Professional Documents
Culture Documents
1. Koja je razlika izmeu Divkovievog Nauka krstjanskog iz 1611. kojeg zovu veliki i Nauka
krstjanskog iz 1616. kojeg nazivaju mali?
- Ove su knjige nastajale zbog potrebe vjere katolikog puka, pa je tako Nauk krstjanski (1611.),
koji zovu i veliki, namijenjen kleru, dok je drugi Nauk krstjanski (1616.), nazvan mali, postao
itanka za narod. Dok je veliki nauk sastavljen od vie dosad neustanovljenih latinskih djela, mali
nauk je pisan u obliku dijaloga izmeu uitelja i uenika, u kome vei dio zauzimaju stihovi i proza,
razliitog pounoga sadraja.
2. Divkovi je hagiografiju o svetoj Katarini smjestio u prvi dio svog malog Nauka. Ko je bila
ona i kakva je njena ikonografska oznaka?
- Legenda o sv.Katarini Aleksandrijskoj jedna je od najpoznatijih kranskih legendi koja je
stoljeima ivjela u raznim verzijama u hrvatskoj knjievnoj kulturi. Legenda pripovijeda da je ona
ivjela u III ili IV stoljeu u doba vladavine Maksimina i da je bila plemenitog roda, kerka
uglednog princa. Mukom hrabrou i smionou sprotstavila se caru Maksiminu koji je progonio
kranstvo i tovao idole, nastojei ga uvjeriti u okrutnost njegovih progona i istinitost kranstva.
Njena postojanost u kranskim stavovim preobratila je brojne careve podanike, pa i samu kraljicu.
Kako Maksimin nije uspio slomiti Katarinu, razbjesnio se i dao nainiti posebno muilo: kota s
bodeima koji e je sasjei. Taj se kota raspao, a Katarinu su odveli izvan grada gdje joj je
odrubljena glava. Iz rane joj poteklo mijeko, a prema predajama njeno tijelo uzneseno je na vrh
gore Sinaj. U IX stoljeu monasi koji su tu ivjeli nali su njene ostatke i pokopali u samostanu
koji nosi njeno ime.
Njena ikonografska oznaka je kota s otricama, koji simbolizira spravu za muenje koju je
Maksimin za nju dao izraditi, obino nosi krunu na glavi kao znak kraljevskog porijekla, palminu
granu kao simbol pobjede i ma kao oruje muenitva, a ponekad i knjigu u ruci.
3. Kakav je Divkoviev znaaj?
- Divkovi je rodonaelnik pisane rijei u Bosni i Hercegovini, utemeljitelj kako bosanske
franjevake, tako i, moderno reeno, cjelokupne knjievnosti Bosne i Hercegovine (Midhat
Begi), pisac koji je dao prvine bosanske knjievnosti (Kreimir Georgijevi). Njegovi
neposredni sljedbenici u knjievnom radu i jeziku jesu franjevaki pisci njegova stoljea, njegovi
suvremenici kod kojih se, uz to to su pisali bosanicom, zapaa i jezina srodnost s njegovim
djelom. Snaan Divkoviev knjievni poticaj pokrenuo je franjevako spisateljstvo koje je kroz
zadnja tri stoljea osmanske vlasti dalo zapaene plodove.
1. ta je bilo Baagievo knjievno naslijee?
Kao jeziko naslijee uzima se onaj jeziki status koji je vladao pred sam kraj Osmanskog perioda,
a zatim i AU period. Kada govorimo o Osmanskom periodu, to se zapravo odnosi na onu
knjievnost Bonjaka koja je stvrana na orijentalnim jezicima (takva je bila veina) i alhamijado
knjievnost.
3. Kako je prvobitno Lehfeldt nazvao jezik udbenika (1970. god), a kako kasnije (1989. god)?
1970. srpskohrvatski
1989. srpski
1. ta je petrarkizam?
Petrarkizam je naziv kojim se oznaava ugledanje na Petrarku u lirskoj poeziji 15. i 16. stoljea.
muku ast i podsvijet, a ujedno rastrgnue izmeu ljubavi prema voljenoj i patriotizmu (A zar
sad nijesam tvoja? Jesi Ajia, jesi : vjere mi jedina ti na ovome svijetu; ali molim te.. mlad momak
neoenjen... sramota da se krije po budacima sa enskinjem.)
Takoer, Mulabdi izraava potpuni patrijarhat, unosei dio leksike orijentalizama : Nakon to su
vabe doli pred Maglaj, age i posjednici se sklonie iz Maglaja u oblinja sela kod svojih kmetova.
Sve se to razie po selima, ene u stravi, a ljudi tuni i zabrinuti., gdje se postavlja pitanje sta su
ene, ako nisu ljudi?
2. Kako su se ova pisma jo nazivala i koje se to pismo smatra prvim krajinikim pismom?
Ova pisma nazivana su jo i knjigama. Prvim krajinikim pismom smatra se pismo Isa bega
Ishakovia koje je izdato kao povelja Dubrovanima o slobodnoj trgovini.
3. Ljubuak je bio ikavac, meutim analiza refleksa jata pokazuje da je ijekavizam osnovna
crta jezika u njegovim djelima, zato?
Zbog toga to to ne odgovara njegovoj dijalekatskoj bazi iz koje je potekao, ali je u skladu sa
Vukovim ilirskim prihvatanjem ijekavkog izgovora kao standardnog, Ljubuak je esto mijenjao
mjesto stanovanja i tako dolazio u doticaj sa drugim naim govorima, veliki dio svog ivota proveo
je u Sarajevu i ne treba zanemariti mogunost da je za to vrijeme iz sarajevskog govora mogao
preuzeti ono to nije imao u svom maternjem govoru, a to se prvenstveno odnosi na ijekavizme.