razumljiviji, u pravilu se sva suvremena rjeenja zalau za
primjenu direktne metode (ager K. et al., str. 85). U nastavku slijedi primjer
sastavljanja izvjetaja o novanim tokovima po direktnoj metodi.
Sastavite izvjetaj o novanim tokovima za poduzee A za razdoblje od

1.1.20xx. do 31.12.20xx.
Naplaeno je potraivanje od kupaca za prodanu robu u visini 75.000 kn

Naplaeno je potraivanje od kupca vezano uz prodanu opremu u
vrijednosti 35.000 kn

34 |
Primljen je dugoroni kredit od banke 60.000 kn

Plaeno je dobavljaima sirovine 15.000 kn
Isplaene su plae radnicima 25.000 kn
Kupljene su dionice poduzea Z za 30.000 kn
Isplaene su dividende dioniarima 40.000 kn
Plaen je porez 20.000 kn
Plaene su kamate banci 3.000 kn
Otplaen je dio glavnice kratkoronog kredita 27.000 kn
Poduzee A IZVJETAJ O NOVANIM TOKOVIMA

za razdoblje od 1.1.20xx. do 31.12.20xx.
A) POSLOVNE AKTIVNOSTI
I PRIMICI:
naplata potraivanja od kupaca robe 75.000 II
IZDACI:
isplate dobavljaima 15.000
isplate plaa 25.000 isplate
za porez 20.000 isplate
kamata 3.000
III Neto novani tok iz poslovnih aktivnosti 12.000
B) INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI
I PRIMICI:
naplata potraivanja od kupaca opreme 35.000
II IZDACI:
kupnja dionica 30.000
III Neto novani tok iz investicijskih aktivnosti 5.000
C) FINANCIJSKE AKTIVNOSTI
I PRIMICI :
primljeni dugoroni krediti 60.000
II IZDACI :
isplata dividendi 40.000
otplata kratkoronog kredita 27.000
III Neto novani tok iz financijskih aktivnosti (7.000)
NETO POVEANJE ILI SMANJENJE NOVANIH TOKOVA 10.000

NOVAC I NOVANI EKVIVALENTI NA POETKU RAZDOBLJA 5.000
NOVAC I NOVANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA 15.000

| 35
Da bi lake razumjeli indirektnu metodu polazi se od temeljne jednadbe

bilanne ravnotee i prati se to i kako utjee na novac.
POLAZITE:
I=O+K (1)
KI + DI = O + K (2)
N + KI + DI = O + K (3)
N = O + K - KI DI (4)
N = O + K - KI DI (5)
Tumaenje simbola:
I = imovina DI = dugotrajna imovina
K = kapital KI = kratkotrajna imovina
O = obveze KI = kratkotrajna imovina novac
N = novac = promjene
Jednadba 5 pokazuje da su promjene na novcu posljedica promjena (poveanja

) ili smanjenja () navedenih kategorija. Dakle, to znai da poveanje (primici)
novca nastaje na osnovi poveanja obveza i poveanja kapitala te smanjenja
ostale nenovane imovine. Izdaci se mogu opisati na suprotan nain (tablica
2.21.). To je osnova za razumijevanje sastavljanja izvjetaja po indirektnoj
metodi. Budui da se samo do novanog tijeka od poslovnih aktivnosti dolazi
indirektno, promjene dugotrajne imovine i dugoronih obveza, te kratkoronih
obveza po kreditima u pravilu se ne uzimaju u obzir pri izraunu jer se radi o
primicima i izdacima iz investicijskih ili financijskih aktivnosti.
PRIMICI IZDACI
Poveanje obveza Smanjenje obveza
Poveanje kapitala Smanjenje kapitala
Smanjenje kratkotrajne imovine Poveanje kratkotrajne imovine
Smanjenje dugotrajne imovine Poveanje dugotrajne imovine
Slika 2.21 Nastanak primitaka i izdataka novca

36 |
Kada se izvjetaj o novanim tokovima sastavlja po indirektnoj metodi do

novanog toka od poslovnih aktivnosti dolazi se indirektno, na sljedei nain:
1. Dobit prije poreza

2. Amortizacija
3. Poveanje kratkoronih obveza
4. Smanjenje kratkotrajnih potraivanja
5. Smanjenje zaliha
6. Ostalo poveanje novanog toka
I. Ukupno poveanje novanog toka od poslovnih aktivnosti
1. Smanjenje kratkoronih obveza

2. Poveanje kratkotrajnih potraivanja
3. Poveanje zaliha
4. Ostalo smanjenje novanog toka
II, Ukupno smanjenje novanog toka od poslovnih aktivnosti
I. II. = NETO NOVANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
Do novanog toka od investicijskih i financijskih aktivnosti dolazi se na isti nain

kao i kod direktne metode.
2.6 Izvjetaj o promjenama kapitala

Sukladno HSFI izvjetaj o promjenama kapitala prikazuje sve promjene na
kapitalu koje su se dogodile izmeu dva datuma bilance. Izvjetaj o promjenama
kapitala prikazuje promjene na svim pozicijama kapitala (vlasnike glavnice), a to
su:
Promjene uloenog kapitala (dodatna ulaganja vlasnika)

Promjene zaraenog kapitala (neto dobit razdoblja, visina izglasanih
dividendi)
Izravne promjene u kapitalu (mimo rauna dobiti i gubitka) npr.
revalorizacijske rezerve, rezerve fer vrijednosti financijske imovine
raspoloive za prodaju
Uinke retroaktivne primjene promjene raunovodstvenih politika ...

| 37
Sukladno MSFI poslovni subjekt u izvjetaju o promjenama kapitala treba

obavezno iskazati:
ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja, iskazujui odvojeno ukupne iznose

raspodjeljive vlasnicima matice i vlasnicima manjinskih udjela
za svaku komponentu kapitala, uinke retroaktivne primjene promjene
raunovodstvenih politika ili retroaktivnog prepravljanja iznosa priznatih u
skladu s MRS-8
za svaku komponentu kapitala, usklaenje izmeu iznosa na poetku i na
kraju razdoblja, zasebno iskazujui promjene koje su rezultat
o dobiti ili gubitka
o ostale sveobuhvatne dobiti i
o transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu kao vlasnika,
prikazujui odvojeno uplate uloga vlasnika i raspodjele vlasnicima
2.7 Biljeke uz financijske izvjetaje

Biljeke uz financijske izvjetaje sadravaju dodatne i dopunske informacije o
financijskim izvjetajima. Biljeke predstavljaju detaljniju razradu i dodatna
objanjenja najznaajnijih pozicija iz financijskih izvjetaja (tekstualni i numeriki
oblik).
Sadraj biljeki odreen raunovodstvenim propisima (standardima) obuhvaa:
Informacije o osnovi za sastavljanje financijskih izvjetaja i specifinim

raunovodstvenim politikama koje su koritene
Informacije traene standardima financijskog izvjetavanja koje nisu
prikazane drugdje u financijskim izvjetajima
Dodatne informacije koje nisu prezentirane drugdje u financijskim
izvjetajima, ali su vane za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela
financijskih izvjetaja

38 |
2.8 Raunovodstvene politike

Raunovodstvene politike regulira Meunarodni raunovodstveni standard 8.
Raunovodstvene politike su posebna naela, osnove, dogovori, pravila i praksa
koje primjenjuje subjekt pri sastavljanju i prezentiranju financijskih izvjetaja. One
se izvode iz poslovne politike poduzea i prilagoavaju se ciljevima poduzea.
Odabirom raunovodstvenih politika utjee se na iskazivanje financijskog

poloaja, financijsku uspjenost i novane tijekove budui da raunovodstvene
politike utjeu na prikazivanja pozicija imovine, izvora imovine, prihoda i rashoda
te ostvarenog rezultata poslovanja. Raunovodstvene politike poduzee mora
dosljedno primjenjivati,a mijenjati ih moe samo ako:
a) je promjena traena prema MSFI

b) promjena rezultira financijskim izvjetajima koji pruaju pouzdanije i vanije
informacije o uincima transakcija, drugih dogaaja ili uvjeta na financijski
poloaj, financijsku uspjenost ili novane tijekove poslovnog subjekta.
2.9 Metode vrednovanja elemenata financijskih

izvjetaja
Postoje razliite osnove za mjerenje pozicija financijskih izvjetaja, koje ukljuuju:
Povijesni troak (troak nabave)

Tekui troak
Ostvariva (utriva) vrijednost
Sadanja vrijednost
Kod vrednovanja po povijesnom troku:
imovina se prikazuje u visini novca ili novanih ekvivalenata plaenih za

tu imovinu ili fer vrijednosti protuusluge dane u trenutku nabave te
imovine
obveze se prikazuju u vrijednosti sredstava koja smo primili i vezano uz
koje je nastala obveza.
3
9
Kod vrednovanja po tekuem troku:
vrijednost imovine predstavlja iznos novca ili novanih ekvivalenata

koji bi za tu istu imovinu trebali platiti kad bi je nabavljali sada (u
trenutku vrednovanja)
vrijednost obveza predstavlja iznos novca ili novanih ekvivalenata
koje bi trebali imati sada ako bi obveze odmah eljeli podmiriti.
Kod vrednovanja po ostvarivoj vrijednosti:
vrijednost imovine predstavlja iznos novca ili novanih ekvivalenata

koji bi za tu istu imovinu dobili kad bi je sada prodali (u trenutku
vrednovanja)
vrijednost obveza predstavlja iznos novca ili novanih ekvivalenata
koji oekujemo da emo platiti za podmirenje obveza u redovnom
tijeku poslovanja.
Kod vrednovanja po sadanjoj vrijednosti:
imovina se vodi po diskontiranoj sadanjoj vrijednosti buduih

priljeva novca za koje se oekuje da e ih ta stavka imovine
generirati u redovnom tijeku poslovanja
obveze se vode po diskontiranoj sadanjoj vrijednosti buduih
odljeva novca za koje se oekuje da e biti potrebni za podmirenje
te obveze u redovnom tijeku poslovanja
Primjenom razliitih osnova za mjerenje dolazi se do razliitih vrijednosti

stavki iskazanih u temeljnim financijskim izvjetajima. Vrednovanje u visini
troka nabave je najee koritena osnovica mjerenja vrijednosti imovine i
obveza.

Računovodstvo

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Računovodstvo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1 Uvod: Raunovodstvo - jezik

Pojam raunovodstvo vjerojatno je poznat svima, no pitanje je da li bi mnogi

Raunovodstvo je ukratko jezik poslovanja. Kao i kod svakog stranog jezika s

U poglavlju 1 biti e objanjena struktura raunovodstva te najbitniji dijelovi

1.1 Struktura raunovodstva

autori: mr.sc.Tanja estanj-Peri, dipl.oec., Suzana Keglevi Kozjak, univ.spec.oec.

U financijskom raunovodstvu evidentiraju se iskljuivo stvarno nastale

Mnogo operativnih aktivnosti poduzea zapone u jednoj poslovnoj godini

jednostavno raunovodstvo temelji se na novanom principu, odnosno

Evidencijski dio financijskog raunovodstva poznat je pod pojmom knjigovodstvo.

Fokus upravljakog raunovodstva je na informacijama potrebnim za interno

autori: mr.sc.Tanja estanj-Peri, dipl.oec., Suzana Keglevi Kozjak, univ.spec.oec.

je prvenstveno usmjereno to tonijem utvrivanju trokova odreenog uinka

Korisnici raunovodstvenih informacija dolaze dakle iz poduzea ili izvan

Investitori moraju procijeniti da li ili ne uloiti u poduzee, te ako su uloili prate

Svaki e korisnik odluiti koji e dio raunovodstvenih informacija biti najkorisniji

Nakon poglavlja 1, u nastavku knjige bavit emo se dakle financijskim

1.2 Pravni okvir raunovodstva

autori: mr.sc.Tanja estanj-Peri, dipl.oec., Suzana Keglevi Kozjak, univ.spec.oec.

Osim nacionalnog zakonodavstva, pri raunovodstvenoj evidenciji financijskih

Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja (u nastavku: HSFI) koje

Hrvatski poduzetnici koji su obveznici primjene Zakona o raunovodstvu (u

MSFI priznaje vei broj drava, te ih uvrtavaju u zakonodavni sustav svoje

autori: mr.sc.Tanja estanj-Peri, dipl.oec., Suzana Keglevi Kozjak, univ.spec.oec.

Sjedinjene amerike drave imaju Amerike raunovodstvene standarde (eng.

1.3 Kvalitativna obiljeja korisnih financijskih

Financijske informacije moraju vjerno predoavati ekonomske pojave, a za to je

usporediva, s drugima i kroz vrijeme

autori: mr.sc.Tanja estanj-Peri, dipl.oec., Suzana Keglevi Kozjak, univ.spec.oec.

dostupna na vrijeme za potrebe donoenja odluka

Prema MSFI temeljna pretpostavka kod sastavljanja i prezentiranja godinjih

Financijski izvjetaji sumarno prikazuju financijske efekte transakcija i dogaaja

2.1 Openito o financijskim izvjetajima

U Republici Hrvatskoj obaveza je svih poduzetnika sastaviti i prezentirati godinje

izvjetaj o novanim tokovima

Godinji financijski izvjetaji moraju pruiti istinit i objektivan prikaz financijskog

Godinji financijski izvjetaji nekih poduzea podlijeu obvezi revizije. ZOR

Poduzetnici su duni dostaviti svoje financijske izvjetaje Financijskoj agenciji

U nastavku slijedi osvrt na pojam i strukturu pojedinih financijskih izvjetaja.

autori: mr.sc.Tanja estanj-Peri, dipl.oec., Suzana Keglevi Kozjak, univ.spec.oec.

Neki autori smatraju da naziv bilanca potjee iz Italije i od rijei bilancia, to bi u

Bilanca prikazuje meuodnos imovine, obveza i kapitala poduzea u

imovina su resursi koji su pod kontrolom poduzea, koji proizlaze iz

Imovina poduzea raunovodstvenim rjenikom naziva se jo aktiva, a izvori te

Informacije koje prua bilanca temelje se na osnovnoj bilannoj jednadbi koja je

autori: mr.sc.Tanja estanj-Peri, dipl.oec., Suzana Keglevi Kozjak, univ.spec.oec.

Jednostavna struktura bilance prikazana je na Slici 2.1. S lijeve strane je

Slika 2.1 Bilanca osnovni prikaz strukture

autori: mr.sc.Tanja estanj-Peri, dipl.oec., Suzana Keglevi Kozjak, univ.spec.oec.

da je pod kontrolom poduzea

Primjerice poduzee za obavljanje svoje djelatnosti treba odreeni prostor,

Mjerljiva vrijednost se odnosi na monetarno valoriziranje pojedinog oblika

Vano je napomenuti da se od imovine oekuje priljev buduih ekonomskih

samostalno koristiti ili u kombinaciji s drugom imovinom kako bi se

Imovina se uobiajeno sistematizira i u bilanci prikazuje prema:

autori: mr.sc.Tanja estanj-Peri, dipl.oec., Suzana Keglevi Kozjak, univ.spec.oec.

Prema pojavnom obliku imovina se sistematizira na:

materijalnu imovinu koja ima fiziki materijalni oblik, primjerice zgrada,

Prema funkciji koju obavlja u poslovnom procesu, odnosno vremenu potrebnom

kratkotrajna imovina je imovina za koju se oekuje da e se pretvoriti u

Na slikama 2.2 i 2.3 slijedi detaljniji prikaz osnovne strukture dugotrajne i

NEMATERIJALNA MATERIJALNA FINANCIJSKA IMOVINA POTRAIVANJA

patenti, licence, zemljita, ume, dani zajmovi i krediti, potraivanja od

Slika 2.2 Struktura dugotrajne imovine