Nastava Povijesti PDF

Marijana Marinovi
Nastava povijesti
usmjerena prema ishodima uenja
Metodiki prirunik za nastavnike povijesti
Agencija za odgoj i obrazovanje

MARIJANA MARINOVI
NASTAVA POVIJESTI USMJERENA PREMA ISHODIMA UENJA
NAKLADNIK
Donje Svetice 38, 10000 Zagreb
www.azoo.hr
ZA NAKLADNIKA
Vinko Filipovi, prof.
UREDNIK
Miroslav Mianovi
RECENZENTI
prof. dr. sc. Ivo Rendi Mioevi
mr. sc. Helena Miljevi Pavi
Vesna Slaviek, prof.
LEKTORICA
dr. sc. Jadranka Brni
OBLIKOVANJE I PRODUKCIJA
KaramanDesign
www.karaman-design.com
ISBN 978-953-7290-37-5
Objavljeno u Hrvatskoj 2014. i dostupno na
internetskim stranicama Agencije za odgoj i
obrazovanje.
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 866506.
Marijana Marinovi
Nastava povijesti
usmjerena prema ishodima uenja
Metodiki prirunik za nastavnike povijesti
Zagreb, 2014.
Povijest svijeta je poput glavice luka, na kojoj moderni svijet ini tek
vanjsku ljusku i koju u potrazi za povijesnim uvidom treba ljutiti sloj
po sloj. No otkrivanje slojeva oaravajue je i izazovno i danas neizmjer-
no vano za nas koji iz prolosti nastojimo izvui pouku za budunost.
Jared Diamond
7
Sadraj
Uvodne napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Osnovni pojmovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
1. Ishodi uenja i kurikulum povijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
1.1. to je kurikulum, a to nastavni program . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
1.2. to su odgojno-obrazovni ciljevi u nastavi povijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
1 3. Zato su nam vani odgojno-obrazovni ciljevi i standardi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
1 4. Kako su povezani odgojno-obrazovni ciljevi i ishodi uenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
1 5. Odgojno-obrazovni ciljevi i ishodi uenja u odnosu prema
nastavnim aktivnostima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
2. Obrazovni standardi ili kategorije znanja u kurikulumima povijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
2.1. Temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog miljenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
2.2. Pokazatelji za pet vjetina povijesnog miljenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
3. Periodizacija i koncepcije vremena u povijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
3.1. Kronoloko vrijeme kao objektivni koncept . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
3.2. Subjektivno vrijeme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
3.3. Eurocentrini mit kao dio progresivistike koncepcije povijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
3.4. Povijesna razdoblja u historiografiji i u kurikulumima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
4. Odnos izmeu triju komponenata predmetnog kurikuluma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
4.1. Uravnoteenje kurikuluma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
4.2. Programiranje rada u dvije dimenzije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
5. Konceptualni okvir novog kurikuluma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
5.1. Izvorna Bloomova taksonomija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
5.2. Afektivno podruje Bloomove taksonomije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
5.3. Psihomotoriko podruje Bloomove taksonomije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
5.4. Revizija kognitivnog podruja Bloomove taksonomije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
5.5. est razina kognitivnog procesa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
5.6. Aktivni glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
5.7. Zakljuak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
5.8. Zavrne napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Dodatak: kurikulumi povijesti za srednje strukovne kole razrada
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
1. Prva jedinica ishoda uenja: od lovca i skupljaa do stanovnika grada . . . . . . . . . . . . . . . . 83
1.1. Prva programska razina sloenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
1.2. Druga programska razina sloenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
1.3. Sposobnost povijesnog miljenja pokazatelji postignua . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
1.4. Primjeri provjere i vrednovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
1.5. Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
8 NASTAVA POVIJESTI USMJERENA PREMA ISHODIMA UENJA
2. Druga jedinica ishoda uenja: uspon i pad staroga svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

2.1. Prva programska razina sloenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
2.2. Druga programska razina sloenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
2.3. Trea programska razina sloenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
2.4. Sposobnost povijesnog miljenja pokazatelji postignua . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
2.5. Primjeri provjere i vrednovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
2.6. Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
3. Trea jedinica ishoda uenja: srednjovjekovne civilizacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
3.1. Prva programska razina sloenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
3.2. Druga programska razina sloenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
3.5. Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118
4. etvrta jedinica ishoda uenja: temelji modernog svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
4.6. Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
5. Peta jedinica ishoda uenja: doba graanskih revolucija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
5.5. Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
6. esta jedinica ishoda uenja: dvadeseto stoljee . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
6.6. Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163
7. Obrasci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
Biljeka o autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
9
Uvodne napomene
Prirunik Nastava povijesti usmjerena prema ishodima uenja zamiljen je kao didaktiko-me-
todiki vodi, odnosno kao didaktiko-metodika interpretacija kurikuluma za nastavni predmet
Povijest u srednjim kolama. Pisan je i za uitelje povijesti u osnovnim kolama s namjerom da ih
upozna s promjenama u srednjokolskoj nastavi povijesti kako bi oni mogli pripremiti uenike za
nastavak kolovanja na suvremeniji nain. Takoer je namijenjen nastavnicima povijesti u sred-
njim kolama kao pomo u planiranju, organiziranju i izvoenju suvremene nastave u kojoj e
oni iskazati svoju kreativnost i kombinatoriku misli. Takva kreativnost otvara put nastavnicima
prema stalnom usavravanju nastavnikih priprema na temelju steenih iskustava u nastavi. Pri-
runik je namijenjen i autorima udbenika i drugim strunjacima u stvaranju drugih popratnih
materijala. Struktura nastave i udbenika, te njihovo didaktiko i metodiko oblikovanje, treba-
ju se prilagoditi zahtjevima predmetnog kurikuluma i optimalnom angairanju intelektualnih
mogunosti uenika kako bi istodobno i usklaeno djelovali na razvoj njihove sposobnosti po-
vijesnog miljenja, na njihovu inovativnost, stvaralatvo, poduzetnost, informatiku pismenost,
socijalne i druge kompetencije.
Prilikom odreivanja opsega i dubine ishoda uenja autori kurikuluma vodili su rauna o tome da
oni budu oblikovani tako da razviju odreene kompetencije kod svih uenika, a osobito kod onih
koji pokazuju povean interes i sklonost za povijest. Stupnjevanje ishoda uenja (tri razine razli-
ite po kapacitetu minimalna, srednja i maksimalna) otvaraju put svim uenicima da stignu do
cilja u skladu sa svojim psihofizikim mogunostima i interesima. Najvaniju ulogu u tom proce-
su e u konanici odigrati nastavnik. On e najpouzdanije znati koliko pojedini uenici mogu po-
stii, a ishodi uenja u kurikulumu e mu pomoi da uskladi zahtjeve s njihovim mogunostima.
Stupnjevanje ishoda uenja ima za obrazovni sustav veliku vanost jer je pedagoki neopravdano
i drutveno tetno da ishode uenja i nastavu programiramo iskljuivo prema uenicima prosje-
nih sposobnosti, a takva je praksa, na alost, vrlo esta. Stupnjevanje ishoda uenja takoer omo-
guuje i olakava vertikalnu prohodnost uenika. To je npr. sluaj kada se uenik nakon trogodi-
njega srednjokolskog obrazovanja eli dalje kolovati i osposobiti za kvalifikaciju koja trai etiri
godine kolovanja, pa mu stupnjevani ishodi precizno odreuju sadraje diferencijalnih ispita.
Prelaskom na ishode uenja, nastava povijesti, udbenici i drugi materijali namijenjeni uenici-
ma ne bi smjeli biti usredotoeni na iznoenje iskljuivo injenica (tzv. brzojavni stil) u kojima
je didaktika aparatura samo ukras, ve bi trebali biti tako osmiljeni da razvijaju u uenicima
povijesno miljenje i to kroz upoznavanje i razvijanje pet temeljnih povijesnih vjetina i temelj-
nih tehnikih koncepata. Takav udbenik i drugi nastavni materijali potaknut e uenika na raz-
miljanje i stjecanje operativnog i kreativnog znanja, nauit e ga kako uiti, odnosno osposobiti
ga za cjeloivotno samostalno uenje. Nastavni proces to ga kreiraju nastavnik, udbenik i drugi
materijali imaju sada zadau vie formirati negoli informirati uenika.
esto smo uli u javnosti da nastavnici pouavaju znanstvene sadraje u pojedinim nastavnim
predmetima. Meutim, nastavnici i autori udbenika moraju uvijek imati na umu da je nastav-
ni proces, kao i ono to nudi udbenik, pedagoki transformirana povijesna znanost. Preradu
uvjetuju prije svega psihofizike sposobnosti uenika, pa se sadraji i ishodi uenja u nastavnom
programu i kurikulumu, kao i nastavni proces i sadraji udbenika kreiraju na temelju odreenih
psiholokih, pedagokih i didaktikih naela. U tome je nastavni predmet posebnost (diferentia
specifica) i nije znanost u izvornom znaenju te rijei, ve izvire iz znanosti i njezine metodolo-
gije. Vrijednost predmetnog kurikuluma, nastavnog procesa, udbenika i drugih materijala nami-
jenjenih ueniku i nastavniku utvruju se prema tome koliko i kako oni zajedno pridonose ra-
zvoju osam temeljnih kompetencija1 uenika te posebice koliko pridonose razvoju pet temeljnih
1 Prema: Recommendation of the European Parliament and the Council of 18 December for Lifelong learn-
ing (2006/962/EC). Vidi u: Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope
obvezno srednjokolsko obrazovanje, MZOS, Zagreb 2011, str. 12.
vjetina kroz koje se razvija kompetencija povijesnog miljenja. Svi ovi imbenici imaju funkciju
potaknuti uenika na misaonu i radnu aktivnost, na kolska istraivanja koja e ga u naposljetku
dovesti do toga da postane kompetentan.
Prirunik ima trodijelnu strukturu i osmiljen je tako da nastavnika uvede u logiku kurikular-
nog pristupa nastavi i u njegove teorijske osnove. Prvi dio prirunika bavi se ishodima uenja i
kurikulumom te njihovom razlikom u odnosu na dosadanji uobiajeni nastavni program. Ovo
poglavlje odgovara na tri temeljna pitanja koja su u posljednjih dvadesetak godina bila praktino
zanemarena u nastavi. To su pitanja: to je cilj nastavnog sata koji pripremamo? Kako emo znati
da smo usmjerili nastavu upravo prema eljenom cilju? Koji sadraji, materijali i metode su naj-
bolji da se postigne eljeni cilj?
Drugi dio prirunika obuhvaa prikaz Bloomove taksonomije i reviziju njezina kognitivnog pod
ruja jer je ona konceptualni okvir i teorijska i metodoloka podloga novih kurikuluma. Bloo-
mova taksonomija, iako objavljena 1956. godine, a u nas dijelom uvedena u obrazovni sustav
sredinom sedamdesetih, nije izgubila svoju vrijednost, ve mnoge njezine ideje i danas pomau
nastavnicima u njihovoj borbi sa suvremenim problemima nastave. U tom smislu izvorna takso-
nomija bila je zaista ispred svog vremena. Trebalo je samo ukljuiti nova znanja i dostignua
s podruja psihologije u posljednjih pola stoljea o tome kako se djeca razvijaju i ue te kako se
nastavnici uinkovitije pripremaju za rad i ocjenjuju rezultate rada svojih uenika.
Trei i posljednji dio prirunika sadri ve objavljene nove kurikulume povijesti u srednjim
strukovnim kolama koji su dodatno obogaeni u skladu s novom metodologijom. Obogaenje
ide ususret nastavnicima pomaui im da njihove pripreme za odgojno-obrazovni rad budu to
kvalitetnije, realizacija to potpunija, a uenici na kraju kolovanja to kompetentniji. Valja na-
glasiti da novi pristup ostavlja nastavniku mnogo vie slobode u svakodnevnom radu u odnosu
na prijanji nain rada, ali s tim ide i vea odgovornost nastavnika za postignute rezultate ue-
nika. Nema sumnje da e novi pristup biti mnogo selektivniji u razlikovanju nastavnika prema
njihovoj kreativnosti, pa bi oni trebali maksimalno iskoristiti tu mogunost.
Nestrpljivi nastavnici vjerojatno e ve na poetku eljeti znati mogu li u Priruniku nai osnov-
ne savjete i upute kako biti to uspjeniji u svakodnevnom radu s novim kurikulumima. Mogu
odmah na poetku ponuditi nekoliko vrlo vanih savjeta. Prije svega savjetujem nastavnicima
da kao visoko obrazovani graani, profesori povijesti i intelektualci nauite stvari gledati iz
vie razliitih stajnih toaka. Pritom ne smijete izgubiti sposobnost vrednovanja i zauzimanja
stavova. Naime, valja imati na umu da ete u svakodnevnom ivotu i pouavajui mlade ljude u
odreenom trenutku morati i sami odluiti i zauzeti stajalite prema razliitim povijesnim doga-
ajima, interpretacijama i gleditima. Nadalje, morate biti voljni i sposobni razmjenjivati misli i
ideje s drugim ljudima. Preduvjet za to je da ste sposobni sasluati to drugi imaju rei i razmisliti
o njihovim stajalitima te ih po mogunosti uvaiti. A kada se radi o drugaijim stajalitima, ni-
kada nemojte opisati odreeno stajalite druge osobe kao potpuno pogreno ili prijezira vrijedno.
Oko nas se uvijek vrti mnotvo ideja, istina i zabluda i mi nikada ne moemo biti potpuno sigurni
gdje se nalazi prava istina, stoga imajte na umu drevnu izreku: ovjek je mudar dok trai istinu,
a postaje budala im pomisli da ju je pronaao. Takoer, svoje miljenje uvijek promatrajte kao
protuteu miljenju druge osobe, a ne kao nadopunu drugog miljenja. Mislite svojom glavom i
nemojte se bojati to glasno izrei. Jednako tako pouavajte svoje uenike u intenzivnoj dvosmjer-
noj komunikaciji jer je ona temelj suvremene nastave. U javnosti se srano borite za svoju struku
i neotuivo pravo svakog da se bavi svim znanstvenim, strunim i javnim temama koje ga zani-
maju, a osobito onim kontroverznim, jer time dobivate pravo na potragu za istinom. Istodobno
budite sposobni priznati i pogreku kada ju napravite. Svakako se oduprite iskuenju da uguite
slobodan, iako esto nerazborit duh koji obiljeava mlade ljude i poetke razvoja njihova kriti-
kog miljenja. Prirodno je da su uenici zbunjeni u vezi s mnogim pitanjima i dogaajima, ali oni
nikada ne bi smjeli napustiti va razred u nedoumici. Ako trenutano nemate odgovora ili ste
u dilemi, recite to uenicima otvoreno. Obrazovane mlade ljude stvaramo samo ako uenikovoj
osobi i njegovoj slobodi pristupamo s potovanjem i uvaavanjem. Naposljetku, ideja slobode
ima dva lica: podrava slobodu pouavanja, ali i slobodu uenja koji su procesi bez kraja i traju
UVODNE NAPOMENE 11
cijeli ivot. Ovaj prirunik je tek poetnica koja bi vam trebala otvoriti nove horizonte i mogu-
nosti da sa zadovoljstvom i slobodnije, ali i s veim trudom i odgovornou pristupite svako
dnevnom radu sa svojim uenicima na obostrano zadovoljstvo.
Na kraju zahvaljujem se prije svega svom struno-znanstvenom timu za izradu novih kurikuluma
povijesti, to su ga inili eljko Holjevac, Miroslav ai, Mladen Stoji, Ankica Mlinari i Ma-
teja Mandi, s kojima mi je bilo veliko zadovoljstvo suraivati i s kojima sam se probijala gotovo
dvije godine kroz nove staze i slabo poznate putove. Lober Simii, profesor povijesti morao nas
je naalost napustiti zbog zdravstvenih tekoa, ali mu isto tako posebno zahvaljujem za poetne
napore i potporu koje je uloio u na rad i tim.
Posebne zahvale idu znanstveniku Harryju Jansenu sa sveuilita u Nijmegenu u Nizozemskoj,
poznatom teoretiaru i filozofu povijesti, koji mi je otvorio put u problematiku periodizacije,
vremenske konceptualizacije i filozofske koncepcije vremena. Bez tih znanja bilo bi teko kreira-
ti kurikulume povijesti. Takoer, posebnu zahvalu dugujem svom recenzentu i dugogodinjem
suradniku Ivu Rendiu-Mioeviu, znanstveniku i predavau metodike nastave povijesti na sve-
uilitima u Rijeci i Zadru, ije sam korisne sugestije rado prihvatila te koji mi je nabavio i ne-
sebino poklonio teko dostupnu literaturu iz SAD-a o ishodima uenja i standardima u nastavi
povijesti.
Na kraju skreem pozornost na probleme prevoenja strunih termina s engleskog na hrvatski
jezik za potrebe izrade kurikuluma i ovog prirunika, to je bio vrlo sloen posao. Naime, veina
strunih termina ne moe se prevesti doslovno ve prema smislu, funkciji i kontekstu. U tom
tekom i odgovornom poslu strpljivo me je pratio i pomagao mi svojim strunim savjetima i
dugogodinjim iskustvom Boidar Pasari, magistar pedagogije i profesor engleskog jezika i knji-
evnosti. On je morao prouiti i potom prodiskutirati sa mnom dio strune literature za nastavu
povijesti na engleskom jeziku kako bi mi pomogao u prevoenju strune psiholoke, pedagoke
i historiografske terminologije, a za to je trebalo odvojiti mnogo vremena i truda, na emu mu
toplo zahvaljujem.
13
Predgovor
Moderno globalizirano drutvo karakteriziraju brze promjene i kompetitivnost, to pred ljude
postavlja dodatni zahtjev za stjecanjem i irenjem znanja, sposobnosti i stavova. Stoga se u obra-
zovanju naglasak stavlja na razvoj inovativnosti, stvaralatva, zajednikog rjeavanja problema,
razvoj kritikog miljenja, poduzetnosti, informatike pismenosti, socijalnih i drugih kompe-
tencija. Obrazovni strunjaci u Republici Hrvatskoj su u tom smislu uoili potrebu preobrazbe
cjelokupnoga kolskog sustava prema novim zahtjevima vremena. Na putu preobrazbe hrvatska
obrazovna politika usmjerila se na osuvremenjivanje i podizanje kvalitete kolskog sustava kroz
izradu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) te potrebnih kurikuluma. Kurikularni pristup
obrazovanju otvara mogunost da se sve sastavnice sustava smisleno i skladno poveu u jedin-
stvenu funkcionalnu cjelinu te usmjere prema suvremenim zahtjevima drutva i trita. Ovaj
bi pristup takoer trebao osigurati izgradnju konkurentnoga hrvatskog gospodarskog prostora,
pokretljivost graana te prepoznatljivost i koritenje njihovih kompetencija na prostoru cijele
Europske unije.
Promjene na visokokolskoj razini zapoele su se provoditi uvoenjem bolonjskog procesa, a
srednjokolskoj razini izradom HKO-a 2009. godine te izradom NOK-a 2010. godine. Nacionalni
okvirni kurikulum (NOK) postaje polazitem za sustavne promjene na razini srednjokolskoga,
osnovnokolskoga i predkolskoga odgoja i obrazovanja. Ovaj dokument odreuje ope ciljeve
odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, kompetencije i ishode uenja, kako uenici trebaju
uiti i kako nastavnici trebaju pouavati te kako se prati i vrednuje kvaliteta postignua i rada
kola i uenika na sve tri razine obrazovanja: od predkolskog odgoja do kraja srednje kole. NOK
takoer odreuje odgojno-obrazovna podruja iz kojih proizlaze predmetni kurikulumi i moduli
kao njihovi dijelovi te sadraj kolskog kurikuluma.
Dakle, temeljno obiljeje NOK-a je prijelaz na kompetencijski sustav i ishode uenja. Autori
NOK-a ugradili su u ovaj dokument, prema Preporuci 962 Europskog parlamenta, osam temelj-
nih kompetencija koje su takoer ugraene i u nacionalne kurikulume svih ostalih lanica Eu-
ropske unije. Njihov razvoj predstavlja jedan od vanih ciljeva europske obrazovne politike i
nacionalnih obrazovnih politika u pojedinim europskim zemljama. NOK je tako postao osnova
za izradu svih ostalih odgojno-obrazovnih dokumenata i pomonih materijala: kolskih i pred-
metnih kurikuluma, standarda i kriterija za vrednovanje kvalitete uenikih postignua i rada
kola, udbenika i ostalih nastavnih sredstava za uenike i nastavnike.
Uvoenje kompetencijskog pristupa i naglaavanje ishoda uenja u NOK-u doveli su do promje-
na u pristupu planiranju i programiranju odgojno-obrazovnog procesa u srednjim strukovnim
kolama i odreivanja kvalifikacija (zanimanja). Prilikom izrade sustava kvalifikacija u Hrvat-
skoj vodilo se rauna o prihvatljivom uklapanju u koncept Europskog kvalifikacijskog okvira
(EKO) koji ima zadau povezati pojedine nacionalne okvire kvalifikacija s europskim te ih uiniti
meusobno prepoznatljivima, prihvatljivima i pouzdanima. Treba naglasiti da je cilj Hrvatskog
kvalifikacijskog okvira, kao i EKO-a, potaknuti cjeloivotno uenje i opu pokretljivost graana
na cijelom prostoru Europske unije.
Dakle, HKO je sustav kvalifikacija (zanimanja) koje postoje u naem drutvu te njihov meuso-
ban odnos, a dobivaju se odgovarajuim kolovanjem. Ishodi uenja i kompetencije za pojedine
kvalifikacije u HKO-u prikazuju se i vrednuju kroz znanja i vjetine te pripadajuu samostalnost
i odgovornost. Takoer se uvode etiri osnovna svojstva kvalifikacije: profil, razina, obujam i
kvaliteta kao mjera njezine pouzdanosti. Ta svojstva objanjavamo na sljedei nain:
Profil objanjava kako se pojedine kvalifikacije iskazane ishodima uenja meusobno razlikuju.
Razina opisuje sloenost ili doseg steenih kompetencija iskazanih ishodima uenja.
Obujam oznaava koliinu steenih kompetencija, a odreuje se cjelovitim vremenom koje se
utroi na njihovo stjecanje. U strukovnom srednjem obrazovanja uvedena je jedinina mjera
ECVET, koji predstavlja od 25 do 30 sati sveukupnog vremena potrebnoga za stjecanje odreene
kompetencije, ukljuujui sudjelovanje u formalnoj nastavi, samostalno uenje i vrednovanje

steenih kompetencija.
Kvaliteta se izraava postignutom ocjenom ishoda uenja.
15
Osnovni pojmovi
U ovom poglavlju uvodimo i objanjavamo nove osnovne pojmove koji se pojavljuju u europ-
skom i hrvatskom obrazovnom sustavu i u ovom priruniku. Pojmove smo tematski podijelili i
ukratko objasnili na temelju aktualnih slubenih dokumenta, a s ciljem dubljeg razumijevanja i
snalaenja u ovom priruniku i popratnim dokumentima.
Nacionalni okvirni kurikulum je temeljni dokument reforme cjelokupnoga hrvatskog kolstva,
od predkolskog odgoja do zavretka srednje kole. Odgojno-obrazovni ciljevi u NOK-u jesu:
1. osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unapreivati njihov intelektualni,
tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i
sklonostima;
2. razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne batine
Republike Hrvatske i nacionalnog identiteta;
3. promicati i razvijati svijest o hrvatskom jeziku kao bitnome imbeniku hrvatskog identiteta,
sustavno njegovati hrvatski standardni (knjievni) jezik u svim podrujima, ciklusima i
svim razinama odgojno-obrazovnog sustava;
4. odgajati i obrazovati uenike s opim kulturnim i civilizacijskom vrijednostima, ljudskim
pravima te pravima djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturalnom svijetu, za potiva-
nje razliitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju
drutva;
5. osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija, ospo-
sobiti ih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tr-
inog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenih
spoznaja i dostignua;
6. poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost uenika;
7. osposobiti uenike za cjeloivotno uenje.1
Vrijednosti kojima NOK daje osobitu pozornost jesu: znanje i sposobnosti, solidarnost, identitet i
odgovornost. Navedeni ciljevi i vrijednosti ugrauju se u kurikulume osnovnih i srednjih kola, te
u predmetne kurikulume. Obvezni su za sve uitelje, nastavnike i strune suradnike, u svim od-
gojno-obrazovnim ciklusima podrujima i predmetima, kolskim i izvan kolskim aktivnostima.
Naela Nacionalnog okvirnog kurikuluma predstavljaju uporita kojih se sudionici pri izradi i
primjeni kolskih i predmetnih kurikuluma takoer trebaju pridravati. Naela su sljedea:
1. visoka kvaliteta odgoja i obrazovanja za sve;
2. jednakost obrazovnih mogunosti za sve;
3. obveznost opeg obrazovanja;
4. horizontalna i vertikalna prohodnost;
5. ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav;
6. znanstvena utemeljenost;
7. potivanje ljudskih prava i prava djece;
8. kompetentnost i profesionalna etika;
9. demokratinost;
10. samostalnost kole;
11. pedagoki i kolski pluralizam;
12. europska dimenzija obrazovanja;
13. interkulturalizam.2
1 Nacionalni okvirni kurikulum, nav. dj., str. 23.

2 Isto, str. 26.
Uvoenje kompetencijskog pristupa i naglaavanje ishoda uenja u NOK-u doveli su do promje-

na u pristupu planiranju i programiranju odgojno-obrazovnog procesa u srednjim strukovnim
kolama te odreivanja kvalifikacija. Prilikom izrade sustava kvalifikacija u Hrvatskoj vodilo
se rauna o prihvatljivom uklapanju u koncept Europskog kvalifikacijskog okvira (EKO) koji
ima zadau povezati nacionalne okvire s europskim i uiniti ih meusobno prepoznatljivima,
prihvatljivima i pouzdanima. Treba naglasiti da je cilj, kako HKO-a, tako i EKO-a, potaknuti cje-
loivotno uenje i opu pokretljivost graana.
Nacionalni kvalifikacijski okvir (National Qualifications Framework) je instrument uspostave
sustava kvalifikacija na tritu rada.
Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) je sustav kvalifikacija koje postoje u naem drutvu te nji-
hov meusoban odnos, a dobivaju se odgovarajuim kolovanjem. Ishodi uenja u HKO-u prika-
zuju se i vrednuju kroz znanja i vjetine te pripadajuu samostalnost i odgovornost. Usklaen je
s Europskim kvalifikacijskim okvirom. HKO uvodi etiri osnovna svojstva kvalifikacije: razinu,
obujam, profil te kvalitetu kao mjeru njezine pouzdanosti. Posebna je vrijednost HKO-a to on
postavlja jasne kriterije za kvalitetu i stjecanje odgovarajuih kompetencija koje e uenici stei
nakon zavretka odreenog srednjokolskog strukovnog obrazovanja. On takoer predstavlja je-
dinstven sustav koji omoguuje da se ishodi uenja za pojedine kvalifikacije mjere i usporeuju
jedni s drugima.
Ciljevi Hrvatskog kvalifikacijskog okvira jesu:
1. razumijevanje razliitih vrsta kvalifikacija i njihova meuodnosa;
2. unapreivanje suradnje izmeu razliitih sudionika u obrazovanju;
3. dostupnost sustavu obrazovanja tijekom cijelog ivota;
4. stvaranje razumljivog prikaza obrazovnih postignua za poslodavce, polaznike obrazovanja
i roditelje;
5. stvaranje jedinstvenog sustava osiguravanja i unapreivanja kvalitete postojeih i novih
kvalifikacija;
6. odriva zapoljivost;
7. izgradnja sustava vrednovanja i priznavanja kompetencija steenih na radnome mjestu i
drugim oblicima uenja;
8. jednostavnost prepoznavanja, vrednovanja i priznavanja inozemnih kvalifikacija;
9. prepoznavanje i priznavanje hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu;
10. promoviranje obrazovanja u Hrvatskoj.3
Ostvarivanjem navedenih 10 ciljeva postiemo jasnou, dostupnost, prohodnost, stjecanje i kva-
litetu kvalifikacija, pazei na interese i odgovornost trita rada, pojedinaca i drutva openito.
Naela Hrvatskog kvalifikacijskog okvira predstavljaju uporita kojih se sudionici pri izradbi i
primjeni kurikuluma trebaju pridravati.4 Ona su sljedea:
1. potivanje hrvatskog nasljea i postojeeg sustava obrazovanja;
2. prihvaanje smjernica EU-e i iskustva drugih zemalja u izgradnji njihovih kvalifikacijskih
okvira;
3. priprema drutva za europsku integraciju;
4. transparentnost postojeih i novih kvalifikacija;
5. jasnoa pripadnosti razini, vrsti i klasi kvalifikacija;
6. viesmjerna prohodnost kvalifikacija;
7. jednakost obrazovnih mogunosti;
8. partnerstvo dravnih institucija, poslodavaca, sindikata i provoditelja obrazovanja;
9. otvorenost za daljnju dogradnju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.5
3 Za detalje vidi Mile Delalija (ur.), Hrvatski kvalifikacijski okvir, Uvod u kvalifikacije, Vlada Republike
Hrvatske i MZOS, Zagreb 2009, str. 34 -35.
4 U literaturi na engleskom jeziku pojam criteria odgovara naem pojmu naela.
5 Mile Delalija (ur.), nav. dj., str. 35-36.
OSNOVNI POJMOVI 17
U Hrvatskom kvalifikacijskom okviru primjenjuje se odreena struna terminologija ije je zna-

enje sljedee:
Kurikulum (curriculum) oznaava niz planiranih postupaka s ciljem stjecanja kompetencija po-
jedinca, a u to su ukljueni: ciljevi, ishodi uenja, sadraji, metode rada, oblici uenja, vredno-
vanje ishoda uenja te sustav osiguranja kvalitete.
Kompetencija (competence, competency) oznaava skup znanja i vjetina te pripadajuu samo-
stalnost i odgovornost pojedinca. Kompetencije mogu biti kljune ili ope i posebne. Ope kom-
petencije slue nam openito u ivotu: itanje, pisanje, raunanje, uporaba kompjutera, znanje
stranog jezika itd. Posebne kompetencije najee su povezane sa zanimanjem ili nekom speci-
jalizacijom: varenje, upravljanje zrakoplovom, vodoinstalaterski radovi, sviranje glazbenog in-
strumenta itd. Strukovni kurikulumi velikim dijelom trae posebne kompetencije iako u njima
ima i opih kompetencija. Te se kompetencije razvijaju i kroz opeobrazovne predmete u sastavu
strukovnih kurikuluma. Svi opeobrazovni predmeti vode uenika prema opim kompetencija-
ma koje je potrebno takoer definirati putem ishoda. Ishode oblikujemo tako da odgovorimo na
temeljno pitanje: to e uenik moi uiniti s novosteenim znanjem, a to prije toga nije mogao?
Znanje (knowledge) oznaava skup steenih i povezanih informacija, a odnosi se na injenino
i teorijsko znanje.
injenina znanja (factual knowledge) oznaavaju skup steenih zasebnih informacija. Steene
informacije mogu biti pojmovi, njihove definicije te druga injenina znanja koja sama po sebi
ne otvaraju jednoznanu mogunost stvaranja novih informacija na temelju ogranienog broja
postojeih informacija.
Teorijska znanja (theoretical knowledge) oznaavaju skup steenih poveznica zasebnih informa-
cija. To povezivanje moe se odnositi na razliite teorije, modele te druga teorijska znanja kojima
se otvara mogunost jednoznanog stvaranja novih korisnih zasebnih informacija.
Vjetine (skills) se odnose na spoznajne procese, psihomotorike aktivnosti, kao i socijalne vje-
tine. Dakle, vjetine se odnose na sve ono to omoguava odgovarajuu primjenu znanja (i-
njeninih i teorijskih), neovisno o tome da li se ta primjena odnosi na brzinu i koliinu obrade
informacija, odluivanja ili fizike reakcije, kao i ponaanja i odnose s drugima unutar razliitih
drutvenih skupina, ili pak kombinaciju razliitih vjetina. Vjetine se dijele na spoznajne, psi-
homotorike i socijalne.
Spoznajne vjetine (cognitive skills) oznaavaju skup steenih logikih i kreativnih razmiljanja.
Psihomotorike vjetine (practical skills) oznaavaju steenu fiziku spretnost te uporabu una-
prijed poznatih metoda, instrumenata, alata i materijala.
Socijalne vjetine (social skills) oznaavaju skup steenih vjetina potrebnih za stvaranje i razvi-
janje meuljudskih odnosa.
Samostalnost i odgovornost (autonomy and responsibility) oznaavaju profesionalni odnos pre-
ma radu i potivanje etike struke, kao i usmjerenost na ostvarivanje dogovorenih ciljeva kroz
osobni i timski rad. Samostalnost oznaava pravo na vlastito upravljanje, a temelj je za odreiva-
nje neije odgovornosti. Odgovornost oznaava preuzimanje obveze izvrenja preuzetih zadaa,
a u skladu je s razinom samostalnosti.
Ishodi uenja (learning outcomes) opisuju kompetencije koje se prikazuju kroz znanja, vjetine
te pripadajuu samostalnost i odgovornosti koje uenik moe pokazati nakon zavretka procesa
uenja (prije to ni ne moe). Ovdje valja rei i to da svaki opisani ishod na mikrorazini ima tri
komponente:
1. oekivanu vjetinu opisanu aktivnim glagolom;
2. uvjete;
3. minimalni kriterij prolaznosti.
Uvjetima se utvruju situacije u kojima e uenik demonstrirati svoju novu vjetinu. Oekivana
vjetina opisana je uz uporabu samo jednog aktivnog glagola i jezikom koji je ueniku razumljiv.
Minimalni prolazni kriterij definira samo letvicu koju valja preskoiti, to znai ocjenu do-
voljan. Nije obiaj da se unaprijed definiraju i vee ocjene, ve ih u tom sluaju ispitivai daju
prema svojoj procjeni u skladu s obrazovnim standardima i pokazateljima.
Obrazovni standardi ili kategorije znanja i vjetina (standards) smatraju se alatom koji pomae
nastavnicima da uenicima priope i objasne to se od njih oekuje kao rezultat uenja. Pomau
nastavnicima i uenicima da se usredotoe na razvijanje potrebnih vjetina i da se na taj nain
sigurno stigne do cilja koji je unaprijed jasno postavljen.
Pokazatelji ili indikatori (indicators) konkretiziraju kvalitetu pojedinih vjetina odreene kate-
gorije znanja. Pokazatelji moraju biti mjerljivi pa se stoga iskazuju aktivnim glagolom iza kojega
slijedi opisana vjetina. Primjerice: Uenik e biti sposoban interpretirati podatke prezentirane
na lenti vremena. Pokazatelji nisu izravno povezani s odreenim sadrajima jer se vjetine mo-
gu iskazati na razliitim sadrajima i u razliitim situacijama.
Kvalifikacija (qualification) je formalni naziv za skup kompetencija odreenih razina, obujma,
profila i kvalitete koji se dokazuju svjedodbom ili diplomom. odnosno drugom javnom ispra-
vom koju izdaje nadlena ustanova.
19
1. Ishodi uenja i kurikulum povijesti
1.1. to je kurikulum, a to nastavni program

Nastavni program je kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih
sadraja. Drugim rijeima, nastavni program propisuje konkretne sadraje pojedinoga nastavnog
predmeta. On je konkretizacija nastavnog plana koji odreuje broj nastavnih sati po predmetima
i razredima. Nastavni plan iskazan je u obliku tabelarnog pregleda, a nastavni program izloen
tekstualno na veem broju stranica. Realizacija nastavnog programa zavrava provjerom usvoje-
nosti sadraja.
Kurikulum u svom glavnom dijelu sadri popis ishoda i kompetencija, tj. odgovara na pitanje:
to e uenik moi uiniti poslije zavretka uenja, odnosno: koja nova znanja, vjetine i stavove
je stekao uenjem, a prije toga ih nije imao? Dakle, ishod uenja je nova vjetina koju je uenik
sposoban prezentirati i primijeniti. Razrada kurikuluma na ishode uenja vrlo je opsean i sloen
posao te u pravilu prelazi mogunosti pojedinca. Teite vie nije na sadraju pouavanja, ve na
uinku koji bi iz njega trebao izai. Pedagoki prijelaz na ishode uenja doao je u hrvatski obra-
zovni sustav iz strukovnog obrazovanja u dravama EU i SAD-a. U tim zemljama zanimanje se
definira kao popis i opis poslova na radnome mjestu, tj. odreenih vjetina. Popis i opis vjetina
u kolskim kurikulumima opisuje se ishodima uenja. Stoga se ishodi uenja opisuju iskljuivo
uporabom tzv. konkretnih ili aktivnih glagola ija je radnja vidljiva i moe se objektivno mjeriti.
U engleskome jeziku ima ukupno 240 aktivnih glagola, pa su strunjaci u obrazovanju za svaku
kompetenciju prethodno izvrili i ui izbor. Takav postupak je nuan i u hrvatskome jeziku. Sto-
ga se pri definiranju ishoda ne priznaju tzv. magloviti ili nemjerljivi glagoli (npr. voljeti, eljeti,
razmiljati i sl.) jer nema naina da se provjere i da poslue kao dokaz. Aktivni glagoli se mogu
svrstati u 6 kognitivnih razina revidirane Bloomove taksonomije koja je konceptualni okvir novih
kurikuluma, a o njima se govori u jednom od sljedeih poglavlja.
Godine 2006. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je Nastavni plan i program
za osnovne kole u Republici Hrvatskoj nastao na temelju dokumenta Hrvatski nacionalni obra-
zovni standard (HNOS). U tom dokumentu je uveden nov pristup pouavanju u osnovnoj koli,
usmjeren na uenika umjesto na sadraj. Autorski tim nastavnog programa Povijesti je u skladu
sa zahtjevima HNOS-a umjesto nastavnih sadraja uveo u program obrazovna postignua iskaza-
na aktivnim glagolima, tj. ishode uenja, zatim kljune pojmove i nastavne teme. Na taj nain je
ovaj program ostvario prijelaz prema kurikulumu kao suvremenijem pristupu obrazovanju.
Godine 2010. objavljen je Nacionalni okvirni kurikulum (NOK), temeljni razvojni i odgojno-
obrazovni dokument koji na nacionalnoj razini donosi ope ciljeve odgoja i obrazovanja, odre-
uje ishode uenja po zavretku odreenih ciklusa obrazovanja (od predkolskog odgoja do za-
vretka srednjokolskog obrazovanja), to i kako uenici trebaju uiti, te kako se prati i vrednuje
kvaliteta postignua i rada kola. Dokument takoer odreuje odgojno-obrazovna podruja iz
kojih proizlaze predmetni kurikulumi i moduli kao njihovi dijelovi, te kolski kurikulum. Te-
meljno obiljeje NOK-a je dakle prelazak na kompetencijski sustav i ishode uenja.
Kvalifikacija je formalni naziv za skup kompetencija odreenih razina, obujma, profila i kvalite-
te, a dokazuje se svjedodbom ili diplomom. Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) instrument je
ureenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj koji osigurava jasnou, pouzdano stjecanje,
prohodnost i kvalitetu kvalifikacija, kao i povezivanje razina kvalifikacija u Republici Hrvatskoj
s razinama kvalifikacija Europskoga kvalifikacijskog okvira (EKO) i Kvalifikacijskog okvira Eu-
ropskoga prostora visokog obrazovanja (QF-EHEA). Takoer HKO uvodi etiri osnovna svojstva
kvalifikacije: razinu, obujam, profil, te kvalitetu kao mjeru njezine pouzdanosti. Kompetencije za
odreenu kvalifikaciju prikazuju se i vrednuju kao znanja i vjetine, te pripadajua samostalnost
i odgovornost, a iskazuju se ishodima uenja u kurikulumu. Posebna je vrijednost HKO-a to on
postavlja jasne kriterije za kvalitetu i stjecanje odgovarajuih kompetencija koje e uenici stei
nakon zavretka odreenog srednjokolskog strukovnog obrazovanja. On takoer predstavlja je-
dinstven sustav koji omoguuje da se ishodi uenja za pojedine kvalifikacije mjere i usporeuju
jedni s drugima.
Strukovni kurikulumi koji su izraeni u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
za pojedine kvalifikacije bit e uskoro uvedeni u srednjokolsku praksu. Izraeni su prema zahtje-
vima Metodologije za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma kao dio
projekta Jaanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija
i kurikuluma. Kao opeobrazovni predmet kurikulum Povijesti izraen u pet varijanti (ovisno o
nastavnom planu) sastavni je dio strukovnog kurikuluma za svaku pojedinu kvalifikaciju.
1.2. to su odgojno-obrazovni ciljevi u nastavi povijesti

Povijest je vie negoli riznica anegdota, dogaaja i kronologije.
Thomas S. Kuhn
Tradicionalno planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada u razredu rjeava problem

obrade sadraja, raspoloiva vremena i naina uiteljeva/nastavnikova rada. Nasuprot tomu, ku-
rikularni pristup uenju i pouavanju poinje s utvrivanjem ciljeva i ishoda uenja to e
uenik znati, moi uiniti i kakve stavove zauzeti nakon zavrenog procesa uenja. Potom slijedi
izbor sadraja i materijala na kojima e se ostvarivati ishodi te naposljetku odabir oblika i meto-
da uenja i pouavanja. Moglo bi se rei da planiranje i programiranje rada poinje od kraja u
odnosu na tradicionalno planiranje i programiranje.
Temeljno obiljeje kurikularnog pristupa je usmjerenost na rezultate i aktivnost uenika, za razli-
ku od tradicionalnoga nastavnog programa koji je, zapravo, popis sadraja uenja, dok je metodi-
ka nastave usmjerena na aktivnost uitelja/nastavnika. Dakle, suvremena nastava kurikularnim
pristupom s pitanja to i kako radi nastavnik, prelazi na pitanje kako ui i to radi uenik. Tvorci
kurikuluma za srednje kole odreujui ciljeve i ishode uenja u pojedinim kolskim predmeti-
ma zapravo usmjeravaju nastavu prema ueniku i vode rauna o tome koje e vjetine on stei i
koju kompetenciju razviti nakon zavrena procesa uenja.
NOK je odredio osam temeljnih kompetencija koje bi trebao posjedovati svaki uenik na kraju
svog kolovanja. i to prema preporuci Europskog vijea broj 962 od 2006. godine. kolski pred-
meti putem kojih se te kompetencije razvijaju su uglavnom opeobrazovni predmeti. Povijest
je opeobrazovni predmet u osnovnim i srednjim kolama i treba dati svoj doprinos razvoju tih
osam temeljnih kompetencija. One su u nastavi povijesti poredane po vanosti na sljedei nain:
1. komunikacija na materinskom jeziku
sposobnost da se izraze i interpretiraju koncepti, misli, osjeaji, injenice i miljenja i to
u usmenom i pisanom obliku (sluanje, govorenje, itanje i pisanje), kao i sposobnost da
jezino reagiramo na odgovarajui i kreativan nain, i to u punom opsegu drutvenog i kul-
turalnog konteksta;
2. kulturna svijest i izraavanje
ukljuuje razumijevanje i prihvaanje vanosti kreativnog izraavanja ideja, iskustava i osje-
aja u razliitim podrujima umjetnosti (glazba, kazalite, literatura i likovne umjetnosti);
3. socijalna i graanska kompetencija
odnosi se na osobne, interpersonalne i interkulturalne vjetine u svim oblicima ponaanja
koja pokazuju pojedinci kada sudjeluju na uinkovit i konstruktivan nain u slobodnom
vremenu, i na radnome mjestu. Ono je povezano s osobnom i drutvenom dobrobiti. Za
interkulturalnu komunikaciju bitno razumijevanje pravila ponaanja i obiaja u razliitim
okruenjima u kojima pojedinci djeluju. Za ovu kompetenciju bitno je naroito znanje dru-
tvenih i politikih koncepata i struktura (demokracija, pravda, jednakost, graanska prava)
koje osposobljavaju pojedinca da sudjeluje kao aktivni graanin u demokratskom drutvu.
4. inicijativnost i poduzetnost
sposobnost da se ideje pretvore u akciju. To ukljuuje kreativnost, inovaciju i preuzimanje
rizika, kao i sposobnost da se planiraju i realiziraju projekti da bi se postigli njihovi ciljevi.
1. ISHODI UENJA I KURIKULUM POVIJESTI 21
Pojedinac je svjestan okruenja u kojem djeluje i spreman je iskoristiti mogunosti koje mu

se pruaju. To je temelj da se usvoje konkretnije vjetine i znanja potrebnih za odgovarajuu
drutvenu i komercijalnu djelatnost. Ova kompetencija ukljuuje i svijest o etikim vrijed-
nostima nunima u dobrom upravljanju.
5. digitalna kompetencija
odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritiku uporabu tehnologije u informatikom
drutvu (IST), kao i ovladavanje temeljnim vjetinama u informacijsko-komunikacijskoj
tehnologiji (ICT).
6. znati kako uiti
sposobnost organiziranja vlastitog uenja, individualnog i u grupi, a ukljuuje vjetinu
uinkovitog upravljanja vremenom i informacijama u skladu s vlastitim potrebama, kao i
svijest o postojanju razliitih metoda mogunosti uenja.
7. matematika kompetencija i kompetencija u prirodoslovlju i tehnologiji
a) matematika kompetencija je sposobnost razvoja i primjene matematikog miljenja s
ciljem da se rijee razliiti problemi u svakodnevnim situacijama s time da je naglasak
stavljen na proces, aktivnost i znanje.
b) kompetencija u prirodoslovlju i tehnologiji se odnosi na usvajanje, uporabu i primjenu
znanja i metodologija koje objanjavaju svijet prirode. Oni ukljuuju razumijevanje pro-
mjena uzrokovanih ljudskom aktivnou kao i ekoloka odgovornost svakog pojedinca
kao graanina.
8. komunikacija na stranim jezicima
povezana je sa sposobnou komunikacije na materinskom jeziku, a razina uinkovitosti
ovisi izmeu ostalog i o stupnju razvijenosti etiriju vjetine: sluanja, govorenja, itanja i
pisanja. Prilikom komunikacije na stranim jezicima vano je uzeti u obzir razliite kultur-
ne i drutvene situacije, pa je vana sastavnica ove kompetencije vjetina interkulturalnog
razumijevanja.1
Strukovni kurikulumi za stjecanje pojedinih kvalifikacija (zanimanja) odreuju i strukovne kom-
petencije prema izabranoj kvalifikaciji i nastavnom predmetu i u tom su smislu ue od temeljnih
kompetencija.
Dakle, moemo zakljuiti da uenik tijekom kolovanja razvija:
a) osam temeljnih kompetencija kroz opeobrazovne predmete i
b) potreban broj strunih kompetencija kroz pojedine strune predmete i praksu.
U strukovnim kurikulumima za stjecanje pojedinih kvalifikacija, u kojima se nalaze i predmetni
kurikulumi za nastavu povijesti, pie:
Cilj je pouavanja i uenja povijesti u srednjoj koli razviti kod uenika sposobnost po-
vijesnog miljenja i irenje temeljnih povijesnih znanja o povijesti svoje nacije, regije,
Europe i svijeta kroz est povijesnih razdoblja. Sposobnost povijesnog miljenja omo-
guit e uenicima da vrednuju dokaze, razviju komparativnu i uzrono-posljedinu
analizu, interpretiraju povijesne podatke, te konstruiraju vrste povijesne argumente i
povijesne perspektive. Sposobnost povijesnog miljenja sastoji se od pet vjetina:
1. vjetine kronolokog miljenja;
2. vjetine razumijevanja povijesne prie;
3. vjetine analize i interpretacije povijesnih dogaaja i procesa;
4. vjetine povijesnog istraivanja i
5. vjetine analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova.
Temeljna povijesna znanja koja su temelj za razvoj pet vjetina, obuhvaaju:
a) poznavanje najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba te
1 Prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu, nav. dj., str. 12. i Recommendation of the European Parlia-
ment and of the Council of 18 December for lifelong learning, 82006/962/EC
b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova o povijesti svijeta, Europe i svoje

nacije na pet podruja ljudske aktivnosti: drutvenom, ekonomskom, znanstveno-
tehnolokom, politikom i filozofsko-religijsko-estetskom.
Razvijanje navedenih pet vjetina obuhvaa u sebi upoznavanje tzv. tehnikih kon-
cepata pomou kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Meu kljune
tehnike koncepte ubrajamo:
1. kronologiju i pripovijedanje;
2. uzrono-posljedine veze:
3. usporedbe i sueljavanja;
4. kontinuitet i promjenu;
5. rad s povijesnim izvorima i
6. empatijsko razumijevanje povijesti.
Dakle, analizirajui navedeni cilj, vidimo da on ima dva smjera: prvi je usmjeren prema razvoju
osam temeljnih kompetencija, a drugi prema historiografskim vjetinama ili, drugim rijeima.
prema kompetencijama koje ima jedan povjesniar kao znanstvenik i istraiva. Na taj nain
predmet Povijest uspostavlja vezu s povijesnom znanou i ona postaje njezino ishodite. Uenik
dobiva osnovni uvid u to kako radi znanstvenik povjesniar, a ne puni svoju memoriju tek golim
injenicama.
1.3. Zato su nam vani odgojno-obrazovni ciljevi i standardi

Ako niste sigurni kamo ste krenuli, vrlo vjerojatno ete stii na neko drugo mjesto, a da toga
neete biti ni svjesni.
Robert F. Mager
Kada nedostaju jasno definirani ciljevi i standardi u kurikulumu, nije mogue vrednovati rezul-
tate uenja i pouavanja jer ne postoji logian temelj za izbor odgovarajuih materijala, sadraja i
nastavnih metoda. Objasnit emo to na dva jednostavna primjera iz svakodnevnog ivota. Kirurg
ne uzima u ruke instrumente prije nego li je utvrdio koju operaciju e nainiti ili graevinar ne
bira materijale i ne utvruje rokove dok pred sobom nema tehnike nacrte. U nastavnoj praksi
esto ujemo uitelje/nastavnike kako se spore oko vrijednosti pojedinih udbenika ili drugih
nastavnih sredstava i pomagala koja upotrebljavaju u razredu i praktikumu, a da ne objasne
kakav cilj ele postii njihovom uporabom. elimo rei da uitelji/nastavnici esto djeluju u
magli koju su sami stvorili. Dokle god oni ne znaju to bi njihovi uenici morali biti sposobni
uiniti poslije zavretka uenja, pouavanje i vrednovanje rezultata rada uenika malo znai.
Drugi vaan razlog za jasno definiranje odgojno-obrazovnih ciljeva i standarda odnosi se na pra-
enje i vrednovanje stupnja do kojega je uenik dospio u eljenoj namjeri. Testovi ili ispiti koji
se temelje na jasno definiranim ciljevima i standardima uenja miljokazi su na putu uenja i kau
uitelju/nastavniku i njegovom ueniku na kojem su stupnju oba bili uspjeni. Ali ako ciljevi i
standardi uenja nisu bili prije poetka uenja i pouavanja jasno i vrsto definirani u njihovoj
svijesti, testovi nas u najmanju ruku obmanjuju, a u najgorem sluaju su nevani i nepoteni.
Kako bi bili korisni, testovi ili ispiti moraju mjeriti rezultate jezikom ciljeva i u skladu s postav-
ljenim standardima.
Oblikovanjem jasno definiranih ciljeva i standarda uenja uenik dobiva sredstvo kojim e vred-
novati svoj vlastiti napredak u ma kojem trenutku na svom putu uenja i putokaz kako organi-
zirati svoje vrijeme i napore u odgovarajuem smjeru. S jasnim ciljevima i standardima pred
sobom uenik zna koje su aktivnosti s njegove strane vane za njegov uspjeh, i on vie ne mora
prouavati nastavnika kako bi saznao to on od njega trai. Kao to znamo, uenici velik dio svog
vremena i napora u razredu troe na to da bi shvatili nain rada i ispitivanja svojih nastavnika.
Uenici mogu prozujati kroz nastavu pojedinog predmeta, opskrbljeni nizom trikova kojima
e zadovoljiti zahtjeve nastavnika, a da nisu doli do predvienog cilja.
Prije nego to ponemo objanjavati kako kreirati smisleno iskazane ciljeve kroz ishode uenja
uvaavajui zadane standarde, dakle prema novoj metodologiji, bit e korisno provjeriti kako su
postavljeni nastavni ciljevi u dosadanjim dokumentima. Pogledajte sljedeu izjavu iz Nastav-
nog plana i programa za predmet Povijest za osnovnu kolu iz 1999. godine:
Cilj je nastave povijesti da uenici uz pomo istinskog tumaenja povijesnih dogaaja
kao i osobnom suradnjom, to znai uenjem, steknu etike norme i poglede na ivot te
pritom izgrade otvoreni duh za razumijevanje razliitih kultura i naina ivota
Odgovorite na sljedea pitanja:
to gornji tekst predstavlja? Jesu li ciljevi iskazani kroz opis sadraja uenja ili kroz opis onoga
to e uenici biti sposobni uiniti nakon zavretka procesa uenja? Moemo li navedene ciljeve
pretvoriti u ishode uenja i zatim mjeriti?
Zacijelo ste zakljuili da gore navedeni ciljevi zapravo ne opisuju sadraj uenja ni ono to e
uenici biti sposobni uiniti nakon zavretka procesa uenja na mjerljiv nain. Dakle, moemo
zakljuiti: autori programa su nedovoljno jasno iskazali ciljeve koje nastavnik treba postii sa
svojim uenicima. S ovako oblikovanim i utvrenim ciljevima nastavnik ne moe kreirati zadae.
odnosno ishode uenja za svoju vlastitu nastavu, a nee biti ni u mogunosti ocijeniti valjanost
dobivenih rezultata. Ako autori ponuenog programa nisu eksplicitno utvrdili ciljeve u svome
programu, nastavnik i uenici e se nai u situaciji da pretpostavljaju i nagaaju ciljeve i ishode
uenja.
Ako je cilj svakog nastavnog programa mijenjati uenike (u smislu njihova razvoja) onda nije
nerazumno traiti od autora programa i nastavnika da jasno iskau koje se promjene oekuju u
naim uenicima kao rezultat realizacije tog programa.
1.4. Kako su povezani odgojno-obrazovni ciljevi i ishodi uenja

Kurikulumom su utvrene tri razine na kojima se iskazuju ishodi uenja: opa, srednja i izved-
bena razina u razredu. Sve tri razine su jasni iskazi o tome to se od uenika oekuje da znaju,
razumiju i/ili da su sposobni pokazati i uiniti nakon zavrenog procesa uenja. Ove tri razine
su meusobno funkcionalno povezane. Ciljevi i ishodi uenja na opoj razini2 sloeni su iskazi
koji trae dulje vrijeme za njihovo ostvarenje. Oni su iroko definirani i iz njih proizlazi vei
broj konkretnijih ishoda uenja na sljedee dvije razine. Dakle, da bi se ostvarili utvreni ciljevi,
ishodi uenja u kurikulumu moraju biti razlomljeni i konkretizirani na niz uih i ogranienih
iskaza na srednjoj razini, i to tako da nastavnik u tematskoj pripremi, pratei zadane ciljeve i
standarde te nastavne cjeline u kurikulumu, oblikuje konkretnije ishode koji postaju putokazima
na kretanju do cilja.
Meutim, ova srednja razina jo ne iskazuje konkretan rad u razredu, predvieno smisleno po-
naanje uenika i vrednovanje rezultata rada. Dakle, ishode uenja iz tematske pripreme treba
jo jednom konkretnije razraditi u jedininim pripremama nastavnika. Na ovoj treoj izvedbenoj
razini ishod uenja ima sve elemente potrebne da bi se on mogao mjeriti i po tome se razlikuje
od ishoda ne prethodne dvije razine. U jedininoj pripremi su takoer navedeni konkretni sadr-
aji i aktivnosti putem kojih e se uenici voditi do cilja. Bez pomnog i promiljenog planiranja
na sve tri razine ne moe se stii do eljenog cilja. Dakle, ciljevi i ishodi uenja na opoj razini
sastavni su dio kurikuluma. Srednju i izvedbenu razinu kreiraju sami nastavnici u skladu s
ciljevima, standardima i zadanim cjelinama u kurikulumu. S obzirom na to da se radi o velikoj
novini, struno-znanstveni tim koji je stvarao kurikulum u ovom priruniku daje primjere ishoda
uenja u tematskim i jedininim pripremama kao smjernicu nastavnicima u njihovu kretanju do
zadanog cilja (vidi Dodatak). to se tie ishoda uenja na izvedbenoj razini u razredu, oni moraju
biti tako definirani da uenik moe lako utvrditi svoj vlastiti napredak prema cilju. Svjestan cilja,
uenik lako utvruje koje su aktivnosti vane za njegov uspjeh, a koje znae samo gubitak vre-
2 Objavljeni su u strukovnim kurikulumima za stjecanje pojedinih kvalifikacija kao slubeni dokument.

mena te se usredotouje na njih. Dakle, uvoenjem kurikuluma temeljenog na ciljevima i stan-

dardima ueniku je omogueno da vie ne mora psihoanalizirati nastavnika ne bi li pogodio
to se od njega zapravo oekuje, a to je danas vrlo est sluaj u kolama. O ovom dobro poznatom
problemu pisao je svojedobno Robert F. Mager duhovito tvrdei da inteligentni uenici mogu
prozujati kroz nastavu oboruani itavim nizom trikova kojima e doskoiti nastavniku, a da
zapravo i nemaju pravoga znanja.3
U Tablici 1. koja slijedi prikazan je odnos ciljeva i ishoda uenja na trima razinama.
Tablica 1. Odnos ciljeva i ishoda uenja na tri razine u kurikulumima
OPA RAZINA SREDNJA RAZINA IZVEDBENA RAZINA

(u slubenim dokumentima) (u tematskoj pripremi) (u nastavnikoj ili jedininoj
pripremi)
OPSEG iroko opisan cilj i ishodi detaljnije opisani ishodi potpuno definirani ishodi
uenja usmjereni na utvr- uenja koji su povezani sa uenja s tri elementa, usmje-
ene standarde, ishod nije standardima i ishodima u ku- reni na razvoj konkretne
neposredno mjerljiv rikulumu te zadanim cjelina- vjetine, neposredno mjerljivi
ma i temama konkretiziraju
put do cilja, nisu neposredno
mjerljivi
VRIJEME vie godina od nekoliko tjedana do neko- jedan ili vie kolskih sati
liko mjeseci
FUNKCIJA prua viziju konkretizira viziju vodi sigurno do cilja dnevne
pripreme nastavnika
PRIMJER slubeno objavljen kurikulum tematska priprema dnevna priprema
PRIMJENE
Dakle, odgojno-obrazovni ciljevi i ishodi uenja na opoj razini su, za razliku od ishoda uenja
na srednjoj i izvedbenoj razini, iskazi koji u irim okvirima opisuju kakvu e korist uenik imati
od uenja te koje e vjetine, odnosno kompetenciju razviti, to se ne moe neposredno mjeri-
ti. Srednja razina (tematska priprema) namijenjena je nastavniku kao polazna toka za njegovo
programiranje rada u razredu i u njoj se konkretizira put do cilja. Konkretizacija se odnosi na
kombinatoriku pet vjetina unutar jedinica ishoda uenja i njihovih modula (nastavnih cjelina),
kao i odabir nastavnih materijala, oblika rada, nastavnih metoda, aktivnosti uenika te nastavnih
sredstava i pomagala. U tematskoj pripremi e u potpunosti doi do izraaja nastavnikova kom-
petencija pouavanja i njegova kreativnost. Izvedba u razredu u potpunosti e ovisiti o kvaliteti
tematskih priprema. Ishodi uenja na izvedbenoj razini u dnevnim pripremama, za razliku od
ishoda u tematskoj pripremi nastavnika potpuno su mjerljivi i sadre sve potrebne elemente, a
uenicima slue kao putokaz o tome to se od njih oekuje da moraju znati i koje vjetine poka-
zati da bi u konanici po zavretku procesa uenja bili kompetentni povijesno misliti.
Primjer ishoda uenja na srednjoj razini:
Uenici e analizirati viestruke uzroke i posljedice graanskih revolucija krajem 18. i u prvoj
polovici 19. stoljea.
Objanjenje:
Ovaj ishod uenja na srednjoj razini jo nije neposredno mjerljiv; iroko je definiran i sadri ele-
mente koji upuuju na oblikovanje konkretnih ishoda uenja kroz vei broj nastavnih sati.
Moemo zakljuiti da su ishodi uenja na srednjoj razini u uskoj vezi s ciljevima i kompetencija-
ma na opoj razini, a s druge strane ishodite za oblikovanje ishoda uenja na izvedbenoj razini.
3 Robert F. Mager, Preparing Instructional Objectives, Fearon Publishers, Belmont (Ca), 1962.
Potpuno definiran ishod uenja na izvedbenoj razini u razredu ima tri komponente:
1. aktivni glagol koji na vidljiv ili ujan nain opisuje ono to e uenik moi uiniti po zavr-
etku uenja, a prije toga to nije mogao;
2. uvjete pod kojima e uenik demonstrirati ili pokazati svoje novo znanje ili vjetinu;
3. minimalni kriterij prolaznosti.
Navodimo tri razliito oblikovana primjera definiranih ishoda uenja na izvedbenoj razini:
Uenik e biti sposoban:
1. nainiti lentu vremena, koristei tekst u udbeniku, koja prikazuje najmanje tri vana poli-
tika dogaaja u amerikom ratu za neovisnost;
2. objasniti kako je Montesquieuovo djelo Duh zakona utjecalo na podjelu vlasti u amerikom
Ustavu iz 1787. godine sluei se priloenim tekstom;
3. nabrojati najmanje tri bitne razlike izmeu Deklaracije o pravima ena i Deklaracije o pra-
vima ovjeka i graanina u Francuskoj revoluciji.
Objanjenje:
esto neete vidjeti izrijekom napisane sve tri komponente u oekivanom ishodu jer su one
imanentno iskazane. Npr. u drugom gornjem primjeru nedostaje izrijekom navedeni kriterij, a u
treem primjeru nedostaje izrijekom iskazan uvjet. Ali ako znamo da odgovor mora navesti tri
elementa i nita vie ni manje od toga (u drugom primjeru), te da uenik mora analizirati dva
dokumenta koji su ispred njega (u treem primjeru), i ti kriteriji su zapravo navedeni.
Sedam je razloga zato primjenjujemo ishode uenja u kurikulumu i nastavnom procesu:
1. Ishodi uenja pouzdano vode nastavnika i uenika prema odgojno-obrazovnom cilju;
2. Pomau ueniku da se usredotoi i uspostavi prioritete;
3. Omoguuju vrednovanje postignutih rezultata;
4. Pokazuju uenicima to se vrednuje i koji je minimum prolaznosti;
5. Omoguuju analizu kognitivne razine na kojoj je uenje ostvareno;
6. Pomau nastavnicima da se bolje usredotoe i organiziraju svoj rad u razredu;
7. Predstavljaju model po kojemu uenici mogu sami definirati vlastite ciljeve, to je vaan
preduvjet za cjeloivotno uenje.
1.5. Odgojno-obrazovni ciljevi i ishodi uenja

u odnosu prema nastavnim aktivnostima4
Dosada smo govorili o tome to su ciljevi i ishodi uenja i kako su povezani. Sada emo neto rei
o tome to nisu ciljevi i ishodi uenja. Neki nastavnici ne razlikuju nastavne aktivnosti od ciljeva
i ishoda uenja. Ciljevi i ishodi uenja uvijek opisuju zavrnu situaciju, odnosno eljene rezulta-
te, dok su nastavne aktivnosti, poput analize teksta udbenika, sluanje nastavnikova izlaganja
i objanjavanja, odlazak na terensku nastavu, naini kako se postiu ciljevi i dio su nastavnog
procesa. Jednostavno reeno, nastavne aktivnosti, ako su dobro izabrane, osmiljene i izvedene,
vode prema postizanju predvienog cilja. Kako bi se naglasila razlika izmeu nastavnih aktiv-
nosti (uzroka) i planiranih ciljeva i ishoda uenja (posljedica), za iskazivanje ciljeva i ishoda
uenja upotrebljavamo sintagmu uenik e biti sposoban, iza koje slijedi aktivni glagol. Tako
je npr. reenica: Uenici e biti sposobni primjenjivati kriterije za pisanje cjelovitog sastavka
izjava o jednom ishodu uenja. in pisanja sastavka je aktivnost koja moe, ali i ne mora, voditi
prema ishodu uenja. Slino tome je reenica: Uenici e biti sposobni primijeniti algoritam za
rjeavanje jednadbi s dvije nepoznanice jedna izjava o ishodu uenja, a rad na rjeavanju tih
jednadbi je aktivnost. Naglasimo ponovno, uenici mogu ali i ne moraju nauiti kako rjeavati
4 Anderson i Krathwohl u svojoj su knjizi Taksonomija uenja, pouavanja i ocjenjivanja objavljenoj 2001.
godine posvetili tom pitanju cijelo poglavlje pod naslovom What Objectives are not. Tekst u priruni-
ku koji slijedi slobodna je interpretacija tog poglavlja.
jednadbe radei na tom zadatku. Dakle, ishod uenja je postignut tek onda kada je jednadba
tono rijeena. To je ishod uenja.
Kao ilustracija ovog problema moe nam posluiti i sljedei primjer: nastavnik trai od uenika
da proita Kumiiev roman Urota Zrinsko-frankopanska, ali im ne kae tono zato trebaju pro-
itati tu knjigu, tj. nije im priopio ishod ve im je samo odredio aktivnost. Ishod bi mogao biti
primjerice: Uenik e biti sposoban objasniti razliku izmeu knjievne i povijesno-znanstvene
interpretacije dogaaja, ili: Uenik e biti sposoban objasniti kako je autor opisao uzroke uro-
te. Dakle, kako bismo utvrdili to se oekuje od uenika upitat emo nastavnika to eli postii s
tom aktivnou. Nastavnikov odgovor: Uenik e biti sposoban objasniti uzroke urote konano
je utvrivanje ishoda uenja.
Kao to nastavne aktivnosti nisu same sebi svrha, tako to nisu ni testovi ni drugi oblici ispitiva-
nja. Npr. izjava: Uenici e biti sposobni poloiti maturu, ne moe biti konani cilj uenja. Da
bismo utvrdili konani cilj, moramo odrediti koja znanja, vjetine i stavove i na kojoj kognitivnoj
razini uenik mora demonstrirati, kako bi poloio maturu. Dakle, vano je ne brkati ciljeve s
nastavnim aktivnostima, a isto tako ciljeve s testovima i drugim oblicima ispitivanja. Odgojno-
obrazovni ciljevi i njima pripadajui ishodi uenja sastavni su dio kurikuluma utemeljenog na
usvojenim standardima.5 U sljedeem poglavlju emo objasniti kako su standardi ili kategorije
znanja, koje dovode uenika do odreene kompetencije, povezani s ciljevima i ishodima uenja.
5 Prilikom prevoenja materijala s engleskog govornog podruja javljaju se tekoe s pronalaenjem ade-
kvatnih strunih termina na hrvatskom jeziku jer se radi o novim znanjima i pristupima. Takav primjer
je engleska rije standard. Ova rije u hrvatskom jeziku oznaava propisanu veliinu ili postupak, a u
engleskom jeziku ima ire znaenje. U konkretnom sluaju radi se o kategorijama znanja, sposobnosti i
pripadajuih stavova pa smo engleski pojam preveli kao kategorije znanja s tim da je u ovom kontekstu
znanje iri pojam koji podrazumijeva odreenu kompetenciju koja se sastoji od znanja (kognitivno pod-
ruje), vjetina (psihomotoriko podruje) i stavova (afektivno podruje).
27
2. Obrazovni standardi ili kategorije znanja

u kurikulumima povijesti
2.1. Temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog miljenja

Traei put prema demokratskom drutvu. nastava povijesti u suvremenoj Hrvatskoj, Europi i
svijetu desetljeima se uspjeno povezuje sa suvremenom metodologijom povijesne znanosti.
Naime, znanstvenici i strunjaci diljem svijeta slau se u tome da se u kurikulum povijesti mo-
raju ugraditi intelektualne vjetine koje e uenicima omoguiti konkretnije povijesno razumije-
vanje i razvoj misaonih procesa u jednom duljem razdoblju kolovanja. U SAD to dulje razdoblje
kolovanja traje 12 godina kao i u Hrvatskoj, stoga smo i izabrali amerike standarde za uenje
povijesti kao inovacijsku podlogu novih kurikuluma u Hrvatskoj. Ameriki standardi za ue-
nje povijesti nastali su kao rezultat dvogodinjeg intenzivnog rada stotina darovitih nastavnika
povijesti, savjetnika, nadzornika, strunjaka za nastavu na svim razinama od osnovne kole do
fakulteta, te desetak aktivnih historiografa.1 Standardi su prvi put objavljeni godine 1994. i pred-
stavljaju temelj za nastavu povijesti u amerikim kolama.
Razraeni ameriki standardi su za hrvatski struno-znanstveni tim koji je radio nove kuriku-
lume bili vrlo zanimljivi jer je njihova metodoloka podloga Bloomova taksonomija koja se u
nastavi povijesti u Hrvatskoj primjenjuje ve dulje vrijeme. Krajem osamdesetih godina prolog
stoljea na istaknuti metodiar nastave povijesti Ivo Rendi Mioevi napisao je metodiki pri-
runik za nastavnike povijesti pod naslovom Didaktike inovacije u nastavi povijesti transfer
povijesnog znanja u koli i tako uveo u nastavu povijesti u Hrvatskoj Bloomovu taksonomiju.2
Godine 2001. objavljuje i drugi metodiki prirunik pod naslovom Uenik istraitelj prolosti,
novi smjerovi u nastavi povijesti u kojem uvodi nastavnike u ameriki pristup nastavi povijesti
temeljenoj na kompetencijama, standardima i ishodima uenja.3 Takoer, ameriki standardi sli-
jede metodologiju historiografije i izravno iz nje izviru. Stoga nam ovi standardi omoguuju na-
putanje linearno progresivne koncepcije razvoja povijesti koja je obiljeila dosadanju nastavu
povijesti, a koja nije nala potvrdu u stvarnosti. Ameriki autori su uz to imali i jasnu viziju mje-
sta i vanosti nastave povijesti u opeobrazovnim programima osnovne i srednje kole. Uenici
tamo zapoinju s razvojem vjetina povijesnog miljenja vrlo rano i to ve u razrednoj nastavi to
je takoer vrlo blisko nama. Najvaniji razlog tog preuzimanja je razvoj kognitivnih sposobnosti
i vjetina kod uenika koje su potrebne za ivot u demokratskom drutvu. Mladi ljudi danas
trebaju dobro poznavati povijest svoje zemlje i svijeta jer je to preduvjet za razvoj politike i
socijalne inteligencije, bez kojih nema kvalitetne participacije u javnom ivotu i odluivanju.
Bez poznavanja povijesti (nacionalne i svjetske) mi ne moemo na razuman nain istraivati
politika, drutvena i moralna pitanja dananjeg vremena; bez povijesnog znanja i istraivanja
mi ne moemo dobiti informiranog i formiranog graanina ija bi dunost bila efikasna partici-
pacija u demokratskim procesima upravljanja i ispunjavanje nacionalnih i demokratskih ideala
istaknuli su ameriki autori.
1 National Standards for History for Grades K2-4: Expanding Childrens World in Time and Space, Na-
tional Center for History in the Schools University of California (LA) 1994; National Standards for World
History Exploring Paths to the Present, Grades 5-12. Expanded Edition, National Center for History in
the Schools University of California (LA) 1994; National Standards for United States History: Exploring
the American Experience, Grades 5-12, National Center for History in the Schools University of Califor-
nia (LA), 1994.
2 Ivo Rendi Mioevi, Didaktike inovacije u nastavi povijesti transfer povijesnog znanja u koli, kol-
ska knjiga, Zagreb, 1989.
3 Ivo Rendi Mioevi, Uenik istraitelj prolosti, novi smjerovi u nastavi povijesti, kolska knjiga, Za-
greb, 2001.
Obrazovni standardi su kategorije znanja, sposobnosti i stavova koje uenici trebaju razviti s
pripadajuim pokazateljima i kriterijima. U nastavi povijesti postoje dvije kategorije znanja i
sposobnosti s pripadajuim stavovima:
1. temeljna povijesna znanja
2. sposobnost povijesnog miljenja.
Prva kategorija se odnosi na temeljna povijesna znanja koja odreuju to bi studenti trebali
znati o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta. Ovo znanje izvodi se iz podataka o ljud-
skim tenjama, postignuima i neuspjesima u najmanje pet sfera ljudske aktivnosti: drutvenoj,
znanstveno-tehnolokoj, ekonomskoj, politikoj, kao i filozofijsko-religijsko-estetskoj sferi. Ova
znanja takoer pruaju uenicima temelje za razvijanje druge kategorije obrazovnih standarda
koja se odnosi na razvijanje sposobnosti povijesnog miljenja. Sposobnost povijesnog miljenja
omoguuje uenicima da vrednuju dokaze, razviju komparativnu i uzrono-povijesnu analizu,
interpretiraju povijesne podatke, te konstruiraju vrste povijesne argumente i povijesne perspek-
tive na kojima e analizirati suvremene teme i probleme, te temeljiti svoje odluke u ivotu. Te-
meljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog miljenja ne razvijaju se neovisno jedno od dru-
goga ve via kategorija (sposobnost povijesnog miljenja) ovisi o steenim temeljnim povijesnim
znanjima (prva kategorija). Dakle, odgojno-obrazovni ciljevi u nastavi povijesti su integracija
temeljnih povijesnih znanja i sposobnosti povijesnog miljenja.
Dvije kategorije znanja u nastavi povijesti prikazat emo u sljedeim dvama ulomcima.
a) Prva kategorija znanja (standard 1) temeljna povijesna znanja

Ova se kategorija sastoji od poznavanja najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba te ra-
zumijevanja temeljnih povijesnih pojmova i procesa na pet podruja ljudske aktivnosti: dru-
tvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnolokom, politikom i filozofsko-religijsko-estetskom.
Temeljna povijesna znanja osnova su za razvijanje sposobnosti povijesnog miljenja.
b) Druga kategorija (standard 2) sposobnost4 povijesnoga miljenja

Sposobnost povijesnog miljenja razvija se uvjebavanjem pet vjetina. Vjetine su sljedee:
1. vjetina kronolokog miljenja;
2. vjetina razumijevanja povijesne prie;
3. vjetina analize povijesnih dogaaja i interpretacija;
4. vjetina povijesnog istraivanja;
5. vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanja stavova.
Svaka sljedea vjetina ovisi o dovoljno razvijenim vjetinama na prethodnoj razini one su,
dakle, kumulativne.
U nastavku objanjavamo pojedinano svaku od pet vjetina.
1. Vjetina kronolokog miljenja5

Kronoloko miljenje je srce povijesnog miljenja. Bez jakog kronolokog osjeaja kada su se
dogaaji dogodili i kojim vremenskim redoslijedom ueniku je nemogue istraiti odnose me-
u tim dogaajima ili objasniti povijesni kauzalitet. Kronologija nam, dakle, prua mentalni
kostur za organizaciju povijesnog miljenja. U razvoju kronolokog miljenja raspoloivo vrijeme
treba upotrijebiti za objanjenje kako se konstruira povijesna pria. Uenici otkrivaju vremen-
sku strukturu dogaaja u prii, onako kako su se razvijali kroz vrijeme, akcije i namjere onih
koji su bili tamo, kao i vremensku povezanost izmeu prethodnih i narednih dogaaja. Uenici
stoga moraju biti sposobni sluiti se svojim matematikim vjetinama kako bi mjerili vrijeme
godinama, desetljeima, stoljeima i tisuljeima, kao i izraunavati vrijeme od vrstih toaka u
4 Sposobnost je grupa funkcionalno povezanih i uvjebanih vjetina.

5 Prema National Standards for World History, nav. dj., str. 20.
2. OBRAZOVNI STANDARDI ILI KATEGORIJE ZNANJA U KURIKULUMIMA POVIJESTI 29
kalendaru (prije Krista ili poslije Krista), kao i interpretirati podatke na lenti vremena. Uenici
takoer moraju biti sposobni analizirati obrasce povijesnog kontinuiteta i promjene, to se moe
ilustrirati, primjerice, pojavom i irenjem trgovine koja od lokalne postaje svjetskom.
2. Vjetina razumijevanja povijesne prie6

Jedno od kljunih svojstava povijesne prie je njezina uvjerljivost: prepriavanje povijesnih
dogaaja prati istu logiku kao i prepriavanje neposrednih, stvarnih dogaaja. Kako bi itali
povijesnu priu s razumijevanjem, uenici moraju znati postavljati prava pitanja o prii (uzro-
no-posljedini niz) i razviti povijesnu perspektivu. Pristupajui analizi povijesne prie uenik
razumijeva povijesne dogaaje i procese te daje svoju ocjenu. Bez tih dimenzija itanje povije-
snog teksta gubi svoj smisao. Dakle, nisu odlini oni uenici koji mogu najtonije rei o kojim
povijesnim dogaajima i osobama tekst govori te tono ponoviti to su pojedine osobe rekle, ve
su odlini oni uenici koji znaju postavljati i odgovarati na prava pitanja te imaju povijesnu
perspektivu. Tekst nije predmet upamivanja, ve sadraj razgovora. Razgovor ukljuuje: 1. iden-
tifikaciju sredinjeg pitanja povijesne prie; 2. definiranje svrhe, perspektive i stajalita s kojeg je
pria bila konstruirana; 3. smislenu analizu povijesne prie kroz pitanja kako i zato te 4. prepo-
znavanje kako je autor organizirao tekst.
Povijesna pria razotkriva namjere ljudi ukljuenih u neki dogaaj, tekoe na koje su nailazili
i sloen svijet u kojemu su ivjeli i u kojemu se dogaaj zbivao. Dakle, kako bi itali s razumi-
jevanjem povijesnu priu, uenici moraju razviti povijesnu perspektivu. Radi se o sposobnosti
opisivanja prolosti njezinim terminima kroz oi i iskustva onih koji su bili tamo. Prouavajui
literaturu, dnevnike, pisma, debate nekadanjih ljudi, uenici moraju nauiti kako izbjegavati
sadanje stavove, da ne bi sudili o ljudima u prolosti prema normativima i vrijednostima
dananjice, ve da bi uzeli u obzir povijesni kontekst u kojemu su se dogaaji razvijali a ljudi
djelovali.
Razumijevanje povijesne prie bit e takoer olakano ako uenici budu sposobni analizirati
predoene povijesne karte, grafiku, kao i razliite vizualne izvore poput povijesnih fotografija,
politikih karikatura, slika i materijalnih ostataka koji mogu objasniti, ilustrirati ili elaborirati
informaciju predstavljenu u tekstu (rad s povijesnim izvorima).
3. Vjetina analize povijesnih dogaaja i interpretacija7

Jedan od najeih problema u pomaganju uenicima da postanu pomni itatelji povijesne prie
jest poriv koji uenici osjeaju da pronau jedan pravi odgovor, jednu bitnu injenicu, jednu
autoritarnu interpretaciju. Ili jo gore, da odmah idu na zakljuak, smatrajui da su zakljuci
predstavljeni u tekstu istina koja se sama po sebi razumije.
Ovi problemi su duboko ukorijenjeni u uobiajenom nainu na koji udbenici predstavljaju po-
vijest: a to je niz dogaaja koji idu ravno prema predvienoj interpretaciji. Kako prevladati taj
problem? Treba se posluiti s vie povijesnih tekstova, dakako i onih koji nisu u udbenicima,
a napisani su na temelju razliitih povijesnih izvora te predstavljaju alternativna miljenja i
zakljuke. Na taj e nain uenici shvatiti da se povjesniari razlikuju po izboru injenica koje
ukljuuju u razvoj svoje prie i ne moraju se usuglasiti o tome kako su te injenice interpretirane.
Dobro napisana povijesna pria ima mo da unapreuje ueniku analizu uzrono-posljedinog
niza i viestrukih uzroka povijesnih dogaaja, kako se promjene dogaaju u drutvu, koliko su
vani ljudski interesi i namjere te kako su posljedice rezultat naina na koji su namjere bile ostva-
rivane. U uenicima treba osvijestiti opasnosti skrivene u pojednostavljenom i jedno-uzronom
objanjenju prolih dogaaja i sadanjih problema.
Naposljetku, analiza povijesnih pria i dogaaja te njihovih interpretacija moe upozoriti ue-
nike na zamke linearnosti i neizbjenosti. Uenici moraju razumjeti vanost prolosti i njezin
6 Isto, str. 23.

7 Isto, str. 26.
utjecaj na sadanjost, izbjei zamku povlaenja ravnih linija izmeu prolosti i sadanjosti, kao
da su nekadanji dogaaji bili namjerno i svrhovito usmjereni prema nekim rezultatima koji su
danas vidljivi. I dok god uenici ne shvate da se povijest mogla i drukije dogoditi, postoji mo-
gunost da nesvjesno usvoje ideju da je budunost neizbjena i unaprijed odreena te da ljudsko
djelovanje i individualne akcije nemaju nikakvo znaenje.
4. Vjetina povijesnog istraivanja8

Povijesno istraivanje u smislu stvaranja vlastite povijesne prie uenicima je vrlo zanimljivo i
najee ih dodatno motivira za rad. Samostalni istraivaki radovi uenika mogu nastati uvidom
u povijesne dokumente, sluanjem pria ivih svjedoka, itanjem pisama, dnevnika, opisivanjem
artefakata, fotografija, posjeta povijesnoj lokaciji, zapisima usmene povijesti ili drugih dokaza iz
prolosti te njihovom spretnom kombinacijom. Vrijedna istraivanja mogu se naroito pojaviti
susretom s iskazima ljudi o samom dogaaju koji su dovoljno raznoliki da uenicima ivo predo-
e interese, vjerovanja i strahove ljudi koji o odreenom dogaaju svjedoe polazei od razliitih
iskustava te samim time s razliitim, kadikad i suprotstavljenim stajalitima o samom dogaaju.
Povijesno istraivanje poinje formulacijom problema ili nizom pitanja vanima za daljnje istra-
ivanje. Tko je proizveo povijesni izvor, kada, kako i zato? Koji je dokaz da je upravo taj doku-
ment (ili neki drugi izvor) autentian, mjerodavan i vjerodostojan? to im on govori o stajalitu,
pozadini i interesima njegova autora ili tvorca? to jo trebaju otkriti kako bi stvorili upotreblji-
vu priu, objanjenje ili opis dogaaja, kojemu je odreen dokument ili artefakt tek jedan dio?
Kakvu interpretaciju mogu izvesti iz raspoloivih podataka i koje argumente mogu ponuditi u
povijesnoj prii koju su stvorili iz tih podataka? To su kljuna pitanja.
U tom procesu uenikovo kontekstualno znanje povijesnog razdoblja u kojemu je bio stvoren
odreen dokument ili artefakt postaje kritiki vaan. Otkrivanje ireg konteksta treba biti podu-
prto udbenikom, ali ne i ogranieno na njega.
5. Vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova9

Analiza usredotoena na zauzimanje stavova te donoenje odluka dovode uenike u samo sredi-
te povijesnih dilema i problema s kojima su bili suoeni ljudi u kritinim trenucima prolosti
i bliske sadanjosti. Ulazak u takve momente, suprotstavljanje posljedica ili problema onog vre-
mena, analiza dostupnih alternativa, vrednovanje posljedica koje su mogle slijediti nakon takvih
opcija (to bi bilo da je bilo) i posljedica koje su se dogodile sve su to aktivnosti koje unapreu-
ju uenikovo duboko osobno ukljuivanje u te dogaaje, razmiljanje o odreenim vrijednostima
i zauzimanje stavova prema njima.
Ako su dobro odabrane, ove aktivnosti takoer unapreuju vjetine bitne za graansku demokraciju:
1. vjetinu identificiranja i definiranja javne politike i etikih dilema;
2. vjetinu analize opsega interesa i vrednota osoba zahvaenih odreenom situacijom i njezi-
nim posljedicama;
3. vjetinu prikupljanja i odabira podataka potrebnih da se ocijene posljedice alternativnih
pristupa u rjeavanju postavljene dileme;
4. vjetinu ocjene etikih implikacija, kao i komparativne slabosti i prednosti svakog pristupa i
5. vjetinu vrednovanja tijeka akcija, ukljuujui sve gore navedene elemente u svjetlu dugo-
ronih posljedica koje se otkrivaju i oekuju tijekom vremena.
Kako su prijelomni povijesni dogaaji gotovo uvijek vrijednosno optereeni, oni takoer otvaraju
mogunost da se razmotre moralna uvjerenja koja su pridonijela poduzetim drutvenim akcija-
ma. Uitelji ne bi smjeli upotrijebiti povijesne dogaaje kako uenicima nametali kakvu moral-
nu lekciju ili etiku poduku. Ne samo da e mnogi uenici odbiti takav pristup, ve on ne uzima
u obzir proces kroz koji uenici postiu sloene vjetine principijelnog razmiljanja i moralnog
8 Isto, str. 29.

9 Isto, str. 32.
rezoniranja. Najbolji pristup otvaranju ovih tema je analiza povijesnih dokaza i ukazivanje na
raznolike perspektive u vezi s problemom koji se pojavio.
Napomena:
Navedeni obrazovni standardi ili kategorije znanja neovisni su od konkretnog povijesnog sadra-
ja, dobi uenika i razine programa. Dakle, oni jednako vrijede za uenike osnovne kole, strukov-
nih kola i gimnazije, kao i za fakultete. Naime, kompetencija povijesnoga kritikog miljenja ne
moe se izgraditi u kratkom vremenu, ve je za to potrebno i po nekoliko godina. Naglaavamo
da se ovih pet vjetina povijesnog miljenja ne mogu uvjebavati u vakuumu, ve se stjeu po-
mou razliitih povijesnih sadraja. Nijedna od navedenih pet vjetina ne moe se razvijati ili
ak izraziti neovisno jedna od druge jer su kumulativno poslagane, a temeljna povijesna znanja
osnova su za razvijanje svih pet vjetina. U tekstu koji slijedi prikazani su pokazatelji za svaku
pojedinu vjetinu.
2.2. Pokazatelji za pet vjetina povijesnog miljenja

Pokazatelji za svaku pojedinu vjetinu oblikovani su kao ishodi uenja. Dakle, iskazuju se sintag
mom uenik e biti sposoban iza koje slijedi aktivni glagol. Pokazatelji su iskazani na opoj
razini, konkretiziraju vjetinu o kojoj se radi, i to tako da se ona moe mjeriti na razliitim sadr-
ajima.
Vjetina kronolokog miljenja

1. Razlikovati prolost, sadanjost i budunost.
2. Identificirati u povijesnoj prii njezinu vremensku strukturu: njezin poetak, sredinu i kraj
(koji treba definirati kao ishod odreenog poetka).
3. Uspostaviti vlastiti vremenski redoslijed u konstruiranju povijesne pripovijesti poevi od
neke toke i pratei razvoj do nekog kraja ili ishoda, kao i idui unatrag od nekog sadraja,
problema ili dogaaja, objanjavajui njegovo podrijetlo, kao i njegov razvoj kroz vrijeme.
4. Mjeriti i raunati kalendarsko vrijeme: dane, tjedne, mjesece, godine, desetljea, stoljea i
tisuljea poevi od neke vrste toke u kalendaru (prije Krista i poslije Krista), sluei se
gregorijanskim kalendarom i suvremenim sekularnim oznaavanjem istih tih datuma (prije
nove ere i u novoj eri), kao i usporeivati sa vrstim tokama drugih kalendarskih sustava
kao to je npr. rimski (od osnutka grada Rima) ili muslimanski (od hidre 622. godine).
5. Interpretirati datume predstavljene na lenti vremena i kreirati vremenske lente
6. Oznaiti odgovarajue intervale vremena i zapisati dogaaje po vremenskom slijedu u ko-
jemu su se dogodili.
7. Rekonstruirati obrasce povijesnog slijeda i trajanja u kojem se dogaao odreeni povijesni
razvoj i primjenjivati ih za objanjavanje povijesnog kontinuiteta i promjena.
8. Usporediti alternativne modele periodizacije utvrujui organizacijska naela na kojima se
temelje.10
Vjetina razumijevanja povijesne prie

1. Rekonstruirati doslovno znaenje povijesnog teksta identificirajui osobe ukljuene u do-
gaaj: to se dogodilo, gdje se dogodilo, koja su zbivanja dovela do tog razvoja te koje su
posljedice nastupile.
2. Identificirati sredinje pitanje povijesne prie, kao i svrhu, perspektivu ili stajalite s kojega
je bila konstruirana.
10 Isto, str. 21.

3. itati povijesnu priu koristei matu te uzevi u obzir povijesni kontekst u kojem se doga-
aj odvijao vrijednosti, okruenje, mogunosti
a) izbora i mogue nepredvidljive okolnosti tog vremena i prostora;
b) to pria otkriva o humanosti ukljuenih pojedinaca njihove vjerojatne motive, nade,
strahove, snagu i slabost.
4. Dokazati povijesne perspektive i to tako da:
a) moe opisati prolost u njezinim terminima, kroz iskustvo onih koji su bili tamo, to
moemo otkriti kroz ondanju literaturu, dnevnike, pisma, debate, umjetnost, artefak-
te i slino, te
b) moe opisati prolost izbjegavajui dananje stavove, norme i vrijednosti.
5. Koristiti se povijesnim zemljovidima kako bi objasnio geografski smjetaj u kojemu se povi-
jesni dogaaj zbio, relativnu i apsolutnu lokaciju, udaljenosti i smjerove, kao i ljudsko obli-
kovanje mjesta ivljenja te kritine odnose u prostornoj raspodjeli tih svojstava i povijesnog
dogaaja koji se tamo zbivao.
6. Upotrijebiti vizualne i matematike podatke predoene u kartama, tablicama, histogramima,
hodogramima, Venovim dijagramima i drugim grafikim prikazima koji objanjavaju i ilu-
striraju ili elaboriraju informaciju to ju nalazimo u povijesnoj prii.
7. Prilikom objanjavanja, ilustriranja ili elaboriranja informacije predoene u povijesnoj prii
posluiti se vizualnim, literarnim i glazbenim izvorima koji ukljuuju:
a) fotografije, slike, karikature i arhitektonske crtee,
b) novele, poeziju, ples i kazaline komade,
c) narodnu, popularnu i klasinu glazbu.11
Vjetina analize povijesnih dogaaja i njihova interpretacija

1. Identificirati autora, izvor povijesnog dokumenta ili prie i ocijeniti njegovu vjerodostojnost.
2. Usporediti i meusobno suprotstaviti razliite ideje, vrijednosti, osobe, ponaanja i institu-
cije utvrujui njihove slinosti i razlike.
3. Napraviti razliku izmeu povijesnih injenica i povijesnih interpretacija, ali i prepoznati da
su ove dvije u meusobnoj vezi i da su injenice o kojima izvjetava povjesniar izabrane te
stoga odraavaju njegovu prosudbu o tome to je bilo najvanije u povijesti.
4. Razmotriti viestruke perspektive pojedinaca u prolosti demonstrirajui njihove razliite
motive, vjerovanja, interese, nade i strahove.
5. Analizirati uzrono-posljedine veze vodei rauna o viestrukoj uzronosti koja ukljuuje
(a) vanost pojedinca u povijesti; (b) utjecaj razliitih ideja, ljudskih interesa i vjerovanja i
(c) utjecaj sluaja nepredvienoga ili iracionalnoga.
6. Dovesti u pitanje argumente o povijesnoj neizbjenosti navodei primjere povijesnih ne-
predvienih dogaaja i analizirajui kako su razliite odluke mogle dovesti do razliitih
posljedica.
7. Usporediti suprotstavljene povijesne prie suprotstavljajui izbor povijesnih pitanja i njiho-
vu uporabu koja odraava razliita iskustva, perspektive, vjerovanja i stajalita te pokazuju-
i kako naglasak na razliitim uzrocima pridonosi razliitim interpretacijama.
8. Smatrati povijesne interpretacije nedovrenima i podlonima promjenama u skladu s otkri-
vanjem novih podataka, novih miljenja i novih interpretacija.
9. Vrednovati glavne rasprave meu povjesniarima povezano s alternativnim interpretacija-
ma prolosti.
11 Isto, str. 24.

10. Postaviti hipotezu o utjecaju prolosti, ukljuujui i ogranienja i mogunosti sadranih u

donesenim prolim odlukama.12
Vjetina povijesnog istraivanja

1. Formulirati povijesna pitanja kroz susret s povijesnim dokumentima, svjedoenjem oevi-
daca, pismima, dnevnicima, artefaktima, fotografijama, povijesnim lokacijama, umjetnou,
arhitekturom i drugim izvorima iz prolosti.
2. Pribaviti povijesne podatke iz razliitih izvora ukljuujui muzejske zbirke, povijesne loka-
cije, povijesne fotografije, asopise, dnevnike, svjedoenja oevidaca, novine, dokumentar-
ne filmove itd.
3. Preispitati povijesne podatke otkrivajui drutveni, politiki i ekonomski kontekst u kojemu
su nastali; ispitati izvore podataka u smislu njihove vjerodostojnosti, autoriteta, autentino-
sti, interne konzistencije i potpunosti te otkrivajui i vrednujui predrasude, izoblienja i
propagandu, i to isputanjem potiskivanjem ili izmiljanjem injenica.
4. Identificirati praznine u raspoloivim izvorima i ovladati kontekstualnim znanjem i per-
spektivama vremena i mjesta s namjerom da matovito razradi dokaze, deduktivno ispuni
praznine i konstruira uvjerljivu povijesnu interpretaciju.
Vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova

1. Identificirati teme i probleme u prolosti i analizirati interese, vrijednosti, perspektive i sta-
jalita onih koji su ukljueni u te dogaaje.
2. Poredati dokaze o povijesnim presedanima i suvremenim imbenicima koji pridonose pro-
blemima i alternativnim tijekovima akcije.
3. Identificirati relevantne povijesne presedane i razlikovati ih od onih koji to nisu i koji su
nevani za suvremena zbivanja.
4. Vrednovati alternativne tijekove dogaaja u terminima etikih shvaanja i interese onih na
koje je utjecala odluka, kao i dugorone i kratkorone posljedice svake odluke.
5. Formulirati stajalite ili tijek dogaaja o nekoj temi identificirajui prirodu problema, ana-
lizirajui ukljuene imbenike koji pridonose problemu i izabravi zadovoljavajue rjeenje
iz izbora pomno procijenjenih opcija.
6. Vrednovati implementaciju odluke analizirajui interese kojima je sluila, procjenjujui sta-
jalite, mo i prioritete svakog ukljuenog sudionika, ocjenjujui etiku dimenziju odluke i
vrednujui njezine prednosti i nedostatke iz razliitih perspektiva.13
12 Isto, str. 27.

13 Isto, str. 33.
35
3. Periodizacija i koncepcije vremena u povijesti

Mi govorimo o mjerenju vremena kao da je vrijeme predmet koji oekuje da bude izmjeren.
injenica je da mi stvaramo vrijeme uvodei intervale u drutveni ivot. Dok to nismo ui-
nili, nije postojalo vrijeme koje bi se moglo mjeriti.
Edmund Leach
3.1. Kronoloko vrijeme kao objektivni koncept

Vrijeme je sredinji koncept povijesne znanosti, a kronoloko je miljenje srce povijesnog milje-
nja. Povjesniari razlikuju dva koncepta vremena: objektivno i subjektivno vrijeme. Objektivno
vrijeme podrazumijeva mjerenje vremena uz pomo satova i kalendara, tj. instrumenata pomou
kojih tijek vremena postaje oit i mjerljiv, te pokazuje promjene. Subjektivno vrijeme pretpostav-
lja osobni doivljaj vremena na koji prije svega snano utjeu religijski i kulturalni imbenici,
potom povezanost fizikalnog vremena s ljudskom povijeu i povijesnim dogaajima te napo
slijetku ovjekova sposobnost imaginacije. Na povjesniara i njegove interpretacije snano utjee
nain kako on poima vrijeme. Vrijeme, objektivno i subjektivno, uvijek pokazuje svoje antropo-
morfno lice ono je ljudska tvorevina. U tekstu koji slijedi objasnit emo oba koncepta vremena
jer se oni u kurikulumima povijesti prepleu i tvore njihovu neizbjenu komponentu.
Objektivno vrijeme bavi se datumima i godinama ili, drugim rijeima, kronologijom. Kronologija
je vrlo vana za povjesniare, osobito kada prikazuju dogaaje u dugom trajanju.
Kronoloko vrijeme je objektivno mjerljivo. Dakle, takvo vrijeme je fizikalna, matematika, mjer-
ljiva kategorija koja se sastoji se od mjernih jedinica. Pomou kronolokog vremena ivotni tijek
dijelimo na tri modusa protjecanja prolost, sadanjost i budunost. Vrijeme se sastoji od se-
kundi, minuta, sati, dana, tjedna, mjeseci, godinjih doba, godina, desetljea, stoljea i tisuljea.
S jedne strane, dijelovi vremena (minute, sati, dani, tjedni, mjeseci i godinja doba) cikliki se
ponavljaju. S druge strane, vrijeme je uvijek novo na vremenskoj crti se pojavljuju uvijek novi
dani, mjeseci, godine, stoljea i tisuljea. Dakle, u ovom sluaju vrijeme je linearno i nepovrat-
no: ono uvijek ide samo naprijed nikad natrag. Moemo zakljuiti da je kronoloko vrijeme
ujedno i cikliko i linearno.
Kalendari
Koncept kronolokog vremena je ljudska tvorevina, a razvio se zahvaljujui matematikim i
astronomskim spoznajama. Kljuan trenutak za mjerenje vremena bio je trenutak kada su stvo-
reni prvi kalendari. Stvaranje kalendara povezano je s dva oigledna astronomska fenomena:
okretanjem Mjeseca oko Zemlje i okretanjem Zemlje oko Sunca. Stoga se kalendari i dijele na
mjeseeve (lunarne) i sunane (solarne). Postoji i trei tip kalendara koji uzima u obzir i kretanje
Mjeseca i kretanje Sunca tv. lunisolarni kalendar. Prvi kalendari su solarni kalendari, a nastali
su u arhainim ratarskim zajednicama. Zato se prvi kalendari pojavljuju upravo u ratarskim
zajednicama i kakvu su koncepciju vremena i kalendare razvile te zajednice? Nain ivota i pro-
izvodni obrazac u tim zajednicama stvorio je cikliki koncept vremena.1 Ratari su morali strogo
voditi rauna o izmjeni godinjih doba, o vremenskim uvjetima i o koliini ratarskih proizvoda
nunih za opstanak cjelokupne zajednice. Dakle, sredinja preokupacija ljudi je ciklus plodnosti
prirode. Oni su morali unaprijed predvidjeti i planirati, pa im je za to trebalo neto poput ka-
lendara koji bi ih pravodobno upozoravao na mijene tijekom godine.2 Meutim, prve slubene
1 Za detalje vidi M. Dragun, Mitologija, obred i koncepcije vremena kod ratara i nomada, Drutvena istra-
ivanja, sv. 12, br. 5, 2003.
2 Kalendar (lat. calendarium, knjiga rokova) je skup pravila kojima se odreuje odnos izmeu razliitih
vremenskih razdoblja: dana, tjedna, mjeseca i godine te tablica rasporeda dana u godini. Osnovni vre-
menski razmak u svih naroda bio je uvijek dan tj. razdoblje jedne promjene svjetlosti(dana u uem smi-
kalendare nisu izradili obini ratari, ve sveenici i njihovi pisari, dakle ueni ljudi. Prve velike
ratarske zajednice nastale su u Mezopotamiji, a tamo je gotovo sva zemlja pripadala hramovi-
ma. Slijed godinjih doba odreivali su, prema tumaenju sveenika, bogovi, koje su lanovi
zajednice trebali svetkovati u unaprijed odreene dane. Dakle, dva su osnovna razloga stvaranja
kalendara prvi je praktiki, a drugi religijski.
Ravnanje po danima, tj. po razdobljima jedne promjene svjetlosti, bilo je oduvijek temeljno vre-
mensko mjerenje u praktinoj vremenskoj orijentaciji u svim drevnim zajednicama. Meutim, za
mjerenje duljih razdoblja sluio je slijed Mjeseevih mijena. Naime, najoiglednije pojave koje
su se vremenski redovito vraale, a koje su sveenici vrlo rano primijetili, bile su upravo mijene
Mjeseca. Danas znamo da potpuna izmjena Mjeseevih mijena traje prosjeno 29 dana, 12 sati,
44 minuta i 2,98 sekundi (sinodiki mjesec od 29,53059 dana). Za kreiranje prvog kalendara
sveenici su trebali uskladiti upravo te dvije veliine trajanje i broj dana te sinodiki mjesec.
Usklaivanje se postizalo promatranjem mijena Mjeseca i brojenjem dana u mjesecu. Sveenici
su tako odredili da mjeseci naizmjence broje 28 ili 30 dana. Taj se broj dana u mjesecu nije mije-
njao po nekom odreenom redu, ve se odreivao promatranjem mladog Mjeseca. Promatranje je
vrila ovlatena osoba u hramu i o tome je izvjetavala vladara. U kratkom razdoblju sveenici su
shvatili da je broj duih i kraih mjeseci otprilike isti i da se na kraju 12 lunarnih mjeseci vraa
na isto godinje doba kojim su i bili poeli. Tako je 12 mjeseci usvojeno kao vrijeme to ga sadri
jedna godina. etiri faze Mjeseca razlog su to su sveenici pojedine mjesece razdijelili u etiri
sedmodnevna tjedna s jednim ili s dva praznika (tzv. Mjeseevi dani). Te su Mjeseeve dane
dodavali na kraju da bi se broj dana zaokruio. Babilonci su 7 dana u tjednu nazivali po svojim
bogovima (nebeskim tijelima). Za razliku od babilonskog, egipatski je tjedan imao 10 dana. I
egipatski je kalendar bio lunarni. Dvanaest mjeseci po 30 dana inilo je 360 dana, a preostalih
pet dana dodavalo se na kraju godine. Mjeseci su bili rasporeeni u tri godinja doba, ustvari tri
ratarska ciklusa: vrijeme poplave, vrijeme sjetve i vrijeme etve. Takvo raunanje trajalo je 4000
godina. Na podruju Mediterana islamski kalendar, nastao u 7. stoljeu, temeljio se takoer na
lunarnoj godini od 354 ili 355 dana, podijeljenih u 12 lunarnih mjeseci koji traju naizmjence 29,
odnosno 30 dana svaki. Svaki mjesec poinje s mladim Mjesecom, koji je vaan simbol islama te
je najvaniji motiv na zastavama muslimanskih nacija.
Meutim, ratari su ve vrlo rano shvatili da je za praktinu vremensku orijentaciju vana i iz-
mjena godinjih doba u vezi s kretanjem Sunca. Sunce prividno obie ekliptiku (tj. putanju oko
Sunca) za jednu tzv. tropsku godinu koja traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46,98 sekundi. Kako
ni tropska godina ne ukljuuje ukupan broj graanske godine, ova potonja se morala uskladiti s
tropskom. To se postiglo mijenjanjem broja dana u graanskoj godini prema razliitim pravili-
ma. Tako su nastali sunani ili solarni kalendari. Kalendar to ga je uveo Julije Cezar po zamisli
egipatskog astronoma Sosigena, solarni je kalendar, a koristio se u cijeloj Europi do 1582. godine.
Modificirao ga je papa Grgur XIII. i on se otada naziva gregorijanskim kalendarom. Na prvom
ekumenskom saboru u Niceji 325. godine kranska je crkva kao svoj temeljni kalendar prihva-
tila tzv. julijanski kalendar. Po julijanskom kalendaru svaka godina iji je broj djeljiv s etiri
prijestupna je i obuhvaa 366 dana, dok ostale sadre 365 dana. Po savjetu njemakog astronoma
Christophera Claviusa i napuljskog fiziara i astronoma Alojzija Liliusa, papa Grgur XIII. obja-
vio je 24. veljae 1582. reformu dotadanjega julijanskog kalendara. Papinska bula sadravala je
sljedee odredbe: iz kalendara e se izostaviti 10 dana, tako da nakon etvrtka, 4. listopada 1582.
slijedi petak, 15. listopada; prijestupna je svaka godina djeljiva s 4, osim godina djeljivih sa 100,
meu kojima su prijestupne samo one djeljive s 400; prijestupna godina ima jedan dan vie od
obine (koja ima 365 dana), a on se dodaje na kraju mjeseca veljae; Uskrs e se ubudue izrau-
navati po novom kalendaru; prvi dan u godini bit e 1. sijenja.
Protestanti i pravoslavci dugi su niz godina odbijali uporabu gregorijanskog kalendara. Tako je u
Grkoj gregorijanski kalendar uveden tek 1932. godine. Isto tako Sovjetski Savez, elei obiljeiti
uspjeh Oktobarske revolucije, tek 1917. godine prelazi na gregorijanski kalendar. Nadoknaujui
slu) i tame (noi). Za detalje vidi u Hrvatska enciklopedija, sv. 5, Leksikografski zavod Miroslav Krlea.
Zagreb, 2003, str. 441.
3. PERIODIZACIJA I KONCEPCIJE VREMENA U POVIJESTI 37
razliku od 13 dana, ulaze u mjesec listopad, iako se revolucija po julijanskom kalendaru dogodila
u studenome.
Izmeu lunarnog i solarnog kalendara postoji neslaganje od 10 dana. Naime, lunarna je godina za
deset dana kraa od solarne. Za razliku od solarnog, lunarni kalendar nije povezan s godinjim
dobima. Zbog toga, primjerice, vani muslimanski praznici dolaze svake godine 10 dana prije ne-
go prethodne. Cjelovit vremenski krug zatvara se svake 33 godine. U solarnom kalendaru kojim
se slue krani i idovi praznici su vezani uz odreene datume.
Lunisolarni kalendar to ga upotrebljavaju idovi, Kinezi i mnogi azijski narodi pokuava uspo-
staviti sklad izmeu kretanja Mjeseca i Sunca. Godina se sastoji od mjeseci koji izmjenino traju
po 29 i 30 dana, ali godina sadri 12 ili 13 mjeseci. U razdoblju od 19 godina lunisolarni kalendar
ponovo stabilizira datume s naim solarnim kalendarom na taj nain da umee 8 godina koje
traju 13 mjeseci, te 12 godina koje traju po 12 mjeseci.
Brojenje godina
Unato prirodoznanstvenom konceptu vremena kao obrascu koji oponaa prirodne cikluse te na
toj osnovi mjeri trajanje, vrijeme kao imaginarni koncept nikako ne moemo odvojiti od mito-
logije i religije te njihovih naina miljenja. Ostaci tih utjecaja i danas su znatno prisutni u kon-
ceptima vremenitosti, historiografiji i nastavi povijesti to je naroito vidljivo iz injenice da
se kroz povijest i danas vrijeme broji od razliitih ishodita u razliitim religijama i kulturama,
kao i u sluajevima kad su religijski dogaaji i revolucionarne politike prekretnice dovodili do
uspostave novog poetka brojenja vremena.
Veina ishodita brojenja vremena oslanja se na linearnu konceptualizaciju. U mnogim susta-
vima brojenja vremena nalazimo na pojmove stara era i nova era, pri emu nova era zapoinje
roenjem ili nekim znaajnim inom Mesije ili proroka ili pak nekim povijesno znaajnim
dogaajem. Tako idovi uzimaju za ishodite mjerenja vremena navodni poetak svijeta. idovi
jo i danas poetkom svjetske ere odnosno poetkom svijeta smatraju 7. X. 3761. godine pr. n.
e. Bizantska era poinje 1. IX. 5508. godine pr. n. e. To je mjerenje prihvaeno u Bizantu u VII.
stoljeu, a ukinuo ga je Petar I. Aleksejevi 1. I. 1700. godine. Olimpijska era, u kojoj su se etiri
godine brojile kao jedna olimpijada, poinjala je danom prve zabiljeene olimpijade dana 1. VII.
776. godine, dok rimska era zapoinje osnutkom grada Rima dana 24. IV. 753. godine pr. Kr., a
muhamedanska era od Muhamedova bijega iz Meke u Medinu, tzv. hidre dana 16. VII. 622.
godine. Brojenje po kranskoj eri od Kristova roenja uveo je Dionysius Exiguus 531. godine.
Meutim, ne znamo pouzdano kako je ustanovio godinu Kristova roenja. Do dan-danas ona je
predmet velikih prijepora.3 Krani su, meutim, prihvatili njegovo odreenje te se vrijeme ota-
da dijeli na vrijeme prije Krista i nakon Krista odnosno na vrijeme prije nove ere i na vrijeme
nove ere. Roenjem Isusa Krista svijet ulazi u novo vrijeme. Isus je donio novost svijetu, a to
je radosna vijest o otkupljenju grijeha i vjenom ivotu. Iz dva primjera, islamskog i kran-
skog, vidljivo je da je ishodite brojenja vremena kod muslimana i krana religijsko-simboliki
odreeno to cijepa vrijeme na staro vrijeme vrijeme starih vrijednosti i novo vrijeme vrijeme
novih vrijednosti.
Kod mnogih starih naroda novo vrijeme se brojilo od dolaska na vlast odreenog vladara. Tako
su npr. Babilonci brojili vrijeme od 26. II. 747. godine pr. n. e., odnosno od poetka vladavine
babilonsko-kaldejskog kralja Nabonasara. Japanska Nino-era (nova era) broji se od uspostave
vladavine legendarnog cara Jimmu-Tenna 660. g. pr. n. e.
3 Za detalje o kalendarima vidi knjigu Davida Ewinga Duncana, Calendar: Humanitys Epic Struggle to
Determine a True and Accurate Year, Avon, New York, 1998.
3.2. Subjektivno vrijeme4

Kad govorimo o subjektivnom vremenu, mislimo na nain na koji ljudi sebi predoavaju smi-
sao vremenitosti, odnosno kako razumiju vrijeme. Povjesniari i filozofi razmiljaju o vremenu i
smislu povijesnih zbivanja na apstraktan nain te nam oni, vie nego itko drugi, otkrivaju kako
je vrijeme ljudska tvorevina i kao takva, imaginarna. Filozofsko promiljanje smisla vremenitosti
pripada novijem razdoblju. Meutim, ljudi su oduvijek razmiljali o dogaajima i pokuavali ih
smjestiti u odreen vremenski okvir kako bi im dali smisao. Njihovo je razumijevanje uvijek bilo
povezano s njihovim dominantnim ivotnim predodbama, gotovo uvijek pod snanim utjeca-
jem mitologije i religije koje se uvijek bave poetkom, ustrojem, razvojem i krajem svijeta.
Mitoloka koncepcija vremena

Mitologije i religije, za razliku od filozofske koncepcije vremena, smislu vremenitosti ne prilaze
racionalno, ve putem iracionalnog imaginarija. Nain proizvodnje ivotnih dobara, odnosno
osnovni proizvodni obrazac zajednice, takoer je odigrao svoju ulogu u stvaranju predodbe
vremena. To znai da doivljaj vremena proizlazi i iz ivotnog iskustva neke zajednice, a slui
osmiljavanju ivotnih procesa, pojava i zbivanja te samog ivota i njegove prolaznosti. I u mito-
lokoj i u filozofskoj koncepciji vremena prisutna su dva oprena imaginarija, kao i dva oprena
modela linearni i cikliki. Ta dva modela proizlaze iz naina proizvodnje dobara za ivot i
naina ivota prvih ljudskih zajednica stoarsko-nomadske i zemljoradnike, a razvijaju se
kontinuirano u razliitim oblicima sve do dananjih dana.
U drevnim zemljoradnikim zajednicama osnovna preokupacija ljudi bila je ciklus plodnosti
prirode, pa njihov svjetonazor uvijek naglaava umiranje i ponovno raanje kao neizbjean pri-
rodni ciklus. Zemljoradniki nain ivota generira mitologiju koja odraava ciklus vegetacije, po-
liteizam i rituale plodnosti, stoga je koncepcija vremena ciklika. Vrijeme se zamilja kao vrtnja
u krug, odnosno kao mnotvo ciklusa s rastom, vrhuncem i opadanjem.
Stoarsko-nomadske zajednice, nasuprot tome, temeljile su svoj ivot na uzgoju stoke, seobama
u potrazi za panjacima i patrijarhalnom monoteizmu. Nomadsko vrijeme je stoga linearno i
zamiljeno kao neprekinuti put prema naprijed. Ovo je vrijeme ujedno i ratno, osvajako vrije-
me to je povezano s potragom za novim panjacima. Nomadi uvijek prisvajaju nove teritorije i
sakraliziraju ih. Osvojeni prostori s vremenom postaju carstvima, a plemenski voe vladarima,
kraljevima ili carevima iz ega se kasnije razvija i kult heroja.
Prve civilizacije stvaraju simboliku mjeavinu zemljoradnikog i nomadskog imaginarija, pa
njihovi svjetonazori i religije predstavljaju sofisticiranu mjeavinu dviju mitologija zemljo-
radnike i nomadske. Prve civilizacije tako stvaraju kompleksnije koncepte vremena koji uvijek
predstavljaju naroit spoj ciklikog i linearnog vremena.
Cikliki i linearni koncept vremena u razliitim se oblicima prepliu pri tvorbi velikih kultu-
ralnih, religijskih ili epohalnih konceptualizacija povijesti. Koncept raanja u krug, koji podra-
zumijeva rast, vrhunac, opadanje i novo raanje te istie meuovisnost vremenskih razdoblja i
povijesti, ovjekovu misao oblikuje kao naglaenu cikliku misao. Drugi, linearni koncept, nasu-
prot tome, jest progresivistiki, pa ovjek vrijeme i svoju povijest doivljava kao linearno usmje-
rene prema konanom cilju. Ta dva osnovna obrasca proimaju i suvremenu filozofsku koncepci-
ju vremena. Moemo, dakle, zakljuiti da kroz cijelu povijest ovjeanstva, od njezinih poetaka
do dananjih dana, ostaju dva osnovna pristupa vremenitosti, konceptualizaciji i periodizaciji
povijesti cikliki i linearni.
4 Postoji opsena literatura o koncepcijama vremena i stilovima povijesti, a koja je uglavnom na stranim
jezicima. U Hrvatskoj je mitolokoj i filozofskoj koncepciji vremena znanstvenica Maja Dragun posvetila
u svojoj knjizi New Age povijesni korijeni i postmoderna tumaenja jedno vrlo zanimljivo poglavlje
pod naslovom Koncepcije vremena i stilovi povijesti. Amerika znanstvenica Carol Delaney takoer je
u svojoj knjizi pod naslovom Investigating Culture: an Experiential Introduction to Anthropology dva
poglavlja posvetila pitanju kako su se ljudi u pojedinim kulturama orijentirali i orijentiraju u prostoru i
vremenu i kako shvaaju vrijeme.
Filozofska koncepcija vremena i koncepcije povijesti

Filozofi pokuavaju dati racionalan odgovor na pitanje to je vrijeme kao vrijeme, ali bez ikakvih
kulturalnih, religijskih ili povijesnih primjesa. Naime, filozofija se nije razvijala iz mita, nego
protiv mita, kao nastojanje dosljednog miljenja da racionalno pronikne u tajne svijeta i ivota.
Filozofi stoga nikada nisu bili zaokupljeni mjernim, tj. fizikalnim aspektom vremena, ve su u
njemu uvijek traili smisao i svrhu. Vrijeme se u filozofiji definira kao slijed bia jednog nakon
drugog, bivanja u promjeni, u nastajanju i nestajanju.
Ve je grki filozof Heraklit govorio o vremenu i ivotu kao prolaznosti i nepovratnosti: Nemo-
gue je dva puta zagaziti u istu rijeku. Za njega je ivot promjena, prolazni period nastajanja,
razvoja i propadanja dakle, cikliki proces.
Novovjekovni filozof Hegel, pak, utemeljuje svoju filozofiju na ideji apsolutnog duha koji prolazi
razvojne faze da bi na kraju spoznao samoga sebe. Dakle, karakteristika koja odlikuje ovu filozo-
fiju trajno je kretanje koje nazivamo dijalektikim. Prema Hegelu priroda nema povijesti, ve
samo duh ima povijest. Duh i tijek njegova razvitka za njega su glavni predmet filozofije povijesti.
Priroda duha moe se razumjeti tako da se on usporedi sa svojom suprotnou materijom. Bit je
materije teina; bit duha je sloboda. Materija nema svijest o sebi, dok je duh ima. Prema Hegelu
apsolutni se duh ozbiljuje u umjetnosti, religiji i, naposljetku, u filozofiji. U povijesnom razvitku
duha bile su tri glavne faze: vrijeme istonih naroda, potom Grka i Rimljana, te naposljetku Ger-
mana. Istok je znao, i sve do danas zna, da je samo jedan slobodan; grki i rimski svijet da su neki
slobodni; a njemaki svijet zna da su svi slobodni. U ovozemaljskom razvoju duha, dakle, Hegel
najveu ulogu pripisuje Germanima: Germanski duh je duh novoga svijeta. Njegov cilj jest rea-
lizacija apsolutne istine kao beskonanog samoodreenja slobode. Po toj koncepciji njemaka
idealistika filozofija predstavlja kraj povijesti duha. Hegelova filozofija, dakle, vrijeme razumije
kao linearno determiniran progres.
Nietzsche je, ne bez sarkazma, odbio takvo vienje povijesti kao unaprijed usmjerene prema
odreenom cilju, smatrajui takvo stajalite patetinim ostatkom judeo-kranske ideologije ko-
lektivne utjehe. Po njegovu tumaenju, vrijeme je bivanje i promjena, a ivot je samo izmjena
stvaralakih i razornih snaga bez poetka i kraja cikliko povratno gibanje, besmislena i bescilj-
na pozornica volje za moi. Ova misao o vjenom vraanju, koja potjee od Heraklita, u suprotno-
sti je s linearnom judeo-kranskom koncepcijom vremena. Povijest je, prema Nietzscheu, vjeno
vraanje, pri emu pojmovi poput progresa ili napretka i onostranosti gube svako znaenje.
Hegelova je filozofija i koncepcija povijesti snano utjecala na Karla Marxa koji je u mladosti
bio Hegelov uenik. Dok se Hegelova teorija povijesti temelji na kontinuiranom napredovanju
prema viim stupnjevima svijesti, Marxova teorija povijesti temelji se na kontinuiranom napre-
dovanju prema viim stupnjevima drutvenih formacija. Dakle, obojica prihvaaju racionalnu
formulu utemeljenu na koncepciji evolucije ovjeanstva prema unaprijed utvrenom cilju. Za
razliku od Hegela, Marx je obnavlja materijalizma kojemu daje novo tumaenje i novu vezu s
ljudskom povijeu pod Hegelovim utjecajem nazvao ga je dijalektikim. Marx je smatrao da se
svijet razvija po dijalektikoj formuli (teza-antiteza-sinteza) te da su pokretake sile ovog razvoja
klase i klasna borba meu njima, a ne narodi, kako je to smatrao Hegel. To znai da je za Marxa
pokretaka snaga, ustvari, ovjekov odnos prema materiji, iji je najvaniji dio nain proizvodnje.
Marxov materijalizam u praksi postaje ekonomijom.
Prema Marxu, tzv. zapadni ovjek roen je slobodan u uvjetima primitivnog komunalizma koji
ne poznaje privatno vlasnitvo te prolazi kroz etiri progresivne povijesne epohe: robovlasnitvo,
feudalizam, kapitalizam i socijalizam, prije nego to kulminira na krajnjoj postaji zvanoj komu-
nizam. Povijest ovjeanstva je, za Marxa, povijest njegove revolucionarne klasne borbe koja
zavrava pobjedom radnike klase i osloboenjem Zapadnog ovjeka. Marxova teorija razvitka
drutvenih formacija nosi u sebi imanentni progresivizam, u njegovo vrijeme prihvaen kao
univerzalni zakon i kao takav prisutan i u prirodnim znanostima te evolucijskoj teoriji. Politika,
religija, filozofija i umjetnost su, prema Marxu, u svim razdobljima ljudske povijesti, ponajvie
rezultat naina proizvodnje i proizvodnih odnosa, a u manjoj mjeri i raspodjele dobara. Marx
je tvrdio da e, kao rezultat socijalistike revolucije koja e ukinuti privatno vlasnitvo i uvesti
dravni kapital i dravno vlasnitvo, klase na kraju ieznuti te ustupiti mjesto potpunoj politi-
koj i ekonomskoj harmoniji. Dakle, Marx je vjerovao da svako dijalektiko kretanje predstavlja
progres i smatrao je da e socijalizam, kada se jednom ostvari, pridonijeti ljudskoj srei vie nego
to su to uinili feudalizam ili kapitalizam. Meutim, povijesni dogaaji u proteklom stoljeu u
komunistikim zemljama (diktature, ideoloke ortodoksnosti, ekonomske krize i ratovi) pokazali
su da Marxova oekivanja nisu bila realna jer su se njegov povijesni determinizam i progresivi-
zam pokazali u konanici kao utopijski ideal.
Progresivizam je kao nain miljenja bio prisutan u misli mnogih Marxovih suvremenika u Za-
padnoj i Srednjoj Europi. Po toj koncepciji povijest svijeta i ovjeanstva predstavlja stalan na-
predak: povijest ovjeka kree se prema sve naprednijim drutvenim formacijama i stupnjevima
svijesti. Ideja progresa najvie dolazi do izraaja na podruju prirodnih znanosti i tehnologije.
Svoje izvore ima u arhainoj metalurgiji koja je stvorila prva primjenjiva znanja i tehnike ovla-
davanja prirodom. Zahvaljujui znanstvenim dostignuima, ljudi su uvidjeli da je u vremenu
mogue postii promjenu i napredak te da usavravanje tehnologije poboljava kvalitetu ljud-
skog ivota. Zahvaljujui tome razvila se ideja o progresu kao nainu ovladavanja vremenom. Ali,
ostaje otvoreno pitanje: je li progresivizam dao odgovor na pitanje o smislu svijeta i vremena?
Naime, napredak znanosti i tehnologije i njihovu inovacijsku i stvaralaku snagu uvijek prate
destrukcija, razaranje i propadanje. Svjedoci smo da velika tehnoloka i znanstvena postignua
esto unitavaju ovjeka, ivotinje i prirodu oko njega. Nije li stoga progresivizam tek utopijska
tenja za uspostavom idealne zajednice?
3.3. Eurocentrini mit kao dio progresivistike koncepcije povijesti

Eurocentrizam (ili orijentalizam)5 svjetonazor je koji polazi od uvjerenosti u uroenu superior-
nost Zapada nad Istokom. Taj je svjetonazor tijekom 18. i 19. stoljea bio kljuan za oblikovanje za-
padnoeuropskog identiteta koji je vodio u imperijalizam i uspon Zapada. Tek krajem 20. stoljea,
kada su pojedini znanstvenici potaknuti drutvenim, ekonomskim i politikim promjenama u ci-
jelome svijetu, poeli prouavati proces stvaranja identiteta, taj je svjetonazor doveden u pitanje:
Pouavani smo, kako u koli, tako i izvan nje, da postoji entitet zvan Zapad, i da se o
tom Zapadu moe misliti kao o drutvu i civilizaciji neovisno i u suprotnosti s drugim
drutvima i civilizacijama (tj. s Istokom). Mnogi od nas su odrasli vjerujui da taj Za-
pad ima (autonomnu) genealogiju, po kojoj je drevna Grka zaela Rim, Rim je zaeo
kransku Europu, kranska Europa je zaela renesansu, renesansa prosvjetiteljstvo,
prosvjetiteljstvo politiku demokraciju i industrijsku revoluciju. Industrija se kriala s
demokracijom i zauzvrat dala SAD, utjelovljujui pravo na ivot, slobodu i traganje za
sreomTo je obmanjujue, prvo, jer povijest preokree u priu o moralnom uspjehu,
u vremensku trku u kojoj svaki sudionik utrke predaje baklju slobode na sljedeem re-
leju. Povijest je na taj nain preraena u priu o irenju kreposti i o tome kako kreposni
Zapad odnosi pobjedu nad zloestim dekima na Istoku.6
Mnoge od nas su do nedavno pouavali da je Zapad poeo svoj uspon prema vrhu svijeta
otkriem Amerike 1492. godine, i to zahvaljujui svojoj racionalnoj neumoljivosti. Prema tradi-
cionalnom zapadnom shvaanju otada se Europljani ire po cijelome svijetu polaui tranice
kapitalizma uzdu kojih bi se cijeli svijet mogao osloboditi ralja oskudice i bijede u sjajno svjetlo
modernosti. Ovo tradicionalno gledite nazivamo eurocentrinim. Mnogi dananji znanstveni-
ci osporavaju ovo gledite kao lano. Meu njima se osobito istie povjesniar i lingvist Martin
5 Godine 1978. znanstvenik Edward Said u raspravu o odnosu kultura i njihove borbe za nadmoi jedne
nad drugom uveo je pojam: orijentalizam. Taj je pojam istoznaan s pojmom eurocentrizma, ali ovaj put
iz perspektive samih Europljana.
6 Ovo je citat iz knjige Ericha R. Wolfa, Europe and the People Without History , UCLA, LA,1997. koji je
posluio Johnu M. Hobsonu kao uvodni moto za knjigu Istono podrijetlo zapadne civilizacije, MISL,
Zagreb, 2009.
Bernal. On tvrdi da je drevna grka civilizacija, ustvari, tek izvedenica drevnog Egipta.7 U uvodu
njegove uvene knjige Black Athena stoji:
U historiografiji postoje dva tumaenja grke povijesti: prvi vidi Grke kao Arijce (Indo-
europljane), a drugi ih vidi kao Levantince na periferiji egipatskog i semitskog kultu-
ralnog podruja. Ja ih zovem arijski i antiki model. Antiki model bio je uobiajen
meu Grcima klasinog i helenistikog razdoblja. Prema njemu grka kultura je izrasla
kao rezultat kolonizacije Egipana i Feniana oko 1500. godine prije Kr. koji su se irili
izvan svojih matinih zemalja i civilizirali zateeno stanovnitvo. tovie, Grci su i
nakon kolonizacije intenzivno komunicirali sa susjednim bliskoistonim zemljama i
od njih i dalje posuivali i nastavili graditi svoju kulturu.
Mnogi ljudi su iznenaeni kada saznaju da se arijski model, po kojemu se veina nas
kolovala i jo uvijek koluje, razvio tek u prvoj polovici 19. stoljea. Arijski model
negira ili dovodi u pitanje injenicu postojanja egipatskih i fenikih naselja u Grkoj.
Ono to ja zovem ekstremnim arijskim modelom, cvalo je za vrijeme dvaju vrhunaca
antisemitizma u 1890-im i ponovo izmeu 1920. i 1930. godine, kada se negirao ak
i feniki kulturalni utjecaj. Prema arijskom modelu postajala je invazija sa sjevera o
kojoj se ne govori u antikoj tradiciji. Tada su Arijci preplavili lokalnu Egejskuili
Prethelensku kulturu. Grka civilizacija vidi se kao rezultat mjeavine Helena koji
govore indoeuropskim jezikom i pobijeenih domorodaca. Ovaj arijski model nazivam
fabriciranje antike grke povijesti od 1785. do 1985.
Znanstvenik John M. Hobson u knjizi Istono podrijetlo zapadne civilizacije argumentirano tvrdi
da je Istok u razdoblju od 500. do 1800. godine bio napredniji od Zapada i imao presudnu ulogu
u omoguavanju uspona moderne zapadne civilizacije. Prema Hobsonu, Istok je omoguio us-
pon Zapada kroz dva glavna procesa: difuziju i prisvajanje. Prvo, tehnologija, ideje i institucije
s Istoka kroz globalnu komunikacijsku mreu difuzno su se irile na Zapad, gdje su se kasnije
asimilirali. Drugo, zapadni imperijalizam je nakon 1492. godine vodio Europljane da prisvoje
sve vrste istonih ekonomskih resursa i tako omoguio uspon Zapadu. Oito je da Zapad nije bio
autonoman pionir svog vlastitog razvoja ve je njegov uspon nezamisliv bez doprinosa Istoka.8
Dakle, posljednjih desetljea velika meunarodna skupina znanstvenika utvrdila je da su sve
glavne koncepcije i teorije povijesti od veberizma, liberalizma do marksizma eurocentrine.
One pretpostavljaju da je Zapad uspio sam od sebe, kao rezultat svojih priroenih i superiornih
vrlina, a ne da je globalni kontekst bio presudan za taj uspon. Sukladno tomu, zastupnici eu-
rocentrizma pretpostavljaju da se povijest svijeta moe ispriati kao pria o usponu i trijumfu
Zapada bez utjecaja preostalog dijela svijeta. Suvremeni znanstvenici pobijaju temeljne pretpo-
stavke eurocentrizma kao mita i tradicionalnu priu svjetskog povijesnog razvoja u kojoj je Istok
legitimno marginaliziran jer je bio pasivan promatra sa strane i rtva Zapadne moi, te otvaraju
anti-eurocentrinu perspektivu.
U tom smislu znanstvenik Felipe Fernndez-Aramesto u knjizi Millenium pie:
Poradi svjetske povijesti, rubovi katkada trae vie pozornosti negoli metropola. Dje-
lomina misija moje knjige jest rehabilitirati previeno, ukljuujui mjesta esto igno-
7 Martin Bernal, Black Athena, The Afroasiatic Roots of Classical Civilization, Vol. I-III, Rutgers Univer-
sity Press, NJ, New Brunswick, 1987. Bernal je jedan od najistaknutijih povjesniara dvadesetog stoljea.
Bio je poliglot koji je govorio deset jezika, ukljuujui kineski i japanski. Znanje stranih jezika otvorilo
mu je pristup znanjima koja su za velik dio znanstvene javnosti bila nedostupna i irenje znanstvenih
horizonata. Napisao je. meu ostalim, i knjigu o kineskoj i vijetnamskoj povijesti. Umro je u lipnju 2013.
godine u 76. godini ivota.
8 O kineskom industrijskom udu (lijevanje eljeza i proizvodnja eljeznih predmeta, proizvodnja elika,
kineske vodenice za pokretanje mjehova u talionicama, stroj za predenje svile i konoplje, kanali i ustave
te prijevoz ugljena, eljeza i elika du kanala, uporaba koksa umjesto drvenog ugljena) pogledati poglav-
lje Kineski pioniri: prvo industrijsko udo u Hobsonovoj knjizi Istono podrijetlo Zapadne civilizacije,
MISL, Zagreb, 2009.
rirana kao periferna, narode marginalizirane kao inferiorne i pojedince prognane na

sporedne uloge u biljekama na dnu stranice.9
Hobson u tom smislu dodaje:
Eurocentrino negiranje djelovanja Istonih civilizacija i njihovo izostavljanje iz pro-
gresivne prie svjetske povijesti potpuno je neprimjereno. Jer ne samo da primamo
jako iskrivljen pogled na povijest Zapada, nego istodobno malo uimo o Istoku izuzev
kao o pasivnom objektu ili provincijalnoj abokreini matine Zapadne svjetske povi-
jesti. Ta marginalizacija Istoka stvara znakovitu tiinu.
Alternativno anti-eurocentrino vienje stvara ukljuiviju, uivljenjiju i potpuniju sliku svjetske
povijesti. Imaginacija i empatiko razumijevanje su pritom najznaajniji jer nam omoguuju pre-
vladati eurocentrinu, iskrivljenu i selektivnu sliku povijesti.
Novo vienje i nov nain povijesnog istraivanja omoguavaju nam da povratimo
Istone narode na status kreativnih i aktivnih agensa. To ne inimo zbog toga to to e-
limo, nego zbog toga to su Istoni narodi nedvojbeno bili narodi s povijeu koji su
znaajno pridonijeli razvoju Europe. I jedino kada to priznamo, moemo poeti pisati
zadovoljavajui prikaz europske povijesti.10
3.4. Povijesna razdoblja u historiografiji i u kurikulumima

Povijest je vrlo zanimljiva, ali i vrlo sloena znanstvena disciplina. Tu sloenost objasnio je ni-
zozemski teoretiar i filozof povijesti Harry Jansen uz pomo trokuta koji prikazuje odnos istra-
ivanja, interpretacije i imaginacije.11 Interpretacija je u tom trokutu vrlo vana jer povjesniari
uvijek plove na struji interpretacije opisujui ljude i njihove aktivnosti. Opisivati aktivnosti
ljudi znai, zapravo, otkriti namjere koje su leale ispod njihovih djela. Znanstvenik istraujui
aktivnosti i namjere ljudi u prolosti mora znati u kojem kontekstu su ljudi djelovali. Istraivati
kontekst znai istraiti geografske, demografske, ekonomske, drutvene, politike i kulturalne
okolnosti u kojima su se odreeni dogaaji zbivali. Pritom su povjesniari vie u potrazi za uzro-
cima dogaaja i uvjetima u kojima su se oni zbili, nego li neijim namjerama. U spomenutom
trokutu imaginacija izraena kroz slike i izazovne prie postaje najvanije sredstvo tumaenja
dogaaja. Upotrebljavajui slike i prie povjesniari nastoje oivjeti stvarnost u prolosti.
Sloenost povjesniareva rada, znanstvenik Felipe Fernandez Aramesto u uvodnom dijelu knjige
Ideje koje su promijenile svijet objanjava na sljedei nain:
Najvanije pitanje u vezi s povijeu glasi: Kako se do nje uope dolazi? Kad se uspo-
redimo s ostalim ivotinjama, jasno vidimo koliko je ovjekova prolost promjenljiva.
Nain ivota ivotinja mijenja se razmjerno malo u usporedbi s promjenama i revolu-
cijama koje obiljeavaju nae zajednice.
Znanstvena literatura je prepuna suprotstavljenih teorija o tome kako nastaje povijest.
Tako se, primjerice, kae da je povijest podlona zakonima koji upravljaju promjenama,
poput klasne borbe i napretka. Ili da je rije o obrascu koji nam je nevidljiv zbog njego-
ve kompleksnosti, a u kojemu su svi dogaaji uzrono-posljedino povezani, nanizani
poput kraljeaka. Ili da je odreuje neki sveobuhvatni mehanizam: recimo gospodar-
ske ili demografske sile. Ili da ima vlastitu pokretaku snagu kao Povijest s velikim
P jedinstvenu silu ili duh svijeta.
U spomenutoj knjizi Aramesto tvrdi da se povijest prije svega odvija u ljudskom umu: povijest
pokreu ideje. I upravo je to razlog zato je ovjekova povijest prepuna promjena. ovjek raspola-
e silno sloenim sposobnostima i iskustvom, kao i pomagalima za razmiljanje. Po Aramestovu
9 Felipe Fernandez-Aramesto, Millennium: a History of the Last Thousand Years, Scribner, New York,
1995. (u hrvatskom prijevodu Tragai, globalna povijest istraivanja, Fraktura, Zagreb, 2010).
10 John. M. Hobson, nav. dj., str. 318.
11 Harry Jansen, Triptiek van de tijd, Geschiedenis in drievoud, Vantilt, Nijmegen, 2010.
miljenju, najvei dio povijesnih promjena ima intelektualne korijene. Ljudske zamisli i nove
ideje u najmanju ruku jednako su utjecajni pokretai promjena kao i materijalne nunosti, gos-
podarske potrebe, ogranienja koja postavlja okolina. Djelovanje ideja ponekad je manje uoljivo
od djelovanja materijalnih sila: neke mijenjaju svijet izravno, izazivajui opipljive posljedice;
druge ga mijenjaju neizravno, djelujui na nain na koji ga pojedinci i skupine doivljavaju to
potom ima daljnje, dublje posljedice.12
Pedagoka transformacija historiografskih dostignua u nastavni predmet jo su sloenija. Kad
pristupamo tom poslu, moramo prije svega odrediti koji su nai ciljevi. kola je oduvijek imala
svoja dva velika cilja: razviti u uenika odreene intelektualne vjetine te pomoi mladim lju-
dima da postanu dobri ljudi, odnosno da se znaju jasno odrediti prema dobru i zlu. O odnosu
ta dva cilja vode se posljednja tri desetljea u strunoj i znanstvenoj literaturi najee rasprave.
Tradicionalna graanska kola smatra da je odgoj oduvijek bio temeljna obveza i pravo obitelj-
skog doma, izuzev u sluajevima kada ona to nije sposobna initi. Danas se takav pristup pot-
puno naputa. Duhovni razvoj to ga ine razvijanje samopouzdanja i samopotovanja, potreba
i osjeaj vanosti druenja s drugim i drugaijim uenicima, otvoreni razgovori o vlastitom i
tuem religioznom iskustvu, stalno propitivanje i traganje za smislom i svrhom osobnog ivota,
entuzijazam i odlunost, kao i moralni odgoj. Odgoj za toleranciju i nepristranost, slobodno iska-
zivanje vlastitog miljenja, potivanje tuih stavova i uvjerenja, miroljubivost i izbjegavanje su-
koba postaju sastavni dio svih nastavnih predmeta, a osobito nastave povijesti na svim razinama
kolovanja. Ovi zahtjevi posljedica su etnike arolikosti suvremenih drutava. U takvim okolno-
stima treba vrednovati nasljee svih etnikih i kulturnih batina, ime se olakavaju prilagodba
i dijalog meu pripadnicima razliitih kultura te rue predrasude prema drugima i drugaijima.
Dijalog se strukturira u sljedeim okvirima: jednakopravnost kultura, dehijerarhizacija kultura,
raznolikost kultura, kulturni pluralizam i demokratizacija kultura.13
Meutim, kako nai ravnoteu u nastavi povijesti izmeu ova dva sloena cilja obrazovnog i
odgojnog? Kako strukturirati ishode uenja u kurikulumima, a da oni zahvate ravnomjerno oba
cilja? Rjeenje se trai u interkulturalnom pristupu nastavi povijesti. Nastava povijesti treba biti
tako strukturirana da otvori uenicima prozor u svijet velikoga ljudskog iskustva u razliitim
podnebljima i u razliitim vremenima. Cilj nastave povijesti tako postaje i opis naina na koji
ljudi u razliitim prostorima i vremenima organiziraju svoj ivot i oblikuju ivotna pravila, svoj
duhovni svijet te kako opisuju sebe i druge. Meu njima traimo slinosti i razlike te osobita
svojstva. Promatramo snane, dugotrajne kulturne i interkulturne cjeline i procese. Prouavajui
izbore i odluke ljudi u prolosti, uenici se mogu lake i s dubljom svijeu, suoiti s dananjim
problemima i izborima, kao i alternativama koje im se nude, te jasnije vidjeti mogue posljedice
svake od njih. Treba imati na umu da bez dobrog poznavanja svjetske povijesti danas ne mo-
emo pristupiti ma kakvom istraivanju politikih, socijalnih i moralnih tema u drutvu. Bez
razvijenog povijesnog miljenja ne moemo dobiti informirane i samosvjesne graane, to je
bitno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja
demokratskih ideala. Za ekstrapolaciju iz historiografije u nastavu povijesti bitno je razvijanje
posebnih intelektualnih vjetina jer o njima ovisi razumijevanje prolosti. Ono to se trai je
sposobnost povijesnog (kritikog) miljenja. Koji put uenici trebaju prijei da bi razvili sposob-
nost povijesnog miljenja? Radi se o dugotrajnom procesu koji vremenski obuhvaa cjelokupno
razdoblje kolovanja osnovnu i srednju kolu.
S obzirom na to da je povijest ovjeanstva vrlo opsena, sloena, promjenljiva i dugotrajna, pri-
u o njoj moemo razumljivo ispriati samo ako je podijelimo u logine i koherentne vremenske
jedinice. Dakle, kurikulumi povijesti, kao i velike povijesne sinteze, ne mogu funkcionirati bez
12 Svjetski priznati povjesniar Frlipe Fernandez-Aramesto u spomenutoj knjizi obrauje kljune povije-
sne i filozofske pojmove koji od pojave ovjeka i civilizacije oblikuju na svijet. Vie od 175 najvanijih
ideja objanjene su jasno i saeto, a prate ih povijesne ilustracije s kojima se oivljuju esto teko shvat-
ljivi pojmovi i ideje. Materija je izloena kronoloki os pojave ovjeka do danas.
13 Marijana Marinovi, Interkulturalni pristup nastavi povijesti, Zbornik radova sa Prvog hrvatskog simpo-
zija o nastavi povijesti, FF Zagreb i Zavod za kolstvo Republike Hrvatske, Zagreb, 2006, str. 16.
odgovarajue periodizacije. Veina europskih zemalja donedavno se sluila trodijelnom podjelom

vremena: antika, srednji vijek i moderno doba.14 Ovakva podjela je izuzetno eurocentrina i ne
moe se uklopiti u suvremeni kurikulum koji eli obuhvatiti povijest svijeta. Stoga su u posljed-
njim desetljeima mnogi znanstveni timovi u pojedinim zemljama kreirali kurikulume za nastavu
povijesti s novim periodizacijama. Tako, na primjer, Nizozemska ima u srednjim kolama deset
povijesnih razdoblja u koja se smjetaju najznaajniji povijesni dogaaji i procesi u Zapadnoj
Europi u dugom vremenskom rasponu od lovca i skupljaa plodova i zemljoradnika do pojave
televizije oko 1950-ih. Ova podjela je trenutano pod velikom kritikom znanstvenika, osobito psi-
hologa koji tvrde da podjela na deset razdoblja ne vodi rauna o psihikom razvoja uenika koji
ne mogu dogaaje smjetene u tako velik broj razdoblja povezati u smislenu cjelinu. Stoga znan-
stvenik Harry Jansen predlae podjelu povijesti svijeta na pet razdoblja: 1. od lovaca do graana;
2. mediteranske civilizacije; 3. od Mediterana do Atlantika; 4. atlanstka civilizacija i 5. od Atlan-
tika do Pacifika.15 U Sjedinjenim Amerikim Dravama u uporabi je trenutano osam povijesnih
razdoblja u koje je smjetena cjelokupna povijest ovjeanstva. U naim dosadanjim programima
povijest je bila podijeljena na pet razdoblja koja su, u skladu s marksistikom filozofijom, karakte-
rizirala stupanj razvoja proizvodnih snaga i odnosa: prapovijest prvobitna zajednica, stari vijek
robovlasnitvo, srednji vijek feudalizam, novi vijek kapitalizam, najnovije doba socijalizam.
Ta se podjela u novim kurikulumima nije mogla odrati. Za potrebe novog kurikuluma razraena
je stoga nova periodizacija u est povijesnih razdoblja, i to u skladu s opim naelima izrade ku-
rikuluma16 i dostignuima moderne historiografije. Povijesna su razdoblja:
1. od lovca i skupljaa do stanovnika grada
2. uspon i pad staroga svijeta
3. srednjovjekovne civilizacije
4. temelji modernog svijeta
5. doba graanskih revolucija
6. dvadeseto stoljee.
Nazivi pojedinih povijesnih razdoblja poznati su i uobiajeni u historiografiji, znanstvenoj lite-
raturi i udbenicima, a ovdje su odabrani i poredani loginim redoslijedom. Za potrebe struk-
turiranja sadraja unutar pojedinih razdoblja (nastavne teme) i ishoda uenja usvojene su dvije
skupine naela: opa i posebna.
Opa naela su sljedea:
1. Kurikulum mora biti prilagoen psihofizikim sposobnostima uenika kako bi izazvao zani-
manje za predmet, poveao motivaciju i tako omoguio ostvarenje ishoda uenja.
2. Kurikulum mora voditi rauna o dostignuima suvremene znanosti i transformirati ih u
nastavni predmet, pri emu metodologija povijesnih znanosti mora nai svoj odraz u kuri-
kulumu.
3. Kurikulum mora ukljuivati suvremene probleme u drutvu u kojemu uenici ive: u svojoj
sociokulturnoj i gospodarskoj sredini te ire: u meunarodnim odnosima.17
14 Harry Jansen, The little dog of the Fondaco dei Tedeschi: On nations, globalization and periodization in
the history curriculum, World History Connected, sv. 9, br. 3, str. 1, University of Illinois, Chicago, 2012.
15 Ova podjela odraava Jansenovu tezu da se teite razvijenih civilizacija kroz povijest seli od Meditera-
na prema Atlantiku i od Atlantika na Pacifik i da su one uvijek vrsto povezane s morem.
16 Opa naela izrade ishoda uenja u pojedinim predmetima to ih je izradio struno-znanstveni tim
odreuju da u svakom nastavnom predmetu ne smije biti vie od est jedinica ishoda uenja (podruja
ispitivanja). Za detalje vidi Prirunik za planiranje i razvoj strukovnih kvalifikacija, knjiga III Metodo-
logija, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Zagreb, 2011.
17 Harry Jansen je detaljno razradio pristup izradi opih naela (benchmarks) u spomenutoj knjizi Triptiek
van de tijd. Geschiedenis in drievoud (Triptych of time. History in three ways).
Posebna naela proizlaze iz opih naela i vezana su uz suvremenu historiografiju i nastavu

povijesti. Ona su sljedea:18
1. Ishodi uenja i sadraji trebaju biti u skladu s suvremenim dostignuima historiografije, in-
telektualno zahtjevna i prilagoena kognitivnim sposobnostima uenika, te trebaju unapre-
ivati aktivno propitivanje i uenje vie nego pasivno usvajanje injenica, datuma i imena.
2. Ishodi uenja i sadraji moraju pruiti ravnoteu izmeu lokalne, nacionalne, europske i
svjetske povijesti.
3. Ishodi uenja i sadraji za lokalnu, nacionalnu, europsku i svjetsku povijest trebaju biti
izdvojeno razvijeni, ali povezani u sadraju i slini po obliku.
4. Ishodi uenja i sadraji u nacionalnoj povijesti trebaju odraavati globalni kontekst u koje-
mu se nacija razvijala, a ishodi uenja u svjetskoj i europskoj povijesti trebaju nacionalnu
povijest tretirati kao jednu od njezinih sastavnih dijelova.
5. Ishodi uenja i sadraji iz lokalne i regionalne povijesti trebaju unapreivati ire obrasce
nacionalne i svjetske povijesti.
6. Ishodi uenja i sadraji ukljuuju u sebi izbor i redoslijed informacija u svijetlu zajednikih
vrijednosti svih civilizacija.
7. Ishodi uenja i sadraji trebaju potaknuti uenike da otkrivaju slinosti, razlike i osobitosti
drugih kultura, nacija, religija i tradicija, te da prihvaaju duhovne i kulturalne razlike me-
u ljudima kao veliku vrijednost, a ne prepreku.
8. Ishodi uenja i sadraji iz nacionalne povijesti moraju odraavati raznolikost identiteta pri-
kazanu kroz rad, drutveni i ekonomski status, spol, regiju, politiku, religiju i naciju.
Podjela na nova povijesna razdoblja je dakle bio nuan referentni okvir za izbor ishoda uenja
i povijesnih tema. Povijesna razdoblja nisu vremenski vrsto odreena jer se tu radi upravo o
idejnim konceptima ili imaginarnim obrascima. S njima se konceptualizira vrijeme, odnosno
iskazuje nain na koji razumijevamo vrijeme i povijest.
Broj ishoda uenja i nastavnih tema u novim kurikulumima za srednje kole ovisi o raspoloi-
vom broju sati za nastavu povijesti. injenica je da je broj sati povijesti u pojedinim zanimanji-
ma razliit. Ta razlika je uvjetovana Zakonom o strukovnom obrazovanju koji propisuje udjel
temeljne kompetencije (opeobrazovnih programa) u kvalifikacijama koje traju tri i vie godina.19
Razliit broj sati za nastavu povijesti dodijeljen pojedinim zanimanjima doveo je do izrade pet
kurikuluma koji se razlikuju po broju ishoda i nastavnim tema, dok je jezgra s povijesnim razdob
ljima (jedinice ishoda uenja) ostala ista.
18 Opa naela za potrebe hrvatskog kurikuluma su preuzeta od Harija Jansena, a posebna naela i est je-
dinica ishoda uenja (povijesna razdoblja) za potrebe izrade kurikuluma izradila je Marijana Marinovi.
19 Zakon o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, br. 30/09, 24/10) odreuje da u prvoj godini obrazo-
vanja mora biti najmanje 60% sati opeobrazovnih predmeta u odnosu na strukovnu kompetenciju, a u
drugoj godini opeobrazovni predmeti zauzimaju 40 % satnice. Dakle, udio opeobrazovnih predmeta
smanjuje se od 60% na 40%, pa su prema tome pojedini opeobrazovni predmeti smanjeni i svedeni u
dozvoljenu granicu.
47
4. Odnos izmeu triju komponenata

predmetnog kurikuluma
4.1. Uravnoteenje kurikuluma

U dosadanjem nastavnom programu i njegovoj realizaciji velik problem predstavlja tzv. didakti-
ki trokut: uenik-gradivo-nastavnik redovno rezultira preoptereenjem uenika. Naime, praksa
pokazuje da didaktiki trokut u tradicionalnoj nastavi ne uspijeva uravnoteiti koliinu gradiva
koju su uenici duni usvojiti s raspoloivim vremenom i mogunostima uenika. Postavlja se
pitanje to je razlog tomu? Razloge trebamo traiti uglavnom u elji nastavnika da njihovi uenici
usvoje to vie gradiva, pa nastava postaje prenatrpana sadrajima, a uenici deficitarni s vreme-
nom. Nastava se svodi na objanjavanje i memoriranje injenica, a vjetine se uglavnom zanema-
ruju. Kurikularni pristup ovaj nesklad uklanja tzv. uravnoteenjem triju elemenata kurikuluma
odgojno-obrazovnih ciljeva iskazanih kroz ishode uenja, onoga to se radi u razredu i onoga to
se provjerava i ocjenjuje. Za to uravnoteenje odgovoran je nastavnik koji mora kurikulum reali-
zirati i organizirati svoj rad tako da se ostvaruju predvieni ishodi, a da uenicima u potpunosti
bude jasno to se od njih trai te da ti zahtjevi odgovaraju njihovu raspoloivu vremenu uenja.
Slika 1. Uravnoteenje kurikuluma (curriculum alignment)1
Odgojno-obrazovni ciljevi
A B
Uravnoteeni
kurikulum
Ocjenjivanje, Uenje, pouavanje,

testiranje C rad u razredu
Na Slici 1 na vrhovima trokuta prikazane su tri osnovne komponente kurikuluma: odgojno-

obrazovni ciljevi, rad u razredu i ocjenjivanje. Stranice trokuta (A, B, C) predstavljaju odnose
meu komponentama: stranica A odnos izmeu odgojno-obrazovnih ciljeva i ocjenjivanja; stra-
nica B odnos izmeu odgojno-obrazovnih ciljeva i rada u razredu te stranica C odnos izmeu
rada u razredu i ocjenjivanja. Pripremajui nastavu nastavnik sebi postavlja tri pitanja:
Stranica A: Jesu li nastavni ciljevi i ishodi uenja usklaeni s onim to mjerimo?
Stranica B: Jesu li nastavni ciljevi i ishodi uenja usklaeni s onim to se pouava i ui u
razredu ukljuujui udbenike i nastavna sredstva?
Stranica C: Je li ono to mjerimo usklaeno s onim to se pouava i ui u razredu?
Ako je odgovor na sva tri pitanja DA, moemo rei da su kurikulum i njegova realizacija uskla-
eni u sve tri komponente te da e se odgojno-obrazovni ciljevi i ishodi uenja uinkovito i ra-
cionalno ostvariti. Dakako, ovo usklaivanje mora ostvariti svaki nastavnik za sebe. Istraivanja
su, kae Anderson, pokazala da uenike ocjene i uspjeh uvelike ovise o toj usklaenosti. Takso-
nomska tablica (vidi Tablicu 2) nuno je pomagalo prilikom tog usklaivanja.
1 Lorin Anderson raspravlja o tom pitanju u svome lanku Curricular Alignment: A Re-Examination
objavljenu u asopisu Theory into Practice, sv. 41, br. 4, str. 255-260, Ohio State University, Columbus,
2002. Slika 1 i njezina interpretacija preuzete su iz navedena lanka.
Tablica 2. Taksonomska tablica
est razina kognitivnog procesa

Dimenzija znanja i 1. Zapamti 2. Objasni 3. Primijeni 4. Analiziraj 5. Vrednuj 6. Stvaraj
njezine kategorije
A. injenino
znanje
B. Konceptualno
znanje
C. Proceduralno
znanje
D. Metakognitivno
znanje
Taksonomska tablica nam govori o tome da svako pitanje moe biti ocijenjeno na 24 naina (4
vrste znanja i 6 stupaca taksonomije), pa ocjenjivanje postaje vrlo sloeno, precizno usmjereno i
korisno. Postaje jasno zato odgovornost za eventualni neuspjeh uenika ne ostaje samo na njima,
ve prelazi i na nastavnika i njegovu kolu. Dakle, novo naelo to ga je donijela taksonomska ta-
blica glasi: Ako emo uenike smatrati odgovornima za rezultate njihova uenja, onda i nastav-
nika i njegovu kolu moramo smatrati odgovornima za uvjete uenja koje su im pruili. Prema
tome, ako su tri komponente iz slike 4 dobro usklaene, rezultati ocjenjivanja bit e pouzdani
i uenici zadovoljni ali ako te tri komponente nisu dobro usklaene, rezultati ocjenjivanja bit
e upitni.
4.2. Programiranje rada u dvije dimenzije

Dvodimenzionalno programiranje neposrednog rada u razredu posebice kategorija znanja od-
nosno kognitivnog procesa velik je izazov za nastavnike. Ovdje emo opisati korake u tom
poslu.2 Ako je kurikulum napisan kao niz odgojno-obrazovnih ciljeva iskazanih ishodima uenja
i ako se jedinice ishoda uenja podijele racionalno u module, tj. nastavne cjeline, od kojih svaka
ima odreen broj konkretiziranih ishoda uenja, tada svaki ishod dobiva svoj redni broj unutar
tablice: ishod 1, ishod 2, itd. (vidi Tablicu 3).
Tablica 3. Programiranje rada u dvije dimenzije u taksonomskoj tablici
est razina kognitivnog procesa

njezine kategorije
A. injenino Ishod 1
znanje
B. Konceptualno Ishod 2 Ishod 4 Ishod 3
znanje
C. Proceduralno Ishod 5
znanje
D. Metakognitivno
znanje
2 Opis koraka u pripremanju s nastavnika za rad u razredu s taksonomskom tablicom preuzet je iz rada
Petera W. Airasiana i Helene Miranda, The Role of Assessment in the Revised Taxonomy, Theory into
Practice, sv. 41, br. 4, The Ohio State University, Columbus, 2002, str. 251-254.
4. ODNOS IZMEU TRIJU KOMPONENATA PREDMETNOG KURIKULUMA 49
Ishod uenja odreuje o kakvom znanju se radi i koju razinu kognitivnog procesa elimo ili mo-
emo dosegnuti. Ishodi se upisuju u Taksonomsku tablicu koja ide uz odgovarajuu tematsku
pripremu kao orijentacija za neposrednu pripremu rada u razredu. Tako za ishod 1 vidimo da se
trai samo injenino znanje i nita preko toga, vjerojatno niz statistikih podataka ili povijesnih
godina (A1). Ishod 2 trai konceptualno znanje, dakle znanje formule ili viestrukih uzroka do-
gaaja koje treba objasniti (B2). Ishod 3 trai konceptualno znanje koje ukljuuje i poznavanje
odreenih injenica, koji podaci su potrebni ueniku da napie esej na odreenu temu u kojoj
e dati i svoje vienje o kojemu e se u razredu i raspravljati (B-6). Ishod 4 trai konceptualno
znanje i kognitivni proces vrednovanja npr. ocijeni vanost nekog povijesnog izvora (B5). Ishod
5 trai proceduralno znanje i kognitivni proces primjene, npr. poznavanje redoslijeda koraka
prilikom intervjuiranja ivih svjedoka nekog dogaaja (C3). Raspored ishoda daje nastavnik koji
programira rad i zna kako maksimalno iskoristiti i povezati ciljeve i ishode uenja koji su pred-
vieni kurikulumom.
Priprema za nastavni rad neumnjivo postaje vrlo zahtjevan i kreativan posao po kojemu se jedan
nastavnik razlikuje od drugoga. Jasno je da veu specifinu teinu imaju ishodi koji se ostva-
ruju u viim kategorijama taksonomije. Prema tome, naelno u nastavnikim pripremama ima
onoliko taksonomskih tablica koliko ima modula (nastavnih cjelina) u kurikulumu i nastavnih
jedinica. U Tablici 9 kognitivne procese obiljeili smo imperativom (zapamti, objasni itd.) jer
je blii definiciji ishoda: uenik je subjekt, kognitivni proces je predikat, a dimenzija znanja je
objekt reenice.
51
5. Konceptualni okvir novog kurikuluma
5.1. Izvorna Bloomova taksonomija

Odgojno-obrazovni strunjaci i nastavnici u gotovo svim zemljama svijeta danas se bore s izra-
dom i primjenom kurikuluma koji bi se temeljili na standardima, ishodima uenja i objektivnom
ocjenjivanju. Znanja i vjetine, te pripadajua samostalnost i odgovornost koje je osoba stekla
uenjem, iskazuju se u kurikulumu ishodima uenja (Outcomes). Ishodi uenja koji se u kona-
nici moraju vrednovati stoga moraju biti tako napisani da su svima, naroito uenicima, jasni i
jednoznani te da oni znaju kako e se pojedini ishodi mjeriti i ocjenjivati. U pravilu se ishodi
uenja definiraju tako da zapis zapoinje reenicom: Po zavrenom procesu uenja uenik e
biti sposoban..., nakon ega slijedi aktivni glagol, potom sadraj na koji se glagol odnosi i na
kraju uvjeti u kojima se aktivnost ostvaruje. Ishodi uenja ukljuuju aktivne glagole nie i vie
razine sloenosti, u skladu sa sloenou kognitivnih procesa.
Prije vie od pola stoljea profesor sa Sveuilita u Chicagu Benjamin Bloom i njegovi suradnici
objavili su poznatu Taksonomiju ciljeva odgoja i obrazovanja. Taksonomija je obuhvatila kog
nitivno, afektivno i psihomotoriko podruje, a stupnjevi sloenosti pojedinog podruja koje
emo u nastavku opisati, ve se preko pola stoljea koriste u pojedinim odgojno-obrazovnim su-
stavima u svijetu. U hrvatski obrazovni sustav taksonomija ulazi poetkom sedamdesetih, kada
je psiholog i znanstvenik Ivo Furlan preveo kognitivno podruje Bloomove taksonomije da bi
ona posluila nastavnicima kao mjerilo pomou kojega e poveati poticajnost nastave i njezin
utjecaj na razvoj viih sposobnosti miljenja kod uenika. Od prve objave Bloomove taksonomije
1956. godine do danas u psihologijskoj znanosti i znanostima o odgoju i obrazovanju dogodi-
le su se brojne promjene. Procvat su doivjela istraivanja o inteligenciji, pamenju, miljenju,
predstavljanju znanja, kreativnosti i rjeavanju problema. Nova znanja na podruju kognitivne
psihologije, o nainima na koje uenici ue kao i o tome kako nastavnici pripremaju i izvode
nastavu, pouavaju uenike i ocjenjuju njihov rad, ukljuena su 2001. godine u revidiranu Bloo-
movu taksonomiju kognitivno podruje. Upravo je Bloomova taksonomija konceptualni okvir
novih kurikuluma.
Taksonomija odgojno-obrazovnih ciljeva1 glavni je okvir za davanje izjava o tome to oekujemo
da e uenik znati, razumjeti, moi uiniti i kakve stavove usvojiti nakon zavrenog procesa
pouavanja i uenja. Kako rije taksonomija prije nije u kolstvu bila odve poznata, Benjamin
Bloom se potrudio objasniti nov pojam usporedivi ga s pojmom dotada u stalnoj uporabi poj-
mom klasifikacija. Koja je razlika izmeu ova dva pojma? U uvodu knjige Taksonomija odgojno
obrazovnih ciljeva kognitivno podruje2 Bloom, meu ostalim, kae:
... Ipak valja ispitati odnos izmeu ta dva termina jer oni zapravo ne znae isto. Takso-
nomije sadre izvjesna strukturalna pravila koja su kompleksnija od pravila klasifika-
cijskog sistema. Jedna klasifikacijska shema moe imati mnogo proizvoljnih elemenata,
dok u taksonomskoj shemi to nije mogue. Taksonomija mora biti sastavljena tako da
poredak njenih termina odgovara nekom realnom poretku fenomena to ih ti termini
predstavljaju.
1 Taksonomija je pomono sredstvo u preciznom definiranju i klasificiranju irih i uih odgojnih i obra-
zovnih ciljeva te obrazovnih ishoda. Napominjemo da taksonomija ne klasificira nastavne metode, nain
na koji se nastavnici odnose prema uenicima ili razliite vrste nastavnog materijala ili nastavne sadr-
aje, ve eljeno ponaanje uenika nain na koji uenici reagiraju, misle ili osjeaju nakon to su bili
izloeni utjecaju nastave i svog uenja.
2 Bloom, Benjamin i suradnici, Taxonomy of Educational Objectives: The clasification of educational
goals. Handbook 1: Cognitive domain, New York, David McKay Co,1956. Knjigu je preveo Ivan Furlan
pod naslovom Taksonomija ili klasifikacija obrazovnih i odgojnih ciljeva, Kognitivno podruje, Jugosla-
venski zavod za prouavanje kolskih i prosvjetnih pitanja, Beograd, 1970.
Taksonomija je dakle, objanjava Bloom, iri pojam od klasifikacije. Svaka taksonomija ujedno je
klasifikacija, ali klasifikacija ne mora biti taksonomija ako ne zadovoljava uvjete.
Taj novi okvir bio je prvotno zamiljen kao sredstvo za olakanu razmjenu testova meu fakul-
tetima razliitih sveuilita u namjeri da se stvori banka testova, pri emu bi svaki test mjerio
isti odgojno-obrazovni cilj iskazan ishodima uenja. Benjmin Bloom, tadanji direktor Ispitne
komisije Sveuilita u Chicagu, dao je inicijativu za ostvarivanje ove ideje. Sastavio je struni tim
od ljudi koji su se trajno suoavali s istim problemom. Grupa je radila od 1949. do 1956. godine,
kada je njihov konani prijedlog kognitivnog podruja bio objavljen. Od 1956. godine nadalje ova
taksonomija kognitivnog podruja naziva se izvornom (Original Taxonomy).3
Benjamin Bloom je smatrao da je izvorna taksonomija kognitivnog podruja vie negoli alat za
mjerenje rezultata. On je vjerovao da ona moe posluiti i za ostvarenje i drugih zadataka, a u
prvom redu:
kao zajedniki jezik o ciljevima i rezultatima uenja te o nainu ocjenjivanja, kako bi se
olakala komunikacija meu nastavnicima i drugim strunjacima u obrazovanju;
kao konceptualni okvir za utvrivanje kurikuluma;
kao sredstvo za usklaivanje odgojno-obrazovnih ciljeva, aktivnosti i kriterija ocjenjivanja
u nastavnoj jedinici, nastavnoj cjelini i kurikulumu te
kao pregled opsega i dubine zahtjeva koji se postavljaju pred uenike u skladu s njihovim
mogunostima.4
Meutim, za ostvarivanje ovih zadataka trebalo je priekati gotovo pola stoljea. Psiholozi su u
tom razdoblju izradili taksonomije i za afektivno i psihomotoriko podruje te naposljetku oba-
vili i reviziju kognitivnog podruja izvorne taksonomije.
Bloomova taksonomija govori o tri osnovna podruja ljudske osobnosti i aktivnosti koje se meu-
sobno preklapaju: kognitivnom (spoznajno glava), afektivnom (osjeajno srce) i psihomotori-
kom (djelatno ruka, odnosno tijelo), takoer poznatim kao znanje, stavovi i vjetine.
Tablica 4. Tri podruja ljudske osobnosti i aktivnosti
Podruja ljudske osobnosti i aktivnosti Definicija

Kognitivno podruje Uenje radi stjecanja znanja i razvijanja intelektualnih sposob-
nosti (od prepoznavanja i zapamivanja do rjeavanja sloenih
problema, vrednovanja i kreacije novog).
Afektivno podruje Uenje povezano sa osjeajima, stavovima i vrijednostima.
Psihomotoriko podruje Uenje povezano s akcijama i motorikim vjetinama (od jedno-
stavne radnje do sloene koreografije).
Bloomova taksonomija nam dakle omoguava da na vidljiv i mjerljiv nain izrazimo kvalitativno
razliite vrste znanja, vjetina i stavova u uenika. U Tablici 4 vidimo da pojedina podruja Bloo-
move taksonomije dolaze iz uenikove aktivnosti, pa je ta taksonomija kao stvorena za opisivanje
nastave i uenja usmjerenih prema ueniku. Vrlo dobra ilustracija za takav pristup je nastava
materinskog i stranih jezika koja se svodi na ovladavanje etirma vjetinama: sluanje s razu-
mijevanjem, itanje, govor i pisanje (tzv. etiri vjetine [the four skills]). Svaka od tih vjetina se
razrauje u odreen broj ishoda, to na kraju dovodi do kompetencije vladanja materinskim ili
stranim jezikom. Nastava povijesti, pak, obuhvaa razvoj sljedeih pet vjetina: vjetine krono-
lokog miljenja, vjetine razumijevanja povijesne prie, vjetine analize povijesnih dogaaja i
interpretacija, vjetine povijesnog istraivanja i na kraju vjetine analize vrijednosnih povijesnih
3 David R. Krathwohl, A Revision of Blooms Taxonomy: An Overview, Theory into Practice, sv. 41, br.
4, Columbus, Ohio State University, 2002, str. 212.
4 David R. Krathwohl, nav. dj., str. 212.
5. KONCEPTUALNI OKVIR NOVOG KURIKULUMA 53
tema i zauzimanja stavova. Svaka sljedea razina vjetine ovisi o dovoljno razvijenim vjetinama
na prethodnoj razini one su, dakle, kumulativne.
Bloomova taksonomija polazi od uenikove aktivnosti koja istodobno ukljuuje tri podruja
njegove osobnosti kognitivno, afektivno i psihomotoriko. Dakle, mi ne smijemo i ne moemo
pristupiti ueniku ni u jednom nastavnom predmetu tako da iskljuimo jedno od tri navedena
podruja. Sva tri podruja stupnjevana su prema kvaliteti ili intenzitetu i meusobno utjeu jed-
na na drugu. Neosporno je da spoznaje utjeu na stavove uenika i zatim na njegovo ponaanje i
aktivnosti u svakodnevnom ivotu. Takoer, odreeni svjetonazor uvjetuje tumaenje injenica
kao i ponaanje i aktivnosti pojedinca. Na isti nain svaka praktina aktivnost pojedinca izvor je
nove spoznaje i ujedno formira njegov stav. Tu situaciju ilustriramo na dva prikaza koji slijede
(slike 2 i 3):
Slika 2. Uenikova aktivnost kao ishodite triju podruja Bloomove taksonomije5
PROSTOR
Afektivno podruje
FORMIRANJA
OSOBNOSTI
Psihomotoriko
Kognitivno podruje podruje
Uenikova
aktivnost
kao ishodite
Slika 3. Meusobni utjecaj triju podruja aktivnosti i osobnosti uenika
Meusobni utjecaj triju podruja
Kognitivno Afektivno Psihomotoriko
Izvori informacija, Odnosi, situacije, Vlastiti rad,

nastavnik radna atmosfera vjebanje
Tako npr. ako uenik voli glazbu (afektivno podruje), on e zbog vee motivacije bre nauiti
itati note (kognitivno podruje) i svirati neki glazbeni instrument (psihomotoriko podruje).
Ili ako je netko od roenja spretan u baratanju loptom (psihomotoriko podruje), on e vrlo
5 Slike 1 i 2 preuzete su iz knjige Boidara Pasaria, Vrednovanje obrazovne djelatnosti I dio, osobno izda-
nje, Rijeka, 2003, str. 182.
vjerojatno zavoljeti tu igru (afektivno podruje) i nauiti pravila te igre, npr. koarke (kognitivno
podruje). Dakle, temelj i polazite rada u koli i nastavi je uenikova aktivnost promatrana
istodobno u tri podruja njegove osobnosti. U zemljama engleskog govornog podruja ova tro-
dimenzionalna aktivnost pojedinca obuhvaena je pojmom education, a kod nas dualistikim
pojmom odgoj i obrazovanje.
Prvi tim znanstvenika to ga vodio Bloom stvorio je klasifikacijske razine za kognitivno i afek-
tivno podruje ali ne i za psihomotoriko.6 Za psihomotoriko podruje klasifikacijske razine
stvorene su tek sedamdesetih godina prolog stoljea. Kognitivno, afektivno i psihomotoriko
podruje Bloomove taksonomije predoeni su i organizirani na est, pet i sedam razina, od naj-
jednostavnije do najsloenije, a prikazani su u Tablici 5.
Tablica 5. Izvorna Bloomova taksonomija
Kategorije KOGNITIVNO PODRUJE AFEKTIVNO PODRUJE PSIHOMOTORIKO PODRUJE

(Bloom, 1956) (Krathwohl, 1964) (Simpson, 1966)
VII. Stvaranje (origination)
VI. Evaluacija (evaluation) Prilagoavanje (novoj situaciji)
(adaptation)
V. Sinteza (synthesis) Karakterizacija u skladu sa Potpuna sposobnost
stavovima (characterization) (complex overt response)
IV. Analiza (analysis) Sistematizacija stavova Ovladavanje (mechanism)
(organization)
III. Primjena (application) Zauzimanje stava (valuing) Imitacija (guided response)
II. Shvaanje (comprehension) Reagiranje na fenomen Spremnost (set)
(responding)
I. Znanje (knowledge) Zamjeivanje fenomena Percepcija (sensory stimulation)
(receiving)
U Tablici 5. pojedine su razine prikazane odozdo prema gore kako bismo i vizualno ilustrirali
strukturu taksonomije. Kada govorimo o kognitivnom podruju, u izvornoj taksonomiji je ono
bilo jednodimenzionalna kumulativna hijerarhija gdje se postignue na niim razinama smatra-
lo nunim za prelazak na viu razinu. U jednodimenzionalnoj klasifikaciji znanje je obuhvaalo
aspekt imenice i aspekt glagola. Aspekt imenice detaljno je objanjen potkategorijama znanja.
Glagolski aspekt ukljuen je u definiciji kategorije znanja u tom smislu da se od uenika oekuje
da se prisjeti ili prepozna to znanje. Upravo je to pridonijelo stavljanje jednodimenzionalnosti u
odreen okvir.7
Afektivno podruje bavi se osjeajima, tj. zauzimanjem stavova i usvajanjem vrednota. Ovo pod
ruje najblie je odgojnim podrujima u klasinoj hrvatskoj pedagogiji. Proces usvajanja zapoinje
zapaanjem (1) da neki fenomen postoji (moralna vrednota ili politiki, drutveni, religijski, eti-
ki, estetski stav). Slijedi nae reagiranje (2) na taj fenomen, njegovo prihvaanje ili neprihvaa-
nje, to rezultira zauzimanjem stava (3) (pozitivnog ili negativnog). Kako se ovjekov svjetonazor
sastoji od mnogo stavova i vrednota, slijedi sistematizacija stavova (4), tj. njihovo meusobno
usklaivanje u samoj osobi. Na kraju sistematizirani stavovi i vrednote dovode do karakterizacije
osobnosti (5), kao relativno trajnoga svjetonazora i prepoznatljivog obiljeja pojedinca i njegove
uloge u drutvu i meuljudskim odnosima. Prema tome sistematizacija afektivnog podruja glasi:
6 David R. Krathwohl, B.S. Bloom i B.B. Masia, Taxonomy of educational objectives: The clasification of
educational goals. Handbook 2: Affective Domain, New York, David McKay Co, 1964.
7 Ova anomalija uklonjena je u revidiranoj Bloomovoj taksonomiji tako da dva aspekta, imeniki i glagol-
ski, tvore zasebne dimenzije tako je nastala taksonomska tablica.
1. zamjeivanje fenomena
2. reagiranje na fenomen
3. zauzimanje stava
4. sistematizacija stavova
5. karakterizacija u skladu sa stavovima.
Ovdje moramo ponovno naglasiti da afektivno podruje, zauzimanje stavova i usvajanje vred-
nota imaju posebnu vanost u nastavi povijesti ija je zadaa formirati moralni profil buduega
graanina. Stoga je vano, primjerice, da uenik i emotivno razlikuje faizam od antifaizma,
osuuje holokaust, odbija nasilje i slino. Kako se stavovi formiraju i izvan kole: u obitelji,
drutvenoj sredini, putem medija, posebno je vano u koli organizirati debate, a u razredu voditi
organizirane rasprave.
Mnogi su postavili pitanje: Zato su 1950-ih izostale hijerarhijske razine za psihomotoriko pod-
ruje i zato su autori zanemarili, primjerice, sportske aktivnosti, dramu, sviranje instrumenata i
sl.? Objanjenje strunog tima za taj propust je bilo to da je potreba za ocjenjivanjem psihomoto-
rikih vjetina na fakultetima bila malena. Poslije deset godina amerika znanstvenica Elizabeth
Simpson prva je predstavila shemu za klasifikaciju psihomotorikog podruja i objavila je u a-
sopisu Illinois Teacher of Home Economics te dokumentirala ERIC-ovim referencama.8 E. Simp-
son postala je 1973. godine rukovoditelj Odjela za razvoj kurikuluma za obrazovanje odraslih u
Saveznom uredu za obrazovanje USA. Na temelju sheme koju je dala E. Simpson, znanstvenici R.
H. Dave i Anita Harrow izradili su svoje klasifikacije psihomotorikog podruja.9
Psihomotoriko podruje se, dakle odnosi na primjenu razliitih vidljivih i ujnih aktivnosti. Ta-
ko u psihomotoriko podruje spada sposobnost govora, pisanja, itanja, crtanja, pjevanja, svira-
nja na glazbenom instrumentu, rukovanje alatom i strojevima itd. Uenikova sposobnost izvedbe
tih vjetina postie se vjebanjem. Na primjer, uenje vonje automobila kao psihomotoriko
podruje ljudske aktivnosti zapoinje uenikovom nesigurnom imitacijom (1) vonje uz poku-
aje i pogreke, da bi nakon nekog vremena kod njega uslijedila neto sigurnija manipulacija (2)
papuicama, koja s vremenom prelazi u uvjebanu precizaciju (3) odgovarajuih pokreta nogom.
Nakon toga slijedi koordinacija (4) rada obje ruke (upravlja i mjenja, runa konica) i obje noge
(gas, konica, spojka), to nakon nekoliko mjeseci kod uenika dovodi do potpuno samostalne
vonje i automatizacije (5) sposobnosti bez ikakvih napora. Tako, dakle, sistematizacija psiho-
motorikog podruja prema Daveu glasi:
1. imitacija
2. manipulacija
3. precizacija
4. koordinacija
5. automatizacija.
Elizabeth Simpson pak daje sljedeu sistematizaciju:
1. percepcija
2. spremnost
3. imitacija
4. ovladavanje
5. potpuna sposobnost
6. prilagoavanje (novoj situaciji).
8 Elizabeth Simpson, The classification of educational objectives: Psychomotor domain, MD. Baltimore,
Illinois Journal of Home Economics, Illinois Journal of Home Economics Association, 10 (4), str. 110 -114,
1966.
9 Knjiga The Taxonomy of Educational Objectives: Handbook II, Affective domain bila je objavljena godi-
ne 1964. Psihomotoriku domenu izvorna autorska grupa nikada nije objavila, ve su pojedinci (E. Simp-
son godine 1966, R. H.Dave godine 1970. i A. J. Harrow godine 1972) objavljivali svoje verzije. Ovdje
navodimo obje kvalifikacije psihomotorikog podruja odgoja i obrazovanja.
5.2. Afektivno podruje Bloomove taksonomije

Glavno pitanje s kojim se uitelji i drugi strunjaci u kolskim sustavima danas susreu nije sa-
mo postizanje obrazovnih ciljeva ve i odgojnih, odnosno osobni i emocionalni razvoj uenika.
Naime, kole su oduvijek imale svoja dva velika cilja: prenijeti znanje i razviti vjetine, te pomoi
mladima da postanu dobri ljudi, da se jasno znaju odrediti prema dobru i zlu, da budu neovisni
mislioci, uinkoviti zaposlenici i imaju osjeaj za drutvenu odgovornost. Osobni i emocionalni
razvoj uenika obuhvaen je afektivnim podrujem Bloomove taksonomije, dok su obrazovni
ciljevi obuhvaeni kognitivnim podrujem. Istaknuti znanstvenici i strunjaci na polju obrazova-
nja danas vie ne dvoje trebaju li opeprihvaene moralne vrednote10 poput potenja, pravedno-
sti, hrabrosti, velikodunosti, samokontrole, jednakosti i potovanja drugih biti u sreditu kuri-
kuluma radi sistemskog razvoja uenikog karaktera. Naime, suvremena kola nije samo prostor
za prenoenje znanja i vjetina iz brojnih podruja znanosti i ljudskog iskustva, nego i mjesto
gdje se razvijaju i prihvaaju odreene vrednote, univerzalne i one koje su sastavni dio kulture
kojoj pojedinac pripada. Uz to treba naglasiti da je gotovo nemogue postii bilo koju razinu
kognitivnog podruja ako ne razvijamo komplementarne vjetine i u afektivnom podruju. Tei-
te je dakle na prijenosu moralnih i drutvenih vrednota u zajednitvu s obrazovnim ciljevima.
Naalost u stvarnosti kod veine nastavnika arite njihove aktivnosti nalazi se na postizanju
minimalne razine obrazovnih ciljeva (Standard 1). Nastavnici su toliko zaokupljeni prolaznou
svih uenika, pa i onih najslabijih, da nemaju vremena baviti se afektivnim podrujem. Mnogi
nastavnici, savjetnici, sveuilini profesori i drugi strunjaci zapostavljaju afektivno podruje i
zato jer je ono vrlo sloeno.
Okvir za ostvarivanje ovih ciljeva daje nam Bloomova taksonomija svojim kognitivnim i afek-
tivnim podrujem, to znai povezivanje i usklaenu integraciju intelektualnog i emocionalnog
podruja ljudske osobnosti, a to obuhvaa spoznaju, zauzimanje stajalita, moralno rasuivanje,
promiljeno odluivanje kao i moralnu samospoznaju. Takoer tu spada i stvaranje skladne raz
redne zajednice u koli, drutveno prihvatljivo ponaanje, prijateljstvo, ljubaznost, samopoto-
vanje i potovanje drugih, osjeajnost kao i sprjeavanje nasilja.11
Bloom i suradnici objavili su 1956. godine najprije taksonomiju kognitivnog podruja jer je u
tom trenutku za njom bila najvea potranja. Rad na afektivnom podruju zapoeo je istodobno
s radom na kognitivnom podruju, ali je mnogo sporije napredovao. Taksonomiju afektivnog
podruja objavili su zajedno David Kratwohl, Benjamin Bloom i Betram Masia 1964. godine.12
Afektivno podruje imalo je neke posebne probleme, od kojih je najsloeniji bio nai hijerarhij-
sku strukturu; stoga je knjiga i objavljena osam godina kasnije. Znanstvenici su ustanovili da
naelo od jednostavnog prema sloenom i od konkretnog prema apstraktnom nije dovoljno za
razvoj afektivnog podruja. Trebalo je jo neto dodati.
Znanstvenici su se nadali da e u potrazi za jedinstvenim karakteristikama afektivnog podruja
otkriti neka dodatna naela na kojima bi se izgradila afektivna klasifikacija. Postavljeni ciljevi u
afektivnom podruju pokazali su sljedee karakteristike koje bi ta klasifikacija morala sadravati:
emocionalnu kvalitetu koja je vana za razlikovanje unutar afektivnog podruja na pojedinim
razinama klasifikacije, rastui automatizam kako se netko penje po klasifikaciji, rastua elja da
se sudjeluje u odreenom ponaanju kako se netko penje po klasifikaciji kao i razvoj integracije
stavova na viim razinama klasifikacije.13
U poetku su se znanstvenici nadali da e stvoriti klasifikaciju pripisujui izvjesna znaenja
rijeima stav, vrednota, uvaavanje i interes. Ali mnotvo znaenja to ih ove rijei obuhvaaju
10 Pojam vrednote korelativan je s njemakim Werte i engleskim value.

11 Za detalje vidi lanak Marijane Marinovi, Povijesne osobe i pouavanje vrednota,u Zbornik Treeg
hrvatskog simpozija o nastavi povijesti, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2008.
12 David Krathwohl, The Taxonomy of educational Objectives - Its Use in Curriculum Building, u Zborniku
Defining Educational Objectives, University of Pittsburgh Press, 1969, str. 28.
13 Isto, str. 29.
u nastavnoj praksi pokazalo je da je to nemogue. Nakon mnogobrojnih pokuaja i potrage za

organizacijskim naelima, proces interiorizacije pokazao se najboljim za opis procesa uenja i
napretka u afektivnom podruju. Proces interiorizacije (ili unutarnji emotivni rast) najbolje se
moe opisati uporabom pet kategorija afektivnog podruja zapaanje fenomena, reagiranje na
fenomen, zauzimanje stavova, sistematizacija stavova, i karakterizacija osobe. Openito govore-
i, interiorizacija se odnosi na unutranji emotivni razvoj koji se dogaa u pojedincu kada posta-
je svjestan odreene vrednote i zatim usvaja stavove, naela, simbole, te prihvaa posljedice svog
izbora koji postaje dio njega samoga, i to tako da formira njegove prosudbe i usmjerava njegovo
ponaanje. Moemo rei da pojam interiorizacije ima mnogo zajednikih elemenata s pojmom
socijalizacije.14
Dakle, znanstvenici su u konanici afektivno podruje Bloomove taksonomije podijelili na pet
kumulativnih razina, a njih ukupno na 13 podrazina (pogledaj Tablicu 5).
Prve tri razine imaju po tri podrazine, a zadnje dvije razine po dvije. Prelazak na viu razinu u
afektivnom podruju nije mogu ako prije toga nisu dosegnute prethodne razine. Slijedi opis
svih razina i njihovih podrazina:
Prva razina zamjeivanje fenomena (receiving)15

Zamjeivanje fenomena je najnia razina u procesu formiranja stavova u afektivnom podruju.
Na toj najnioj razini govorimo o ueniku koji postaje osjetljiv na postojanje odreenog fenome-
na ili poticaja, tj. utvrujemo da je uenik voljan obratiti pozornost na njega. Ponaanje uenika
na toj razini moe se kretati u rasponu od obinog zamjeivanja neke pojave do uenikove selek-
tivne pozornosti. Primjer bi mogao biti: Uenik je voljan sluati raspravu o kontroverznoj temi
bez zauzimanja vlastitog stava. Prema tome, razina zamjeivanja fenomena ima tri kumulativne
podrazine:
a) Svijest o postojanju fenomena (awareness)
Ova podrazina bliska je najnioj razini kognitivne domene. Ali za razliku od zapamti, ova
podrazina ne bavi se toliko sposobnou da se prisjetimo ili da navedemo neku injenicu,
nego injenicom da neki fenomen postoji i da ga treba uzeti u obzir. Primjer bi mogao biti:
Uenik e prepoznati graanska prava kao vaan pojam.
b) Spremnost na prihvaanje fenomena (willingness to receive)
Na ovoj podorazini jo uvijek se bavimo i kognitivnim ponaanjem. Na tom stupnju uenik
je spreman prihvatiti odreeni poticaj, a ne izbjei ga. Kao i prva podrazina, ova takoer
ukljuuje neutralnost i odgoenu prosudbu nekog fenomena. U drutvenim predmetima,
osobito u povijesti, ponekad je vrlo teko otvoriti neutralnu raspravu o nekom pojmu ili fe-
nomenu zbog prethodno steenih stavova to ih uenici donose sa sobom u razred. Nastav-
nik se u tom sluaju nalazi pred vrlo tekom zadaom: osvijestiti prethodne stavove i staviti
uenika u situaciju da bude neutralan i da odgodi prosudbu fenomena do kraja rasprave.
Primjer bi mogao biti: Uenik e biti spreman prihvatiti razliita tumaenja kontroverznog
dogaaja.
c) Usmjerena pozornost (controlled or selected attention)
Na ovoj treoj podrazini uenik se poinje baviti odreenim fenomenom ili pojavom, i to
tako da za njega pokazuje blag interes bez dubljeg uputanja u tehnike pojmove ili simbole
kojima se taj fenomen opisuje. Dakle, uenikov interes jo uvijek je bez emotivnog naboja ili
vrednovanja, pa se on jo ne bavi tehnikim pojmovima ili simbolima kojima se odreeni
fenomen opisuje. Primjer bi mogao biti: Uenik prilikom itanja teksta o graanskim pra-
vima obraa pozornost samo na odreena prava o kojima tekst govori.
14 Isto, str. 30.

15 D. Krathwohl, B. Bloom, B. Masia, nav. dj., str. 176.
Druga razina reagiranje na fenomen (responding)16

Na toj razini bavimo se reagiranjem koje je iznad pukog obraanja pozornosti na odreeni fe-
nomen. Uenik je ve dovoljno motiviran tako da on nije samo spreman paljivo sluati, ve i
aktivno sudjelovati. Ovo je prvi korak uenja putem iskustva gdje se uenik u odreenoj mjeri
posveuje fenomenu i usmjerava svoju pozornost prema njemu koja je vie od pukog primanja
informacije. Primjer bi mogao biti: Uenik je spreman prihvatiti pravila o ljudskim i graanskim
pravima i svjestan je vanosti njihova ostvarivanja. Ova razina je podijeljena na tri podrazine
koje opisuju kontinuitet reagiranja i interiorizacije. Najnia podrazina je spremnost na sudje-
lovanje, zatim slijedi sudjelovanje i trea podrazina zadovoljstvo u sudjelovanju. Kada postoji
emotivno zadovoljstvo, to znai da smo dostigli treu podrazinu koja je preduvjet za prelazak na
sljedeu viu razinu, a to je zauzimanje stavova.
a) Spremnost na sudjelovanje (acquiescence in responding)
Na ovoj podrazini postoji mogunost da uenik prihvati i drugu alternativu ako na njemu
nema pritiska i ako drukija situacija to trai. Naime, uenikovi odgovori u takvoj situaciji
mogu biti sljedei: Ja to ne volim raditi ili To mi je dosadno ili Ja u to uiniti samo
ako moram. Zamislimo dvojicu uenika od kojih je prvi strastveni ita posuuje knjige
u knjinici, kupuje knjige i svoje slobodno vrijeme posveuje itanju, dok je drugi uenik
njegova suprotnost. Pretpostavimo to bi drugi uenik mogao rei prvom ueniku prilikom
razgovora. Mogui odgovori jesu: Zato gubi vrijeme itanjem? ili Ja nikada ne itam
knjigu koja mi nije obavezna u koli. ili Ja kupujem samo udbenike koji mi trebaju za
kolu. Dakle, drugi uenik nije jo izgradio pozitivan stav prema itanju, pa su mogue i
alternative, dok prvi uenik u potpunosti pokazuje svoju spremnost na sudjelovanje.
b) Sudjelovanje (willingness to respond)
To je jedna od vanijih podrazina za koju u koli imamo mnogo primjera i u kojoj uenik
sam sebe potie i spreman je na suradnju i aktivnost. Npr. uenik trai informacije o odree-
nom fenomenu o kojemu se govori u razredu. On pokazuje interes za aktivno sudjelovanje
u istraivakom projektu koji slijedi i preuzima punu odgovornost za dunosti u radnoj
grupi kojoj pripada. Uenik sudjeluje u grupnoj raspravi postavljanjem pitanja ili davanjem
odgovora na odreena pitanja. On ita lanke o odreenom fenomenu.
c) Zadovoljstvo u sudjelovanju (satisfaction in response)
Razlika izmeu prethodne podrazine i ove nalazi se u zadovoljstvu koje prati aktivnost, a
ukljuuje takvo ponaanje kao to je traenje i elja koji ukljuuju aktivnu manipulaciju, da
bi se postigao eljeni cilj. Podrazina sudjelovanje ne mora biti nuno popraena emotivno-
u ili entuzijazmom. Ako jest, onda zadovoljstvo i emotivnost reagiranja postaju sastavni
dio i sljedee vie, tj. tree razine, zauzimanje stava. Primjer bi mogao biti: Uenik postav-
lja provokativna pitanja o odreenom fenomenu.
Trea razina zauzimanje stava (valuing)17

Ovo je jedina razina u kojoj je glavni termin u dnevnoj uporabi kod nastavnika. Nadalje, ovaj
termin se upotrebljava u svom uobiajenom smislu naime, da neka stvar, fenomen ili ponaanje
imaju odreenu vrijednost. Ovaj apstraktni pojam nije toliko rezultat individualne ocjene koliko
je drutveni proizvod koji smo pomalo interiorizirali ili prihvatili, to su uinili i uenici kao
njihov osobni kriterij vrednote.
Ponaanje kategorizirano na toj razini je dovoljno konzistentno i stabilno da ima karakteristiku
uvjerenja ili stava. Uenik iskazuje svoje ponaanje s dovoljnom konzistencijom u odgovaraju-
im situacijama da to moemo smatrati njegovim zauzimanjem stava. Na najnioj podrazini on
u najmanju ruku doputa da ga tako shvatimo, a na vioj podrazini moe aktivno naglaavati taj
dojam. Tri su podrazine sljedee:
16 Isto, str. 178.

17 Isto, str. 180.
a) Prihvaanje stava (acceptance of a value)

Na toj podrazini bavimo se pripisivanjem vrijednosti nekom fenomenu, ponaanju, predme-
tu i slino. Pojam stav koji se definira kao emotivno prihvaanje pretpostavke ili doktrine
koju smatramo utemeljenom opisuje sasvim dobro kako moemo shvatiti dominantnu vr-
stu klasificiranog ponaanja. Kao to emo vidjeti u sljedeim potpodjelama, ove kategorije
stav ima razliite stupnjeve izvjesnosti. Na najnioj podrazini bavimo se i najniom razi-
nom izvjesnosti tj. vie smo spremni prevrednovati vlastito stajalite nego na viim razi-
nama. Drugim rijeima, to je stajalite koje je donekle provizorno i gdje stav jo nije vrsto
utemeljen.
Kao to smo prethodno spomenuli, jedna od istaknutih karakteristika zauzimanja stava je
konzistentno reagiranje na tu vrstu predmeta, fenomena i slino s kojim se vjerovanje ili
stav identificiraju. To je istinito ak i na najnioj podrazini zauzimanja stavova jer se smatra
da je vrijednost interiorizirana dovoljno duboko da trajno upravlja naim ponaanjem.
U dodatku ovoj konzistenciji reagiranja, ponaanje klasificirano kao zauzimanje stava poka-
zuje dovoljno kontinuiteta u odnosu na odgovarajue predmete, fenomene i slino da drugi
smatraju da ta osoba zastupa odreeno uvjerenje ili vrijednost. Na toj podrazini osoba je
dovoljno dosljedna da je drugi mogu poistovjetiti s odreenom vrednotom i dovoljno joj je
odana da doputa takvo poistovjeenje.
Mogui primjeri mogli bi biti: Uenik se zalae za bliskost s ljudima svih nacionalnosti.
ili Uenik se osjea lanom grupe koja eli rijeiti neki problem, bilo lokalni, nacionalni
ili meunarodni ili Uenik izraava elju za razvitkom demokratskih odnosa izmeu su-
prug i izmeu roditelja i djece ili Uenik pokazuje osjeaj odgovornosti za sluanje i su-
djelovanje u javnim raspravama. ili Uenik pokazuje interes i osjeaj za ono to se smatra
dobrim u literaturi.
b) Davanje prednosti odreenim stavovima (preference for a value)
Pretpostavka za uvoenje ove podrazine nastala je iz osjeaja da postoje ciljevi ija se inte-
riorizacija nalazi izmeu pukog prihvaanja neke vrednote i duboke odanosti toj istoj vred-
noti. Dakle, ponaanje na toj razini ukljuuje ne samo prihvaanje vrednote, ve i elju da
tu vrednotu pronalazimo i ostvarujemo. Primjeri bi mogli biti: Uenik svojevoljno istrauje
razliita stajalita o nekoj kontroverznoj temi. ili Uenik preuzima aktivnu ulogu u teku-
im literarnim aktivnostima npr. za kolski list. Ili Uenik sudjeluje u pripremi prikaza
trenutanih umjetnikih dogaanja u gradu.
c) Odanost stavu (commitment)
Uvjerenje na toj podrazini ukljuuje visok stupanj pouzdanosti. Odreeni se stav prihvaa
i u njega se vie ne sumnja. Prihvaanje stava izvan svake sumnje pomae da se podig
nemo na vii stupanj etvrtu kategoriju, usklaivanje novosteenog stava s postojeim
stavovima. U nekim primjerima to moe graniiti s vjerom u smislu da se tu radi o vrstom
emotivnom prihvaanju stava na izrazito iracionalnim temeljima. Odanost zanimanju, gru-
pi ili nekom pokretu takoer spada u ovu potkategoriju. Za osobu koja pokazuje ponaanje
na ovoj razini moemo jasno rei da ima odreeni stav. Mogui primjeri mogu biti: Uenik
je vrsto odan grupi iji je lan i potuje i prihvaa sva njezina pravila. ili Uenik osobno
i unutar obitelji prakticira odreena vjerske aktivnosti. ili Uenik iskazuje vjeru u mo
razuma kao i u eksperimentalne metode i odgovarajuu raspravu.
etvrta razina sistematizacija stavova (oganization)18

Kako uenik postupno interiorizira odreene stavove, postaje svjestan da ih ima vie i da o njima
treba razmiljati i uskladiti ih. Dakle, u ueniku se javlja potreba:
a) da se utvrde odnosi izmeu njih i
b) da se odredi koji e stavovi biti vodei i koji e postati dio njegove osobnosti, te
c) da se stavovi organiziraju u cjelovit sistem.
18 Isto, str.182.
Takav sistem izgrauje se postupno i podloan je promjenama onako kako se unose novi stavovi.
Kod odraslih te promjene se dogaaju s mnogo vie napora i tekoa nego kod djece, jer to smo
stariji manje smo spremni na promjene, pa sistematizacija stavova postaje sve krua i sporija.
Dakle, na etvrtoj razini naglasak je na usporeivanju, utvrivanju odnosa i sintetiziranju sta-
vova. Kljune rijei u vezi s ovom kategorijom jesu: pristajati, preinaiti, poredati, kombinirati,
usporediti, kompletirati, obraniti, objasniti, formulirati, generalizirati, identificirati, integrirati,
srediti, sistematizirati, pripremiti, uspostaviti odnose i sintetizirati.
Na ovoj razini uenik pokazuje sposobnost da prepozna potrebu za ravnoteom izmeu slobode
i odgovornog ponaanja. Uenik prihvaa odgovornost za ponaanje i moe objasniti ulogu si-
stematskog planiranja u rjeavanju problema. U svakodnevnom ivotu uenika to se oituje i u
njegovoj dobroj organizaciji raspoloiva vremena kako bi zadovoljio potrebe kole, obitelji i svoje
vlastite. S druge strane nastavnik mora uloiti mnogo napora kako bi stvorio odgovarajue od-
nose u razredu i da bi uenike podigao do razine slonog i uspjenog razrednog odjela u kojemu
svi meusobno surauju tijekom cijele kolske godine. Jedino na taj nain uenici mogu trajno
izgraditi uspjenu mreu meusobnih odnosa tijekom cjelokupnog kolovanja.19 Ako je uenici-
ma omogueno da na prirodan nain prolaze kroz svih est kognitivnih kategorija, organizacija
njihovih misli u afektivnom podruju na etvrtoj razini takoer ima vee izglede za uspjeh.
Dakle, ova etvrta razina afektivnog podruja zamiljena je kao odgovarajua klasifikacija si-
stema osobnih stavova. Ona je podijeljena u dvije podrazine: a) konceptualizaciju stavova i b)
sistematizaciju stavova.
a) Konceptualizacija stavova (conceptualization of a value)
Na treoj razini zauzimanje stavova primijetili smo da su dosljednost i stabilnost njezina
bitna svojstva. Tome treba dodati na etvrtoj razini kvalitetu apstrahiranja ili konceptualiza-
cije koja omoguava pojedincu da vidi kako se novousvojeni stav odnosi prema onima koje
ve ima ili prema onima koje e tek usvojiti. Kada prelazimo na ovu podrazinu, mi se bavi-
mo konceptualizacijom stavova o nekom predmetu, akciji ili stavu tako da se taj stav moe
integrirati u uenikov sistem stavova. Proces konceptualizacije je uglavnom kognitivan i
ukljuuje apstrakciju i generalizaciju. Postoje u osnovi tri glavne vrste dokaza koje traimo
na toj razini. Svaka vrsta dokaza moe se smatrati konceptualizacijom stavova:
1. prvi je dokaz da je uenik razvio vrijednosne prosudbe u odnosu na predmet koji pro-
suuje;
2. drugi je dokaz da uenik vlada apstraktnim ili simbolikim miljenjem o prosuenom
stavu;
3. trei je dokaz sposobnost generalizacije o nizu ili vrsti stavova, od kojih je vrednovani
lan njegov sastavni dio.
Primjer bi mogao biti: Uenik moe pronai i izbistriti temeljne pretpostavke koje se nala-
ze u podlozi nekog etikog koda. ili Uenik e primijeniti svoje vlastite etike kriterije i
osobne ciljeve kada ita biografiju ili neku slinu literaturu.
b) Sistematizacija stavova (organization of a value system)
Na ovoj podrazini govori se o stavovima koji su valjano klasificirani. Naime, od uenika se
trai da grupira sloene i proturjene stavove tako da ih dovede u uredan meusobni odnos.
U idealnom sluaju sreen odnos bit e onaj koji je u svojoj cjelini skladan i dosljedan. To
je naravno cilj ove podrazine, koja trai od uenika da u konanici oblikuje svoju ivotnu
filozofiju. U stvarnosti takva integracija nije uvijek onoliko skladna koliko bismo eljeli. Za-
19 U naoj kolskoj praksi najee se smatra da je formiranje skladnog razrednog odjela u kojemu uenici
uspjeno surauju i jedan drugome pomau stvar razrednika. U stvarnosti, kao to pokazuju najnovija
znanstvena istraivanja, uloga afektivnog podruja u uskoj je vezi i ovisnosti s kognitivnim podrujem,
pa je prema tome zadatak stvaranja slonog razrednog odjela dunost svih nastavnika, lanova razred-
nog vijea. ivot u razrednom odjelu treba biti usmjeren na formiranje uenikove osobnosti i njegovih
intelektualnih sposobnosti, a ne samo na punjenje uenikih mozgova informacijama.
to je moda ovaj odnos bolje opisan kao jedna vrsta dinamike ravnotee koja je djelomino
ovisna o onim svojstvima okoline koji su uoljivi u svakom trenutku.
Stavljanje vrijednosnih stavova u redoslijed i na pravo mjesto nije jedina vrsta ponaanja
o kojoj se ovdje govori. U mnogim sluajevima sistematizacija stavova moe rezultirati u
njezinoj sintezi u novi stav ili kompleks stavova vieg reda. Na primjer, ako uzmemo za
cilj Pojedinac treba uravnoteiti rad i zabavu, gubimo bit njegova znaenja ako reenicu
izrazimo na sljedei nain: Pojedinac treba izabrati posao koji e mu biti dovoljno zabavan
da mu bude jednako ugodan kao i rekreacija. U tom sluaju rad i zabava kombinirani su u
jedno ponaanje i izvorno razlikovanje izmeu ta dva pojma vie ne postoji.
Mogui primjeri ove potkategorije jesu: Uenik e biti spreman odvagnuti alternativne
drutvene politike i praksu prema kriterijima opeg dobra, a ne prema pogodnostima koje e
imati pojedine uske interesne grupe. ili Uenik e biti spreman utvrditi kako se koncep-
cija demokratskog drutva moe povezati s ouvanjem ljudskih i materijalnih resursa. ili
Uenik e biti spreman prosuditi ljude razliitih rasa, kultura, nacionalnosti i zanimanja
kroz njihovo ponaanje kao pojedinaca.
Peta razina karakterizacija u skladu sa stavovima

(characterization by a value or value complex)20
Na toj posljednjoj razini interiorizacije stavovi ve imaju svoje mjesto u hijerarhiji pojedinca i
sistematizirani su u neku vrstu unutranjeg sistema i upravljaju ponaanjem pojedinca dovoljno
dugo da se on ve prilagodio tom ponaanju, pa u iskazivanju tog ponaanja u pravilu on ne po-
kazuje emocije. Pojedinac se dakle na ovoj razini opisuje kroz dvije podrazine:
a) u prvoj njegove jedinstvene osobne karakteristike iskazuju se kao osobno opredjeljenje ili
orijentacija koja uvjetuje njegovo specifino ponaanje, i
b) u drugoj se iskazuje njegova ivotna filozofija ili svjetonazor, u to spadaju njegova naela i
ideali, te osobni credo koji pruaju cjelovito i dosljedno ponaanje kroz cijeli njegov ivot.
Na taj nain pojedinac djeluje dosljedno u skladu sa stavovima koje je interioririzirao u potpuno-
sti. Ovdje dakle razlikujemo dvije podrazine: a) generalizaciju njegova ponaanja da ga moemo
opisati kao da je proet tim stavovima i b) integraciju tih vjerovanja, ideja i stavova, u opu filo-
zofiju ili svjetonazor.
a) Generalizirani stavovi (generalized set)
Generalizirani stavovi utvruju nain kojim pojedinac pristupa problemu i opisuje to e
za njega biti vano u tom problemu; omeuju pojmove koje e pojedinac upotrijebiti u po-
kuaju da nae rjeenje; utvruju upornost kojom se pojedinac pridrava prvobitnog shva-
anja problema (i na taj nain utvruje granicu kada se vie nee moi povui iz eventualne
slijepe ulice).
Ponaanja ukljuena u tom procesu imaju znaajnu vezu s nainom na koji se to ponaanje
nauilo u kognitivnoj domeni i koje je sada ukljueno u rjeenje problema. Ako uenik nije
sposoban racionalno osvijestiti svoje ponaanje (tj. nije proao vie razine kognitivnog pod-
ruja), njegovo ponaanje e biti neuvjerljivo, neiskreno, odglumljeno, pa samim tim manje
vrijedno nego to bi inae bilo.
Mogui su primjeri: Uenik je spreman revidirati svoje stavove i promijeniti svoje pona-
anje u skladu s dobivenim dokazima ili Uenik zauzima stavove u skladu sa stvarnom
situacijom i njezinim posljedicama, a ne na temelju utvrenih dogmatskih shvaanja ili
emotivno poeljnog ponaanja.
b) Karakterizacija osobe (characterization)
Ovo je vrhunac procesa interiorazije, a ukljuuje najire ciljeve i u smislu fenomena koji
pokrivaju i u smislu ponaanja koje obuhvaaju. Ovdje nalazimo ono to obino nazivamo
20 Isto, str.184.
neijim pogledom na svijet ili filozofijom ivota, vrijednosnom sistemu koji se dosljedno
temelji na onome to je poznato, ve spoznato ili spoznatljivo.
Ciljevi u ovoj posljednjoj podrazini su vie od uopenih skupina u smislu da oni ukljuuju
grupe stavova, ponaanja, uvjerenja ideja, pa je naglasak na njihovoj unutranjoj konzi-
stenciji iako se ova unutranja konzistencija ne pokazuje u ponaanju uenika na kojega
se cilj odnosi, jer cilj je zapravo nastavnikov. Ova konzistencija e uvijek biti komponenta
karakterizacije. Kao to naziv ove razine sugerira ovi ciljevi su tako sveobuhvatni da gotovo
u cjelini karakteriziraju pojedinca.
Mogui primjeri su: Uenik je razvio svoj osobni graanski kod ponaanja koji se temelji na
etikim principima usklaenim sa demokratskim idealima. ili Uenik je razvio dosljednu
filozofiju ivota.
5.3. Psihomotoriko podruje Bloomove taksonomije

Tree, jednako vano podruje ljudske aktivnosti je psihomotoriko podruje. Naa interakcija
s okolinom nije uvjetovana samo kognitivnim i afektivnim ponaanjem, ve postoji jo jedno
podruje koje ukljuuje irok raspon izraajnosti, poput sviranja, slikanja, plesanja, govora na
materinskom i stranim jezicima, pisanja, glume, sportskih i rekreativnih aktivnosti, te profesio-
nalne i tehnike aktivnosti kao i administrativnih poslova. esto se smatra da su sve te aktivnosti
same po sebi razumljive i da o njima ne treba posebno govoriti. To je vjerojatno i razlog zato je
ovo vano podruje bilo relativno dugo zanemareno. Mi hodamo, trimo, bacamo, lovimo, ruku-
jemo sloenim strojevima, sviramo razliite instrumente, a oito se ne bavimo previe pitanjem
kako do tih vjetina dolazimo i kako ih razvijamo. Psihomotoriko podruje ukljuuje velik izbor
razliitih aktivnosti, od kojih mnoge izvodimo rutinski i bez razmiljanja cijeloga svog ivota.
Meutim, sloenije psihomotorike vjetine ne razvijaju se bez truda i napora. Mnoge vjetine
zahtijevaju dugogodinje i ustrajno vjebanje, npr. sviranje glazbenih instrumenata ili govor na
stranim jezicima.
Zato su nam uope potrebna tri podruja, kognitivno, afektivno i psihomotoriko, da bismo
definirali ljudsko ponaanje? Jo je vanije pitanje: da li svako od ta tri podruja iskljuuje jedno
drugo. Odgovor je negativan. Naime, stvar je dogovora ili navike da ljudsko ponaanje dijelimo u
tri podruja, iako je to jedna nedjeljiva cjelina. Ono podruje koje se prvenstveno sastoji od aktiv-
nosti miia i pokreta te naglaava tjelesnu aktivnost nazivamo psihomotorikim. Meutim, ak
e i nestrunjak lako shvatiti da tipinim psihomotorikim vjetinima moemo ovladati samo
istodobnim ukljuivanjem sva tri podruja ljudske djelatnosti. Nazivi ovih podruja slue samo
zato da bismo unijeli red u na znanstveni i misaoni sustav.
Klasifikacija Elizabeth Simpson

Nekoliko se znanstvenika pozabavilo klasifikacijom psihomotorikog podruja, pa danas ima-
mo u uporabi vie klasifikacija. Prvi put se mogunost ukljuivanja psihomotorikih ciljeva u
odgojno-obrazovni sustav pojavila s objavom Bloomove taksonomije 1956. godine. U to vrijeme
autori taksonomije nisu smatrali ovo podruje vanim za visokokolsko obrazovanje kojemu je
taksonomija u poetku bila namijenjena. Entuzijazam za taj trodijelni projekt nije se poveao
ni objavom afektivnog podruja Bloomove taksonomije 1964. godine. Tek je Elizabeth Simpson
1966. godine prva prepoznala da taksonomija odgojno-obrazovnih ciljeva ne moe biti potpuna
bez klasifikacije psihomotorikog podruja. Njezina klasifikacija je obuhvatila aktivnosti u tom
podruju koji naglaavaju neke miine ili motorike vjetine, dakle manipulaciju odreenim
materijalima i ureajima, ali i vjetine koje trae istodobnu neuro-muskularnu koordinaciju (npr.
vonja automobila ili sviranje klavira). Njezin organizacijski koncept zasnivao se na sloenosti i
panji koju trai redosljed izvoenja te psihomotorike aktivnosti. Simpsonina klasifikacija ima
sedam glavnih razina s podrazinama. Zajedniko obiljeje svih ovih aktivnosti je djelatnost naih
miia pod utjecajem naega mozga o emu govori i sam naziv psihomotoriko podruje. Njezin
organizacijski koncept je odgovor na sloenost pojedinih koraka koji su potrebni da bi se izveo

psihomotoriki in. U nastavku donosimo tabelarni pregled njezine klasifikacije.
Tablica 6. Klasifikacija psihomotorikog podruja prema E. Simpson21
RAZINA DEFINICIJA MOGUI PRIMJERI

1. Percepcija Prvi korak u izvoenju neke aktivno- Primjetiti odreene aktivnosti putem
sti koji ukljuuje uporabu osjetila za osjetila.
voenje fizike aktivnosti.
2. Spremnost Spremnost na djelovanje: mentalna, Biti spreman ukljuiti se u neku akciju.
fizika i emotivna.
3. Imitacija Rana faza ovladavanja sloenom Imitirati odreenu aktivnost tijekom
vjetinom u kojoj uenik izvodi dio koje se izvodi dio sloene vjetine.
sloene vjetine.
4. Ovladavanje Samostalno izvesti vjetinu ili napra- Samostalno i tono izvesti vjetinu uz
viti proizvod uz ostvarenu tonost i odgovarajuu panju i koncentraciju.
preciznost, sve do razine strunosti.
5. Potpuna sposobnost Sposobnost korektnog izvoenja cje- Svirati na glazbenom instrumentu bez
lokupne vjetine bez velike koncentra- napora.
cije i uz minimalni napor
6. Prilagoavanje Preinaiti motorike aktivnosti u skla- Razviti novu plesnu kompoziciju, skla-
du s novim zahtjevima i situaciji. dati novo djelo.
7. Stvaranje Stvoriti nove motorike pokrete ili Stvoriti novi ples ili novu igru koja
nove naina postupanja. ukljuuje psihomotoriku aktivnost.
Klasifikacije A. Harrow i R. Davea

Poslije Elizabeth Simpson javljaju se jo dvoje znanstvenika koji su napravili svoje podjele psi-
homotorikog podruja, a to su Anita Harrow i R. H. Dave. U nastavku donosimo i tabelarne
prikaze njihovih podjela.
Tablica 7. Klasifikacija psihomotorikog podruja prema Aniti Harrow22

1. Refleksni pokret segmentalni, intersegmentalni i refleksno reagiranje: namjeta-
suprasegmentalni refleksi nje obrambenog poloaja tijela,
refleksni obrambeni udarac
2. Osnovni pokret lokomotorni pokreti, nelokomotor- hodati, trati, gurati, savijati,
ni pokreti, manipulativni pokreti zgrabiti
3. Percepcijske sposobnosti kinestetika, vizualna, ujna i tak- koordinirani pokreti poput skakati
tilna diferencijacija i koordiniranje preko konopa, ritmiki udarati
sposobnosti loptu i sl.
21 E. Simpson, The Classification of educational objectives in the psychomotor domain: The psychomotor
domain, Gryphon House, Washington, DC, 1972.
22 Anita Harrow, A taxonomy of the psychomotor domain. A guide for developing behavioral objectives,
McKayPublishing, New York, 1972.
4. Fizike sposobnosti izdrljivost, snaga, fleksibilnost i aktivnosti koje trae trajne i velike
agilnost napore, snagu miia, brze i preci-
zne pokrete
5. Izvjebani pokreti jednostavne, sloene i kompleksne sve uvjebane radnje u sportu,
adaptivne vjetine plesu i rekreaciji
6. Individualizirana interpretacija izraajni i interpretativni pokreti iskazivanje osjeaja gestikulacijom
vjetine i mimikom npr. tijekom plesa ili
baleta
Danas je u uporabi najee Daveova sistematizacija koja ima i najvie referenca, a koju je on
sastavio ve 1967. godine i prikazujemo je u posljednjem tabelarnom prikazu. Dave je bio Bloo
mov uenik. Tu je klasifikaciju objavio tri godine kasnije i po miljenju veine strunjaka ona
je najprimjerenija za kolovanje srednjokolaca i odraslih za strukovne kvalifikacije. Daveova
sistematizacija objanjena je u Tablici 8.
Tablica 8. Klasifikacija psihomotorikog podruja prema R. H. Daveu23

1. Imitacija Promatrati vjetinu koju izvodi Pokuati, kopirati, duplicirati,
netko drugi i pokuati ponoviti je. imitirati.
2. Manipulacija Izvesti vjetinu prema uputama ili Slijediti, svirati, izvoditi prema
napraviti proizvod prema uzorku. uputama.
3. Precizacija Samostalno izvesti vjetinu ili Tono izvesti vjetinu po propisa-
napraviti proizvod uz ostvarenu nim koracima.
tonost i preciznost, sve do razine
strunosti.
4. Artikulacija Modificirati vjetinu ili proizvod Svirati glazbeni instrument ili voziti
da odgovara novim situacijama: automobil skladno i sigurno.
kombinirati vie vjetina skladno i
dosljedno.
5. Naturalizacija Izvoenje jedne ili vie vjetina s Prirodno savreno svirati ili voziti
lakoom i automatski bez mental- automobil bez ikakvog napora.
nog ili fizikog napora.
Za mlae uenike ili za starije koji ue potpuno nove vjetine ili za bilo koga tko ui nove vjeti-
ne uz ukljuivanje osjeaja i emocija klasifikacija Elisabeth Simpson ili Anite Harrow je korisnija
jer vie vodi rauna o osjeajima i emocijama.
Klasifikacija Anite Harrow je naroito korisna ako razvijamo vjetine koje su duboko povezane s
osjeajima poput glume, sviranja instrumenata, javnih govornih nastupa i sl. koji su izvor visoke
razine stresa jer o tome vode posebnu brigu.
Klasifikacija Elisabeth Simpson razlikuje se od klasifikacije R.H. Davea naroito po tome to ima
dvije razine vie, estu i sedmu, koje su prikladne za razvoj vjetina koje idu do razine kreativno-
sti, npr. slikanje, ples i glazba. Kao je sama autorica naglasila, njezina klasifikacija je oit primjer
jedinstva psihomotorikog, afektivnog i kognitivnog podruja i kompleksnosti ishoda uenja. U
umjetnikom podruju ishodi uenja ne iskazuju samo psihomotoriku aktivnost uenika, nego
oni sadre u sebi i afektivnu i kognitivnu komponentu. U nastavi povijesti ishodi uenja nikada
ne iskazuju samo kognitivnu aktivnost uenika, ve oni sadre u sebi i afektivnu (stavovi) i psi-
23 R.H. Dave, Developing and Writing Behavioral Objectives, Educational Innovators Press, Tucson, AZ,
1970. Dave je prvi puta prezentirao javnosti svoju klasifikaciju u Berlinu na meunarodnoj konferenciji
o testiranju u obrazovanju 1967. godine, a knjigu je objavio 1970. godine.
homotoriku aktivnost (igranje uloge u igrokazu, dranje govora i sl.) Dakle moemo zakljuiti
da ishodi uenja uvijek sadre tri komponente, ali u razliitim omjerima, pa jedna komponenta
uvijek ima prioritet nad ostalima.
Prema Robertu Singeru psihomotoriko podruje dominira u sljedeim aktivnostima: tjelesni
odgoj i rekreacija (razliiti sportovi, ples i tjelovjeba); komunikacijske vjetine (pisanje rukom,
rad na tipkovnici, uporaba raunala); jezine vjetine (koritenje materinskog jezika i stranih
jezika, geste i mimika); umjetnike vjetine (sviranje glazbenih instrumenata, crtanje i slikanje,
pjevanje, balet) i vjetine u zanimanju (zanati, uporaba alata, uporaba opreme, upravljanje stro-
jevima ukljuujui automobil).24 Moemo postaviti pitanje je li uporaba jezika (materinskog ili
stranog) aktivnost u kojem dominira psihomotoriko ili kognitivno. Kriterij za donoenje odluke
je injenica da psihomotoriko podruje ima razinu automatizacije, dok ga kognitivno podruje
nema. Prema tome pravilan izgovor rijei i reenica moe se dovesti do razine automatizacije i
on prema tome pripada psihomotorikom podruju.
Aktivni glagoli prikladni za psihomotoriko podruje25
razlikovati (dodirom) pomijeati organizirati

rastaviti operirati izvoditi (vjeto)
privrstiti zagrijati dosegnuti
fiksirati manipulirati skratiti
uhvatiti izmjeriti skicirati
samljeti savinuti rastegnuti
rukovati konstruirati napisati
variti svirati pjevati
sastaviti glumiti
5.4. Revizija kognitivnog podruja Bloomove taksonomije

Revidirana Bloomova taksonomija kognitivno podruje, predmet ovoga prirunika, razvila se
poslije 45 godina. Knjiga je objavljena pod nazivom A Taxonomy for Learning, Teaching and
Assesing, A Revision of Blooms Taxonomy of Educational Objectives. Autori revidirane Bloomo-
ve taksonomije (RBT) su, u skladu s novim dostignuima kognitivne znanosti, preradili izvornu
jednodimenzionalnu taksonomiju u dvodimenzionalnu tako da dva aspekta, imeniki i glagol-
ski u kategorijama kognitivnog podruja u izvornoj taksonomiji, sada tvore zasebne dimenzije
to se prikazuje taksonomskom tablicom. Imenica daje osnovu za dimenziju znanja, a glagol
tvori osnovicu za kognitivni proces. Dakle, taksonomska tablica definira kognitivno podruje u
dvjema dimenzijama: u vertikalnoj kao znanje i u horizontalnoj u est kategorija kao kognitivni
spoznajni proces. U revidiranoj Bloomovoj taksonomiji kategorije kognitivnog procesa su slo-
ene u hijerarhijsku strukturu - 6 kategorija kognitivnog procesa razlikuju se po sloenosti (npr.
zapamivanje je manje sloeno nego razumijevanje, koje je opet manje sloeno nego primjena
itd.). Kognitivni proces nije vie nuno kumulativan.
Taksonomsku tablicu koriste kreatori predmetnih kurikuluma, ali i nastavnici pri odreivanju is-
hoda uenja u nastavnoj jedinici i tematskoj pripremi jer im ona prua jasnu i saetu orijentaciju
kako doi do cilja tj. kako ostvariti ishode uenja. Ona ih takoer usmjerava na promiljanje o
kvaliteti vlastita rada i njegovu poboljanju. Taksonomska tablica je takoer okvir za ocjenu rada
nastavnika u razredu i mjerenje kvalitete realizacije predmetnog kurikuluma u cjelini i njegovih
pojedinih dijelova.
24 Rober. N Singer, The Psychomotor Domain Movement Behaviors, Lea & Febiger, Pfiladelphia, 1972, str. 388.
25 www.businessballs.com/bloomstaxonomyoflearningdomains.htm
Dimenzija znanja u revidiranoj taksonomiji (vertikalni stupac u tablici) sadri etiri umjesto
dotadanje tri kategorije (injenino, konceptualno, proceduralno i metakognitivno znanje). Tri
kategorije znanja (injenino, konceptualno i proceduralno znanje) u izvornoj taksonomiji nisu
bile izdvojene i sistematizirane, ve su bile obuhvaene potkategorijama znanja u izvornoj tak-
sonomiji. Dimenzija znanja je reorganizirana za uporabu na taj nain da prepoznaje razlike u
kognitivnoj psihologiji koja se razvila od vremena kada je nastala izvorna taksonomija. etvrta,
nova kategorija, metakognitivno znanje prua saznanja koja nisu bila poznata u vrijeme nastanka
izvorne taksonomije. Metakognitivno znanje ukljuuje znanje o spoznaji openito kao i svijest
i znanje o spoznaji pojedinca. Znanje o ovoj etvrtoj kategoriji se poveava kako se nastavljaju
istraivanja o vanosti uenike svijesti u vlastitoj spoznajnoj aktivnosti i zatim uporabi tog zna-
nja prilagoenog nainima kako razmiljamo i djelujemo.26 etiri kategorije sa svojim potkatego-
rijama prikazane su u pregledu koji slijedi.
Pregled strukture dimenzije znanja u revidiranoj taksonomiji
A) injenino znanje osnovne injenice koje uenik mora znati da bi bio upoznat s predme-
tom ili problemom koji treba rijeiti.
1. Znanje terminologije
2. Znanje posebnih detalja i elemenata
B) Konceptualno znanje meusoban odnos izmeu temeljnih elemenata unutar ire struktu-
re kojim se omoguuje zajedniko djelovanje.
1. Znanje klasifikacija i kategorija
2. Znanje principa i generalizacija
3. Znanje teorija, modela i struktura
C) Proceduralno znanje kako neto uiniti, metode istraivanja i kriteriji za uporabu vjetina,
algoritama, tehnika i metoda.
1. Znanje specifinih vjetina i algoritama
2. Znanje specifinih tehnika i metoda
3. Znanje kriterija za donoenje odluke kada primijeniti odgovarajue procedure
D) Metakognitivno znanje - znanje o spoznaji u cjelini kao i svijest o znanju u okvru vlastite
spoznaje.
1. Strateko znanje
2. Znanje o spoznajnim zadaama, ukljuujui odgovarajue kontekstualno i uvjetovano
znanje.
3. Samospoznaja
U nastavku emo ukratko objasniti svaku od navedenih etiri kategorije znanja na primjeru na-
stave povijesti.
A) injenino znanje
injenino znanje u nastavi povijesti obuhvaa:
1. poznavanje najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba iz povijesti svijeta i svoje naci-
je na pet podruja ljudske aktivnosti: drutvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnolokom,
politikom i filozofsko-religijsko-estetskom te
2. razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova to ih povjesniari koriste u svome radu i me-
usobnoj komunikaciji, njihovo razumijevanje i sustavna organizacija (npr. apsolutizam,
industrijska revolucija, graanska revolucija, kontrarevolucija, imperijalizam, liberalna de-
mokracija i slino).
Temeljni povijesni pojmovi koriste se u njihovu izvornom smislu i njihovo znaenje se ne mijenja
prilikom njihove upotrebe u razliitim situacijama. Uenici ih moraju znati ako ele poznavati
povijesnu znanost, raspravljati o povijesnim procesima, kao i o pojedinim povijesnim dogaaji-
ma, te rjeavati probleme povezane s povijesnom znanou. Temeljni povijesni pojmovi obino
26 D. Krathwohl, n. dj., str. 214.

su simboli povezani s konkretnim injenicama ili nizovima simbola koji prenose vanu informa-
ciju. U veini sluajeva ti su pojmovi na relativno niskoj razini apstrakcije.
Temeljni povijesni pojmovi slue za opisivanje razliitih povijesnih okolnosti i dogaaja, za
usmjeravanje nae pozornosti na ono to se moe generalizirati i na ono to je jedinstveno za
pojedini dogaaj, te za rasvjetljavanje konteksta u kojemu se odreeni niz dogaaja zbivao.
Tako se, na primjer, pojam revolucije moe definirati u kontekstu dogaaja u Rusiji u prva dva
desetljea 20. stoljea na sljedei nain: revolucija u socijalnom i politikom smislu oznaava
pokuaj radikalne promjene reima, politike, socijalne i ekonomske strukture drutva.27
B) Konceptualno znanje
Konceptualno znanje jest znanje o tome kako se odgovarajui sadraji organiziraju i strukturiraju,
kako su razliiti dijelovi sadraja meusobno povezuju, kakav je njihov meusobni odnos te ka-
ko ovi dijelovi funkcioniraju zajedno. Konceptualno znanje je vid poznavanja odreene znanosti
ili naina na koji strunjaci u toj znanosti razmiljaju.
Konceptualno znanje ukljuuje tri podvrste znanja. Klasifikacije i kategorije tvore temelj za prin-
cipe i generalizacije. One su, pak, temelj za teorije modela i struktura, to znai da su one ku-
mulativne. Ove tri podvrste obuhvaaju veinu znanja koja nalazimo u razliitim znanstvenim
disciplinama.
Konceptualno znanje u nastavi povijesti ukljuuje sljedee tehnike koncepte ili koncepte drugo-
ga reda. Tehniki koncepti omoguuju uenicima razumijevanje kako povjesniar radi, to ga za-
nima, te kako se stvara i konstruira povijesno znanje i razumijevanje. Glavni su tehniki koncepti:
kronologija
kauzalnost (uzrono-posljedini odnosi i viestruki uzroci)
kontinuitet i promjena
usporedbe i sueljavanja
kontekstualizacija
viestruke perspektive
povijesni izvori.
Tehniki koncepti imaju svojstva generalizacije, klasifikacije i znanja o teorijama, modelima i
strukturama. Dakle, konceptualno znanje u cjelini po svojoj prirodi osigurava trajno pamenje
i razumijevanje odreenih fenomena, te razvija intelektualne vjetine i naine apstraktnog mi-
ljenja. U nastavi povijesti, da bi uenici mogli razumjeti koncepte i razviti povijesno kritiko
miljenje, moraju usporeivati, moraju ii naprijed i natrag kroz vrijeme, prepoznajui da se
razliiti povijesni fenomeni odvijaju u razliitim vremenskim okvirima na razliitim prostorima,
moraju generalizirati i u isto vrijeme prepoznavati ogranienja i zamke tih generaliziranja. Ukrat-
ko emo objasniti temeljne tehnike koncepte koje povjesniari i nastavnici najee koriste u
svakodnevnom radu.
Kronologija
Kronoloko miljenje je srce povijesnog miljenja. Bez jakog kronolokog osjeaja dakle kada
su se dogaaji dogodili i kojim vremenskim redoslijedom ueniku je nemogue istraiti odnose
izmeu tih dogaaja ili objasniti povijesnu kauzalnost. Kronologija nam prua mentalni kostur
za organizaciju povijesnog miljenja. Kronoloko miljenje tehniki je koncept, ali i vie od toga
on je temeljna vjetina koju svaki uenik mora razviti ako eli razumijeti povijest.
Kauzalnost
Kada uitelj objanjava pojedini dogaaj ili situaciju, on se bavi s tri meusobno povezana pita-
nja: Zato se to dogodilo? Zato se to dogodilo ba tada? Koji su uzroci tog dogaaja bili najzna-
ajniji? Ova pitanja pomau uitelju primijeniti koncept kauzalnosti, a ueniku razumijevanje
27 U engleskom govornom podruju za ove pojmove rabi se naziv first order concepts
dogaaja ili situacije. Rad s povijesnim izvorima i interpretacije pomau u stvaranju mentalne
slike. Sljedei je korak kontekstualizacija. Razumijevanje uzrono-posljedinog niza i viestru-
kih uzroka bitni su za razvoj vjetine razumijevanja povijesne prie i analize povijesnih dogaaja
i interpretacija.
Kontekstualizacija
Radi se o sposobnosti opisivanja prolosti kroz oi i iskustva onih koji su bili tamo. Prouavajui
literaturu, dnevnike, pisma, debate, umjetnike predmete i artefakte nekadanjih ljudi, uenici
moraju nauiti kako izbjegavati sadanje stavove kako ne bi sudili o prolosti prema norma-
tivima i vrijednostima dananjice, ve kako bi uzeli u obzir povijesni kontekst u kojemu su se
dogaaji razvijali. Kontekstualizacija je uvijek u sreditu povijesnog istraivanja i interpretacije.
Kontinuitet i promjena
Tijekom pouavanja i prouavanja odreene ue teme ili razdoblja nastavnik i povjesniar se tre-
baju osvrnuti na izvore o kontinuitetu i promjenama. Objanjavajui izvore kontinuiteta traimo
znakove neprekinutog ili evolucijskog razvoja. Izvori promjena jesu znakovi prekida s prolou.
Mnogi dogaaji i promjene u ivotima ljudi tijekom stoljea odraavaju prije kontinuitet, nego
dramatine promjene. Uenici moraju razumjeti da promjene ne znae uvijek i napredak jer
pojam napretka nosi sa sobom odreeno vrednovanje koje se od jednog do drugog drutva ili
kulture mogu razlikovati.
Povijesni izvori
Ako elimo kod uenika razviti razumijevanje dogaaja i jasnu sliku rada povjesniara, oni treba-
ju shvatiti da piui o nekom dogaaju povjesniar: 1. odabire injenice iz odreenog povijesnog
izvora prema vlastitim kriterijima da bi podupro odreenu teoriju ili argument; 2. zatim ispituje
vezu meu odabranim injenicama; 3. organizira te injenice u suvislu priu (interpretacija).
Ako postoje praznine i nema dovoljno injenica u izvorima, povjesniar izvlai zakljuke iz
podataka koji su mu dostupni ili nagaa, te tako stvara priu. Na taj nain povjesniar preuzima
odabrane injenice kao argumente u svojoj interpretaciji.
Tehniki koncepti su nam potrebni da bismo uenike izdignuli s razine iskljuivo injeninog
znanja (suhe faktografije) na razinu apstraktnog miljenja i konceptualnog znanja (vidi takso-
nomsku tablicu u revidiranoj Bloomovoj taksonomiji).
C) Proceduralno znanje
I injenino i konceptualno znanje bave se rezultatima (u povijesti su to historiografske interpre-
tacije), dok se proceduralno znanje bavi nizovima koraka (vjetine, algoritmi, tehnike i metode)
koji slijede jedan iza drugoga, a koji na taj nain dovode do odreenog rezultata. Proceduralno
znanje takoer ukljuuje kriterije o tome kada treba upotrijebiti odreene vjetine, algoritme,
tehnike i metode. Proceduralno znanje u nastavi povijesti ukljuuje poznavanje metoda prikup
ljanja, sreivanja i obrade podataka, znanje o nainima interpretacije i pisanja povijesnog eseja.
Prema tome proceduralno znanje opskrbljuje uenike znanjima koja su im potrebna za rjeava-
nje problema. Rjeavanje problema dogaa se u trenutku kada uenik mora utvrditi nain kojim
e postii cilj koji nikad ranije nije bio ostvaren. U nastavi povijesti to su dakle znanja potrebna
da bi se u konanici napravilo maleno povijesno istraivanje ili neki manje sloen zadatak.
Na primjer, koritenje interneta za kolske istraivake projekte moe uenicima stvoriti velik
problem jer za uinkovitu uporabu interneta treba poznavanje niza sloenih i meusobno pove-
zanih postupaka. Ako uenici te postupke ne poznaju, mogu se nai pred potekoama, a one su
najee sljedee:
jednostavnom pretragom dobiva se velik popis internetskih stranica u kojemu se uenici
teko snalaze;
mnogim uenicima nije jasan nain pretrage interneta i poistovjeuju ga s enciklopedijom;
malen broj uenika ima kriterije za procjenu vrijednosti podataka do kojih su doli na in-
ternetskim stranicama;
malen broj uenika ima dodatne podatke na osnovi kojih moe procijeniti autentinost i
valjanost internetske stranice;
materijal na internetskoj stranici esto je namijenjen odraslim strunim osobama i uenici-
ma nije razumljiv, pa treba pronai jednostavnije tekstove s jednakim sadrajem;
uenicima su najvanije aktivnosti koje ne zahtijevaju razmiljanje, kao to su kopiranje,
tiskanje izabranog teksta i slika (tzv. tehnika copy-paste) jer nisu upueni u nain prerade
teksta iz kojega uzimaju samo traene informacije;
preuzimanje tuih radova trajan je problem uenici vrlo esto predstavljaju tui rad bez
ikakve promjene kao vlastiti, to je posljedica nepoznavanja pisanja referenci.
D) Metakognitivno znanje
Autori RBT-a utvrdili su etiri kategorije znanja: injenino, konceptualno, proceduralno i meta-
kognitivno. Prve tri kategorije znanja bile su ukljuene ve u izvornoj taksonomiji, a etvrta ka-
tegorija je u revidiranoj taksonomiji dodana.28 Metakognitivno znanje je pojam koji se odnosi na
znanje o tome kako se najbolje ui i na svjesnu kontrolu uenja a upravo te sposobnosti elimo
razviti u naih uenika. Metakognitivno znanje ima tri potkategorije:
1. Poznavanje opih metoda uenja, miljenja i rjeavanja problema (stratekoznanje);
2. Poznavanje uvjeta pod kojima se te metode mogu koristiti te poznavanje dosega unutar ko-
jega je odreena metoda efikasna (znanje o spoznajnim zadaama);
3. Poznavanje samoga sebe odnosno svojih mogunosti (samospoznaja.)
Moemo zakljuiti da je metakognitivno znanje pojam koji se odnosi na znanje o tome kako se
najbolje ui, zatim na svjesno upravljanje vlastitim procesom uenja te na spoznaju vlastitih mo-
gunosti. U skladu s tim, u dimenziji znanja u RBT-u kategorija metakognitivnog znanja odnosi
se samo na poznavanje kognitivnih strategija, a ne i na njihovu stvarnu upotrebu.
Ope metode uenja moemo svrstati u tri skupine: 1. metode uenja napamet; 2. metode elabo-
racije i 3. organizacijske metode uenja:
1. Metode uenja napamet odnose se na viekratno ponavljanje rijei ili reenica koje treba
zapamtiti, to svakako nije najefikasnija metoda za uenje sloenijih spoznajnih procesa, ali
je npr. neizbjena pri uenju pjesmice.
2. Metode elaboracije ukljuuju razliite memotehnike metode pamenja, kao i strategije po-
put saimanja, parafraziranja ili izbora glavnih ideja u tekstu. Ove metode elaboracije re-
zultiraju dubljim procesiranjem sadraja koje treba nauiti i boljem shvaanju i uenju od
metoda uenja napamet.
3. Organizacijske metode ukljuuju razliite oblike podvlaenja vanijih dijelova teksta, izvla-
enja osnovnih pojmova i pravljenja zabiljeki gdje uenik stvara veze izmeu elemenata
sadraja. Poput metoda elaboracije i organizacijske metode obino rezultiraju boljim razu-
mijevanjem i zapamivanjem negoli uenje napamet.
Postoji i nekoliko opih metoda za rjeavanje problema. Postoje problemski zadaci kod kojih je
poznat postupak njihova rjeavanja i zadaci kod kojih nije poznat postupak njihova rjeavanja. U
prvom sluaju radi se o proceduralnom znanju, a u drugom sluaju treba najprije pronai metodu
za njegovo rjeenje i u ovom sluaju potrebno je metakognitivno znanje. Radi se najee o heu-
ristikim metodama koje uenici mogu upotrebljavati pri rjeavanju takvog problema, naroito
pri nedovoljno jasno definiranim problemima. Pri njihovu rjeavanju mogu ukljuiti nekoliko
opih metoda deduktivnog i induktivnog miljenja kao to je procjena upotrebljivosti razliitih
28 Paul R. Pintrich u svom lanku The Role of Metacognitive Knowledge in Learning, Teaching and Asse-
ssing objavljenom u asopisu Theory into Practice, sv. 41, br.4 od 2002. razrauje metakognitivno znanje
u tri potkategorije koje su objanjene u gornjem tekstu.
logikih tvrdnji, izbjegavanje dokazivanja u krug, stvaranje odgovarajuih zakljuaka iz razlii-

tih izvora podataka i iznoenje odgovarajuih primjera na temelju donesenih zakljuaka.
Budui da taksonomska tablica ima est horizontalnih polja namijenjenih razinama kognitivnog
procesa, postavlja se pitanje treba li s uenicima metakognitivno znanje razvijati eksplicitno kao
ostale tri vrste znanja ili na neki drugi nain. U svakom sluaju metakognitivno znanje nije predvi-
eno za ispitivanje putem testova i ocjenjivanje kao ostale kategorije znanja. Ono je skup znanja i
vjetina koje pomau pojedinom ueniku da to uspjenije ui i trajno pamti uza to manji utroak
energije. Uz to, moramo imati na umu da ne postoji metoda uenja koja je prihvatljiva za svakog
uenika, jer ne ue svi uenici na jednak nain. Osim znanstvenih saznanja o psihologiji uenja
tu su i praktine vjetine i mnemotehnika pomagala za lake uenje i zapamivanje. Vrijednost
je metakognitivnog znanja to ta kategorija obogauje prethodne tri kategorije (injenino, kon-
ceptualno i proceduralno znanje) racionalnim metodama uenja, te tako uenicima olakava rad.
5.5. est razina kognitivnog procesa

est razina kognitivnog procesa procesiranja znanja poredane su u revidiranoj taksonomiji u
hijerarhijsku ljestvicu od jednostavnih prema sloenijim kognitivnim razinama (npr. zapami-
vanje je manje sloeno nego razumijevanje, koje je opet manje sloeno nego primjena itd.). Na-
ime, u izvornoj taksonomiji razine su bile rasporeene u kumulativnom hijerarhijskom okviru
tj. postizanje sljedee sloenije vjetine ili sposobnosti trailo je svladavanje prethodne razine.
Revizija je utvrdila da kognitivne razine nisu nuno kumulativne (vidi Tablicu 9).
Tablica 9. Razine kognitivog procesa u revidiranoj Bloomovoj taksonomiji
Razine kognitivnog procesa Primjeri aktivnih glagola za razine kognitivnog procesa

1. Zapamti: Moe li uenik prepozna- Izreci definiciju/pravilo/zakon, izdvoji, naini popis, poredaj, prepo-
ti informaciju ili se nje prisjetiti? znaj, prisjeti se, ponovi, izvijesti, ispriaj, nabroji, navedi
2. Objasni: Moe li uenik objasniti Poredaj po vanosti, izdvoji, daj primjer, opii, objasni, lociraj, prepo-
ideju ili pojam svojim rijeima? znaj, izvijesti, izaberi, ispriaj svojim rijeima
3. Primijeni: Moe li uenik upotrije- Izaberi, prikai, dramatiziraj, primijeni (zakon/pravilo), ilustriraj,
biti koncept za rjeavanje problema? interpretiraj, intervjuiraj, skiciraj, rijei, upotrijebi, napii, prevedi,
povei, rasporedi, izraunaj
4. Analiziraj: Moe li uenik razliko- Usporedi, stavi u opreku, prosudi, razlui, izdvoji, ispitaj, analiziraj
vati pojedine dijelove cjeline? (motive, razloge, uzroke, posljedice), preispitaj, testiraj
5. Vrednuj: Moe li uenik opravdati Procijeni, argumentiraj miljenje, obrani, dokai, izaberi opciju, daj
stajalite ili odluku? podrku, vrednuj (sebe i druge), opravdaj tvrdnju, podri, potvrdi,
preispitaj, rangiraj, odredi vrijednost
6. Stvaraj: Moe li uenik stvoriti Sloi, konstruiraj, naini dijagram/tablicu, dizajniraj, razvij, formuli-
neto novo ili zauzeti novo stajalite? raj, napii prikaz, integriraj u novu cjelinu, postavi hipotezu, sastavi
prijedlog/rjeenje, skladaj, sloi
Nadalje, kao to je vidljivo u Tablici 9, revizija kognitivnog podruja sastoji se i u sljedeem:

izvorni broj razina, est, je zadran, ali s vanim promjenama. Promjene su sljedee:
1. Tri razine promijenile su nazive (znanje zapamti, shvaanje objasni i sinteza kreiraj).
2. Redoslijed dviju razina je promijenjen.
3. Svi nazivi zadranih razina stavljeni su u glagolski oblik kako bi odgovarali nainu uporabe
i definiranju ishoda uenja. Dakle, est stupnjeva izvorne kognitivnog podruja sada postaju
est razina kognitivnog procesiranja, iskazanog aktivnim glagolom, a ne vie glagolskom
imenicom.
Ako je nastavnik zainteresiran uglavnom za pouavanje i ocjenjivanje stupnja u kojemu su ue-

nici nauili napamet neki sadraj i zadravali ga u odreeno vrijeme u memoriji, on e se usre-
dotoiti uglavnom na jednu razinu kognitivnog procesa, i to onih koji su povezani s glagolom
zapamtiti. Nasuprot tome ako nastavnik eli produbiti svoj rad tako da pronae naine koji
unapreuju i vrednuju uenje s razumijevanjem mora naglasiti onu kognitivnu razinu koja ide
iznad zapamivanja.
Kako procesirati ono to smo jednostavno zapamtili? to se u glavi uenika zbiva kada on samo
uskladitava informaciju, a to kad tu istu informaciju eli upotrijebiti? Kao to smo ve rekli,
RBT ukljuuje est razina kognitivnog procesa od kojih je samo prva tijesno vezana sa zapami-
vanjem (zapamtiti), dok je preostalih pet povezano s procesiranjem znanja (razumjeti, primije-
niti, analizirati, vrednovati i kreirati). Autori RBT-a sistematizirali su 19 konkretnih kognitivnih
podrazina koje ulaze u spomenutih est razina. Ovih 19 kognitivnih podrazina trebalo bi se me-
usobno iskljuivati; a sve zajedno opisuju irinu i granice est razina. U tekstu koji slijedi svaka
od est razina, kao i kognitivne podrazine, njih ukupno 19 objanjeni su na primjerima.
Prva razina zapamti

Kad je cilj nastave zapamivanje prezentiranog materijala uglavnom u obliku u kojem je bio
pouavan, odgovarajua procesna razina je zapamtiti. Zapamivanje ukljuuje preuzimanje od-
govarajueg znanja iz dugorone memorije. Zapamivanje znanja je bitno za uenje s razumije-
vanjem i rjeavanje problemskih zadataka kada se to znanje upotrebljava u sloenijim zadacima.
Npr. poznavanje elemenata vremenske lente preduvjet je za kronoloko razumijevanje povijesnih
dogaaja i njihovu kontekstualizaciju, kao to je i poznavanje rimskih brojeva nuno za itanje
latinskih natpisa i tekstova. Kada se nastavnici koncentriraju iskljuivo na uenje napamet, pou-
avanje i ocjenjivanje sastoji se iskljuivo od zapamivanja elemenata ili fragmenata nekog zna-
nja esto izolirano iz bilo kakvog konteksta. Meutim, kada se nastavnici usredotoe na uenje
s razumijevanjem, zapamivanje znanja je integrirano unutar ire zadae konstruiranja novog
znanja ili rjeavanja novog problema. Drugim rijeima kada je cilj uenje s razumijevanjem onda
zapamivanje postaje sredstvo za dostizanje cilja, a ne cilj sam po sebi. Dvije odgovarajue pod
razine u prvoj razini kognitivnog procesa zapamti su: a) prepoznavanje i b) prisjeanje.
a) Prepoznavanje (koje se takoer zove identificiranje) ukljuuje lociranje znanja u dugoronoj
memoriji koje je u skladu s predstavljenim materijalom. Npr. u nastavi povijesti predvieni
ishod bi mogao biti Uenik e biti sposoban identificirati glavne uvozne proizvode iz azij-
skih zemalja u Europu u 15. stoljeu. Odgovarajue pitanje moglo bi glasiti: to je od na-
vedenog glavni uvozni prehrambeni proizvod u Europu u 15. stoljeu? Ponueni odgovori
su: (a. papar; b. kava; c. svila; d. aj). Ovdje se oito radi o prepoznavanju.
b) Prisjeanje ukljuuje preuzimanje odgovarajueg znanja iz dugorone memorije. U nastavi
povijesti predvieni ishod bi mogao biti Uenik e biti sposoban imenovati najznaajnije
predstavnike hrvatskog nacionalnog preporoda i njihova djela, a odgovarajue pitanje mo-
glo bi biti Tko je autor Kratke osnove horvatsko-slavenskoga pravopisanja. Ovdje se oito
radi o prisjeanju. Lake je neto prepoznati negoli prisjetiti se.
Druga razina objasni

Kada je cilj nastave procesirati znanje, arite se pomie s prve razine na preostalih pet kognitiv-
nih razina od objasniti do kreirati. Meu njima je najira razina objasniti. Kae se da uenici
razumiju kad su sposobni konstruirati smisao i rijeiti problemski zadatak iz usmene i pismene
informacije nastavnika, pisane ili grafike komunikacije, kao i materijala (slikovnih i tekstualnih)
u udbenicima, dopunskoj literaturi ili na internetu. Primjeri moguih obrazovnih situacija u
razini objasniti mogu biti rjeavanje tzv. slijepih karata i izrada lente vremena u razredu, prikaz
geolokih razdoblja Zemlje, klasifikacija predmeta u muzeju prema povijesnim razdobljima i sl.
Uenici razumiju i mogu objasniti kada svjesno uspostavljaju veze izmeu novog i ve steenog
znanja. Tonije reeno prispjelo (novo) znanje se integrira u postojee sheme i kognitivne okvire.
Kognitivni proces u razini objasniti ukljuuje sljedee podrazine: a) interpretiranje; b) navoenje

primjera; c) klasificiranje; d) saimanje; e) zakljuivanje; f) usporeivanje i g) objanjavanje.
a) Interpretiranje (koje takoer nazivamo parafraziranje, prepriavanje svojim rijeima bez
logike pogreke) se dogaa kada je uenik sposoban pretvoriti informaciju iz jednog obli-
ka u drugi (npr.slike u rijei, rijei u slike, brojeve u rijei, rijei u brojeve, glazbene note
u tonove). U nastavi povijesti npr. zadaci mogu biti Prepriaj svojim rijeima Deklaraciju
nezavisnosti koju je sastavio odbor od pet lanova na elu s Thomasom Jeffersonnom ili
Komentiraj svojim rijeima brojeve iz tablice o rtvama u Prvom svjetskom ratu i sl.
b) Navoenje primjera se dogaa kada uenik nalazi konkretan primjer nekog opeg pojma ili
principa. U nastavi povijesti umjetnosti ishod uenja mogao bi biti Uenik e biti sposoban
dati primjer impresionistikog slikarstva, ili u nastavi povijesti Uenik e biti sposoban
dati primjer osvajakog rata i sl. U prvom primjeru odgovarajui zadatak za uenika bio
bi da nae nov primjer impresionistikog stila u slikarstvu (kojega nema u udbeniku i o
njemu se nije govorilo u razredu), ili u drugom primjeru uenik bi morao navesti primjer
osvajakog rata o kojemu se nije na kolskom satu govorilo.
c) Klasificiranje se dogaa kada uenik odlui da neki pojam odgovara odreenoj kategoriji.
U nastavi povijesti ishod uenja moe biti Uenik e biti sposoban klasificirati politike
programe stranaka prema njihovoj ideolokoj orijentaciji. Odgovarajui zadatak traio bi
od uenika da proita nekoliko politikih programa i svrsta ih u odreenu tablicu.
d) Saimanje se dogaa kada uenik kratko prikae bit predoene informacije ili izvod iz ope
teme. Duljina saetka ovisi u izvjesnoj mjeri o prikazanom materijalu. Npr. ishod uenja
u povijesti mogao bi biti Uenik e biti sposoban saeto opisati dogaaje prikazane na
slikama. Zadatak ukljuuje zahtjev ueniku da pogleda slikovni materijal ili kratki film o
francuskoj revoluciji, a zatim da napie cjelovit saetak.
e) Zakljuivanje ukljuuje izvoenje loginog zakljuka iz predoenih informacija. Npr. u na-
stavi povijesti ishod uenja bi mogao biti: Uenik e biti sposoban zakljuiti kakve poli-
tike promjene donose velike ekonomske krize u 20. stoljeu na primjeru Italije, Njemake,
panjolske i SFR Jugoslavije.
f) Usporeivanje (koje takoer nazivamo suprotstavljanje) ukljuuje utvrivanje slinosti i
razlika izmeu dva ili vie dogaaja, ideja, problema ili situacija. U nastavi povijesti ishod
uenja bi mogao biti: Uenik e biti sposoban usporediti povijesni dogaaj s obiteljskom
situacijom. Odgovarajui zadatak mogao bi biti: Usporedi kako ekonomska kriza u suvre-
menim europskim dravama utjee na stabilnost brakova?
g) Objanjavanje (koje takoer nazivamo konstruiranje modela) dogaa se kada uenik mental-
no konstruira i upotrebljava uzrono-posljedini model u nekom sistemu ili nizu. U nastavi
povijesti ishod uenja bi mogao biti: Uenik e biti sposoban objasniti svjetsku ekonomsku
krizu 1929. godine, a odgovarajue pitanje bi moglo biti: Objasni svjetsku ekonomsku
krizu 1929. godine kao uzrono-posljedini niz u proizvodnji i potronji roba?
Trea razina primijeni

U naelu, primjena je upotreba apstrakcija u konkretnoj situaciji. Apstrakcije mogu biti ope ide-
je, pravila, postupci ili procedure, uopene metode, struna naela, ideje ili teorije to ih uenik
mora upamtiti, razumjeti i primijeniti. Trea razina kognitivnog procesa primijeniti dakle uklju-
uje konceptualno znanje i proceduralno znanje. Razina primijeniti sastoji se od dvije podrazine:
a) izvravanje i b) implementiranje.
a) Izvravanje se dogaa kada uenik primjenjuje neku poznatu proceduru na postavljeni za-
datak. Na primjer ishod uenja u povijesti mogao bi biti: Uenik e biti sposoban izraditi
lentu vremena na kojoj e biti vidljiv tijek i trajanje velike francuske graanske revolucije.
Uenik za ovaj ishod treba znati to je lenta vremena i nain njihove izrade (proceduralno
znanje i poznati postupak). Takoer uenik mora imati odgovarajue znanje i razumijevanje
o francuskoj revoluciji (prethodne dvije kategorije zapamtiti i objasniti moraju biti svladane).
b) Implementiranje se dogaa kada uenik primjenjuje jednu ili vie procedura na nepoznat
zadatak. U nastavi povijesti primjer ishoda uenja bi mogao biti Uenik e biti sposoban
izabrati najefikasnije metode prikupljanja, sreivanja i obrade, kao i interpretacije podataka
(koje je ve ranije nauio) prilikom izvoenja istraivakog rada o konkretnom istraiva-
kom pitanju. Za ogovarajue ostvarenje navedenog ishoda uenja uenik dobiva istraiva-
ko pitanje i mora predloiti istraivaki pristup koji odgovara reenim kriterijima efikasno-
sti i dostupnosti. Da bi uenik uspjeno rijeio zadatak, nuno je takoer njegovo potpuno
razumijevanje onoga to je postigao na prethodne dvije razine (zapamtiti i objasniti).
etvrta razina analiziraj

etvrta razina kognitivnog procesa analizirati ukljuuje rastavljanje informacija na njihove sa-
stavne dijelove i utvrivanje kako se ti dijelovi odnose jedan prema drugome i prema cjelokup
noj strukturi. Cilj je analize da informacije postanu jasnije, da se vidi njihov sastav i nain na
koji se prenosi informativni sadraj. Ova razina ukljuuje tri podrazine a) diferenciranje, b) or-
ganiziranje i c) pripisivanje. Stoga ishodi uenja klasificirani kao analizirati ukljuuju misaone
aktivnosti kao to su utvrivanje relevantnih ili vanih dijelova informacija (diferenciranje), na-
in na koji su ti dijelovi poruke sloeni (organiziranje) te implicitnu svrhu poruke (pripisivanje).
Iako se uenje kako analizirati moe smatrati ciljem samim po sebi, dakle neovisno o prethodnim
kategorijama (zapamtiti, objasniti, primijeniti), vjerojatno se moe bolje obraniti obrazovni stav
da analizu promatramo kao produetak druge razine razumjeti ili kao uvod u razine vrednovanje
i kreiranje.
Unapreivanje uenikih vjetina u analizi moe se smatrati vanim ciljem u mnogim podru-
jima pouavanja. Nastavnici prirodnih predmeta, kao i drutvenih i humanistikih predmeta te
umjetnosti esto s pravom trae vjetinu analize kao jedan od vanijih obrazovnih ciljeva. Na-
stavnici mogu npr. eljeti razviti u svojim uenicima sljedee sposobnosti:
a) povezivanja zakljuka s postojeim tvrdnjama;
b) razlikovanje relevantnih od sporednih informacija;
c) utvrivanje kako su pojedine ideje meusobno povezane;
d) pretpostavljanje neizgovorenih stavova, vrijednosti, namjera i predrasuda ukljuenih u neki
tekst;
e) razlikovanje glavne od sporednih ideja ili tema u tekstu;
f) pronalaenje dokaza koji podupiru autorove namjere u trenutku pisanja teksta.
a) Diferenciranje (takoer nazvano razlikovanje) dogaa se kada uenik razlikuje znaajne od

manje znaajnih dijelova teksta ili vane od nevanih informacija u predoenom tekstu. U
nastavi povijesti ishod uenja moe biti: Uenik e biti sposoban izdvojiti tri najvanija
tehnika pronalaska u prvoj industrijskoj revoluciji koji su bitno utjecali na proizvodnju
Predloeni tekst moe npr. sadravati opis osam tehnikih izuma, od kojih uenik bira tri.
b) Organiziranje (takoer nazvano strukturiranje) ukljuuje utvrivanje kako se dijelovi ukla-
paju ili funkcioniraju unutar neke strukture npr. teksta. Ishod uenja u nastavi povijesti
mogao bi biti: Uenik e biti sposoban strukturirati povijesni opis u skladu s dokazima
u korist ili protiv nekog tumaenja. U zadatku od uenika moemo traiti da pripremi
saetak koji prikazuje injenice iz amerike povijesti koje podupiru zakljuak autora da je
ameriki graanski rat bio uzrokovan razlikama u ruralnoj i urbanoj strukturi Sjevera i Juga.
c) Pripisivanje se dogaa kada je uenik sposoban utvrditi stajalite, predrasude, vrijednosti i
namjere koje je autor predoio u tekstu. Ishod uenja u nastavi povijesti mogao bi biti: Ue-
nik e biti sposoban utvrditi stajalite autora jednoga eseja u proturjenoj temi na temelju
njegove ili njezine teorijske perspektive. Npr. uenik bi trebao biti sposoban da na temelju
analize teksta autoru pripie odreen politiki stav.
Peta razina vrednuj

Peta razina kognitivnog procesa vrednuj definira se kao donoenje sudova na temelju odreenih
kriterija ili standarda. Najei kriteriji su kvaliteta, efikasnost, uinkovitost i dosljednost. Njih
moe utvrditi sam uenik ili mu ih moe dati netko drugi tj. prema unutranjim ili prema vanj-
skim kriterijima. Kriteriji vrednovanja mogu biti kvantitativni (tj. je li to dovoljna koliina), ili
kvalitativni (tj. je li to dovoljno dobro). Ova razina ukljuuje dvije kognitivne podrazine: a) pro-
vjeravanje koje se odnosi na sudove o unutranjim kriterijima i b) prosuivanje koje se odnosi na
sudove prema vanjskim kriterijima.
a) Provjeravanje se dogaa kada uenik otkriva nedosljednosti ili pogreke u procesu ili proiz
vodu i utvruje jesu li proces ili proizvod ostvareni u skladu s predvienom procedurom.
Kada je kombinirano s planiranjem (kognitivni proces u kategoriji kreirati) i implementira-
njem (kognitivni proces u kategoriji primijeniti ) provjeravanje ukljuuje odluku koliko je
dobro taj plan ostvaren. Primjer u nastavi povijesti mogao bi biti: Uenik e biti sposoban
otkriti nedosljednosti poput dileme da li autorov zakljuak dosljedno slijedi raspoloive
izvore podataka dokumente, dokaze i provjere. U tekstu O genocidu u Srebrenici za-
datak bi mogao ukljuiti zahtjev ueniku da proita tekst s namjerom da utvrdi slijedi li
zakljuak autora raspoloive izvore podataka.
b) Prosuivanje se dogaa kada uenik otkrije nedosljednosti izmeu proizvoda ili djelovanja
prema nekom od vanjskih kriterija, pa odluuje ima li proizvod vanjsku dosljednost ili pro-
suuje valjanost procedure za dani problem. Prosuivanje lei u sreditu onoga to se zove
kritikim miljenjem. U prosuivanju uenici ocjenjuju zasluge nekog dokumenta, gradiva,
djela ili ideje koje se temelje na unutarnjim ili vanjskim kriterijima uenika. U drutvenim
znanostima ishod uenja bi mogao biti Uenik e biti sposoban vrednovati predloeno rje-
enje npr. o ukidanju brojanih ocjena i uvoenje opisnog ocjenjivanja u predmetima glaz-
bena i likovna kultura kao osnovnokolski problem i to u terminima vjerojatne efikasnosti.
esta razina stvaraj

esta razina kognitivnog procesa stvaraj ukljuuje sastavljanje elemenata kako bismo formirali
koherentnu ili funkcionalnu cjelinu tj. reorganiziranje elemenata u novi obrazac ili strukturu.
Ishodi uenja klasificirani kao stvaraj ukljuuju zahtjev uenicima da stvore originalan proizvod.
On moe biti obina primjena proceduralnog znanja (npr. napii taj sastav na taj nain). Stva-
ralaki proces moe se rastaviti u tri faze:
1. predoavanje problema u kojemu uenik pokuava razumjeti zadau i dati mogua rjeenja
(postavljanje hipoteza);
2. planiranje rjeenja u kojemu uenik ispituje mogunosti i stvara mogui funkcionalni plan
(planiranje);
3. izvrenje rjeenja u kojem uenik uspjeno izvrava taj plan (proizvoenje).
Tako se stvaralaki proces moe promatrati kao da poinje s divergentnom fazom u kojoj se
razmatraju mnoga mogua rjeenja i u kojoj uenik pokuava razumjeti zadatak (postavljanje hi-
poteza). Zatim slijedi konvergentna faza u kojoj je rjeenje definirano i pretvoreno u plan akcije
(planiranje). I konano, plan se izvrava kako se ostvaruje rjeenje (proizvoenje). Ne zauuje
stoga da se esta razina kognitivnog procesa stvaraj moe rastaviti u tri podrazine: a) postavljanje
hipoteza b) planiranje i c) proizvoenje.
1. Postavljanje hipoteza (ili generiranje) ukljuuje stvaranje alternativnih hipoteza koje se te-
melje na utvrenim kriterijima. Kada postavljanje hipoteza prelazi granice ili ogranienja
prethodnog znanja ili postojeih teorija, ono ukljuuje divergentno miljenje i ini jezgru
onoga to nazivamo kreativnim miljenjem. U postavljanju hipoteza uenik dobiva opis
problema i mora proizvesti alternativna rjeenja. Npr. u drutvenim znanostima ishod ue-
nja bi mogao biti: Uenik e biti sposoban generirati viestruka mogua korisna rjeenja
za drutvene probleme. Odgovarajui zadatak moe traiti od uenika da predloi to vie
moguih rjeenja za odreeni drutveni problem kako bi svatko mogao dobiti zadovoljava-
jue rjeenje. Za svako od ovih rjeenja treba nainiti i minimalni kriterij ocjenjivanja.
2. Planiranje (ili dizajniranje) ukljuuje izbor metode za izvrenje nekog zadatka. U planira-
nju uenik moe uspostaviti i podciljeve (tj. razbiti zadatak u vie manjih zadataka koji se
ostvaruju kad rjeavamo problem). Nastavnici esto preskau utvrivanje podzadataka u
planiranju umjesto da definiraju svoje zadatke u planiranju u terminima proizvoenja, to
je konani stupanj kreativnog procesa. Kad se to dogaa, planiranje je ili pretpostavljeno
ili implicitno radi proizvoenja. U tom sluaju planiranje e vjerojatno uenik izvesti pri-
kriveno tijekom konstruiranja proizvoda. U nastavi povijesti ishod uenja bi mogao biti:
Uenik e biti sposoban nainiti popis koraka koji su potrebni za izvoenje samostalnog
istraivakog rada na odreenu temu. U zadatku moemo traiti od uenika da stvori plan
prikupljanja povijesnih izvora, njihova pregledavanja i usporeivanja.
3. Proizvoenje (ili konstruiranje) ukljuuje stvaranje nekog proizvoda. U proizvoenju ue-
nik mora stvoriti proizvod, u nastavi povijesti npr. pisani rad koji zadovoljava postavljene
ciljeve i kriterije. Npr. u povijesnoj znanosti povijesni izvori sami za sebe ne govore mnogo,
ve ih treba interpretirati. Katkada je teko odrediti granicu izmeu obrade i interpretacije
povijesnih izvora. Interpretacija je detaljna razrada povijesnih izvora, a njihovo sreivanje
je samo prvi korak nakon kojega mora slijediti interpretacija. Pri interpretaciji povijesnih
izvora treba razmiljati o sljedeem: povijesne izvore treba povezati s hipotezama i utvrditi
da li ih oni potvruju ili odbacuju. Nadalje izvore treba povezati s podatcima slinih istrai-
vanja i metodolokim postupcima primijenjenim pri istraivanju. Na kraju treba provjerene
hipoteze povezati s teorijom od koje smo krenuli u istraivanje.
5.6. Aktivni glagoli

Izborom aktivnih glagola, uz pripadajue uvjete izvrenja tih aktivnosti, prikazujemo razinu slo-
enosti ishoda uenja na est razina kognitivnog podruja. Ovdje dajemo popis aktivnih glagola
u imperativu koji se ee upotrebljavaju po sloenosti, od najjednostavnijih do najsloenijih.
1. Zapamti (pamenje i prisjeanje informacija, prisjeanje)
Identificiraj, imenuj, iskai/izreci (definiciju/pravilo/zakon), ispii, ispriaj, izdvoji, izvije-
sti, nabroji, navedi, opii, oznai, ponovi, prepoznaj/odaberi, prisjeti se, poredaj, recitiraj,
sastavi popis;
2. Objasni (shvaanje, sposobnost organiziranja i ureivanja, razumijevanje onog to je proi-
tano, gledano ili sluano)
Navedi primjer, grupiraj, identificiraj, izdvoji, izraunaj, izrazi svojim rijeima, izvijesti, kla-
sificiraj, objasniti glavnu ideju, opii svojim rijeima, pokai, predvidi, preoblikuj,prepoznaj,
raspravi, razlikuj, razmotri, sami, smjesti, svrstaj, usporedi;
3. Primijeni (uporaba opih koncepata za rjeenje problema)
Demonstriraj, ilustriraj, interpretiraj, intervjuiraj, isplaniraj, istrai, izaberi, izloi, izrau-
naj, izvedi, iskoristi, odaberi, otkrij, pokai, povei, predvidi, prevedi, prikai, prikupi, pri-
lagodi, primijeni (pravilo/zakon ), provedi, protumai, rasporedi, rijei, skiciraj, upotrijebi;
4. Analiziraj (ralamba na sastavnice u svrhu prilagodbe novim informacijama)
Analiziraj, identificiraj (motive, razloge, uzroke, posljedice), ispitaj, izdvoji, izraunaj, kate-
goriziraj, komentiraj, nacrtaj, napraviti dijagram (graf, kartu ili sl.), povei, preispitaj, pro-
cijeni, proraunaj, provjeri, ralani, razlikuj, razlui, rijei, skiciraj, sortiraj, suprotstavi,
usporedi, ustanovi (slinost ili razliku);
5. Vrednuj (donoenje sudova prema unutranjim ili vanjskim kriterijima)
Procijeni, argumentiraj svoje miljenje, obrani stav, dokai, izaberi opciju, opravdaj tvrdnju
ili neije postupke, podri argumentima, potvrdi, preispitaj injenice ili stav, rangiraj, odre-
di vrijednost, kritiki prosudi, ocijeni, preporui, predvidi mogue posljedice, procijeni
sam sebe i svoj rad ili stav;
6. Stvaraj (reorganiziranje elemenata u nov obrazac ili strukturu i stvaranje novog proizvoda)
Naini, klasificiraj na nov nain, konstruiraj, napii scenarij, esej, izvjetaj ili sl., planiraj,
postavi hipotezu, preuredi, razvij, skladaj, napii pjesmu, napii prikaz, integriraj u novu
cjelinu, sastavi prijedlog kroz rjeenje, uredi kolski list, vodi raspravu, dizajniraj, organizi-
raj, sloi, razvij, formuliraj.
Primjer glagola koje ne smijemo upotrebljavati (nemjerljivi glagoli):
biti sposoban, znati, imati snaan smisao za, nauiti, ovladati, osvijestiti, postii, poznavati, pri-
mjenjivati znanje, razumjeti, razviti potrebe, voljeti, eljeti, upoznati, smatrati, usvojiti, shvatiti,
spoznati, zapamtiti, stei znanje, nauiti, cijeniti, osvijestiti, ovladati.
Objanjenje:
Aktivni glagoli prepoznaju se tako to u sebi osim kognitivne komponente imaju i psihomotori-
ku komponentu koja je vidljiva ili ujna npr. napisati pjesmu, objasniti svojim rijeima, recitiraj,
skiciraj i sl. Nasuprot tome nemjerljivi glagoli nemaju psihomotorike komponente pa prema
tome nisu zamjetljivi i mjerljivi npr. znati, osvijestiti, poznavati, smatrati.
5.7. Zakljuak
Dakle, u revidiranoj Bloomovoj taksonomiji est razina kognitivnog procesa podijeljeno je na 19
podrazina. Dvije od 19 nalaze se na prvoj kognitivnoj razini zapamti, a 17 ih se nalazi na preo-
stalih pet razina: objasni, primijeni, analiziraj, vrednuj i stvaraj.
Ovaj pristup ima implikacije na pouavanje, uenje i ocjenjivanje u razredu. to se tie poua-
vanja i uenja, dvije potkategorije pomau zapamivanju nauenoga, dok 17 preostalih una-
preuju procesiranje znanja. I tako, kad je predvieni ishod uenja usmjeren na unapreenje
transformaciju, preradu i procesiranje znanja, ishodi moraju ukljuivati aktivnosti povezane s
kognitivnim razinama objasni, primijeni, analiziraj, vrednuj i stvaraj. Opisi u ovome tekstu ima-
ju namjeru da pomognu nastavnicima nainiti popis ishoda uenja koji e rezultirati u boljem
zapamivanju i boljoj preradi znanja.
to se tie pristupa ocjenjivanju, ova analiza razina kognitivnog procesa ima namjeru pomoi
nastavnicima poboljati nain na koji ocjenjuju uenike. Kada je predvieni ishod nastave una-
preenje transformacije znanja, ispitna pitanja moraju ukljuivati i potkategorije koji idu izvan
prepoznavanja i prisjeanja. Iako ispitni zadaci koji se trenutano najveim dijelom upotreblja-
vaju u nastavi povijesti, obuhvaaju uglavnom dvije gore spomenute potkategorije, ispitni zadaci
mogu, i moraju, biti obogaeni zadacima koji obuhvaaju sve razine kognitivnog procesa koji
trae i transformaciju, preradu, procesiranje te transfer znanja.
5.8. Zavrne napomene

Prethodni tekst temelji se na analizi sadraja etiriju temeljnih knjiga: 1. Preparing Instructional
Objectives A Taxonomy for Learning, Teaching and Assessing, A Revision of Blooms Taxonomy
of Educational Objectives; 2. Taxonomy of Educational Objectives: The Clasification of Educa-
tional Goals: Affective Domain; 3. Preparing Instructional Objectives i 4. National Standards
for World History Exploring Paths to the Present. Te se knjige bave definiranjem kompetencija,
odgojno-obrazovnih ciljeva, standarda i ishoda uenja, te kako mjeriti rezultate uenja. Pritom
je, uz prouavanje ostale literature, trebalo gotovo 1000 stranica teksta selektirati i prilagoditi
obrazovnom sustavu u Hrvatskoj, a zatim izraditi kurikulume za nastavu povijesti u srednjim
kolama u novom konceptualnom okviru, prema definiranim standardima. Tekst prirunika tre-
balo je napisati jednostavnim i jasnim jezikom kako bi nastavnici povijesti mogli odmah uin-
kovito poeti raditi s novim kurikulumima koji su okrenuti prema vjetinama i kompetencijama,
to nije bio lak zadatak. Osnovni napor autorice morao je biti usmjeren prema pitanju ne to
staviti u tekst, nego to ne staviti, kako bi tekst ostao u razumnom opsegu kao prva informacija
nastavniku, a opet da bude dovoljno jasan, te da se vidi o emu se radi. Odabrane su osnovne
misli iz navedenih knjiga, koje jedna drugu dopunjuju, pa su prema tome komplementarne. Zbog
gustoe sadraja dobivenog na taj nain vjerojatno e itatelji imati tekoa oko praenja prikaza
i pamenja svih novih termina i klasifikacija, pa je jedno od rjeenja kopiranje svih tablica i sli-
ka, kao i ponovno vraanje na odreena mjesta u tekstu u sluaju potrebe. Cilj je prirunika da
itatelj dobije okvir za razumijevanje i primjenu nove metodologije u nastavi povijesti i ire. U
nastavku dat emo jo nekoliko kratkih komentara i objanjenja za neka pitanja za koja nije bilo
mjesta u integriranome tekstu.
1. Ishodi uenja i znanje u dvije dimenzije. Moemo uoiti injenicu da u novoj metodologiji
pripreme i izvoenja rada u razredu najvea inovacija nisu samo ishodi uenja, ve jo vie pri-
mjena dvodimenzionalne taksonomske tablice. Pitanja koja se pritom javljaju su brojna i nismo
u mogunosti trenutano odgovoriti na svako pitanje. Razlog tomu je sloenost odgojno-obrazov-
nog rada, to trai odreeno vrijeme primjene. To se naroito javlja prilikom pretvaranja teorije u
odgojno-obrazovnu praksu. Rabei tradicionalnu terminologiju (koja se ne odnosi na uenje, ve
samo na pouavanje), moemo rei da je Bloomova taksonomija razraena do razine didaktike,
ali ne uvijek i do razine metodike pojedinog nastavnog predmeta, to je vjerojatno preputeno
kreativnim pojedincima u nastavi. Osim toga, metakognitivna kategorija odgovara na pitanje ka-
ko ui uenik, to znai da je dobrim dijelom individualizirana, jer svaki uenik ui na svoj nain
dok klasina metodika u Hrvatskoj opisuje to i kako radi nastavnik pred grupom uenika, gdje
se individualizacija teko ostvaruje. Nesumnjivo, opisani pristup otvara vrata i osvjetljava novi
put kojim treba ii.
2. Planiranje i priprema odgojno-obrazovnog rada. Novi pristup otvara pitanje planiranja od-
gojno-obrazovnog rada (pouavanja i uenja), jer dvije dimenzije u taksonomskoj tablici trae i
takvo planiranje: najprije znanja (injeninog, konceptualnog, proceduralnog i metakognitivnog)
i unutar njih vjetina i koncepata, i zatim kognitivnog procesa kojim e to znanje biti iskoriteno
i procesirano, tj. preoblikovano u najmanje jednom od est stupaca taksonomske tablice. To trai
potpuno nove metode planiranja i priprema za odgojno-obrazovni rad, koje valja nauiti. Uvodni
dio sata sada obvezno sadri informaciju uenicima o ishodima uenja kojima trebaju ovladati
na satu i radu kod kue iza ega slijede aktivnosti, gdje se vjetine iskazane ishodima uvjeba-
vaju. Nastavnik prilikom pripremanja mora voditi rauna o tome da uskladi ciljeve, aktivnosti u
razredu i provjere i ocjenjivanja steenih vjetina, a ne da razmilja o sadrajima koje e ispriati,
a uenik zatim nauiti napamet.
3. Definiranje minimalnog kriterija koji osigurava prolaz (tzv. letvica koju uenik treba pre-
skoiti). Dimenzija znanja je zapravo baza podataka, skladite informacija, koje su uskladitene u
uenikovoj memoriji (ili negdje drugdje) i koje tamo ekaju da ih netko uzme i da se s njima neto
uini. Danas, u vremenu informatike, vanije je znati kako e uenik doi do traene informacije
nego ima li je u glavi. Na kraju ni pomorac ne dri u glavi slike svih otoka na svijetu, ve se zna
sluiti vanjskom memorijom, tj. zemljopisnom kartom, gdje su ti podaci vizualno i pismeno
pohranjeni. Takvih informacija imamo etiri vrste - injenice, koncepcije, procedure i metakog
nitivni postupci. Postoje podaci koji e tamo ostati za sva vremena, a da ih nitko nikada nee
zatrebati. Takvu situaciju nemogue je izbjei, ali radi racionalnosti valja je svesti na minimum.
Npr. zapamivanje nekoga broja nema nikakvog smisla ako je nepotreban to je isti balast u
mozgu. Meutim, ako se radi npr. o telefonskom broju koji vrlo esto koristimo, onda je njegovo
zapamivanje korisno (primjena). Ova injenica moe postati kriterij za evaluaciju sadraja u
kurikulumu i kognitivnog procesa koji je esto optereen memoriranjem beskorisnih podataka.
Cijela dimenzija znanja je statina to je skladite informacija i zato se izraava imenicom.
Revidirana taksonomija govori o tome da ni najlaki zadaci ne smiju ii na tetu taksonomske
tablice; drugim rijeima, i najjednostavniji zadatak morao bi u sebi sadravati mogunost kog
nitivnog procesa koji se izraava aktivnim glagolom. Zadravanje samo na prvoj kognitivnoj
razini, bez kasnije uporabe podataka, znai jedino uvanje baze podataka, to nije svrha uenja,
ve je njegova svrha uporaba i iskoritavanje raspoloivih informacija u uenikoj memoriji.
To bi ujedno znailo i naputanje odgojno-obrazovnog cilja da uenik ui misliti svojom glavom.
Prema tome, nie od razine razumijevanja ne bi trebalo ii kada je god to mogue. Moemo na
kraju rei i to da je dvodimenzionalno programiranje znanja obavezno; tamo gdje to nije mogue,
moemo postaviti pitanje je li takvom sadraju ili zahtjevu uope mjesto u kurikulumu. Znanje
koje nije mogue kognitivno procesirati podsjea na ovjeka koji je svoje dvorite zatrpao razlii-
tim vrstama graevinskog materijala, ali ne zna to bi s njim zapoeo.
Naalost, u praksi jo uvijek postoji takva nastava koja se zadovoljava time da uenik formira u
svojoj glavi dovoljno veliku bazu podataka, tzv. didaktiki materijalizam uenik zna. Zna
to? Raspolae podacima. Da, i onda? U suvremenoj nastavi glavno pitanje nije vie samo to,
ve jo vie kako i zato. U nastavi povijesti je didaktiki materijalizam na alost vrlo est.
Usput napomenimo i to da preostala dva podruja Bloomove taksonomije, afektivno i psihomo-
toriko, nemaju takvih baza: ne postoji skladite osjeaja ni skladite vjetina; mogu postojati
samo njihovi popisi - dok bez skladita podataka, informacija, nije mogue nita uiniti.
4. Metakognitivno znanje. Metakognitivno znanje je novost koja ukljuuje znanja o spoznaji
openito (kognitivna psihologija), kao i znanja o vlastitom uenju i samospoznaji. Ova kategorija
znanja ima tri potkategorije koje su na prethodnim stranicama ve objanjene. Kako taksonomska
tablica ima est polja namijenjenih metakognitivnoj kategoriji, postavlja se pitanje treba li to pod
ruje obraivati s uenicima eksplicitno kao i svaki drugi sadraj, ili na neki drugi nain. Popu-
larni naziv ove kategorije znanja mogao bi biti Znati kako racionalno i uspjeno uiti. Veina
strunjaka se slae u tome da metakognitivno znanje treba razvijati u uenika kao novu vjetinu
koja olakava uenje. Korisne su i povremene nastavnikove digresije u odgovarajuem trenutku
i kontekstu uenja koji prua priliku da se to znanje konkretno ilustrira i primijeni. Kako bi se
postigla metakognitivna razina znanja, potrebno je ne samo odlino razumijevanje zadatka i nje-
gova rjeenja u jednoj od njegove prethodne tri kategorije znanja i est kognitivnih procesa ve i
znanje o tome na koji nain se to gradivo najlake i najefikasnije moe nauiti u objema nje-
govim dimenzijama. U svakom sluaju metakognitivno znanje nije predvieno za ispitivanje
putem testova i ocjenjivanje kao ostale kategorije znanja, nego se u posebnim rubrikama vode
biljeke, i to individualne. Metakognitivno znanje podrazumijeva znanja i vjetine koji pomau
ueniku da to uspjenije ui i trajno pamti, uza to manji utroak energije. Uz to, to znanje je
velikim dijelom individualizirano: ne ue svi uenici na jednak nain. Mogli bismo rei da me-
takognitivno znanje ima svoj komplementarni pandan u specijaliziranim metodikama nastave.
Dobar primjer uporabe metakognitivnih metoda uenja imamo u tzv. privatnim instrukcijama
koje uzimaju slabi uenici koji ele ispraviti slabu ocjenu u koli. Rijetko se kada dogodi da takav
uenik ne ispravi slabu ocjenu. Stvar nije u tome to bi uenik odjednom poeo bolje pamtiti i
razumijevati, ve u tome to iskusan instruktor u dvosmjernoj komunikaciji brzo shvati na koji
nain uenik ui, koje metode uenja njemu odgovaraju, te kojim e ga putem dovesti do razine
razumijevanja, to je preduvjet za svako kvalitetno i smisleno uenje. Uenici u pravilu ne uzi-
maju instrukcije zato to neto ne mogu zapamtiti, ve najprije zato to ne razumiju gradivo, pa
se zato ono teko pamti i primijenjuje.
Dodatak: kurikulumi povijesti
za srednje strukovne kole
DODATAK: KURIKULUMI POVIJESTI ZA SREDNJE STRUKOVNE KOLE 81
Uvod
Uvoenjem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira godine 2009. i Nacionalnog okvirnog kurikuluma
za predkolski odgoj i obrazovanje te ope i obvezno srednjokolsko obrazovanje godine 2010.
dolazi do konceptualne promjene planiranja i programiranja nastavnog rada. Temeljno obiljeje
kurikularnog pristupa je usmjerenost na rezultate uenja i aktivnosti uenika iskazane ishodima
uenja za razliku od tradicionalnog nastavnog programa koji u sreditu ima popis sadraja (gra-
diva) kojim uenik mora ovladati. Dakle, kurikularni pristup s pitanja to i kako radi nastavnik,
prelazi na pitanje kako ui i to radi uenik, te koje je nova znanja i vjetine razvio.
Tradicionalno planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada u razredu rjeava problem
obrade sadraja (gradiva), raspoloiva vremena i naina nastavnikova rada. Kurikularni pristup
poinje s utvrivanjem cilja i ishoda uenja. Zatim slijedi izbor sadraja i materijala, te metoda
uenja i pouavanja, pa moemo rei da u novom pristupu planiranje i programiranje rada po-
inje od kraja. Sada je na prvome mjestu cilj a cilj je nastave povijesti razvijanje sposobnosti
povijesnog (kritikog) miljenja u uenika. Meutim, s obzirom na to da se nijedna sposobnost,
pa tako ni sposobnost povijesnog miljenja, ne moe razvijati u praznini, ve je za svaku od njih
potreban povijesni sadraj, oni u novoj koncepciji nisu zanemareni, ali nisu ni na prvome mjestu.
Sadraji sada imaju svrhu voditi uenika prema razvoju sposobnosti povijesnog (kritikog) mi
ljenja, koje u svom sreditu sadri pet temeljnih vjetina: vjetinu kronolokog miljenja, vjeti-
nu razumijevanja povijesne prie, vjetinu analize povijesnih dogaaja i interpretacija, vjetinu
povijesnog istraivanja, te vjetinu analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova.
Kurikulumi su strukturirani tako da omoguuju svim uenicima razvoj temeljnih vjetina. Oe-
kivanja se iskazuju ishodima uenja, a sadraji u okviru jedinica ishoda uenja (povijesnih raz-
doblja) proizlaze iz njih. Potpuno definiran ishod uenja ima tri komponente: aktivni glagol koji
na vidljiv ili ujni nain opisuje novo znanje ili vjetinu, uvjete pod kojima se demonstrira novo
znanje ili vjetina i minimalni kriterij prolaznosti, i u takvu obliku oni se iskazuju na mikrorazi-
ni, u nastavnikoj pripremi. U tablinim prikazima ishoda uenja za pojedine nastavne jedinice
(u jednom kolskom satu 45 minuta ili u blok satu 90 minuta) navedeno je da bi za pojedini
nastavni sat trebalo oblikovati 5 do 7 ishoda. Nastavnici ne trebaju to shvatiti doslovno, ve kao
pominu granicu unutar koje se kreu. Naime, broj ishoda uenja ovisi o njihovoj sloenosti.
to je ishod zahtjevniji, to je vie vremena ueniku potrebno. Prema tome, broj ishoda moe biti
manji ako su oni sloeni, a isto tako vei ako su ishodi jednostavni, odnosno koncentrirani u
standardu 1.
Valja razlikovati dvije vrste kurikuluma zatvoreni i otvoreni kurikulum. U zatvorenom kuri-
kulumu definirani su svi elementi nastavnog procesa (ciljevi, ishodi uenja, sadraji, nastavna
sredstva, oblici rada, metode uenja i pouavanja itd.), te oni ne daju nastavniku mnogo slobode
u radu. U otvorenom kurikulumu odreuje se opa struktura nastavnog procesa, a nastavnik taj
proces produbljuje prema svom nahoenju.1 Kurikulumi za srednje strukovne kole su otvoreni
kurikulumi primjereni visoko obrazovnim nastavnicima koji su sposobni iskazati svoju kreativ-
nost i strunost u svakodnevnom radu i koji su spremni na cjeloivotno obrazovanje.
Nact kurikuluma u novom konceptualnom okviru, te prvu i drugu jedinicu ishoda uenja u
cjelini (Prvo i drugo povijesno razdoblje: od lovca i skupljaa plodova do stanovnika grada
te uspon i pad staroga svijeta) izradila je Marijana Marinovi, via savjetnica u Agenciji za
odgoj i obrazovanje. Treu jedinicu ishoda uenja (Tree povijesno razdoblje: srednjovjekovne
civilizacije) izradio je Miroslav ai, profesor povijesti, nastavnik savjetnik i autor udbenika
za srednje strukovne kole. etvrtu jedinicu ishoda uenja (etvrto povijesno razdoblje: temelji
modernog svijeta) izradili su sveuilini profesor eljko Holjevac i Miroslav ai. Petu jedinicu
ishoda uenja (Peto povijesno razdoblje: doba graanskih revolucija) u cijelosti je izradio eljko
Holjevac. estu jedinicu ishoda uenja (esto povijesno razdoblje: dvadeseto stoljee) izradili
1 Ivo Rendi Mioevi, Uenik istraitelj prolosti, Novi smjerovi u nastavi povijesti, str. 53, kolska knji-
ga, Zagreb, 2000.
su Mladen Stoji, profesor povijesti i nastavnik mentor u srednjoj strukovnoj koli, i Marijana
Marinovi.
Napomena:
Jedinica ishoda uenja nov je pojam to ga uvodi HKO, a povezan je s odreivanjem obujma i ve-
liine kvalifikacije, te se odnosi na skup ishoda uenja koji su povezani s odreenim vjetinama
potrebnim za postizanje odreene kvalifikacije. Kada govorimo o opeobrazovnim predmetima
kao to je npr. povijest, radi se o podrujima u kojima se razvijaju odreene vjetine prema pret-
hodno usvojenoj podjeli. est povijesnih razdoblja dakle su ekvivalent jedinicama ishoda uenja.
1. Prva jedinica ishoda uenja: od lovca i skupljaa do stanovnika grada

(od pojave ovjeka do 1200. godine prije Krista)
Nastajanje najstarije ljudske kulture, njezino irenje i razvijanje zbivalo se u ledeno doba. Radi
boljeg razumijevanja kulture i naina ivota ljudi ledenog doba treba poznavati ta zbivanja. Go-
lemi ledenjaci pokrivali su treinu cjelokupne kopnene povrine Zemlje. Goleme ledene mase
vezivale su znatan dio vode na povrini Zemlje. Na taj su nain bile slobodne kopnene veze koje
su danas pod vodom, to je bilo od velikog znaenja za rasprostiranje ovjeanstva ledenog doba.
Tijek pojedinih epoha ledenog doba nije bio ravnomjeran, ve je unutar njih bilo kolebanja, koja
su dovodila do neprekidnog pomicanja granice leda. U tijesnoj vezi s klimatskim promjenama na
Zemlji dolazilo je u pojedinim predjelima na Zemlji i do promjena biljnog i ivotinjskog svijeta.
ovjek ranog ledenog doba najradije je birao june predjele za ivot jer su oni bili blii ekvatoru,
ali krajem ledenog doba on je ve bio naselio cijelu Afriku, junu i zapadnu Europu, prednju
Aziju, Indiju, istonu Aziju, Kinu i Indoneziju (Java). Na temelju materijalnih nalaza moemo
zakljuiti o nainu ivota ljudi ledenog doba. Svakodnevne potrebe za hranom ovjek je zadovo-
ljavao skupljanjem bobica, plodova i biljaka, a i lovom (lovci divljai), te ribolovom. ovjek ivi
u peini, jednostavnoj sjenici, kolibama i zemunicama.
Prije otprilike 10 000 godina ledeno se doba bliilo svome kraju. Ledenjaci se povlae i kopno
se oslobaa. Morska se razina podigla i preplavila iroka, prije prohodna obalna podruja. U
tisuljeima koja su slijedila ostali su u mnogim predjelima Zemlje i dalje stari oblici dobivanja
hrane i naina ivota. Ipak na jednom malenom podruju, na Bliskom Istoku, klijalo je neto
novo to je unutar vrlo kratkog vremenskog razdoblja usmjerilo razvoj ovjeanstva na potpuno
nov put. Bio je to prijelaz na ratarstvo i stoarstvo, tzv. neolitska revolucija. Ratari su zauzimali
zemljite uz tokove velikih rijeka, a stoari panjake u stepama i brdima. Od tog trenutka naglo je
napredovao put ovjeanstva na tehnikom, duhovnom i kulturnom podruju. Trebalo je vie od
pola milijuna godina dok je ovjek mogao izvesti taj revolucionarni korak, ali je od tada do slje-
deeg koraka, do stvaranja prvih visokih kultura i do pronalaska pisma, trebalo svega etiri tisue
godina. Samo je jo daljnjih pet tisua godina trebalo do stvaranja nae suvremene civilizacije.
Unutar nepunih 10 000 godina ovjek je uspio tako izmijeniti lice Zemlje da danas kultivirano
tlo zauzima prostrana podruja, dok se prirodna podruja sve vie smanjuju. U potrazi za kame-
nom ovjek je ve u VI. tisuljeu prije Krista u jugozapadnoj Aziji pronaao bakar, ali o pravom
razvoju obrade metala moe se govoriti tek poetkom IV. tisuljea prije Krista. Tada zapoinje
metalno doba. Njegov je poetak regionalno vrlo razliit. Zbog svoje mekoe bakrena su se orua
lako lomila, pa je ovjek bio prisiljen tragati za novim metalom. Mijeanjem bakra s kositrom
dobivena je vra legura bronca, koja je potisnula bakar te se najee rabila za izradu orua,
oruja, posua i ostalih predmeta. Do oko 1200. godine prije Krista svladan je proces dobivanja i
obrade eljeza, pa se njegova uporaba poela naglo iriti, te je uvelike promijenila nain ivota i
ratovanja u mnogim dijelovima svijeta. Meutim, nisu se svi dijelovi Zemlje ravnomjerno mije-
njali. U mnogim dijelovima svijeta ljudi nisu znali proizvoditi ni upotrebljavati eljezo. Stanov-
nici Indonezije, Polinezije, sjeveroistone Azije i Amerike, iako bogate eljeznom rudaom, do
velikih geografskih otkria nisu znali kako se eljezo dobiva i prerauje. Jo i danas imamo ljudi
na Zemlji koji ive poput lovaca i skupljaa plodova u ledeno doba, a u njihovoj neposrednoj
blizini postoje tehniki visokorazvijene kulture.
Budui da e se u ovom povijesnom razdoblju prvi put govori o civilizacijama kao kontrastu i-
vota paleolitskog i neolitskog ovjeka i njihovoj kulturi te da e se pojmovi kultura i civilizacija
neprestano koristiti i u povijesnim razdobljima koja slijede, te pojmove treba jasno definirati.
Najprikladniji i ujedno najuoljiviji kriterij za pojam civilizacije jest poznavanje pisma i urbani-
zirano drutvo tzv. urbana revolucija. Pisanje nije samo nov instrument za prenoenje ljudskih
iskustava i prikupljanje znanja, nego je ono i pokazatelj nove socijalno-ekonomske strukture
grada. Grad je zajednica ljudi sastavljena od sveenika, profesionalnih upravljaa, inovni-
ka, obrtnika i trgovaca, te poljodjelaca i ribara koji ive u neposrednoj blizini grada. Ljudi se u
gradu podvrgavaju disciplini i specijaliziraju u poslu, a pojedinci se slue razliitim povoljnim
prilikama koje im prua ivot u gradu da se obrazuju i bave umjetnou. Znanost je u rano doba
civilizacije bila tek u povojima ovjeka jo nisu zanimale duhovne spekulacije i teorije, ali on
je shvaao umjetnost ivljenja i vjeto i inteligentno je iskoritavao prilike za dobar ivot koji mu
je pruala priroda.
Valja imati na umu da civilizacija ne podrazumijeva povijest samo jednog naroda, ve zajedniki
napor koji su ulagali razliiti narodi u stvaranje i promjene u svijetu, jer nijedan narod nije nika-
da ivio sam za sebe. Rat, trgovina ili seobe razliitih naroda oduvijek su stapali razliite elemen-
te njihovih kultura u neto novo i vrijedno. Dakle, civilizacije su skupine kulturnih obiljeja,
pa ih povjesniar vidi kao orkestar posebnih povijesti jezika, knjievnosti, znanosti, umjetnosti,
prava, ustanova, osjeaja, tehnika, obiaja, praznovjerja, vjerovanja i religija. Civilizacije i kul-
ture meusobno dolaze u doticaj, odbijaju se ili prihvaaju. Upravo su te mijene, doticaji i razlike
vani i mi ih tako opisujemo.
Tijek prouavanja
1. Poinjemo od zajednike povijesti svijeta u najstarijem prapovijesnom razdoblju u kojemu
se postupno naseljavaju pojedini kontinenti i na kojima se iri nomadski i sjedilaki nain
ivota.
2. Zatim prouavamo oblike kultura i organizacije gospodarskog i drutvenog ivota, tehnika
rjeenja do kojih se dolo u paleolitiku i neolitiku, ime su poloeni temelji za stvaranje
prvih civilizacija.
3. Slijedi pojava gradova i prvih civilizacija koje oblikuju sloenu sliku svijeta, nasuprot go-
tovo nepromjenjivom stanju u prapovijesnom razdoblju. Uenici trebaju upoznati prirodu
ranih civilizacija kao poseban nain organizacije drutva i povijesni fenomen podloan pro-
mjeni i propadanju.
4. U ovom razdoblju javlja se veina temeljnih otkria, izuma, institucija i tehnologija; stoga
ih uenici trebaju upoznati, jer e sve kasnije civilizacije i kulture biti izgraene na tim
postignuima.
5. U tom razdoblju upoznajemo se s korijenima najranijih susreta i razmjene izmeu pojedinih
drutava. Naime, rane civilizacije nisu bile same sebi dovoljne, ve su se razvijale djelomi-
no i kao rezultat dinamikih interakcija i razmjene ideja i proizvoda.
6. Prapovijesno doba i pojava ranih civilizacija vani su jer se tako upoznajemo s temeljnim
pitanjima svih povijesnih razdoblja, a to su:
a) utjecaj okolia na ivot ljudi i mogunosti i ogranienja ljudskog utjecaja na okoli;
b) zato pojedina drutva prihvaaju, modificiraju ili odbacuju inovacije;
c) raznolikost drutvenih i kulturnih putova kojima razliita drutva mogu poi;
d) kao i razliite brzine drutvenih i kulturalnih promjena u pojedinim dijelovima svijeta
tijekom vremena.
Sintezom navedenih pitanja kroz est povijesnih razdoblja odgovaramo i na pitanje otkuda
tolike razlike u razvoju ljudskih drutava danas u svijetu.
1.1. Prva programska razina sloenosti (minimalna)2

(etverogodinja strukovna srednja kola: dvije godine uenja prva godina 2/70; druga godina
1/35 = inaica B; dvije godine uenja prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inaica C; trogo-
dinja strukovna srednja kola: jedna godina uenja 2/70).
2 U tablicama koje slijede ova prva programska razina oznaena je brojem 2. Treba rei zato brojem 2. Hr-
vatski kvalifikacijski okvir predvia zanimanja za koja se uenici koluju samo dvije godine. Programska
razina kurikuluma pojedinih predmeta za ta zanimanja oznaena je brojem 1. U nastavnom planu za
dvogodinja zanimanja nema predmeta povijest, pa prema tome nema ni razine 1. Hrvatski kvalifikacij-
ski okvir takoer predvia i jedno zanimanje (medicinska sestra) za koje se uenici koluju pet godina.
Nastavni plan predvia u tom zanimanju dvije godine uenja povijesti i programska razina za ovo zani-
manje u predmetu povijest oznaena je brojem 3, odnosno kao srednja programska razina.
Nastavne cjeline (moduli)

1. Najranije ovjeanstvo i prve kulture na prostoru dananje Hrvatske
a) ivot paleolitskog lovca i skupljaa krapinski praovjek
b) Neolitska revolucija nagli napredak ovjeanstva
2. Metalno doba
a) Vuedolska kultura sjedilaki ivot i metalurgija
b) Metalno doba i nastanak prvih poznatih naroda
c) Prostor dananje Hrvatske u prapovijesno doba kulturne grupe na Jadranu i nalazita
Ishodi uenja
1. Ciljevi i ishodi uenja na opoj razini
(objavljeno u slubenom dokumentu)
Naziv Od lovca i skupljaa do stanovnika grada

Razina 2
Obujam 0,5 1
Cilj jedinice ishoda Uenik e biti sposoban objasniti bioloke i kulturne procese na prostoru Hrvatske
uenja i ire koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i
organizacije drutvenog ivota.
Ishodi uenja 1. Opisati ivot lovca i skupljaa plodova starijeg kamenog doba.
2. Raspraviti promjene koje je izazvao prijelaz na ratarstvo i stoarstvo.
3. Objasniti kulturne grupe u prapovijesno doba i njihove karakteristike.
4. Identificirati podrijetlo, prostor i obiljeja najstarijih stanovnika u metalno doba.
5. Usporediti svakodnevni ivot ljudi na odreenoj lokaciji u razliitom vremenu.
Uvjeti u kojima se etverogodinja strukovna srednja kola i trogodinja strukovna srednja kola dvije
stjeu kompetencije godine uenja 1/35 i 1/35; te 2/70 i 1/35 i jedna godina uenja 2/70.
2. Ciljevi i ishodi uenja na srednjoj razini

(izrauje ih nastavnik u tematskim pripremama)

Razina 2
Obujam 0,51
Cilj modula jedinice Uenik e biti sposoban objasniti bioloke i kulturne procese na prostoru Hrvatske
ishoda uenja i ire koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i
organizacije drutvenog ivota.
Ishodi uenja 1. Opisati pojavu prvih praljudi i nain ivota lovako-skupljake zajednice na pro-
storu dananje Hrvatske u irem kulturnom kontekstu.
2. Objasniti kako su lovako-skupljake zajednice na razliitim prostorima dananje
Hrvatske, regije i Europe kreativno reagirale na svoje prirodno okruenje.
3. Objasniti pojam neolitska revolucija i pojavu seoskih i gradskih naselja.
4. Raspraviti promjene u tehnologiji, drutvenoj organizaciji i kulturni ivot u zemljo-
radnikim zajednicama na primjeru kulturne grupe u jadranskoj zoni.
5. Identificirati migracijske pokrete u jadranskom, panonskom i balkanskom prostoru
u sklopu velike indoeuropske seobe potkraj 1. i poetkom 2. tisuljea pr. Kr.
6. Usporediti svakodnevni ivot ljudi na podruju koje su naseljavali Liburni s podru-
jem vuedolske kulture.
7. Usporediti razvoj kultura metalnog doba na podruju dananje Hrvatske i njezina

ireg okruenja s kulturama na Starom istoku.
8. Raspraviti dvije teorije o podrijetlu prapovijesnih kultura na prostoru Hrvatske i
u njezinu irem okruenju: teoriju o stranom podrijetlu i teoriju o autohtonom
podrijetlu.
3. Mogui ishodi uenja u pripremi za nastavnu jedinicu

(izrauje ih nastavnik)3

Razina 2
Obujam 0,51
Cilj nastavne jedi- Uenik e biti sposoban interpretirati ivot paleolitskog lovca i skupljaa na primjeru
nice ivota krapinskog praovjeka.
Ishodi uenja 1. Ucrtati na slijepi zemljovid paleolitska nalazita praljudi u svijetu i na podruju
(57) dananje Hrvatske koristei se predloenim tekstom.
2. Odrediti odlike neandertalca uz pomo slike i teksta iz knjige ivot neandertalca
Ivora Karavania.
3. Opisati nain prehrane i pribavljanja hrane neandertalca koristei se geografskim
kartama s prikazom vegetacije Europe tijekom ledenog doba.
4. Objasniti kamene, kotane i drvene rukotvorine neandertalca uz pomo slika.
5. Objasniti nain na koji su lovci i skupljai vjerojatno komunicirali, pamtili prole
dogaaje i osobe i izraavali svoju duhovnost, nakon itanja povijesnih prikaza.
6. Napisati uz pomo priloenih opisa kratak esej iji je naslov: Kako nam arheolozi,
geolozi, biolozi i antropolozi pomau shvatiti pojavu i ivot neandertalca?
Temeljna povijesna znanja (standard 1 za prvu programsku razinu sloenosti)

1. Poznavanje najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba
2. Poznavanje temeljnih povijesnih pojmova i procesa.
1. Temeljni pojmovi
Praljudi, neandertalci, Homo sapiens, kameno, kotano i metalno orue i oruje, kameno doba,
metalno doba, neolitska revolucija, rad i podjela rada (zemljoradnici, stoari, obrtnici i trgovci),
migracije, horda, rod, etnika zajednica, narod, selo i grad, privatno vlasnitvo, teritorijalna za-
jednica, drava, animizam, i totemizam, religija, kultura i civilizacija.
2. Najvanije injenice, datumi i povijesne osobe
a) Vremensko trajanje pojedinih razdoblja unutar iroko definirane povijesne ere poput kame-
nog doba, neolitika, metalnog doba, ranih civilizacija i prvih drava.
b) Najvaniji prapovijesni lokaliteti: Neandertal, Hunjakovo brdo, Vuedol, Nin, Hvar i Danilo.
c) Najpoznatije etnike skupine u prapovijesno doba: Iliri, Liburni i Histri.
3 U jedininoj pripremi ogledaju se nastavnikova kreativnost i kompetencija. Nastavnik ima punu slobodu
rasporediti pet vjetina unutar zadanih tema, odabrati oblike i metode rada te nastavne materijale. Na-
stavnik treba dovesti uenika u situaciju da pet vjetina moe koristiti u samostalnom radu kod kue ili
iskazati vjetinu u pismenom zadatku.
d) Najznaajniji dogaaji u ivotu ljudi u prapovijesno doba: ovladavanje vatrom i razvoj

artikuliranog govora, poeci stvaranja kulture, ratarstvo, stoarstvo, otkrie metala, trajna
naselja (selo i grad).
e) Najznaajniji izumi u prapovijesno doba: prva orua kao to su kamene sjekire, luk i strije-
la, lonarsko kolo i izrada keramike, motika i drveni plug, pletenje i tkanje, izgradnja kua
od ilovae i kamena.
f) Religija osnovni pojmovi: kult lubanje, kult medvjeda, kanibalizam, kult mrtvih, totemi-
zam i animizam.
1.2. Druga programska razina sloenosti (srednja)

(etverogodinja strukovna srednja kola: dvije godine uenja 70 sati u svakoj godini prva
godina 2/70; druga godina 2/70 = inaica A; tri godine uenja prva godina 2/70, druga godina
2/70 i trea godina 2/70).

1. Kultura i nain ivota prvih ljudi ledenog doba
a) Pojava i razvoj prvih ljudi
b) Materijalna kultura i nain ivota
c) Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti
2. Neolitska i urbana revolucija
a) Nagli napredak ovjeanstva u doba neolitika
b) Kulturne grupe i nastanak prvih naroda
c) Od stanovnika sela do stanovnika grada
3. Pojava pisma i nastanak prvih drava i civilizacija
a) Stari istok
b) Pismo izum od neprocjenjive vanosti
c) Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija
4. Dananji hrvatski prostor u prapovijesno doba
a) ivot paleolitskog lovca krapinski praovjek
b) Vuedolska kultura sjedilaki ivot i metalurgija
c) Iliri i njihova kultura
Ishodi uenja

Razina 3
Obujam 1,5
Cilj jedinice ishoda Uenik e biti sposoban razumjeti bioloke i kulturne procese u svijetu, Europi i na
uenja prostoru dananje Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica,
prvih oblika kulture i organizacije drutvenog ivota.
Ishodi uenja 1. Opisati svakodnevni ivot paleolitskog lovca i skupljaa plodova.
2. Preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i tehnologiju.
3. Objasniti kulturne grupe na prostoru dananje Hrvatske u prapovijesno doba i
njihove karakteristike.
4. Identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih civilizacija i prvih
gradova.
5. Razmotriti graditeljska, umjetnika i znanstvena dostignua ranih civilizacija.

6. Usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politiki, drutveni i kulturni ivot ljudi.
7. Razlikovati povijesne procese na dananjem hrvatskom prostoru s onima u Euro
aziji do kraja 2. tisuljea prije Krista.
Uvjeti u kojima se etverogodinja strukovna srednja kola dvije godine uenja: prva godina 2/70 i
stjeu kompetencije druga godina 2/70 = inaica A; tri godine uenja prva godina 2/70, druga godina

Razina 3
Obujam 1,5
Cilj modula jedinice Uenik e biti sposoban razumjeti bioloke i kulturne procese u svijetu, Europi i na
ishoda uenja prostoru dananje Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica,
prvih oblika kulture i organizacije drutvenog ivota.
Ishodi uenja 1. Interpretirati podatke o vremenu, podrujima i uvjetima pojave prvih ljudskih
zajednica (svijet Europa Hrvatska).
2. Opisati nain izrade i vrste kamenog orua i oruja, glavno zanimanje, nastambe i
drutvenu skupinu najstarijih lovako-skupljakih zajednica.
3. Objasniti nain na koji su lovci i skupljai vjerojatno izraavali svoja religijska
vjerovanja i svoje osjeaje putem umjetnikih prikaza.
4. Identificirati procese koji su doveli do pojave zemljoradnikih i stoarskih drutava
u pojedinim dijelovima svijeta (svijet Europa Hrvatska).
5. Opisati otkria i izume, izradu kamenog i metalnog orua i oruja, prva seoska i
gradska naselja, te podjelu rada i ivota u njima (svijet Europa Hrvatska).
6. Objasniti kulturne grupe na prostoru dananje Hrvatske u prapovijesno doba i
njihove karakteristike.
7. Analizirati kako su se irila agrarna drutva i kako su i kada nastajali prvi gradovi i
drave na Starom istoku.
8. Objasniti znanstvena dostignua ranih civilizacija, prva pisma i njihov utjecaj na
politiki, drutveni i kulturni ivot ljudi.
9. Identificirati temeljna graditeljska i umjetnika dostignua ranih civilizacija.
10. Usporediti ivot ljudi na dananjem hrvatskom prostoru i oko njega na primjeru
Vuedolske kulture s istodobnim procesima u Euroaziji.
11. Opisati proces nastanka najstarijih etnikih skupina koje svrstavamo u ilirsku
zajednicu na prostoru dananje Hrvatske i u njezinom okruenju.

(izrauje ih nastavnik)

Razina 3
Obujam 1,5
Cilj nastavne jedi- Uenik e objasniti pojavu, lokacije i nain ivota paleolitskog lovca i skupljaa plodo-
nice va te njihovu materijalnu kulturu.
Ishodi uenja 1. Identificirati imbenike koji su odreene geografske lokacije nainili prikladnim
(57) za naseljavanje lovaca i skupljaa plodova sluei se povijesnim i geografskim
zemljovidima, slikama i podatcima u udbeniku.
2. Ralaniti na koji nam nain znanstvenici, arheolozi, geolozi, paleontolozi i
antropolozi koji rade u zajednikom timu i istrauju razvoj praljudi na tlu Hrvat-
ske, pomau razumjeti najstariju povijest ovjeanstva pomaui se priloenim
slikama i tekstom.
3. Objasniti tehnike izrade orua i oruja i prve nastambe koristei slikovni materijal.
4. Prikazati jedan dan u ivotu ene ili mukarca u lovako-skupljakoj zajednici
sluei se slikovnim i tekstualnim materijalom u udbeniku.
5. Zakljuiti o moguem drutvenom i kulturalnom znaenju slikarija iz pilja Altami-
ra i Lascaux u eseju pod naslovom: Moemo li na temelju slikovnih izvora zakljuiti o
postojanju vjerskih uvjerenja kod prvih ljudi?
6. Objasniti uz pomo postavljenih tvrdnji zato su prvi praljudi bili nomadi i sku-
pljai plodova, kako su meusobno komunicirali i jesu li imali pamenje o prolim
dogaajima.
7. Opisati stanita, rukotvorine, nain ivota te duhovnost i simboliku Krapinskog
praovjeka koristei se slikama i dijelovima teksta iz knjige ivot Neandertalca
Ivora Karavania.
Temeljna povijesna znanja (standard 1 za drugu programsku razinu sloenosti)

1. Temeljni pojmovi
Praljudi, neandertalci, Homo sapiens, kameno, kotano i metalno orue i oruje, kameno doba,
metalno doba, rad i podjela rada (zemljoradnici, stoari, obrtnici i trgovci), horda, rod, etni-
ka zajednica, narod, neolitska revolucija, plodni polumjesec, selo i grad, privatno vlasnitvo,
teritorijalna zajednica, drutveni slojevi, socijalna nejednakost, kultura, migracije, Semiti i In-
doeuropljani, drava, religija, animizam i totemizam, civilizacija, Stari istok, irigacijski sustav,
teokratska drava, despotska monarhija, kaste, plemstvo, sveenstvo, kultura gradova, zigurati,
skulpture, piramide, sfinge i hramovi.
a) Vremensko trajanje pojedinih razdoblja unutsar iroko definirane povijesne ere poput ka-
menog doba, neolitika, metalnog doba, ranih civilizacija i prvih drava.
b) Najvaniji prapovijesni lokatiteti: Altamira i Lascaux, Neandertal, Stonehenge, Hunjako-
vo brdo, Vina, Vuedol, Hvar, Danilo i Butmir.
c) Najpoznatije etnike skupine u prapovijesno doba: Iliri, Panonci, Traani i Kelti.
d) Najznaajniji dogaaji u ivotu ljudi u prapovijesno doba: ovladavanje vatrom i razvoj ar-
tikuliranog govora, poeci stvaranja kulture, otkrie metala.
e) Najznaajniji izumi u prapovijesno doba: prva orua kao to su kamene sjekire, luk i strije-
la, lonarsko kolo i izrada keramike, motika i drveni plug, pletenje i tkanje, izgradnja kua
od ilovae i kamena.
f) Najznaajnije drave i narodi na Starom istoku: sumeranski gradovi-drave, Harappa i
Mohenjo Daro, Kineska Drava, Akadsko Carstvo, Babilonsko Carstvo, Egipatska Drava,
Hetitsko Carstvo; Sumerani, Akaani, Babilonci, Egipani, Hetiti, Dravidi, Indijci i Kinezi.
g) Najznaajnija dostignua naroda Starog istoka: izgradnja irigacijskog sistema i natapanje,
kota, usavreni plug s kotaima, transportna i bojna kola, kolske ceste, splavi, amci i bro-
dovi, potanska sluba, strukovni cehovi i njihove radionice, klesarstvo, proizvodnja stakla,
karavanski putovi, metalni novac, uvoenje dravnih pristojbi (carine, cestarine, luke i
kanalske pristojbe), veletrgovina i sajmita. Dostignua na podruju organizacije drutva:

dravni aparat i administracija, zakoni (Hamurabijev zakonik).
h) Prva pisma: slikovno pismo, pojmovno pismo, slogovno i alfabetsko glasovno pismo.
i) Religija osnovni pojmovi: politeizam, monoteizam, mitovi, mitologija i sveenstvo.
1.3. Sposobnost povijesnog miljenja

(standard 2 za prvu i drugu programsku razinu sloenosti)
Standard 2 ukljuuje razvijanje pet vjetina, a svaka od njih ima indikatore (pokazatelje) postig
nua, i to:
1. Vjetina kronolokog miljenja
U srednjim strukovnim kolama uenici trebaju biti sposobni:
1. Izraunati vrijeme u milijunima, tisuljeima, stoljeima, desetljeima od vrstih toaka u
sistemu kalendara: pr. Krista (pr. Kr.) i poslije Krista (AD) i usporediti s vrstim tokama
drugih sustava kalendara poput rimskog (753. g. pr. Kr.), muslimanskog (622. g.) ili nekog
drugog.
2. Izraditi vieslojne usporedbene tablice na temelju raspoloivih podataka.
3. Odrediti vremenski slijed povijesnih dogaaja u iroko definiranim povijesnim erama, iz
nacionalne povijesti, povijesti Europe i svijeta.
4. Interpretirati podatke predoene u vremenskim lentama tako da se odredi kada su se prije-
lomni dogaaji zbivali i to se u isto vrijeme dogaalo na drugim mjestima.
5. Objasniti povijesni kontinuitet i promjenu na primjerima povijesnog razvoja i trajanja odre-
enog povijesnog procesa u iroko definiranom povijesnom razdoblju.
temelje.
2. Vjetina razumijevanja povijesne prie
1. Identificirati glavno pitanje povijesne prie koja se odnosi na svrhu, perspektivu ili stajali-
te iz kojega je izvedena.
2. Prikazati povijesne perspektive u literarnim i povijesnim priama uzevi u obzir ivote po-
jedinaca, usvojene vrednote i poglede unutar povijesnog konteksta (u vremenu i prostoru u
kojem su ivjeli, a ne iz dananje perspektive).
3. itati i interpretirati podatke na povijesnim i geografskim zemljovidima ukljuujui speci-
fine karakteristike prostora i vremena koje su utjecale na tijek dogaaja ondje gdje i kada
su se dogodili.
4. itati i interpretirati zemljopisne simbole, zemljopisna mjerila i indikatore smjerova kako
bi se odreeni povijesni dogaaji interpretirali na temelju geografskih svojstava i ambijenta
u kojim su se dogodili.
5. itati i interpretirati vizualne i brojane podatke predstavljene u statistikim tablicama, hi-
stogramima, dijagramima i lentama vremena.
6. itati i interpretirati vizualne podatke predstavljene na povijesnim fotografijama, slikama i
crteima.
3. Vjetina analize povijesnih dogaaja i njihova interpretacija
1. Utvrditi primarne i sekundarne izvore koje je koristio autor i formulirati analitika pitanja
s kojima se ispituje vjerodostojnost podataka i utvruju svrha i stajalita s kojih je pria
napisana u dokumentima i povijesnim priama.
2. Analizirati povijesne prie kako bi se utvrdile injenice koje je autor pruio i vrednovati
vjerodostojnost generalizacije ili interpretacije koju je autor predoio na temelju dokaza
koje je skupio.
3. Analizirati ili konstruirati uzrono-posljedinu analizu uzevi u obzir dva ili vie faktora
koji su pridonijeli povijesnom dogaaju.
4. Prepoznati povijesne zakljuke koji su podloni promjeni na temelju novootkrivenih izvora
i novih interpretacija.
5. Ocijeniti vanost pojedinca u povijesti i njegovih individualnih izbora i akcija.
6. Kritiki vrednovati predoene dokaze koji se temelje na primarnim i sekundarnim izvorima
i uoiti opasnost uspostavljanja analogije, ne uzimajui u obzir razliite uvjete odreenog
vremena i prostora.
4. Vjetina povijesnog istraivanja
1. Utvrditi kljuna pitanja o odreenim povijesnim dokumentima:
a) tko ih je nainio, kada, kako i zato;
b) to nam dokument govori o osobama koje su ga sastavile;
c) to trebamo jo pronai kako bismo mogli ispriali priu o dokumentu, ljudima i
dogaajima koji su s njima povezani.
2. Pronai odreene povijesne podatke koristei se razliitim primarnim i sekundarnim izvo-
rima (materijalni ostaci, slike, fotografije, filmovi, dokumenti, asopisi i knjige).
3. Nainiti izvjetaj o povijesnom kontekstu na temelju podataka iz povijesnih izvora (materi-
jalnih, pisanih i slikovnih).
4. Ispitati povijesne zakljuke kako bismo utvrdili iji glasovi nedostaju u prii i objasniti raz
loge njihova izostajanja.
5. Vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i donoenje odluka
1. Ispitati probleme s kojima su se ljudi u prolosti susretali i to analizom njihovih vrednota,
interesa, perspektiva i stajalita, zatim analizirati uinke njihovih izbora i odluka kao i
mogue opcije u tom vremenu i na tom mjestu. Npr. kako su pojedinci i drutva pobolja-
vala svoj ivot unapreivanjem orua, prilagoavanjem okoliu i prilagoavanjem okolia
svojim potrebama.
2. Identificirati vrijednosti i religijska uvjerenja osoba u razliitim kulturama i civilizacijama,
te procijeniti utjecaj prirode, gospodarstva i naina ivota, te dugorone i kratkorone po-
sljedice njihovih vjerovanja.
3. Razlikovati odgovarajue povijesne analogije od neodgovarajuih analogija i to kritikom
prosudbom paralela izmeu dananje situacije i one u prolosti.
4. Utvrditi doprinos pojedinih naroda razvoju drugih kultura i civilizacija, zatim analizirati
putove i granice irenja i meusobnog utjecaja pojedinih dostignua, te njihove posljedice
na ivot ovjeka.
1.4. Primjeri provjere i vrednovanja

(za minimalnu i srednju programsku razinu sloenosti)
1. Prikazati (crteom ili kratkim pisanim uratkom) svakodnevni ivot paleolitskog lovca i
skupljaa plodova. [Vjetina razumijevanja povijesne prie]
2. Navesti (uzevi u obzor uzrono-posljedine veze) promjene koje je izazvao prijelaz na ratar-
stvo i stoarstvo. [Vjetina analize povijesnih dogaaja i procesa, te njihova interpretacija]
3. Vrednovati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i tehnologiju komentirajui slje-
dea pitanja:
a) to znanstvenici razumijevaju pod izrazom neolitska revolucija?
b) Da li rije revolucija odgovara injenicama?
c) to rije neolitska znai u kontekstu vremena rane zemljoradnike djelatnosti? [Vjeti-
na analize povijesnih dogaaja i procesa, te njihova interpretacija]
4. Kreirati (na slijepom zemljovidu ili lenti vremena) prikaz kulturnih grupa na prostoru da-
nanje Hrvatske u prapovijesno doba te njihove temeljne karakteristike (koristei vizualne
simbole). [Vjetina kronolokog miljenja]
5. Imenovati (koristei se povijesnim i geografskim zemljovidom) najznaajnije kulturne grupe
u prapovijesno doba i njihove karakteristike. [Vjetina razumijevanja povijesne prie]
6. Nainiti pregled podrijetla, prostora i obiljeja najstarijih stanovnika u metalno doba. [Vje-
tina razumijevanja povijesne prie]
7. Nainiti tablicu vremenskog slijeda, prostora i karakteristika ranih civilizacija i prvih grado-
va. [Vjetina kronolokog miljenja]
8. Izraditi kartu graditeljskih, umjetnikih i znanstvenih dostignua ranih civilizacija. [Vjeti-
na analize vrijednosnih povijesnih tema i donoenje odluka]
9. Konstruirati usporedbenu tablicu prvih pisama i njihova utjecaja na politiki, drutveni i
kulturni ivot ljudi. [Vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i donoenje odluka]
10. Izdvojiti povijesne procese na dananjem hrvatskom prostoru od onih u Euroaziji do kraja
2. tisuljea prije Krista. [Vjetina analize povijesnih dogaaja i procesa te njihova inter-
pretacija]
11. Izraditi prikaz svakodnevnog ivota ljudi na odreenoj lokaciji u razliitom vremenu. [Vje-
tina povijesnog istraivanja]
Napomena:
Prva jedinica ishoda uenja nema treu maksimalnu programsku razinu. Dakle, nijedan kuri-
kulum povijesti za srednje strukovne kole nema prvu jedinicu ishoda uenja na maksimalnoj
razini, ve se ona nalazi iskljuivo u kurikulumima za gimnaziju.
1.5. Literatura
Braudel, Fernand, Civilizacije kroz povijest, Globus, Zagreb, 1990.
Cravetto, Enrico (urednik), Povijest knjiga I (Prapovijest i prve civilizacije), Europapress hol-
ding, Zagreb, 2007.
Dimitrijevi, Stojan i suradnici, Prapovijest, Naprijed, Zagreb, 1998.
Dimitrijevi, Stojan, Vuedolska kultura, Slavonica, Vinkovci, 1994.
Durman, Aleksandar (urednik), Stotinu hrvatskih arheolokih nalazita, Leksikografski zavod
Miroslava Krlee, Zagreb, 2006.
Durman, Aleksandar, Vuedol 3. tisuljee pr. Kr., Katolog izlobe, Zagreb, 2008.
Facchini, Fiorenzo, Stazama evolucije ovjeanstva, Kranska sadanjost, Zagreb, 1996.
Grupa autora, Velika ilustrirana povijest svijeta, knjige III, Otokar Kerovani, Rijeka, 1974.
Grupa autora, Povijest svijeta, Naprijed, Zagreb, 1990.
Grupa autora, Ilustrirana povijest svijeta, knjige IIII, (Pretpovijest, Mezopotamija i biblijske zem
lje, Stari egipat i antika Grka), Liber Novus, Zagreb, 2010.
Herak, Emil, Drevne seobe: Prapovijest i stari vijek, kolska knjiga, 2005.
Kale, Eduard, Uvod u znanost o kulturi, Pan liber, Osijek Zagreb Split, 2003.
Karavani, Ivor, ivot neandertalca, kolska knjiga, Zagreb, 2006.
Stipevi, Aleksandar, Iliri povijest, ivot, kultura, kolska knjiga, Zagreb, 1991.
Sui, Mate, Antiki grad na Jadranu, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2004.
Urani, Igor, Stari Egipat: povijest, knjievnost i umjetnost starih Egipana, kolska knjiga, Zagreb,
2002.
2. Druga jedinica ishoda uenja: uspon i pad staroga svijeta

(od 1200. godine prije Krista do 300. godine)
Ovo povijesno razdoblje opisuje kulturni, znanstveni, drutveni, gospodarski i politiki razvoj
ovjeanstva u kljunom razdoblju povijesti nakon to su se oblikovale prve civilizacije staroga
svijeta. Tu se govori o proimanju ideja, vrijednosti i tehnikih postupaka, te nainu proizvodnje
dobara potrebnih za ivot i organizacije drutava u pojedinim civilizacijskim krugovima diljem
svijeta. Vei dio tih tekovina batinili smo i nalaze se u uporabi i danas. Na taj nain uspostavlja
se osjeaj povezanosti, kontinuiteta i empatije prema razvoju cjelokupnog ovjeanstva.
Do oko 1200 g. pr. Krista urbane civilizacije koje su pokrivale uglavnom istonu hemisferu pro-
irile su se i na susjedna podruja izvan dolina velikih rijeka. Nova sredita urbanog ivota i
politike moi javljaju se i na podrujima mediteranskog bazena. Svjetska populacija je rasla,
meuregionalne trgovake veze su se irile, a trgovita i gradovi pojavljivali su se svagdje gdje su
prije bila zemljoradnika naselja ili nomadska boravita. Tehnologija izrade eljeza imala je sve
vei utjecaj na gospodarstvo i drutvo. Veze izmeu razliitih drutava, Europe, Azije i Afrike se
pojaavaju. Nekoliko civilizacija razvilo je institucije, misaone sustave i kulturalne stilove koji
e utjecati na susjedne narode i odrati se stoljeima. Multietnika carstva postaju vea nego ikad
prije, a dravna birokracija sve efikasnija u organiziranju i oporezivanju stanovnika u interesu
drave. Izgradnja carstava u tom razdoblju pojaala je ekonomsku i kulturalnu povezanost poje-
dinih regija. Pri kraju tog razdoblja, Rimsko Carstvo i Carstvo Han u Kini, obuhvatili su ogroman
dio hemisfere, a karavane i brodovi prevozili su robu od jednog kraja Euroazije do drugog.
U ovom razdoblju pojavile su se velike religije i svjetonazori: judaizam, hinduizam, budizam,
konfucijanizam, taoizam i kranstvo. Ovi sustavi vjerovanja bili su sposobni stabilizirati i obo-
gatiti ljudske odnose u veem dijelu svijeta. Svaka od tih religija objedinjavala je narode razlii-
tih politikih i etnikih identiteta i nudila plodne putove kulturalne razmjene izmeu pojedinih
regija Afrike, Europe i Azije. Istodobno u mediteranskom bazenu postavljeni su temelji druga-
ijeg ovjekova miljenja: procvala je grka misao i grka znanost, razvilo se rimsko pravo, pa
je tako stvorena osnova budueg europskog nasljea (stapanje idovske predaje, klasine grke
filozofije i kranske vizije ovjeka). To je ujedno i razdoblje u kojemu se po prvi put u povijesti
osjetila podvojenost izmeu Azije i Europe.
U ovom povijesnom razdoblju Grci i Rimljani ire svoju utjecaj, kulturu i vlast i na istonu obalu
Jadrana na kojoj starosjedioci Iliri razvijaju osobitu materijalnu kulturu, vjerovanja, simboliku i
umjetnost, a koja e u simbiozi s rimskim tradicijama i utjecajima imati kasnije snaan udio u
etnogenezi, kao i formiranju duhovne i materijalne kulture Hrvata. Naime, ilirska kultura, kao
ni sami Iliri nisu nestali s povijesne pozornice ni dolaskom Rimljana ni dolaskom Slavena. Oni
su nastavili ivjeti u nama, stanovnicima koji danas ivimo na tlu to su ga oni u prapovijesno
i povijesno doba nastanjivali. Grci i Rimljani stvaraju urbane centre uzdu itavog Mediterana,
ukljuujui i istonu obalu Jadrana od Transkog zaljeva do Boke Kotorske i Krfa, gdje se raz
vija bogata gradska kultura i tradicija. Ti su gradovi na istonoj obali Jadrana velikim dijelom
izrastali iz autohtonih ilirskih naselja, ali su se osnivali i novi gradovi. Ovi su gradovi u sreditu
povijesnog interesa i nastavnikova tumaenja.
Na razvoj pojedinih kultura i civilizacija mogu utjecati mnoga zbivanja i procesi. Nekoj drutve-
noj zajednici pruila se mogunost da stane na elo napretka; nekoj drugoj zajednici dogodilo se
da njezin razvoj bude priguen nepovoljnim imbenicima i dogaajima. Ti imbenici, dogaaji i
procesi esto proiruju, suavaju ili temeljito mijenjaju zone iz kojih zrai kultura, a zahvaaju i
kulturnu razmjenu meu zonama. Npr. spomenimo karakteristike i promjene prirodnog okolia
i klime to utjee na promjenu proizvodnje i gospodarstva, rasprostiranje razliitih poasti koje
unitavaju stanovnitvo, osvajaki ratovi i kolonijalni pothvati pojedinih naroda, promjenljivost
dravnih i drutvenih sustava kao i irenje novih religijskih i moralnih shvaanja. Na jednom se
mjestu nainio korak naprijed, da bi se na drugom uzmaknulo korak natrag. Nekom se narodu
moe dogoditi da ga tijek dogaaja uspava toliko da to stanje za njega postane kobno, ali mu isto
tako moe dati novu snagu da krene naprijed.
Dakle, nastavnik koji pouava povijest starih kultura i civilizacija treba imati na umu raznolikost
njihovih kulturnih perspektiva i odraza. Duhovna atmosfera i gospodarstvo daju povijesnim i
kulturalnim injenicama odreeno obiljeje i znaenje. Prema tome, stvarna povijest moe se
tumaiti samo uvaavajui raznolika stajalita u skladu s specifinostima brojnih civilizacija.
Cjelokupan razvoj opisanog povijesnog razdoblja prouavamo kroz razvoj pojedinanih regija i
drutava, kako su dolje prezentirani u navedenim modulima 14.
Tijek prouavanja
1. Civilizacije tog razdoblja stvorile su razliite institucije4 i utvrdile raznolike vrijednosti i
naine ivota koji su izdrali mnoga stoljea i koji utjeu na ivote ljudi sve do danas.
2. est vodeih religija i etikih sistema (judaizam, hinduizam, budizam, konfucijanizam, tao-
izam i kranstvo) koji su se pojavili u tom razdoblju duboko su povezani sa ivotom ovje-
ka, s knjievnou, umjetnou, moralom, odnosno s ovjekovim nazorom na svijet i ivot,
te ostaju u temeljima dananjih svjetonazora.
3. Afrika, Europa i Azija kretale su se zajedno u smjeru stvaranja jedinstvenog svijeta ljudske
razmjene kao rezultat trgovine, migracija, izgradnje carstava, misionarske aktivnosti i ire-
nja tehnologija i ideja. Ove interakcije imaju duboke posljedice za veinu civilizacija i svih
kasnijih razdoblja u svjetskoj povijesti.
4. To je bilo stvaralako razdoblje za mnoge temeljne institucije i ideje u povijesti svijeta kao
to je jedinstvena religija, monoteizam, administrativno upravljana drava, grad-drava, kao
i odnos izmeu tehnologije i drutvenih promjena.
5. Ovo povijesno razdoblje predstavlja bogatu prigodu da uenici uvjebavaju multiperspek-
tivnost kroz usporedbu carstava, religija, drutvenih sistema, umjetnikih stilova i drugih
vidova ljudske djelatnosti i promiljanja u prolosti, te tako otre svoje razumijevanje i vri-
jednosnu ocjenu razliitih ljudskih iskustava sve do danas.
6. Materijalna i duhovna kultura Ilira, te antiki gradovi na istonoj obali Jadrana s njihovom
bogatom tradicijom imale su kasnije znaajan udio u formiranju duhovne i materijalne kul-
ture Hrvata i drugih slavenskih naroda, te su dio kulturne batine kojom se Hrvatska ponosi
i koja je dio njezine kulturne svijesti i nacionalne povijesti.
7. Prouavanje Ilira i antikih gradova na Jadranu osniva se na dvije vrste izvora: na pisanim
tekstovima grkih i rimskih pisaca i na arheolokim nalazima. Velika uloga koju su imali
Iliri u sklopu Rimskog Carstva i injenica da je njihovim imenom nazvana vrlo znaajna
rimska provincija, razlogom su da se ime Ilir pojavljuje i kasnije u hrvatskoj srednjovjekov-
noj i novovjekovnoj povijesti, pa taj etnos zasluuje prouavanje.
2.1. Prva programska razina sloenosti (minimalna)5

(Trogodinja strukovna srednja kola: dvije godine uenja prva godina 1/35 i druga godina 1/35
= inaica C; jedna godina uenja 2/70).

1. Iliri
a) ivot i obiaji Ilira
b) Ilirska talasokracija
4 U drutvenim i humanistikim znanostima institucija je naziv za ui skup meusobno povezanih i re-

lativno trajnih drutvenih odnosa koji su regulirani ustaljenim drutvenim pravilima (obiajnim, mo-
ralnim, pravnim). Npr. u starom Egiptu: drutvena hijerarhija na ijem je vrhu faraon, slijede inovnici,
vojska, sveenstvo, aristokracija, pisari, obrtnici i trgovci, a na dnu su robovi.
5 Na minimalnoj razini (trogodinja strukovna srednja kola) pet vjetina se pouavaju na temama iz lokal-
ne, nacionalne i regionalne povijesti koje se stavljaju u europski kontekst i svjetsku perspektivu. Stoga
moduli druge jedinice ishoda uenja na minimalnoj razini pod nazivom Uspon i pad staroga svijeta
obuhvaaju gore spomenute teme.
2. Prostor Hrvatske u antiko doba

a) Grke kolonije na istonoj obali Jadrana
b) Rimljani na tlu dananje Hrvatske
c) irenje kranstva u rimsko doba
d) ivot ljudi i rimska kultura na prostoru nae zemlje
Ishodi uenja
Naziv Uspon i pad staroga svijeta

Razina 2
Obujam 0,51
Cilj jedinice ishoda Uenik e biti sposoban objasniti migracije, pojavu i izgradnju razliitih drava,
uenja religija, kultura, znanosti i trgovine na prostoru dananje Hrvatske i ire od kraja 2.
tisuljea prije Krista do 300. godine.
Ishodi uenja 1. Opisati ivot i obiaje ilirskih kulturnih grupa neposredno prije rimskih osvajanja.
2. Identificirati tijek i karakter ilirske talasokracije.
3. Razmotriti osnivanje grkih kolonija na istonoj obali Jadrana i njihove materijalne
ostatke.
4. Odrediti prostor i karakter rimskih provincija i gradova na prostoru dananje
Hrvatske.
5. Analizirati irenje kranstva na prostoru dananje Hrvatske u rimsko doba.
Uvjeti u kojima se Trogodinja strukovna srednja kola dvije godine uenja prva godina 1/35 i druga
stjeu kompetencije godina 1/35 = inaica C; trogodinja srednja strukovna kola: jedna godina uenja
2/70).


Razina 2
Obujam 0,5 1
Cilj modula jedinice Uenik e biti sposoban objasniti migracije, pojavu i izgradnju razliitih drava,
ishoda uenja religija, kultura, znanosti i trgovine na prostoru dananje Hrvatske i ire od kraja 2.
tisuljea prije Krista do 300. godine.
Ishodi uenja 1. Objasniti ime Ilir prema legendi i prema tumaenju znanstvenika te povezanost
imena s njihovim podrijetlom.
2. Komentirati podrijetlo Ilira prema razliitim teorijama.
3. Identificirati prostor pojedinih ilirskih plemena i njihovih susjeda ukljuujui i
najznaajnije arheoloke lokalitete.
4. Razluiti kretanja stanovnitva u euroazijskom bazenu i uzroke ratova izmeu
Grka i Ilira na istonoj obali Jadrana.
5. Razmotriti najznaajniji dogaaj u povijesti Jadrana osnivanje grkih kolonija
(vrijeme, prostor, dogaaji).
6. Analizirati posljedice grke kolonizacije za razvitak ilirske materijalnei duhovne
kulture, te razvoj gospodarstva i drutva.
7. Objasniti veliki susret Rimljana i Ilira te rimsku kolonizaciju i urbanizaciju. Iden-
tificirati prostor rimskih provincija i gradova na prostoru dananje Hrvatske, te
vrijeme njihova nastanka i trajanja.
8. Opisati irenje kranstva u Dalmaciji i Panoniji u prvim stoljeima nove ere i

ulogu vojnika u tom procesu.
9. Analizirati put krana od progona do dravne religije.
2/70).
3.Mogui ishodi uenja u pripremi za nastavnu jedinicu

Razina 2
Obujam 1,5
Cilj nastavne jedi- Uenik e biti sposoban interpretirati pojavu, karakter i posljedice ilirske talasokracije
nice na istonoj obali Jadrana.
Ishodi uenja 1. Identificirati povijesne izvore koji govore o Ilirskoj talasokraciji uz pomo priloe-
(57) nog teksta iz knjige Iliri.
2. Objasniti znaenje pomorskog puta kojim je od neolitika dalje prolazio istonom
obalom Jadrana te njegovu ulogu u ratovima izmeu Grka i Ilira, sluei se povije-
snim zemljovidom.
3. Ilustrirati dostignua u brodogradnji drevnih Liburna, sluei se tekstom, skicama
i slikama.
4. Objasniti pojavu i karakter ilirskog gusarstva na istonoj obali Jadrana, nakon
itanja povijesnog prikaza.
5. Procijeniti meusobni gospodarski i kulturni utjecaj izmeu Grka i Ilira u vrijeme
ilirske talasokracije, sluei se materijalima u radnoj mapi.
2/70).
Temeljna povijesna znanja (standard 1 za prvu programsku razinu sloenosti)

1. Temeljni pojmovi
Etnogeneza, talasokracija, kolonizacija, helenska kultura, helenistika kultura, rimska kultura,
drava, provincija, romanizacija
V. stoljee pr. Kr. ilirska drava (Ardijejci), prve grke kolonije na istonoj obali Jadrana; IV. sto-
ljee pr. Kr. Kelti su se doselili na prostor dananje Hrvatske, Issa i Pharos postaju samostalni
gradovi-drave; III. stoljee pr. Kr. daljnja grka kononizacija; Tragurion i Epetion, Teuta i rat s
Rimljanima; II. stoljee pr. Kr. Rimljani osvajaju podruje Histra i Liburna; 148. pr. Kr. Rimlja-
ni osvajaju Makedoniju; 146. pr. Kr. Rimljani osvajaju Grku; I. stoljee dalmatsko-panonski
ustanak, osnivanje rimskih provincija Ilirika, Panonije i Dalmacije i pojava kranstva.
a) Vremensko trajanje: od oko 1200. godine pr. Krista do oko 300. godine.
b) Najvaniji arheoloki lokaliteti: Lumbarda, Narona, Issa, Pharos, Tragurion i Epetion, Pola,
Salona, Jadera, Epidaurum, Siscia, Mursa, Cibale i Sirmium.
c) Najpoznatije etnike skupine i narodi: Histri, Liburni, Japodi, Dalmati, Ardijejci, Panoni,
Kelti, Dardanci, Daani, Makedonci, Grci i Rimljani.
d) Najznaajniji dogaaji u ivotu ljudi: nastanak grkih i rimskih gradova na prostoru da-
nanje Hrvatske, organizacija vojske i drave, razmjena radnih iskustava i alata iz razliitih
podruja djelatnosti (zemljoradnja, stoarstvo, vinogradarstvo, metalurgija, brodogradnja,
graditeljstvo, klesarstvo), drutveno raslojavanje, irenje grke i rimske kulture na prostoru
dananje Hrvatske.
e) Najznaajniji izumi: gradnja cesta, vodovod, novac i robno-novano gospodarstvo, rudnici,
umjetniki obrti, brodovi liburnska laa.
f) Religija osnovni pojmovi: podjela religije na politeizam, henoteizam, monoteizam, mit i
mitologija, kranstvo i Crkva.

etverogodinja strukovna srednja kola: dvije godine uenja prva godina 2/70, druga godina
uenja 2/70 = inaica A; dvije godine uenja prva godina uenja 2/70; druga godina uenja 1/35
= inaica B.

1. Prijelomna vremena inovacije i velika seoba
a) Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u jugozapadnoj Aziji
b) Uspon i pad starih i novih drava
c) Pojava judaizma i idovska drava
2. Pojava i razvoj egejske civilizacije
a) Vladavina aristokracije i demokracija u grkim polisima
b) Grka i Stari istok izmeu Aleksandra i Rimljana
c) Najpoznatije religije staroga svijeta
d) Helenska i helenistika kultura
3. Doba velikih carstava
a) Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom
b) Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno naslijee
c) Indija i Kina
4. Susreti i proimanja istonog Jadrana i Sredozemlja
a) Od autohtonog ilirskog sela do autohtonog grada
b) Grki i rimski gradovi na istonoj obali Jadrana
c) Nain ivota i arhitektura rimskog grada na istonoj obali Jadrana
Inaica B:
1. Iliri6
a) ivot i obiaji Ilira
b) Ilirska talasokracija
2. Prostor Hrvatske u antiko doba7
a) Grke kolonije na istonoj obali Jadrana
b) Rimljani na tlu dananje Hrvatske
c) irenje kranstva u rimsko doba
d) ivot ljudi i rimska kultura na prostoru nae zemlje
6 Modul 1 razraen u minimalnoj, prvoj programskoj razini, ali je uao i u kurikulum za nautiare jer se
radi o pomorskom zanimanju.
7 Modul 2 kao dodatak razrauju nastavnici sami s tim da ishodi uenja razvijaju odreenu vjetinu veza-
nu uz sadraje pomorstva na prostoru Jadrana.
3. Pojava pisma i nastanak prvih drava i civilizacija8

a) Stari istok drave, narodi i dostignua
b) Pismo, graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija
Ishodi uenja

Razina 3
Obujam 1,5
Cilj jedinice ishoda Uenik e biti sposoban razumjeti migracije, pojavu i izgradnju razliitih drava, reli-
uenja gija, kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru dananje Hrvatske od
kraja 2. tisuljea prije Krista do 300. godine.
Ishodi uenja 1. Objasniti obiljeja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj drava do kraja 1. tisu
ljea prije Krista.
2. Izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i dravama.
3. Raspraviti o velikim religijama i svjetonazorima koji su obiljeili stari svijet.
4. Ispitati najznaajnija postignua helenske i helenistike kulture.
5. Objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskim vlau.
6. Analizirati pojavu kranstva i rimsko pravo kao osnove budueg europskog
nasljea.
7. Usporediti irenje grkog i rimskog utjecaja na prostor dananje Hrvatske.
Uvjeti u kojima se etverogodinja strukovna srednja kola: dvije godine uenja prva godina 2/70,
stjeu kompetencije druga godina uenja 2/70 = inaica A; dvije godine uenja prva godina uenja
2/70; druga godina uenja 1/35 = inaica B.


Razina 3
Obujam 1,5
Cilj modula jedinice Uenik e biti sposoban razumjeti migracije, pojavu i izgradnju razliitih drava, reli-
ishoda uenja gija, kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru dananje Hrvatske od
kraja 2. tisuljea prije Krista do 300. godine.
Ishodi uenja 1. Razlikovati dvije najvanije i najbrojnije skupine naroda, njihovo podrijetlo i jezik,
koje su, uz Sumerane, Dravide i Kineze, imale najvei utjecaj u povijesti staroga
svijeta.
2. Objasniti utjecaj nomadskih naroda na razvoj drava u jugoistonoj Aziji i Sredo-
zemlju do poetka kranske ere.
3. Nainiti kartu trgovakih putova (kopnenih i vodenih) i razmjene proizvoda i kul-
turnih dobara izmeu pojedinih naroda u razliitim fazama razvoja starog svijeta.
4. Analizirati drutveno i dravno ureenje te oblik vladavine u najznaajnijim dra-
vama starog svijeta u razliitim razdobljima.
5. Ocijeniti vanost pojedinih pisma koja su koristili narodi staroga svijeta.
6. Ocijeniti vanost pojedinih pisma koja su koristili narodi staroga svijeta.
8 Modul 3 kao dodatak razrauju nastavnici sami s tim da ishodi uenja razvijaju odreenu vjetinu pove-
zanu sa sadrajima pomorstva na Sredozemlju, Indijskom i Tihom oceanu.
7. Raspraviti bitne karakteristike est velikih religija staroga svijeta (hinduizam, budi-
zam, konfucijanizam, zoroastrizam, judaizam i kranstvo).
8. Ispitati najvea graditeljska i kiparska dostignua helenske i helenistike kulture
staroga svijeta.
9. Usporediti drutvo, organizaciju drave i gospodarstvo Indije i Kine.
10. Prikazati proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskom vlau.
11. Usporediti organizaciju i nain ivota grkog i rimskog graanina.
12. Nainiti prikaz (slikovni i/ili tekstualni) irenja Grka i Rimljana na prostor dana-
nje Hrvatske.
13. Opisati svakodnevni ivot i izgled grkog i rimskog grada na prostoru Hrvatske.
14. Ocijeniti vanost i karakter irenja grke i rimske kulture na prostoru dananje
Hrvatske.
15. Analizirati pojavu kranstva i rimsko pravo te njihovu vanost kao budueg
europskog nasljea.


Razina 3
Nastavna jedinica Helenska (grka) i helenistika kultura
Cilj nastavne jedi- Uenik e biti sposoban utvrditi slinosti i razlike u likovnoj umjetnosti (graditeljstvu,
nice kiparstvu i slikarstvu), te razvoj pisma, kolstva, filozofije, knjievnosti i znanosti
izmeu helenske i helenistike kulture.
Ishodi uenja 1. Objasniti tvrdnju da su najvee graevine i kiparska djela helenske i helenistike
(57) kulture sagraene u ast bogova i vladara, koristei se slikovnim materijalom.
2. Interpretirati zlatno doba helenske kulture u svim njezinim oblicima umjetnosti,
znanosti, knjievnosti i filozofiji, koristei se slikovnim i tekstualnim materijalima.
3. Nainiti grafiki prikaz pojedinih razdoblja i stilova helenske i helenistike likovne
umjetnosti na temelju tekstualnog opisa.
4. Imenovati najznaajnije knjievnike i filozofe te njihova djela, koristei se udbeni-
kom.
5. Prikazati pregledno kako su grki i helenistiki filozofi objanjavali svijet, koristei
se priloenim tekstovima.
Temeljna povijesna znanja (standard 1 za srednju programsku razinu sloenosti)

1. Temeljni pojmovi
Dravno ureenje: teokratska monarhija, aristokratska monarhija, despotska monarhija, kaste,
plemstvo, oligarhija, aristokracija, demos, akropola, agora, kolonizacija, polis, republika (aristo-
kratska i demokratska), narodna skuptina, ostracizam, graanski rat, helenska kultura, heleni-
stika kultura, rimska kultura, rimsko graansko pravo, provincija, romanizacija, etnogeneza i
talasokracija.

Ramzes II, Saul, David, Salomon, Asurbanipal, Kir Stariji, Darije I, Kir II, Periklo, Filip II, Alek-
sandar Makedonski, Gaj Julije Cezar, Oktavijan August, Dioklecijan, Konstantin, Teodozije, seoba
pomorskih naroda; oko 1200. pr. Kr. propast Hetitskog Carstva; V. stoljee pr. Kr. ilirska
drava (Ardijejci), prve grke kolonije na istonoj obali Jadrana; IV. stoljee pr. Kr. Kelti se do-
selili na prostor dananje Hrvatske, Issa i Pharos postaju samostalni gradovi-drave; III. stoljee
pr. Kr. daljnja grka kononizacija, Tragurion i Epetion; 229. pr. Kr. Teuta i rat s Rimljanima; II.
stoljee pr. Kr. Rimljani osvajaju podruje Histra i Liburna; 148. godina pr. Kr. Rimljani osva-
jaju Makedoniju; 146. pr. Kr. Rimljani osvajaju Grku; I. stoljee dalmatsko-panonski ustanak,
osnivanje rimskih provincija Ilirika, Panonije i Dalmacije te pojava kranstva.
b) Najvaniji arheoloki lokaliteti: Tir, Sidon, Biblos, Niniva, Hatua, Babilon, Jeruzalem,
Perzepolis, Aleksandrija u Egiptu, Pergam, Antijohija, Konstantinopolis, Atena, Rim; Lum-
barda, Narona, Issa, Pharos, Tragurion i Epetion, Pola, Salona, Jadera, Epidaurum, Siscia,
Mursa, Cibale i Sirmium.
c) Najpoznatije etnike skupine i narodi: Indoeuropljani i Semiti; Egipani, Babilonci, Asirci,
Hetiti, Perzijanci, Feniani, Hebreji, Grci, Makedonci, Etruani, Rimljani; Indijci i Kinezi;
Histri, Liburni, Japodi, Dalmati, Ardijejci, Panoni, Kelti, Dardanci, Daani, Makedonci, Grci
i Rimljani.
d) Najznaajniji dogaaji u ivotu ljudi: Hamurabijev zakonik i rimsko pravo, fonetsko pismo,
gradovi-drave, velika carstva, dravna uprava i porezi, dravna religija, kultura gradova
(graditeljstvo, kiparstvo, slikarstvo, kole, knjievnost, kazalite, filozofija, glazba, astrono-
mija, matematika i geometrija).
e) Prostor Hrvatske: nastanak grkih i rimskih gradova na prostoru dananje Hrvatske, raz-
mjena radnih iskustava i alata iz razliitih podruja djelatnosti (zemljoradnja, stoarstvo,
vinogradarstvo, metalurgija, brodogradnja, graditeljstvo, klesarstvo), drutveno raslojavanje,
irenje grke i rimske kulture na prostoru dananje Hrvatske.
f) Najznaajniji tehnoloki izumi: irigacijski sustavi, brodovi, bojna kola, eljezno oruje,
obrtnike radionice koje proizvode za veliko trite, gradnja cesta, vodovod, metalni novac
i robno-novano gospodarstvo, rudnici, umjetniki obrti, brodovi liburnska laa.
g) Religija osnovni pojmovi: podjela religije na politeizam, henoteizam, monoteizam, mit i
mitologija, kranstvo i Crkva.
2.3. Trea programska razina sloenosti (maksimalna)

etverogodinja strukovna srednja kola: tri godine uenja prva godina 2/70, druga godina 2/70
i trea godina 2/70 sati.

1. Prijelomna vremena inovacije i velike seobe
a) Euroazijski stepski narodi i njihove seobe
b) irenje prerade kovina i konjanitvo
c) Seobe neindoeuropskih naroda: Aramejci i Etruani
2. Europa kasno bronano i eljezno doba

a) Megalitski kulturni krug
b) Kulture kasnog bronanog doba
c) eljezno doba nove tehnologije i nain ivota
3. Bliski istok od prodora pomorskih naroda do Perzijanaca

a) Uspon i pad starih i novih drava: Egipat, Asirija i Novobabilonska Drava
b) Mikenska kultura na vrhuncu moi
c) Feniki gradovi-drave i idovska Drava
4. Indija i Kina u I. tisuljeu pr. Krista

a) Vedska Indija od 1000. do 600. g. pr. Krista
b) Kina rano feudalno doba
c) Duhovni preokret u tri sredita zraenja
5. Pojava i razvoj grke civilizacije

a) Grka aristokracija i razvoj polisa Sparta
b) Atena od aristokratskog do demokratskog polisa
c) Perzijsko Carstvo i grko-perzijski ratovi
d) Peloponeski rat i uspon Makedonije
e) Helenska kultura i religija
6. Grka i Stari istok izmeu Aleksandra i Rimljana

a) Aleksandar Veliki rui Perzijsko Carstvo
b) Borba za Aleksandrovo nasljedstvo i helenistike drave
c) Helenistika kultura
7. Doba velikih carstava

a) Rimska republika
b) Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom
c) Duhovne promjene u starome svijetu
d) Rimska kultura i pravo kao kulturno nasljee
e) Stvaranje velikih carstava u Indiji i Kini
8. Susreti i proimanja istonog Jadrana i Sredozemlja

a) Od autohtonog ilirskog sela do autohtonog grada
b) Grki i rimski gradovi na istonoj obali Jadrana
c) Nain ivota i arhitektura rimskog grada na istonoj obali Jadrana
Ishodi uenja

Razina 4
Obujam 2,5
Cilj jedinice ishoda Uenik e biti sposoban razumjeti migracije, pojavu i izgradnju razliitih drava,
uenja religija, kultura, znanosti i trgovine i migracija u svijetu, Europi i na prostoru dananje
Hrvatske od kraja 2. tisuljea prije Krista do 300. godine..
Ishodi uenja 1. Objasniti obiljeja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj drava do kraja 1. tisu
(510) ljea prije Krista.
2. Identificirati inovacije i promjene u gradovima i dravama do sredine 1. tisuljea
prije Krista.
3. Raspraviti o velikim religijama i svjetonazorima koji su se pojavili do sredine 1.
tisuljea prije Krista.
4. Analizirati pojavu, razvoj i pad grke civilizacije.
5. Ocijeniti dostignua i ogranienja demokratskih institucija u helenistikim polisima.
6. Ispitati postignua helenske i helenistike kulture.
7. Ralaniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskim vlau.
8. Opisati stare i nove religije u Rimskom Carstvu.
9. Razmotriti elemente kulture, umjetnosti i prava u Rimskom Carstvu.
10. Usporediti razvoj i karakteristike ilirskih, grkih i rimskih gradova na prostoru

dananje Hrvatske.
Uvjeti u kojima se etverogodinja strukovna srednja kola: tri godine uenja prva godina 2/70, druga
stjeu kompetencije godina 2/70 i trea godina 2/70 sati.


Razina 4
Obujam 2,5
Cilj modula jedinice Uenik e biti sposoban objasniti pad Perzijskog Carstva i grkih polisa uslijed osva-
ishoda uenja jakih pohoda Aleksandra Makedonskog, kako mu je to uspjelo, zato se odjednom,
nakon njegove smrti, ta velika drava raspala na niz helenistikih drava te opisati
helenistiku kulturu.
Ishodi uenja 1. Objasniti zato povjesniari ocjenjuju Filipa II. kao odlinog stratega i dravnika.
2. Opisati tijek osvajanja Aleksandra Makedonskog i koje je zemlje osvojio.
3. Analizirati tvrdnju da je Aleksandar proirio grku (helensku) kulturu na podruje
Egipta i dijela Azije.
4. Ispitati uzroke raspada Aleksandrova carstva na niz kraljevina i polisa.
5. Ocijeniti dostignua helenistike kulture (graditeljstvo, kiparstvo, filozofija, medi-
cina, matematika, astronomija, geometrija, kazalite i glazba).


Razina 4
Nastavna jedinica Helenistike drave i kultura
Cilj nastavne jedi- Uenik e biti sposoban objasniti zato se nakon Aleksandrove smrti ta velika drava
nice odjednom raspala na niz helenistikih drava te opisati helenistiku kulturu.
Ishodi uenja 1. Analizirati mogunost da Aleksandar za 14 godina stvori jaku sredinju vlast i in-
(57) tegrira brojne narode na velikom prostranstvu svoje drave, sluei se povijesnim
zemljovidom.
2. Nabrojati drave na koje se raspalo Aleksandrovo carstvo i podruja koja su one
zauzimale sluei se povijesnim zemljovidom.
3. Objasniti mijeanje Rimljana u odnose meu helenistikim dravama i njihovo
postupno osvajanje, sluei se povijesnim tekstom i zemljovidom.
4. Navesti razliku izmeu grkih graevina iz doba Perikla i helenistikih graevina,
sluei se slikovnim materijalom.
5. Objasniti temeljnu razliku izmeu grkog i helenistikog kiparstva sluei se
slikovnim materijalom.
6. Nainiti tablicu najznaajnijih dostignua u filozofiji, astronomiji, matematici i
geometriji u helenistiko doba, koristei se tekstualnim materijalom.
Temeljna povijesna znanja (standard 1 za treu programsku razinu sloenosti)

1. Temeljni pojmovi
Dravno ureenje, megalitska kultura, menhir, dolmen, tumul, teokratska monarhija, aristokrat-
ska monarhija, despotska monarhija, kaste, plemstvo, oligarhija, aristokracija, demos, akropola,
agora, kolonizacija, polis, republika (aristokratska i demokratska), narodna skuptina, ostraci-
zam, graanski rat, patriciji, plebejci, senat, puki tribun, konzul, diktator, trijumf, imperator,
provincija, romanizacija, kolonat, helenska kultura, helenistika kultura, rimska kultura, rimsko
graansko pravo, etnogeneza i talasokracija.
Ramzes II, Saul, David, Salomon, Asurbanipal Kir Stariji, Darije I, Kir II, Solon, Klisten, Pizistrat,
Periklo, Darije II, Kserkso, Filip II, Aleksandar Makedonski, grko-perzijski ratovi, Peloponeski
rat, pad grkih drava pod makedonsku vlast; braa Grakho, Spartak, Gaj Marije, Gnej Pompej,
Marko Kras, Gaj Julije Cezar, Marko Antonije, Lepid, Oktavijan August, Tiberije, Neron, Trajan,
Dioklecijan, Konstantin, Teodozije; seoba pomorskih naroda i propast Hetitskog Carstva oko
1200. god. pr. Kr.
V. stoljee pr. Kr. ilirska drava (Ardijejci); prve grke kolonije na istonoj obali Jadrana; IV.
stoljee pr. Kr. Kelti se doselili na prostor dananje Hrvatske; Issa i Pharos postaju samostalni
gradovi-drave; III. stoljee pr. Kr. daljnja grka kononizacija: Tragurion i Epetion; 229. pr. Kr.
Teuta i rat s Rimljanima; II. stoljee pr. Kr. Rimljani osvajaju podruje Histra i Liburna; 148. pr.
Kr. Rimljani osvajaju Makedoniju; 146. pr. Kr. Rimljani osvajaju Grku; I. stoljee dalmatsko-
panonski ustanak, osnivanje rimskih provincija Ilirika, Panonije i Dalmacije i pojava kranstva.
b) Najvaniji arheoloki lokaliteti: Stonehenge, Hallstatt, La Tne, Vina, Bribir, Nin, Kompo-
lje, Prozor, Singidunum; Tir, Sidon, Biblos, Niniva, Hatua, Babilon, Jeruzalem, Perzepolis,
Aleksandrija u Egiptu, Pergam, Antijohija, Konstantinopolis, Atena, Rim; Lumbarda, Naro-
na, Issa, Pharos, Tragurion i Epetion, Pola, Salona, Jadera, Epidaurum, Siscia, Mursa, Cibale
i Sirmium.
c) Najpoznatije etnike skupine i narodi: Indoeuropljani, Semiti, Aramejci i Etruani; Egip-
ani, Babilonci, Asirci, Hetiti, Perzijanci, Feniani, Hebreji, Grci, Makedonci, Etruani, Ita-
lici (Latini, Umbri i Samniani), Kartaani; Indijci i Kinezi; Histri, Liburni, Japodi, Dalmati,
Ardijejci, Panoni, Kelti, Dardanci, Daani, Traani, Makedonci, Grci i Rimljani.
d) Najznaajniji dogaaji u ivotu ljudi: Hamurabijev zakonik i rimsko pravo, fonetsko pismo,
gradovi-drave, velika carstva, dravna uprava i porezi, dravna religija, feniki alfabet, gr-
ki alfabet, latinica, kultura gradova (graditeljstvo, kiparstvo, slikarstvo, mozaik, kole, knji-
evnost, kazalite, filozofija, glazba, astronomija, matematika i geometrija) i kolonizacija.
e) Prostor Hrvatske: nastanak grkih i rimskih gradova na prostoru dananje Hrvatske, raz-
mjena radnih iskustava i alata iz razliitih podruja djelatnosti (zemljoradnja, stoarstvo,
vinogradarstvo, metalurgija, brodogradnja, graditeljstvo, klesarstvo), drutveno raslojavanje
te irenje grke i rimske kulture na prostoru dananje Hrvatske.
f) Najznaajniji tehnoloki izumi: irigacijski sustavi, brodovi, bojna kola, eljezno oruje,
obrtnike radionice koje proizvode za veliko trite, gradnja cesta, lukovi, svodovi, kupole,
vodovod, terme, amfiteatar, metalni novac i robno-novano gospodarstvo, rudnici, umjet-
niki obrti, brodovi liburnska laa.
g) Religija osnovni pojmovi: podjela religije na politeizam, henoteizam, monoteizam, mit i
mitologija, brahmanizam, budizam, dainizam, zoroastrizam, judaizam, konfucijevo vjer-
sko uenje (kult predaka), taoizam, kranstvo, progoni krana, kranske opine i kran-
ska crkva.

(standard 2 za sve tri programske razine sloenosti)
Standard ili kriterij 2 ukljuuje razvijanje pet vjetina, a svaka od njih ima indikatore (pokazate-
lje) postignua, i to:
drugog.
temelje.
jedinaca, njihove vrednote i poglede unutar povijesnog konteksta (u vremenu i prostoru u
3. Interpretirati proitane podatke na povijesnim i geografskim zemljovidima ukljuujui spe-
cifine karakteristike prostora i vremena koje su utjecale na tijek dogaaja ondje gdje i kada
su se dogodili.
4. Interpretirati uoene zemljopisne simbole, zemljopisna mjerila i indikatore smjerova kako
bi se odreeni povijesni dogaaji interpretirali na temelju geografskih svojstva i ambijenta
5. Interpretirati uoene vizualne i brojane podatke predstavljene u statistikim tablicama, hi-
6. Interpretirati uoene vizualne podatke predstavljene na povijesnim fotografijama, slikama
i crteima.
koje je skupio.
3. Analizirati i konstruirati uzrono-posljedinu analizu uzevi u obzir dva ili vie faktora koji
su pridonijeli povijesnom dogaaju.

vremena i prostora.
1. Utvrditi kljuna pitanja o odreenim povijesnim dokumentima:
a) tko ih je nainio, kada, kako i zato;
b) to nam dokument govori o osobama koje su ga sastavile;
c) to trebamo jo pronai kako bi mogli ispriali priu o dokumentu, ljudima i
d) dogaajima koji su s njim povezani.
1. Ispitati probleme s kojima su se ljudi u prolosti susretali i to analizom njihovih vrijedno-
sti, interesa, perspektiva i stajalita, zatim analizirati uinke njihovih izbora i odluka kao i
vali svoj ivot unapreivanjem orua, prilagoavanjem okoliu i prilagoavanjem okolia
njihovim potrebama.
te procijeniti utjecaj prirode, gospodarstva i naina ivota te dugorone i kratkorone po-
putove i granice irenja i meusobnog utjecaja pojedinih dostignua te njihove posljedice
na ivot ovjeka.
2.5. Primjeri provjere i vrednovanja za sve tri programske razine sloenosti

1. Prikazati (crteom ili pismenim uratkom) ivot i obiaje jedne ilirske kulturne grupe nepo-
sredno prije rimskih osvajanja. [Vjetina razumijevanja povijesne prie]
2. Nainiti tekstualni prikaz tijeka i karaktera ilirske talasokracije prema dobivenom predlo-
ku. [Vjetina razumijevanja povijesne prie]
3. Izraditi prikaz rasporeda i vremena nastanka grkih kolonija na istonoj obali Jadrana na
slijepom zemljovidu. [Vjetina kronolokog miljenja i snalaenje u prostoru]
4. Kreirati kartu rimskih provincija i gradova na prostoru dananje Hrvatske. [Vjetina krono-
lokog miljenja i snalaenje u prostoru]
5. Ucrtati na povijesnom zemljovidu pravce i sredita irenja kranstva na prostoru dananje
Hrvatske u rimsko doba. [Vjetina kronolokog miljenja i snalaenje u prostoru]
6. Ustanoviti zajednike odrednice i razlike triju velikih religija i svjetonazora koji su obiljeili
stari svijet sluei se priloenim tekstom. [Vjetina analize povijesnih dogaaja i procesa]
7. Razluiti elemente kranstva i rimskoga prava kao osnove budueg europskog nasljea
sluei se priloenim tekstom. [Vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i donoenje
odluka]
8. Utvrditi dostignua i uinke demokratskih institucija u atenskom polisu sluei se priloe-

nim grafikim prikazom. [Vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i donoenje odluka]
9. Nainiti usporedbenu tablicu postignua helenske i helenistike kulture sluei se udbeni-
kom. [Vjetina analize povijesnih dogaaja i procesa]
10. Izraditi kartu s opisom politikih sistema u dravama staroga svijeta i objasniti njihov razvoj
na temelju vlastitog istraivanja. [Vjetina povijesnog istraivanja]
11. Istraiti Hamurabijev zakonik i razloge njegova donoenja. [Vjetina povijesnog istraivanja]
12. Utvrditi slinosti fenikog, grkog alfabeta i latinice odgovarajui na sljedea tri pitanja: a)
Kako objanjava slinosti; b)Kojim dokazima podupire svoju tvrdnju?; c) Zato je ljudima
bilo lake nauiti alfabetni sistem pisanja umjesto klinastog pisma ili egipatskih hijeroglifa?
[Vjetina analize povijesnih dogaaja i procesa]
13. Analizirati Isusov govor na gori i nainiti saetak njegovih etikih poruka. [Vjetina analize
vrijednosnih povijesnih tema i donoenje odluka]
14. Istraiti kako se indijski vladar Aoka odnosio prema budizmu i to usporedi s uincima
potpore kranstvu rimskih careva u kasnom carstvu, te odgovori na pitanje: Da li bi se te
religije irile tako brzo bez dravne potpore? [Vjetina povijesnog istraivanja]
2.6. Literatura
Bojanovski, Ivo, Bosna i Hercegovina u antiko doba, Akademija znanosti i umjetnosti BiH, Sa-
rajevo, 1988.
Cambi, Nenad, urednik, Antika Salona, Knjievni krug, Split, 1991.
Cravetto, Enrico (urednik), Povijest knjige IIIV (Egipat i Antika grka, Helenizam i Rimska
Republika, Rimsko Carstvo), Europa press holding, Zagreb, 2007.
Crisp, Petar, Otkrivamo antiku Grku, Profil, Zagreb, 2004.
Diamond, Jared, Sva naa oruja, zarazne bolesti, elik i puke, Algoritam, Zagreb, 2007.
Du Ry J. Carel, Narodi drevnog Istoka Umjetnost u slici, Otokar Kerovani, Rijeka, 1980.
Grupa autora, Velika ilustrirana povijest svijeta, knjige IIIVI, Otokar Kerovani, Rijeka, 1974.
Grupa autora, Ilustrirana povijest svijeta, knjige IIIV (Stari Egipat i antika Grka, Rimsko Car-
stvo, Civilizacije Azije), Liber Novus, Zagreb, 2010.
Grupa autora, Povijest svijeta, Naprijed, 1990.
Hafner, German, Atena i Rim Umjetnost u slici, Otokar Kerovani, Rijeka 1970.
Koji, Branko, Barbali, Radojica, Ilustrirana povijest jadranskog pomorstva, Stvarnost, Zagreb,
1975.
Musi, August, Nacrt grkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002.
Pintarevi, Danica, Mursa i njeno podruje u antiko doba, JAZU, Osijek, 1978.
Stipevi Aleksandar, Iliri povijest, ivot, kultura, kolska knjiga, Zagreb, 1991.
Sui, Mate, Antiki grad na Jadranu, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2004.
Vii, Marko, Zakonici drevne Mezopotamije, Svjetlost, Sarajevo, 1989.
Vii, Marko, Egipatska knjiga mrtvih, Svjetlost, Sarajevo, 1989.
Zamarovsky, Vojtech, Junaci antikih mitova, leksikon grke i rimske mitologije, ArTresor, Zagreb,
2004.
3. Trea jedinica ishoda uenja: srednjovjekovne civilizacije

(od 300. do 1350. godine)
U razdoblju od 4. do 7. stoljea gotovo cijelo podruje Euroazije i Sjeverne Afrike proivjelo je
nekoliko velikih poremeaja euroazijski stepski narodi u iznenadnom su prodoru uli u povi-
jesni ivot razvijenih europskih kultura. Trajno se naselili na podruja Zapadnog Rimskog Car-
stva i tijekom narednih stoljea uli u novo razdoblje snanije razmjene, mijeanja i kulturalne
kreativnosti. Tijekom vremena odbacili su poganska vjerovanja i primili kranstvo, oblikovali
novu svijest, formirali nova kulturna arita i nova sredita politike moi. U Europi se tako po-
stavljaju temelji nove civilizacije.
Od sedmog stoljea na povijesnu pozornicu stupaju Arapi koji nadahnuti novom, Muhamedo-
vom vjerom, postaju najvea sila ovoga razdoblja. Od Indije do june Francuske protee se vlast
kalifa, a islam kao nova svjetska religija i nova civilizacijska tradicija iri se na golemo podruje
od Indije, preko Sjeverne Afrike do june Francuske. Golemo Arapsko carstvo dinastije Abasida
postaje od 8. do 10. stoljea glavni posrednik u razmjeni dobara, ideja i tehnologije preko cijele
hemisfere. Na azijskom kontinentu u ovom razdoblju irile su se i uvrivale, uz islam, jo dvije
velike religije hinduizam i budizam. Gdjegod su se spomenute religije pojavljivale donosile su
sa sobom razliite kulturalne tradicije, estetske ideje i naine organiziranja ljudskog djelovanja.
Svaka od njih okupljala je ljude svih klasa i razliitih jezika u zajedniko oboavanje i moralno
jedinstvo.
Unato razliitim religijskim i kulturalnim tradicijama Europa, Sjeverna Afrika i Azija razvile su
od 1000. do 1300. godine jedinstveno podruje meusobne komunikacije koje se protezalo od
Mediterana do kineskih mora. Narodi su postali povezaniji negoli ikada prije u povijesti. Kina je
u to doba proivljavala eksploziju tehnikih inovacija, komercijalizaciju i urbanizaciju, javljaju-
i se kao najjaa ekonomika svijeta. Izvozila je svilu i porculan u druge zemlje, a uvozila velike
koliine zaina iz Indije i jugoistone Azije to je utjecalo na proizvodnju i trgovinu u cijeloj
hemisferi. Trgovci su putovali kopnom i morem. Karavani su prelazili unutranje azijske stepe
i pustinju Saharu. Jedrenjaci su prelazi velika morska prostranstva istone hemisfere kojom se
prostirao cijeli lanac mora Kinesko more, Indijski ocean, Perzijski zaljev, Crveno more, Crno
more, Mediteran i Baltik, a koji su oblikovali zajedniku povezanu mreu pomorske trgovine.
Najspektakularniji dogaaj ovog kasnog razdoblja svakako je nastajanje mongolskih drava u
prostoru izmeu utog mora i Volge. Mongoli su pod vlau Dingis-kana u 13. stoljeu stvorili
jedno od najveih kopnenih carstava koje je svijet ikad vidio. Djelujui od Poljske do Koreje, od
Sibira do Indonezije mongolski gospodari rata utjecali su na razliite naine na ivote gotovo
svih stanovnika Europe i Azije. Za razliku od Europe, mongolski osvajaki val teko je pogodio
islamski Istok: poharana je Srednja Azija sa svojom bujnom kulturom: Bagdad kao duhovno
sredite kalifata bio je gotovo potpuno uniten, a bila su unitena i druga glasovita znanstvena
sredita Srednje Azije. Uslijed tih pustoenja istok islamskoga svijeta gubi u toku 13. stoljea svoj
vodei poloaj.
U zapadnoj i srednjoj Europi u 13. stoljeu su se formirala mona carstva kao nova sredita kr-
anske civilizacije, u kojoj se razvijala poljoprivredna proizvodnja, rastao broj stanovnika, na-
predovala trgovina i jaala njihova vojna mo. Kako su se pojaavali trgovina i transport, tako su
se poveavali susreti i kulturna razmjena izmeu triju kontinenata donosei lokalnim drutvima
nove mogunosti, ali i opasnosti. Naime, objedinjavanje Euroazije imalo je i jednu zastraujuu
posljedicu u 14. stoljeu kugu. Ona je zahvatila ne samo Europu ve i islamski svijet, a vjero-
jatno i Kinu.
Struktura hrvatskog srednjovjekovlja izuzetno je sloena, a njezino prikazivanje u obliku sinteze
u ovom povijesnom razdoblju od gotovo tisuu godina vrlo je zahtjevno. Vladari i feudalni dina-
sti, bitke i ratovi, te politiki lomovi uenicima su ve poznati iz prvog ciklusa uenja (tri godine
uenja nacionalne povijesti u osnovnoj koli). U drugom ciklusu uenja u srednjoj koli, stoga e
se izloiti i objasniti uenicima temeljni procesi rasta i zastoja, irenja i stezanja, dakle odredit
e se prostor i oslikati drutvo u hrvatskom srednjovjekovlju, tumaiti svijet njegovih ideja, te
odrediti oblici intelektualnog i umjetnikog stvaralatva. Naime, nakon 800. godine poinju se
ocrtavati prvi obrisi dugog procesa oblikovanja hrvatskog drutvenog prostora koji se protee sve
do kraja 11. stoljea. Geopolitike, etnike i drutvene pretpostavke hrvatske povijesti od 11. sto-
ljea mogu se poduprijeti mnotvom povijesnih vrela, za razliku od stoljea prije 800. Od druge
polovice 11. stoljea hrvatski prostor zahvaaju prvi valovi onih procesa to su jedno stoljee
ranije poeli preobraavati europski prostor. Drutvo se poelo naglo preobraavati i prelaziti u
razdoblje drutvenog sazrijevanja i rasta na svim drutvenim podrujima i na itavom prostoru
njezine povijesti. Na njezinom jadranskom prostoru ire se komunalna drutva, a i Slavonija
stvara mreu gradskih naselja. Na kontinentalnom prostoru pojavljuju se prve plemike obitelji,
poveava se broj stanovnitva, stvaraju se nova zemljina vlastelinstva i iri se mrea seoskih
naselja. U brdskom sreditu, izmeu Slavonije i jadranske obale, razvija se specifino drutvo
srednjovjekovne Bosne. Zrelost drutvenih struktura vrhunac je dostiglo u 14. stoljeu.
Tijek prouavanja
1. U ovih gotovo deset stoljea budizam, kranstvo, hinduizam i islam rairili su se daleko
izvan zemalja svog podrijetla. Ove religije uvrstile su se u podrujima gdje i danas oblikuju
vjeru milijuna ljudi.
2. U ovom razdoblju oblikovanje carstava i kraljevstava u svijetu dramatino se promijenilo.
Zato su velika carstva propala, a druga se naglo razvila da zauzmu njihovo mjesto trajno je
pitanje ne samo ovog razdoblja ve i prijanjih i kasnijih.
3. U ranim stoljeima ovog razdoblja kranska Europa bila je marginalna u odnosu na gusta
sredita Euroazije i Sjeverne Afrike, gusto naseljena i sa snano razvijenom proizvodnjom i
gradskim ivotom. Uenici bi morali razumjeti ovu perspektivu, ali istodobno istraiti i one
promjene koje e omoguiti uzlet novih civilizacija u Europi poslije 1000. godine.
4. Civilizacije koje su cvjetale u ovom razdoblju kineska, japanska, indijska, islamska, eu-
ropska, zapadnoafrika i druge stvorile su nasljee kulturnih i drutvenih postignua od
trajne vanosti sve do danas. Da bi uenici razumjeli kako kulturalne tradicije utjeu na
drutvene promjene i meunarodne odnose, valja napose prouavati povijesni kontekst u
kojima su se pojedine tradicije oblikovale.
5. Suvremeni svijet sa svom svojom jedinstvenom sloenou nije nastao iznenada u proteklih
pet stotina godina nego ima svoje korijenje razvoja u razdoblju od oko 1000. do 1500. godi-
ne, a korijeni se odnose na razvijanje meunarodne trgovine na velikim udaljenostima, kao
i na oblikovanje ekonomskih i drutvenih institucijama u svezi s tim.
6. Da bi uenici razumjeli povijest Europe i hrvatsko srednjovjekovlje, treba prouavati raz
liite institucije ideje i stilove koji su se oblikovali u zapadnom kranstvu te njihovu eks
panziju i inovacije.
7. Hrvatsko srednjovjekovlje treba prouavati u jasnoj drutvenoj dinamici i povezanou s
europskim povijesnim procesima, od razdoblja poetnog oblikovanja i drutvene osnovice
srednjovjekovlja do razdoblja njegova sazrijevanja i rasta.
3.1. Prva programska razina sloenosti (minimalna)

etverogodinja strukovna srednja kola: dvije godine uenja prva godina 2/70 i druga godina
1/35 = inaica B; trogodinja strukovna srednja kola: dvije godine uenja prva godina 1/35 i
druga godina 1/35 = inaica C; jedna godina uenja 2/70.

Inaica B i jedna godina uenja
1. Raznorodnosti i spajanja
a) Preobrazba Europe u srednjem vijeku
b) Dolazak Hrvata na Jadran i narodnosno stvaranje
c) Stoljea sazrijevanja organizacija drave i drutva
2. Utjecaji, komunikacije, sredita

a) Jadranski i kontinentalni prostor razliita drutvena i gospodarska podruja
b) Crkva i procvat kulture
c) Rubna podruja hrvatskog srednjovjekovlja
d) Svakodnevni ivot prostor grada na istonoj obali Jadrana
Inaica C
1. Raznorodnosti i spajanja
a) Preobrazba Europe u srednjem vijeku
b) Dolazak Hrvata na Jadran i narodnosno stvaranje
c) Stoljea sazrijevanja organizacija drave i drutva
Ishodi uenja
Naziv Srednjovjekovne civilizacije
Razina 2
Obujam 0,51
Cilj jedinice ishoda Uenik e biti sposoban razumjeti temeljne procese srednjovjekovlja na prostoru
uenja Hrvatske, te kako su te razliite drave, razliite kulturne tradicije i povijesna iskustva
utjecala na drutvene promjene i odnose u Hrvatskoj.
Ishodi uenja 1. Opisati drutvene i kulturne promjene u razdoblju srednjega vijeka u Europi i
svijetu.
2. Usporediti temeljne procese rasta i zastoja u hrvatskom ranom
3. srednjovjekovlju s procesima u irem okruenju.
4. Izdvojiti promjene u organizaciji drave, drutva i irenju
5. kranstva od 11. do 14. stoljea.
6. Razlikovati kulturna postignua Hrvata i kulturna postignua ostalih europskih
naroda u srednjem vijeku.
7. Objasniti svakodnevni ivot ljudi u gradu i na selu u razdoblju srednjega vijeka u
Hrvatskoj.
Uvjeti u kojima se etverogodinja strukovna srednja kola: dvije godine uenja prva godina 2/70 i
stjeu kompetencije druga godina 1/35 = inaica B; trogodinja strukovna srednja kola: dvije godine ue-
nja prva godina 1/35 i druga godina 1/35 = inaica C; jedna godina uenja 2/70.


Razina 2
Obujam 0,51
Cilj modula jedinice Uenik e biti sposoban razumjeti temeljne procese srednjovjekovlja na prostoru
ishoda uenja Hrvatske, te kako su te razliite drave, razliite kulturne tradicije i povijesna iskustva
utjecala na drutvene promjene i odnose u Hrvatskoj.
Ishodi uenja 1. Opisati preobrazbu drutva i kulture te formiranje novih drutvenih slojeva u iro-
ko definiranom povijesnom razdoblju.
2. Objasniti proces raanja i stvaranja prostora i drutva hrvatske srednjovjekovne
povijesti, a ija je osnovna znaajka raznorodnost.
3. Opisati politike i kulturne utjecaje Franake, Bizanta i Venecije nastvaranje sred-

njovjekovne hrvatske drave.
4. Razluiti procese raznorodnosti i spajanja koji obiljeavaju hrvatsko srednjovje-
kovlje pratei politiki opseg hrvatske drave i hrvatski etnokulturni prostor.
5. Opisati rascjepkanost i uporabu razliitih naziva za pojedine hrvatske zemlje te
dugotrajan proces kroatizacije gradova na istonoj obali Jadrana.
6. Objasniti promjene u dravno pravnom poloaju hrvatskih zemalja od poetka 12.
stoljea do Zadarskog mira 1358. godine.
7. Odrediti drutvene znaajke rubnih podruja u razdoblju srednjega vijeka i
njihov odnos prema jezgri tj. prema hrvatskom politikom prostoru to ga ine
granice kraljevstva.
8. Usporediti drutvene zajednice (gradsku i seosku zajednicu) i nain ivota ljudi u
njima.
9. Obrazloiti pojavu i koritenje tri pisma na hrvatskom podruju te ulogu kranske
crkve u razvoju srednjovjekovne kulture.
Uvjeti u kojima se etverogodinja strukovna srednja kola: dvije godine uenja prva godina 2/70 i


Razina 2
Obujam 0,51
Cilj nastavne jedi- Uenik e biti sposoban opisati raznolikost i bogatstvo hrvatske kulture u srednjovje-
nice kovnom razdoblju.
Ishodi uenja 1. Ucrtati na slijepom zemljovidu velika europska srednjovjekovna sredita iz koji su
(57) se irili kulturni utjecaji prema Hrvatskojsluei se predloenim tekstom.
2. Objasniti u emu je znaenje rimske i bizantske kulture za razvoj srednjovjekovne
kulturne batine na prostoru dananje Hrvatske i njezinim rubnim podrujima
sluei se tekstom i slikama.
3. Razlikovati graevine i kiparska djela koja pripadaju romanikom i gotikom stilu
na temelju predloenih ilustracija.
4. Ucrtati na povijesnom zemljovidu centre predromanikog, romanikog i gotikog
graditeljstva, kiparstva i slikarstva sluei se priloenim tekstom.
5. Objasniti tvrdnju da je srednjovjekovna kultura u hrvatskim zemljama imala kr-
ansko obiljeje sluei se slikovnim materijalom.
6. Prikupiti podatke o pismima kojima su pisane srednjovjekovne knjige i kakav je bio
sadraj tih knjiga koristei internet i tekst udbenika.
7. Raspraviti doprinos rubnih podruja srednjovjekovnoj kulturisluei se priloe-
nim tekstom.
Uvjeti u kojima se etverogodinja: dvije godine uenja prva godina 2/70 i druga godina 1/35 = ina-
stjeu kompetencije ica B; trogodinja strukovna srednja kola: dvije godine uenja prva godina 1/35 i
Temeljna povijesna znanja (standard 1 za minimalnu programsku razinu sloenosti)

1. Temeljni pojmovi
Apsolutizam, ban, bazilika, benediktinci, bula, bratovtine, ceh, Crkva bosanska, crkveni redovi,
dinastija, diplomacija, dominikanci, dravni stalei, dud, feud, feudalizacija, feudalna anar-
hija, franjevci, herceg, hereza, karolinka renesansa, kmetovi, koloni, kolonije trgovaca, leno,
misionar, monah, monarhija, musliman, papa, plemike upe, patriciji, patrijarh, personalna
unija, predromanika, puani, relikvije, republika, sklavinije, stale, statuti, sveuilita, templari,
tropoljni sustav zemljoradnje, trubaduri, urbari, vazal, vazalni odnosi, viteki redovi, vlastela,
Zlatna bula, upanije.
a) Vremensko trajanje: od oko 300. do oko 1350. godine
b) Najvaniji centri znanosti, kolstva, kulture i gospodarstva: Rim, Ancona, Akvileja, Vene-
cija, Firenca, Genova, Cluny, Canossa, Worms, Jeruzalem, Konstantinopol (Carigrad), Pazin,
Nin, Zadar, Knin, ibenik, Biograd, Trogir, Split, Dubrovnik, Sisak i Zagreb.
c) Narodi i drave: Rimljani, Grci, Germani, Vandali, Ostrogoti, Vizigoti, Slaveni, Romani,
Ugri-Maari, Franci, Hrvati, Slovenci, Srbi, Crnogorci, Arapi i Mongoli.
d) Najznaajniji dogaaji: 395. podjela Rimskog Carstva; 476. pad Zapadnog Rimskog Car-
stva; 800. krunidba Karla Velikog; 812. mir u Aachenu; 819. ustanak Ljudevita Po-
savskog; 843. Verdunski ugovor i podjela Franake Drave; 852. Trpimirova darovnica;
879. Hrvatska postaje nezavisna kneevina; oko 910 do 928. Tomislav sjedinio Posavsku
i Primorsku Hrvatsku; 925. i 928. Crkveni sabori u Splitu; 962. Oton I. okrunio se za
cara; oko 1100. Baanska ploa; 1054. raskol kranstva; 1060. Crkveni sabor u Spli-
tu; 1193. darovnica Bele III krkom knezu Bartolu; 1094. osnutak Zagrebake biskupi-
je; 1097. pogibija Petra Svaia; 1102. Koloman prvi Arpadovi na hrvatsko-ugarskom
prijestolju; 1202. kriari osvajaju Zadar; 1222. Zlatna bula Andrije II; 1241. provala
Mongola (Tatara); 1273. Pavao I ubi, ban Hrvatske i Dalmacije i gospodar Bosne; 1288.
Vinodolski zakonik; 1301. dolazak Karla Anuvinca na ugarsko-hrvatsko prijestolje; 1358.
Ludovik Anuvinac sklapa s Venecijom mir u Zadru; 12051358. Dubrovaka Republika
pod vrhovnitvom Venecije.
e) Povijesne osobe: Vieslav, Trpimir, Domagoj, Branimir, Tomislav, Stjepan Drislav, Petar
Kreimir IV, Dmitar Zvonimir, Koloman Arpadovi, Bela II. Arpadovi, Andrija II. Arpado-
vi Bela IV. Arpadovi, Pavao I. ubi, Mladen ubi, Karlo I. Anuvinac i Ludovik Anuvi-
nac, Konstantin Veliku, Teodozije, Romul Augustul, Karlo Veliki, bugarski car Simeon,
Konstantin Porfirogenet. Papa Grgur VII, Ban Kulin, ban Ninoslav, Stjepan II. Kotromani,
Dingis-kan, Kublaj-kan i Marko Polo.
f) Religija osnovni pojmovi: Papa, patrijarh, Papinska Drava, borba carstva i papinstva, prvi
crkveni raskol, reformski program redovnika samostana u Clunyu, Wormski konkordat, be-
nediktinci, dominikanci, franjevci, benediktinci, ivanovci, hereza i heretiki pokreti, inkvi-
zicija, bogumili, Crkva bosanska, ikona, ikonoklazam, investitura, koncil, kriarski ratovi,
crkveni redovi, duhovno-viteki redovi, Njemaki Viteki Red, templari, ivanovci, islam,
Muhamed, Kuran, hidra, musliman, suniti i ijiti.

Dvije godine uenja prva godina 2/70 i druga godina 2/70 = inaica A; tri godine uenja prva
godina 2/70, druga godina 2/70 i trea godina 2/70

1. Susret i suivot triju svjetova na Sredozemlju
a) Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi
b) Bizantsko Carstvo i irenje kranstva
c) Pojava i uspon islamske civilizacije
d) Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju
2. Oporavak Zapada
a) Nova carstva, kraljevstva i komune
b) Gospodarski i kulturni oporavak
c) Kranstvo i drutvo
d) Prvi svjetski sustav trgovine (12501350)
3. Slavenski svijet u Europi
a) Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe
b) Slavenski svijet na razmeu Istoka i Zapada
c) Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet
4. Hrvatska izmeu sredozemnog i srednjoeuropskog svijeta
a) Istona obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti
b) Pokrtavanje, organizacija drave i razvoj drutva
c) Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u unutranjosti
d) Rubna podruja hrvatskog srednjovjekovlja
Ishodi uenja

Razina 3
Obujam 1,5
Cilj jedinice ishoda Uenik e biti sposoban analizirati pojavu i razvoj civilizacija, novih drava i kultura
uenja na tri kontinenta te kako su te nove drave i razliite kulturne tradicije i povijesna
iskustva utjecala na drutvene promjene i odnose.
Ishodi uenja 1. Ralaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od 4. do 10. stoljea.
2. Objasniti politike, drutvene i kulturne promjene u Europi izmeu 500. i 1000.
godine.
3. Ustanoviti poetak, tijek i posljedice razvoja islamske civilizacije na tri kontinenta.
4. Razmotriti konsolidaciju Bizantskog carstva i irenje kranstva na prostor jugo
istone Europe.
5. Istraiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom srednjovjekovlju na prostoru
Hrvatske.
6. Ispitati promjene u organizaciji drave, drutva i irenju kranstva od 11. do 14.
stoljea.
7. Identificirati jaanje meuregionalne trgovine i kulturne razmjene izmeu triju
kontinenata.
8. Protumaiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj na europske narode

i Hrvatsku.
9. Izloiti sazrijevanje i rast drutava i kulture u Hrvatskoj i susjednim podrujima do
14. stoljea.
Uvjeti u kojima se Dvije godine uenja prva godina 2/70 i druga godina 2/70; tri godine uenja prva
stjeu kompetencije godina 2/70, druga godina 2/70 i trea godina 2/70.


Razina 3
Obujam 1,5
Cilj modula jedinice Uenik e biti sposoban analizirati pojavu i razvoj civilizacija, novih drava i kultura
ishoda uenja na tri kontinenta te kako su te nove drave i razliite kulturne tradicije i povijesna
iskustva utjecala na drutvene promjene i odnose.
Ishodi uenja 1. Identificirati viestruke uzroke teke gospodarske, drutvene i politike krize i
dezintegracijske procese u Rimskom Carstvu u 3. i 4.stoljeu.
2. Opisati migracije u Aziji, Europi i Sjevernoj Africi (veliku seobu naroda) u razdob
lju od 4.do 10. stoljea.
3. Protumaiti gospodarski i kulturni oporavak Europe u razdoblju od oko 1000.
godine do sredine 14. stoljea.
4. Identificirati nove drutvene odnose, dravnu organizaciju i kulturno stvaralatvo u
Europi, Sjevernoj Africi i Bizantskom Carstvu do sredine 14. stoljea.
5. Istraiti kulturnu i znanstvenu razmjenu izmeu tri kulturna kruga na Sredozemlju
do sredine 14. stoljea.
6. Objasniti ulogu crkve i vjere u srednjovjekovnom drutvu i njezin utjecaj na kol-
stvo i razvoj kulture.
7. Analizirati prvi svjetski sustav trgovine izmeu Dalekog istoka, Indije, islamskih
drava, i Europe.
8. Opisati konsolidaciju slavenskih naroda u Europi nakon velike seobe naroda.
9. Raspraviti poloaj slavenskih naroda izmeu Istoka i Zapada.
10. Komentirati uspon Mongolskog carstva i njegove posljedice za euroazijske narode
od 1200. do 1350. godine.
11. Objasniti proces raanja i stvaranja prostora i drutva hrvatske srednjovjekovne
povijesti, a ija je osnovna znaajka raznorodnost.
12. Razluiti procese raznorodnosti i spajanja koji obiljeavaju hrvatsko srednjovje-
kovlje pratei politiki opseg hrvatske drave i hrvatski etnokulturni prostor.
13. Opisati rascjepkanost i uporabu razliitih naziva za pojedine hrvatske zemlje te
dugotrajan proces kroatizacije gradova na istonoj obali Jadrana.
14. Objasniti promjene u dravno pravnom poloaju hrvatskih zemalja od poetka 12.
stoljea do Zadarskog mira 1358. godine.
15. Odrediti drutvene znaajke rubnih podruja u razdoblju srednjega vijeka i
njihov odnos prema jezgri tj. prema hrvatskom politikom prostoru to ga ine
granice kraljevstva.
16. Usporediti drutvene zajednice (gradsku i seosku zajednicu) i nain ivota ljudi u
njima.
17. Obrazloiti pojavu i koritenje tri pisma na hrvatskom podruju te ulogu kranske
crkve u razvoju srednjovjekovne kulture.


Razina 3
Obujam 1,5
Cilj nastavne jedi- Uenik e biti sposoban ralaniti krizu Rimskog Carstva.
nice
Ishodi uenja 1. Identificirati viestruke uzroke krize u Rimskom Carstvu na temelju predloenog
(57) teksta.
2. Opisati migracije i vojne pohode nomadskih naroda u Rimsko Carstvo, sluei se
povijesnim zemljovidom.
3. Objasniti posljedice gospodarske i politike krize te migracija na preivljavanje
istonog dijela Rimskog Carstva, sluei se predloenim tekstom.
4. Kreirati vremensku lentu s oznakama glavnih bitaka, dogaaja i politikih promje-
na koje su se dogodile od 300. do 700. godine sluei se udbenikom.
Temeljna povijesna znanja za drugu, srednju programsku razinu sloenosti

1. Temeljni pojmovi
Kolon, kolonat, obrambeni rat, apsolutna vlast, velika seoba naroda, nomadska plemena, ple-
menski savez, vandalizam, batina ili alodij, seoske opine ili marke, vazali, vitezovi, feud, feu-
dalac, feudalna hijerarhija, kmet, radna renta, naturalna renta, novana renta, beneficij, cehovi,
gilde, Hanza, kodifikacija rimskog prava, kalifat, kalif, vezir, sultan, monarhija, grofovije, marke,
kapitulari.
Ban, bazilika, benediktinci, bula, bratovtine, ceh, Crkva bosanska, crkveni redovi, dinastija, di-
plomacija, dominikanci, dravni stalei, dud, feud, feudalizacija, feudalna anarhija, franjevci,
herceg, hereza, karolinka renesansa, kmetovi, koloni, kolonije trgovaca, leno, misionar, monah,
monarhija, musliman, papa, plemike upe, patriciji, patrijarh, personalna unija, predromanika,
puani, relikvije, republika, sklavinije, stale, statuti, sveuilita, templari, tropoljni sustav zem
ljoradnje, trubaduri, urbari, vazal, vazalni odnosi, viteki redovi, vlastela, Zlatna bula, upanije.
b) Najvaniji centri znanosti, kolstva, kulture i gospodarstva: Rim, Cordoba, Ancona, Akvi-
leja, Venecija, Firenca, Genova, Cluny, Canossa, Worms, Jeruzalem, Konstantinopol (Cari-
grad), Gant, Brugge, Bruxeles, Bremen, Kln, Lbek, Marseille.
c) Hrvatska: Pazin, Nin, Zadar, Knin, ibenik, Biograd, Trogir, Split, Dubrovnik, Sisak i Zagreb.
d) Narodi i drave: Rimljani, Germani, Slaveni (Istoni, Zapadni i Juni), Arapi, Huni, Avari,
Langobardi, Goti, Normani, Maari, Rusi, Bugari, esi, Franci, Hrvati, Kinezi, Mongoli.
e) Najznaajniji dogaaji: 395. podjela Rimskog Carstva; 476. pad Zapadnog Rimskog Car-
stva; 711. Arapi preli Gibraltar; 732. Poitiers; 756. Kordopski Kalifat; 800. krunidba
Karla Velikog; 812. mir u Aachenu; 843. Verdunski ugovor i podjela Franake Drave;
955. Oton I. porazio Maare kod Augsburga; 962. Oton I. okrunio se za cara u Rimu;
1066. bitka kod Hastingsa; 1095. Clermont; 1054. prvi raskol u kranstvu; 1066.
Englesku osvojio normandijski vojvoda William; 1077. Canossa; 1215. Velika povelja
sloboda u Engleskoj; 1265. prvi parlament u Engleskoj; 11541259. stogodinji rat iz-
meu Engleske i Francuske; 1302. prvi saziv Dravnih stalea u Francuskoj; poetak 13.
stoljea Dingis-kan stvara Mongolsko Carstvo; 1237. Mongoli prodiru u Europu: do
1258. Mongoli osvajaju Mezopotamiju, Armeniju, Iran, dio Indije i Bagdadski Kalifat; kraj
13. stoljea Mongoli osvajaju Kinu.
f) Hrvatska: 818. ustanak Ljudevita Posavskog; 852. Trpimirova darovnica; 879. Hrvat-
ska postaje nezavisna kneevina; oko 910 do 928. Tomislav sjedinio Posavsku i Primorsku
Hrvatsku; 925. i 928. Crkveni sabori u Splitu; oko 1100. Baanska ploa; 1060. Crk
veni sabor u Splitu; 1193. darovnica Bele III krkom knezu Bartolu; 1094. osnutak Za-
grebake biskupije; 1097. pogibija Petra Svaia; 1102. Koloman prvi Arpadovi na
hrvatsko-ugarskom prijestolju; 1202. kriari osvajaju Zadar; 1222. Zlatna bula Andrije II;
1241. provala Mongola (Tatara); Pavao I ubi postaje ban Hrvatske i Dalmacije i gospodar
Bosne; 1288. Vinodolski zakonik; 1301. dolazak Karla Anuvinca na ugarsko-hrvatsko
prijestolje; 1358. Ludovik Anuvinac sklapa s Venecijom mir u Zadru; 12051358. Du-
brovaka Republika pod vrhovnitvom Venecije.
g) Povijesne osobe: Dioklecijan, Konstantin, Teodozije, Romul Augustul, Atila, Justinijan, He-
raklije, Pipin Mali, Karlo Veliki, franaki kralj Ludovik, njemaki car Oton I, William Osva-
ja, engleski kralj Ivan, francuski kraljevi: Filip II. August, Luj IX i Filip IV. Lijepi; bugarski
car Simeon, Konstantin Porfirogenet. Papa Grgur VII, Ban Kulin, ban Ninoslav, Stjepan II.
Kotromani, Dingis-kan, Kublaj-kan i Marko Polo.
Hrvatski vladari: Vieslav, Trpimir, Domagoj, Branimir, Tomislav, Stjepan Drislav, Petar
Kreimir IV, Dmitar Zvonimir, Koloman Arpadovi, Bela II. Arpadovi, Andrija II. Arpa-
dovi, Bela IV. Arpadovi, Pavao I. ubi, Mladen ubi, Karlo I. Anuvinac i Ludovik
Anuvinac.
h) Religija osnovni pojmovi: Papa, patrijarh, Papinska Drava, borba carstva i papinstva, prvi
crkveni raskol, reformski program redovnika samostana u Clunyu, Wormski konkordat, be-
nediktinci, dominikanci, franjevci, benediktinci, ivanovci, hereza i heretiki pokreti, inkvi-
zicija, bogumili, Crkva bosanska, ikona, ikonoklazam, investitura, koncil, kriarski ratovi,
crkveni redovi, duhovno-viteki redovi, Njemaki Viteki Red, templari, ivanovci, islam,
Muhamed, Kuran, hidra, musliman, suniti i ijiti.

(standard 2 za prvu i drugu srednju programsku razinu sloenosti)
U srednjim strukovnim kolama uenici e biti sposobni:
drugog.
temelje.

su se dogodili.
i crteima.
U srednjim strukovnim kolam uenici e biti sposobni:
koje je skupio.
vremena i prostora.
1. Utvrditi kljuna pitanja o odreenim povijesnim dokumentima: tko ih je nainio, kada, kako
i zato; to nam dokument govori o osobama koje su ga sastavile; to trebamo jo pronai
kako bi mogli ispriali priu o dokumentu, ljudima i dogaajima koji su s njim povezani.

njihovim potrebama.
na ivot ovjeka.

za minimalnu i srednju programsku razinu sloenosti
1. Prikazati (crteom, na slijepoj karti ili kratkim pismenim uratkom) osnovne dogaaje iz
razdoblja seobe naroda. [Vjetina razumijevanja povijesne prie i snalaenja u prostoru]
2. Navesti ekonomske, drutvene i kulturne promjene koje je izazvao prijelaz na feudalizam.
[Vjetina analize povijesnih dogaaja i procesa te njihova interpretacija]
3. Vrednovati feudalizam kao novi oblik drutvenog ureenja komentirajui sljedea pitanja:
a) to je temelj bogatstva u feudalizmu?; b) Koji su se drutveni slojevi formirali u feudaliz-
mu?; c) Kakav je poloaj pojedinih drutvenih slojeva (ekonomski, kulturni, pravni)? [Vje-
tina analize povijesnih dogaaja i procesa te njihova interpretacija]
4. Kreirati (na slijepom zemljovidu ili lenti vremena) prikaz doseljenja Hrvata [Vjetina krono-
lokog miljenja i snalaenja u prostoru]
5. Imenovati (koristei se povijesnim i geografskim zemljovidom) sredita moi u razdoblju
preobrazbe Europe u srednjem vijeku. [Vjetina razumijevanja povijesne prie]
6. Nainiti pregled smjena dinastija na hrvatskom prijestolju u razdoblju razvijenoga srednjega
vijeka. [Vjetina kronolokog miljenja]
7. Nainiti tablicu vremenskog slijeda, prostora i karakteristika civilizacija na podruju Sredo-
zemlja u razdoblju srednjega vijeka [Vjetina kronolokog miljenja i snalaenja u prostoru]
8. Izraditi kartu graditeljskih, umjetnikih i znanstvenih dostignua Hrvata na vrhuncu sred-
njovjekovlja [Vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i donoenje odluka]
9. Konstruirati usporedbenu tablicu hrvatskih i europskih graevina i njihova utjecaja na po-
litiki, drutveni i kulturni ivot ljudi. [Vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i do
noenje odluka]
10. Izdvojiti glavne procese u gospodarstvu koji su se zbili na Sredozemlju i Jadranu nakon geo
grafskih otkria [Vjetina analize povijesnih dogaaja i procesa te njihova interpretacija]
11. Izraditi prikaz dobara (biljke, ivotinje, bolesti i sl.) razmijenjenih nakon velikih geografskih
otkria. [Vjetina povijesnog istraivanja]
12. Prikazati (crteom ili kratkim pismenim uratkom) svakodnevni ivot u Rimu u vrijeme kri-
ze i dezintegracije. [Vjetina razumijevanja povijesne prie]
13. Navesti gospodarske, politike i drutvene promjene koje su dovele do dezintegracije Rim-
skog Carstva. [Vjetina analize povijesnih dogaaja i procesa i njihova interpretacija]
14. Vrednovati pojavu i uspon islamske civilizacije komentirajui sljedea pitanja: a) to je
potaklo uspon islamske civilizacije? b) Koje su dodirne toke islama i kranstva? c) Koju
je ulogu islamska civilizacija imala za daljnji razvitak Europe? [Vjetina analize povijesnih
dogaaja i procesa te njihova interpretacija]
15. Kreirati (na slijepom zemljovidu ili lenti vremena) prikaz pokuaja Bizanta da obnovi Rim-
sko Carstvo. [Vjetina kronolokog miljenja i snalaenja u prostoru]
16. Imenovati (koristei se povijesnim i geografskim zemljovidom) najznaajnija sredita kul-
turnog i gospodarskog razvitka Europe u srednjem vijeku. [Vjetina razumijevanja povije-
sne prie]
17. Nainiti pregled podrijetla, prostora i obiljeja slavenskog svijeta u srednjem vijeku. [Vjeti-
na razumijevanja povijesne prie]
18. Nainiti tablicu vremenskog slijeda, prostora i karakteristika mongolskog osvajanja. [Vjeti-
na kronolokog miljenja i snalaenja u prostoru]
19. Izraditi kartu graditeljskih, umjetnikih i znanstvenih dostignua Hrvata u srednjem vijeku.
[Vjetina povijesnog istraivanja]
20. Obrazloiti politiki, gospodarski i kulturni poloaj rubnih podruja hrvatskog srednjo-
vjekovlja. [Vjetina analize povijesnih dogaaja i procesa te njihova interpretacija]
21. Izraditi prikaz promjena u svakodnevnom ivotu ljudi u ranom i kasnom srednjem vijeku
na odreenoj lokaciji. [Vjetina povijesnog istraivanja]
Napomena:
Trea jedinica ishoda uenja nema treu maksimalnu programsku razinu. Dakle, nijedan kuriku-
lum povijesti za srednje strukovne srednje kole nema treu jedinicu ishoda uenja na maksimal-
noj razini, ve se ona nalazi iskljuivo u kurikulumima za gimnazije.
3.5. Literatura
Bowker, John, Religije svijeta, Znanje, Zagreb, 1998.
Budak, Neven, Raukar, Tomislav, Hrvatska povijest srednjega vijeka, kolska knjiga, Zagreb, 2006.
Brandt, Miroslav, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, kolska knjiga, Zagreb 1995.
Cravetto, Enrico (urednik), Povijest knjige VVII (Kasno Rimsko Carstvo, i rani srednji vijek,
Rani i razvijeni srednji vijek, Razvijeni srednji vijek), Europa press holding, Zagreb, 2007.
orali, Lovorka, Venecija kraljica mora s lagunarnih sprudova povijest Mletake Republike,
Meridijani, Samobor, 2004.
Gattin, Nenad, Pejakovi, Mladen, Starohrvatska sakralna arhitektura, Kranska sadanjost, Za-
greb, 1988.
Goldstein,Ivo, Grgin, Borislav, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006.
Graanin Hrvoje, Juna Panonija u kasnoj antici i ranom srednjovjekovlju, Plejada, Zagreb, 2011.
Grupa autora, Velika ilustrirana povijest svijeta, knjige VIX, Otokar Kerovani, Rijeka, 1974.
Grupa autora, Ilustrirana povijest svijeta, knjige VIIIX, (Rani srednji vijek, Izvan urope, Kasna
srednjovjekovna Europa), Liber Novus, Zagreb, 2010.
Horvat, Zorislav, Graevne strukture srednjovjekovnih utvrenih gradova, FF Zagreb, 2009.
Kontler, Lszl, Povijest Maarske, tisuu godina u srednjoj Europi, Srednja Europa, Zagreb,
2007.
Kruhek, Milan, urednik, Hrvatsko-maarski odnosi 11021918, ITG, Zagreb, 2004.
Le Goff, Jacques, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Golden marketing, Zagreb 1998.
Le Goff, Jacques, Intelektualci u srednjem vijeku, Jesenski i Turk, Zagreb, 2009.
Lopez, Roberto, Raanje Europe, kolska knjiga, Zagreb, 1978.
Pirenne, Henri, Karlo Veliki i Muhamed, Izvori, Zagreb, 2006.
Raukar, Tomislav Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje, kolska knjiga, Zagreb, 1997.
anjek, Franjo, urednik, Fenomen krstjani u srednjovjekovnoj Bosni, Institut za istoriju i Hrvat-
ski institut za povijest, Sarajevo Zagreb, 2005.
4. etvrta jedinica ishoda uenja: temelji modernoga svijeta

(od 1350. do 1750. godine)
U ovome razdoblju u svjetskim razmjerima, a osobito to se tie zapadne hemisfere, poloeni su
temelji svemu onome po emu su devetnaesto i dvadeseto stoljee dobili svoju odreenu i na-
ma poznatu fizionomiju. Na temeljima srednjovjekovnih struktura koje su nastale nakon velike
seobe naroda, formiraju se u ovom razdoblju nove strukture i politike tvorevine, koje svojim
granicama zahvaaju manje vie iste etnike elemente. U ovom razdoblju u Europi nastaju prve
moderne nacije i nacionalne drave. Ti procesi daju povijesnom zbivanju posve drugaiju dina-
miku. Meutim, nisu samo nacionalne monarhije koje su stupile na svjetsku povijesnu pozorni-
cu bile prekretnica. Mo plemstva gotovo u cijeloj Europi, izuzev u istonoj, bila je u opadanju,
dok je utjecaj graanstva jaao kako u gospodarstvu tako i u politici i kulturi ono je postalo
vodea snaga novog shvaanja ivota, odnosno stvaranja modernog svijeta. Dakle, novi drutve-
no-duhovni procesi toga razdoblja (humanizam, renesansa i reformacija) urezali svoje bitne crte
u izgled civilizacije kojoj smo mi svjedoci, a po kojima se ona razlikuje od svih drugih dosada-
njih civilizacija.
U ovom povijesnom razdoblju tradicionalno jedinstvo srednjovjekovne crkve se lomi, teologija
se odvaja od filozofije, nastaje opreka izmeu znanja i vjere, raaju se sumnje u doslovno tumae-
nje Sv. Pisma. Raa se humanistika filozofija u koju polako prodire znanstvena metoda. Polau
se temelji dananjim prirodnim znanostima. Humanisti istiu ovjekovo dostojanstvo nasuprot
dotadanjoj vjernikoj poniznosti. Javljaju se teoretiari koji drutvena kretanja i politike borbe
poprauju razmiljanjima o suverenosti naroda, ograniavanju apsolutne vlasti vladara te ideji
narodnog predstavnitva.
U pojedinih europskih naroda u tom se razdoblju takoer ve formiraju nacionalni jezici i oni
postaju snana poluga u procesu nastajanja politikih, kulturnih i znanstvenih centara u kojima
e izbiti sukobi s univerzalnom vlau rimskih papa i njihovom politikom. Latinski jezik presta-
je biti jedino sredstvo priopavanja duhovnih zbivanja. Izum tiska snano podupire taj proces.
Knjiga i znanje postaje pristupanije i manje imunima; kultura i znanost se ire.
U asu kad crkvena tumaenja nisu vie mogla zadovoljiti ojaalo graanstvo i kad se raao nje-
zin novi pogled na ivot i svijet, humanisti su poeli drugim oima gledati spomenike antike
umjetnosti koji su se nalazili posvuda. U njima su otkrivali djela puna slobodne misli i ivog
zanimanja za ovjeka i svijet koji ga okruuje. Europski umjetnici poeli su se ugledati na anti-
ku umjetnost, usvajajui osobito njezino shvaanje ljepote i njezin izraz. Pod utjecajem antike
umjetnosti ostvaren je preporod talijanske, a zatim sve ostale europske knjievnosti i umjetnosti
(slikarstvo, kiparstvo, arhitektura i dekorativna umijea). To je doba renesanse. Sloboda savjesti,
skeptini i kritiki duh, racionalizam, poeci mehanike, dinamike, prouavanja magnetizma i
elektriciteta, optike i akustike, kemije, fiziologije i biologije, lijenitva i ljekarnitva; sve se to
rodilo u ovom razdoblju koje nazivamo temelji modernog svijeta.
Prekomorska otkria u 15. i 16. stoljeu nova su prekretnica u povijesti Europe i svijeta, a pripa-
daju ovom razdoblju. Razvitak brodogradnje, te nove spoznaje u astronomiji i zemljopisu postaju
temelji prekomorskih pothvata Europljana. Djela arapskih znanstvenika bitno obogauju nautiku
znanost. Otkria su povezala ne samo Europu s Amerikom, ve i poloila temelje komunikacijske
mree koja je u konanici povezala sva podruja svijeta. Europljani su poeli pokazivati svoju mo
i utjecaj u cijelom svijetu, vie negoli bilo koji narod prije toga. U Americi su Europljani usposta-
vili kolonijalni sustav i granice europskih naselja. U njima su bile na snazi europske tradicije za-
kona, religije, vlasti i kulture. Europljani su u tom razdoblju osvojili relativno malena podruja u
Aziji i Africi, ali su njihova pomorska i trgovaka poduzea duboko utjecala na nain proizvodnje
i meunarodnu trgovinu u tim podrujima. Trgovina ljudima izmeu Afrike i Amerike, a kako bi
se osigurala besplatna radna snaga za europsku izvoznu zemljoradnju, bio je naroito zastraujui
aspekt irenja globalne ekonomije. Europsko ukljuivanje u cijeli svijet imalo je za posljedicu
i njezinu vlastitu unutranju transformaciju politiku, drutvenu, ekonomsku i intelektualnu.
Unutranja transformacija uzrokovala je dramatine politike i drutvene zaplete i ratove.
Na hrvatskom prostoru procesi koji su u zapoeli oko 1100. godine zakljuuju se prostornom i
drutvenom integracijom u 14. stoljeu. Meutim, upravo tada kada je drutveni razvoj hrvat-
skih zemalja dosegao vrhunac, pojavljuju se potkraj toga stoljea, unutar hrvatskog drutva, ali i
izvana, prvi znakovi zastoja i krize koji e uvesti hrvatske zemlje u razdoblje razgradnje, ratova
i razaranja. Zemlje krune sv. Stjepana i hrvatskog kraljevstva koje su po svom drutvenom, poli-
tikom i kulturnom razvoju ve vrsto zakoraile na europsko kopno u potpunosti e promijeniti
svoje lice. U zemlji se pojavio jak otpor plemstva protiv sredinje vlasti, a dinastiki sukob oko
hrvatskog prostora buktio je vie od dvadeset godina. Razjedinjena i oslabljena drava postala je
lak plijen Turcima koji se tijekom 15. i 16. stoljea nezaustavljivo ire prema srednjoj Europi. U
prvoj treini 16. stoljea temeljito se promijenio prostorni izgled i geopolitiki poloaj hrvatskih
zemalja. Ugasila se srednjovjekovna ugarsko-hrvatska drava, a ostaci hrvatskog prostora ulaze u
sastav Habsburke Monarhije, a novo sredite moi postaje Be. Venecija je zaokruila Dalmaciju
u neprekinutu upravno-politiku cjelinu u ijem su se sastavu nale otoke i kopnene dalma-
tinske komune. Kotor, Skadar, Ulcinj i Bar poetkom 15. stoljea postaju sastavni dio Mletake
Albanije. Neovisni Dubrovnik i habsburki posjedi na Jadranu od Rae do Baga onemoguili su
Veneciji ujedinjavanje cijelog prostora istone obale Jadrana. Osmanlijska osvajanja i mletako
zaposjedanje Dalmacije zaustavili su gospodarski, politiki i kulturni razvoj Hrvatske i uveli je u
produljeno srednjovjekovlje. Tek je osmanlijsko slabljenje tijekom 17. stoljea postavilo zahtjev
za ponovnim ujedinjavanjem obale i kontinenta. Ratovi protiv Osmanlija koji su zapoeli 1683.
godine, trajali su s prekidima vie od 30 godina. Zavrili su uspostavljanjem nove granice na
rijeci Savi, do njezina ua u Dunav, a na jugoistoku granica se pomakla preko rijeke Cetine do
planine Dinare, a zatim se sputala preko Imotskog i Vrgorca na donju Neretvu kod Metkovia.
Ova granica je ostala gotovo nepromijenjena do propasti Habsburke Monarhije 1918. godine.
Tijek prouavanja
1. Suvremeni svijet svojom sloenou nije nastao iznenada, ve ima svoje razvojne korijenje
u razdoblju od 1300. do 1750. godine, osobito u sazrijevanju prekomorske trgovine i stvara-
nju ekonomskih i drutvenih institucija vezanih uz nju.
2. Da bi se razumjela povijest suvremene Europe i svijeta, te vlastita nacionalna povijest, trai
se razumijevanje razliitih institucija, ideja i stilova koji su se oblikovali u Europi u vrijeme
razdoblja inovacija i ekspanzije.
3. Sve snage koje su nainile svijet modernim u 19. i 20. stoljeu nastale su upravo u ovom
razdoblju. Shvaanje sloenosti svjetske meuovisnosti trai znanje o tome kako je naraslo
svjetsko gospodarstvo, kao i o nainima na koje je ono proizvelo ogroman materijalni napre-
dak i velike drutvene i politike nejednakosti.
4. Stvaranje europskih kolonijalnih carstava do 17. stoljea dogodilo se unutar vrlo irokog
konteksta dogaaja: tragino opadanje amerike indijanske populacije, irenje panjolskog
carstva, trgovina afrikim robovima, prekoatlanska trgovina i migracije stanovnika poje-
dinih europskih drava. Povijest kolonijalizma dobiva smisao samo u odnosu na ovu iru
pozadinu.
5. Velika carstva u Europi i Aziji: Osmansko i Perzijsko carstvo, Mogulsko carstvo u Indiji
i Carstvo Ming u Kini sva su ta carstva doivjela kulturni procvat paralelno s pojavom
humanizma, renesanse i reformacije u Europi. Njihova su postignua vaan dio naeg su-
vremenoga svjetskog naslijea.
6. Zbivanja na hrvatskom prostoru moemo razumjeti samo unutar irokog konteksta europ-
skih i svjetskih dogaaja: prodora Turaka na jugoistok Europe, nezaustavljive ekspanzije
Venecije na istonu obalu Jadrana, jaanja Habsburgovaca u srednjoj Europi te sukoba Crkve
i drave i europskih vjerskih ratova.

Trogodinja srednja strukovna kola: dvije godine uenja prva godina 1/35 i druga godina 1/35
= inaica C; jedna godina uenja 2/70.

1. Vrhunac srednjovjekovlja
a) Prijelomno etrnaesto stoljee
b) Prodor Turaka i propast srednjovjekovne drave
c) Sredozemlje i Jadran nakon geografskih otkria
2. Prema novome vijeku
d) Hrvatska izmeu Osmanskog Carstva, Habsburke Monarhije i Mletake Republike
e) irenje reformacije i protureformacija
f) Znanost, filozofija, umjetnost i knjievnost
g) Razvoj kulture do kraja 17. stoljea
Ishodi uenja
Naziv Temelji modernog svijeta

Razina 2
Obujam 0,51
Cilj jedinice ishoda Uenik e biti sposoban razumjeti drutvena i politika zbivanja, sazrijevanje razlii-
uenja tih institucija, ideja i stilova na prostoru Hrvatske u vrijeme raanja modernog svijeta
u kontekstu europskih i svjetskih zbivanja.
Ishodi uenja 1. Objasniti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture doveli do promjena u
Europi, Hrvatskoj i svijetu.
2. Interpretirati uzroke, tijek, karakter i posljedice geografskih otkria.
3. Identificirati vjersku, politiku i drutvenu transformaciju Europe od 15. do kraja 17.
stoljea.
4. Odrediti kako su se promjene u Europi u 16. i 17. stoljeu odrazile na prilike u
Hrvatskoj.
5. Opisati politika zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu
6. ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija.
Uvjeti u kojima se Trogodinja srednja strukovna kola dvije godine uenja prva godina 1/35 i druga
stjeu kompetencije godina 1/35 = inaica C; jedna godina uenja 2/70.


Razina 2
Obujam 0,51
Cilj modula jedinice Uenik e biti sposoban razumjeti drutvena i politika zbivanja, sazrijevanje razlii-
ishoda uenja tih institucija, ideja i stilova na prostoru Hrvatske u vrijeme raanja modernog svijeta
u kontekstu europskih i svjetskih zbivanja.
Ishodi uenja 1. Objasniti kako su razvoj manufakture i trgovine te nastanak i jaanje graanstva
doveli do promjena u Europi, a kako su se odrazili na razvoj hrvatskih zemalja.
2. Komentirati kako su znanstvena revolucija i novi pogled na svijet i ivot (humani-
zam, renesansa, reformacija, barok) uzrokovali oblikovanje nove svijesti i eko-
nomski, politiki i kulturni preokret u dalmatinskim gradovima.
3. Usporediti kako su se geografska otkria odrazila na razvoj gradova uz Atlantski
ocean, a kako na gradove u Sredozemlju i Jadranu.
4. Razluiti uzroke gospodarskog nazadovanja Dubrovnika od nazadovanja drugih
hrvatskih gradova na jadranskoj obali.
5. Opisati prodor Turaka u junoslavenske zemlje i njegove posljedice na politiki,
ekonomski i drutveni razvoj hrvatskih zemalja.
6. Analizirati nastanak Vojne krajine podruje formiranja, tko ju je naseljavao i
kada,to su Vlaki statuti i podruje Banske krajine.
7. Interpretirati uzroke slabljenja Osmanskog Carstva i ratove i ustanke u 17. i 18.
stoljeu protiv Osmanlija.
8. Analizirati poloaj hrvatskih zemalja izmeu Osmanskog Carstva, Habsburke
Monarhije i Mletake Republike.
9. Objasniti razliita obiljeja kulturnog razvoja hrvatskih zemalja u razdoblju od 16.
do 18. stoljea.
10. Komentirati drugi veliki raskol u kranstvu i irenje razliitih vjera u hrvatskim
zemljama tijekom 16. i 17. stoljea.
11. Identificirati velike migracije stanovnitva koja su izazvala turska osvajanja na
Balkanu i njihove posljedice.
Uvjeti u kojima se Trogodinja srednja strukovna kola: dvije godine uenja prva godina 1/35 i druga


Razina 2
Obujam 0,51,5
Cilj nastavne jedini- Uenik e biti sposoban opisati kako su dijelovi srednjovjekovne hrvatske drave pali
ce u blok satu pod viestoljetnu tursku vlast i kakve su bile posljedice.
Ishodi uenja 1. Objasniti pojmove Turci i Osmanlije i postanak Osmanskog Carstva te najzna-
(57) ajnije vladare do poetka osvajanja Balkana, sluei se tekstom u udbeniku i
pojmovnikom u njemu.
2. Prikazati na slijepom zemljovidu postupnost turske ekspanzije na balkanske zem
lje i hrvatski prostor, sluei tekstom i povijesnom kartom u udbeniku.
3. Komentirati migracije kao posljedicu turskih osvajanja hrvatskih zemalja, sluei
se povijesnim izvorom Opustoena Hrvatska.
4. Raspraviti kasnosrednjovjekovno hrvatsko drutvo i zastoj njegova razvoja pod
utjecajem vanjskih sila (ekspanzije Venecije i turskih osvajanja) te njegovo
odvajanje od matice na europsko-mediteranskom prostoru, sluei se tekstom i
kartom.
Uvjeti u kojima se Trogodinja srednja strukovna kola: dvije godine uenja prva godina 1/35 i druga

1. Temeljni pojmovi
Humanizam, renesansa, barok, manufaktura, kolonija, kolonijalizam, ropstvo, graanstvo, svjet-
sko trite, migracije, Turci, Osmanlije, ostaci ostataka, Vojna krajina, Vlasi i Vlaki statuti.
b) Najvaniji centri znanosti, kolstva, kulture i gospodarstva: Venecija, Be, Budim, Zagreb,
Dubrovnik, Zadar, Split i ibenik.
c) Narodi i drave: Ugarsko-hrvatska drava, Habsburka Monarhija, Bizantsko Carstvo,
Osmansko Carstvo, Venecija, Dubrovaka Republika i Turci Selduci.
d) Najznaajniji dogaaji: 1352. prvi prodor Turaka na Balkan (Galipolje); 1371. bitka na
rijeci Marici; 1389. bitka na Kosovu polju; 1393. Turci zauzeli Bugarsku, 1394. Tesaliju i
1395. preostali dio Makedonije; 1409. Ladislav Napuljski prodaje Dalmaciju; 1444. bitka
kod Varne; 1453. pad Bizantskog Carstva; 1459. Srbija pala pod tursku vlast; 1463.
Bosna pada pod tursku vlast; 1493. bitka na Krbavskom polju; 1499. Zeta pod turskim
vrhovnitvom; 1517. Martin Luther i 95 teza u Wittenbergu; 1526. bitka na Mohakom
polju; 1527. sabor u Cetinu, graanski rat izmeu Ferdinanda i Zapolje; 1566. bitka kod
Sigeta; 1593. bitka kod Siska, stvaranje Vojne krajine, Uskoki rat, Kandijski rat; 1667.
potres u Dubrovniku, Zrinsko-frankopanski otpor; 1699. mir u Srijemskim Karlovcima;
1718. mir u Poarevcu; 1739. mir u Beogradu.
e) Vanije povijesne osobe: Ludovik I. Anuvinac, Karlo Draki, igmund Luksemburki La-
dislav Napuljski, Vladislav Jagelovi, Mehmed II. Osvaja, Matija Korvin, Vladislav II. Jage-
lovi, Ludovik II. Jagelovi, Sulejman I. Velianstveni, Stjepan Tvrtko I, Ferdinand Habsbur-
ki, Ivan Zapolja, Nikola ubi Zrinski, Petar Zrinski, Nikola Zrinski, Fran Krsto Frankopan,
Katarina Zrinska, Eugen Savojski i Karlo IV. Habsburki.
Najpoznatiji predstavnici humanizma i renesanse: Dante Alighieri,, Shakespeare, Marko
Maruli, Ivan esmiki Leonardo da Vinci, Michelangelo, Nikola Kopernik, Giordano Bru-
no, Galileo Galilei, Andrija Meduli, Julije Klovi.
Poznati moreplovci: Bartolomeo Diaz, Vasco da Gama, Kristof Kolumbo, Amerigo Vespucci,
Fernao de Magellan.
f) Najznaajniji izumi: Johannes Gutenberg tiskarski stroj, karavele, geografske karte, globus,
usavreni satovi i navigacijske sprave (astrolab), artiljerijsko oruje, razvoj znanosti helio
centrini sustav i dalekozor,
g) Religija osnovni pojmovi: reformacija drugi crkveni raskol u kranstvu, indulgencije,
luteranska ili protestantska crkva, prijevod Biblije na njemaki i druge narodne jezike, pro-
tureformacija i vjerski ratovi (Tridesetgodinji rat).

Dvije godine uenja prva godina 2/70, druga godina uenja 2/70 = inaica A; dvije godine ue-
nja prva godina uenja 2/70; druga godina uenja 1/35 = inaica B.

Inaica A
1. Raanje moderne Europe
a) Crna smrt i njezine posljedice
b) Pojava nacionalnih drava, gradovi i komune
c) Temelji humanizma i renesanse
2. Velika geografska otkria i europska ekspanzija

a) Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva
b) Kolonijalizam i europeizacija svijeta
3. Raspad srednjovjekovnih carstava i pojava nacionalnih monarhija
a) Izazovi s Istoka uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta
b) Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi
c) Nastanak modernih europskih drava
4. Hrvatska u produljenom srednjovjekovlju
a) Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroenosti
b) Stvaranje Habsburkog carstva i kriza Osmanskog Carstva teritorijalne promjene
krajem 17. stoljea
c) Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama
Inaica B
1. Vrhunac srednjovjekovlja
a) Prijelomno etrnaesto stoljee
b) Prodor Turaka i propast srednjovjekovne drave
2. Raanje moderne Europe
b) Gradovi i komune razvoj pomorstva i trgovine
c) Temelji humanizma i renesanse
a) Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva
b) Kolonijalizam i europeizacija svijeta
a) Izazovi s Istoka Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta
b) Dubrovnik najznaajnije sredite trgovine i pomorstva na Jadranu
a) Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroenosti
b) Stvaranje Habsburkog carstva i kriza Osmanskog Carstva teritorijalne promjene
krajem 17. stoljea
c) Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama
Ishodi uenja

Razina 3
Obujam 1,5
Cilj jedinice ishoda Uenik e biti sposoban razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva kao
uenja i drutvena i politika zbivanja te sazrijevanje razliitih institucija, ideja i stilova, u
Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme irenja prekomorske trgovine.
Ishodi uenja 1. Ispitati izvore, znaajke i posljedice demografske krize i promjene u 14. i 15. stolje-
u u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
2. Obrazloiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture te geografska otkria u

15. i 16. stoljeu doveli do promjena.
3. Ocijeniti karakter gospodarske, politike i kulturne dominacije europskih sila nad
narodima u kolonijama.
4. Raspraviti kako je hrvatsko drutvo doivjelo vjersku, politiku, drutvenu i kultur-
nu transformaciju u 16. i 17. stoljeu.
5. Usporediti znaajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvje-
titeljstvo.
6. Opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsbur-
govaca i Osmanlija.
7. Ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvat-
skoj do kraja 17. stoljea
Uvjeti u kojima se Dvije godine uenja prva godina 2/70, druga godina uenja 2/70 = inaica A; dvije
stjeu kompetencije godine uenja prva godina uenja 2/70; druga godina uenja 1/35 = inaica B.


Razina 3
Obujam 1,5
Ciljevi modula jedi- Uenik e biti sposoban razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva kao
nice ishoda uenja i drutvena i politika zbivanja te sazrijevanje razliitih institucija, ideja i stilova, u
Ishodi uenja 1. Objasniti pojavu epidemije crne smrti i njezinu pandemiju u 14. stoljeu te njezi-
ne posljedice na demografski, vjerski i drutveni ivot stanovnitva Europe.
2. Analizirati pojavu nacionalnih centraliziranih monarhija i ekonomski monih gra-
dova drava u Europi.
3. Definirati humanizam i renesansu u 14. i 15. stoljeu, podruja irenja i najznaaj-
nija dostignua i predstavnike.
4. Opisati kako je prekooceanska povezanost svih veih regija svijeta od 1450. do
1600. dovela do globalnih transformacija pojedinih drutava.
5. Kritiki prosuditi susrete izmeu europskih naroda i naroda Afrike, Azije i obje
Amerike krajem 15. i tijekom 16. i 17. stoljea.
6. Identificirati posljedice svjetske razmjene flore, faune i prateih patogenih pojava
(mikroorganizmi i zarazne bolesti).
7. Ocijeniti reformaciju, protureformaciju i vjerske ratove kao njihovu posljedicu.
8. Interpretirati uspon vojne i birokratske moi pojedinih europskih drava izmeu 16.
i 18. stoljea.
9. Prikazati kako su se jugoistona Europa i jugozapadna Azija objedinile u Osman-
sko Carstvo.
10. Opisati prodor Turaka u hrvatske zemlje i njegove posljedice na politiki, ekonom-
ski i drutveni razvoj hrvatskih zemalja.
11. Analizirati nastanak Vojne krajine podruje formiranja, tko ju je naseljavao i
kada,to su Vlaki statuti i podruje Banske krajine.
12. Interpretirati uzroke slabljenja Osmanskog carstva i ratove i ustanke u 17. i 18.
stoljeu protiv Osmanlija.
13. Analizirati poloaj hrvatskih zemalja izmeu Osmanskog Carstva, Habsburke
Monarhije i Mletake Republike.
14. Objasniti razliita obiljeja kulturnog i vjerskog razvoja hrvatskih zemalja u
razdoblju od 16. do 18. stoljea.
15. Objasniti uspon Dubrovake Republike kao vanog sredita pomorstva i trgovine
na Jadranu.


Razina 3
Obujam 1,5
Nastavna jedinica Kolonijalizam i europeizacija svijeta
Cilj nastavne jedi- Uenik e biti sposoban ocijeniti karakter gospodarske, politike i kulturne dominaci-
nice je europskih sila nad narodima u kolonijama.
Ishodi uenja 1. Razluiti novootkrivena podruja tijekom 15. i 16. stoljea sluei se povijesnim
(57) zemljovidom i tabelarnim pregledom.
2. Identificirati motive, prirodu i znaenje velikih trgovakih i ratnih ekspedicija poje-
dinih europskih zemalja u obje Amerike, Aziju i Afriku tijekom 15, 16. i 17. stoljea
sluei se priloenim tekstom.
3. Analizirati glavna drutvena, gospodarska, politika i kulturalna svojstva europskih
drutava koja su poticala istraivanja, osvajanja i podvrgavanje prekomorskih
naroda i zemalja koristei se grafikim prilozima i tekstom.
4. Usporediti to su Europljani donijeli u Ameriku, a to iz nje u Europu sluei se
tabelarnim pregledom.

1. Temeljni pojmovi
Crna smrt, komune, graanstvo, graanska revolucija, centralizirana monarhija, nacija, nacio
nalna drava, humanizam, renesansa, barok, manufaktura, kolonija, kolonijalizam, ropstvo,
graanstvo, svjetsko trite, merkantilizam, revolucija cijena, migracije, vjerski ratovi, Tride-
setgodinji rat, Turci, Osmanlije, ostaci ostataka, Vojna krajina, Vlasi, Vlaki statuti i hrvatska
pragmatika sankcija.
a) Vremensko trajanje: od oko 1350. do oko 1750. godine.
b) Najvaniji centri znanosti, kolstva, kulture i gospodarstva: Pariz, Barcelona, Cadiz, Rotter-
dam, Amsterdam, London, Utrecht, Rim, Venecija, Be, Budim, Carigrad, Zagreb, Dubrov-
nik, Zadar, Split i ibenik.
c) Narodi i drave: Portugal, panjolska, Nizozemska, Engleska, Francuska, Njemako carstvo,
talijanski gradovi-drave: Venecija, Genova, Firenza, Milano, Ugarsko-hrvatska Drava, Du-
brovaka Republika, Habsburka Monarhija, Bizantsko Carstvo, Osmansko Carstvo, Mogul-
sko Carstvo, Kinesko Carstvo.
kod Varne; 1453. pad Bizantskog Carstva; 1459. Srbija pala pod tursku vlast; 1463. Bos
na pada pod tursku vlast; 1493. bitka na Krbavskom polju; 1499. Zeta pod turskim vrhov-
nitvom; 1517. Martin Luther i 95 teza u Wittenbergu; 1526. bitka na Mohakom polju;
1527. sabor u Cetinu, graanski rat izmeu Ferdinanda i Zapolje; 1566. bitka kod Sigeta;
1593. bitka kod Siska, stvaranje Vojne krajine; 16151617. Uskoki rat; 16451649. Kan-
dijski rat; 1648. Vestfalski mir; 1667. potres u Dubrovniku, Zrinsko-frankopanski otpor;
1699. mir u Srijemskim Karlovcima; 1718. mir u Poarevcu; 1739. mir u Beogradu.
e) Vanije povijesne osobe: Ludovik I. Anuvinac, Karlo Draki, igmund Luksemburki
Ladislav Napuljski, Vladislav Jagelovi, Mehmed II. Osvaja, Matija Korvin, Vladislav II.
Jagelovi, Ludovik II. Jagelovi, Sulejman I. Velianstveni, Stjepan Tvrtko I, Ferdinand I.
Habsburki, Ivan Zapolja, Nikola ubi Zrinski, Petar Zrinski, Nikola Zrinski, Fran Krsto
Frankopan, Katarina Zrinska, Eugen Savojski i Karlo VI. Habsburki.
Najpoznatiji predstavnici humanizma i renesanse: Dante Alighieri, Shakespeare, Marko
Maruli, Ivan esmiki Leonardo da Vinci, Michelangelo, Nikola Kopernik, Giordano Bru-
no, Galileo Galilei, Andrija Meduli i Julije Klovi.
Poznati moreplovci: Bartolomeo Diaz, Vasco da Gama, Kristof Kolumbo, Amerigo Vespucci
i Fernao de Magellan.
luteranska ili protestantska crkva, kalvinizam, anglikanizam, hugenoti, prijevod Biblije na
njemaki i druge narodne jezike, katolika protureformacija, Popis zabranjenih knjiga, mi-
sionari i vjerski ratovi.
4.3. Trea programska razina sloenosti (maksimalna programska razina)

Tri godine uenja prva godina 2/70, druga godina 2/70 i trea godina 2/70 sati.

1. Humanizam i renesansa raanje moderne Europe
b) Ekonomski rast gradova na Sredozemlju i sjevernoj Europi
c) Kulturni ivot obrazovanje i uenje, literatura i korijeni renesanse
d) Crkva i vjera
e) Renesansa i njezin odraz na kransko drutvo
f) Kasna renesansa i razvoj znanosti
a) Svjetsko gospodarstvo oko 1500. godine
b) Preduvjeti, uzroci i tijek velikih geografskih otkria
c) Europeizacija svijeta i kolonijalizam
d) Vanost i posljedice velikih geografskih otkria
e) Rast gospodarstva i njegove posljedice na promjene u drutvu
a) Izazovi s Istoka Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizantskog Carstva
b) Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi
c) Nacionalne monarhije u Europi od konfesionalnog do dvorskog apsolutizma
d) Prosvijeeni apsolutizam
e) Nizozemska i engleska graanska revolucija
a) Doba promjena Anuvinci
b) Hrvatski protudvorski pokret i druge dinastije
c) Matija Korvin i renesansa
d) Od Krbave do Mohaa
e) Ostaci ostataka Hrvati i Habsburgovci
f) Selidbe iz Hrvatske i Vojna krajina
g) Reformacija, katolika obnova i barok u Hrvatskoj
h) Bune i otpori u 16. i 17. stoljeu
i) Zlatni vijek Dubrovnika
j) Zrinski i Frankopani u otporu Habsburgovcima
k) Osloboenje od Osmanlija oivjela Hrvatska
Ishodi uenja

Razina 4
Obujam 2,5
Cilj jedinice ishoda Uenik e biti sposoban razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva kao
uenja i drutvena i politika zbivanja te sazrijevanje razliitih institucija, ideja i stilova, u
Ishodi uenja 1. Analizirati izvore, znaajke i posljedice demografske krize i promjene u Europi u 14.
i 15. stoljeu.
2. Obrazloiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture te geografska otkria u
15. i 16. stoljeu doveli do promjena.
3. Ocijeniti karakter gospodarske, politike i kulturne dominacije pojedinih europskih
sila nad narodima u kolonijama.
4. Raspraviti kako su europska drutva doivjela vjersku, politiku, drutvenu i kultur-
nu transformaciju u 16. i 17. stoljeu.
5. Usporediti znaajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvje-
titeljstvo.
6. Opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsbur-
govaca i Turaka.
7. Identificirati stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvat-
skoj do kraja 17. stoljea.
8. Ispitati promjene u azijskim drutvima u razdoblju irenja europske gospodarske
moi.
9. Utvrditi rast svjetske ekonomije i naine na koje je ona omoguila materijalni
napredak i drutvene nejednakosti.
Uvjeti u kojima se Tri godine uenja prva godina 2/70, druga godina 2/70. trea godina 2/70 sati.
stjeu kompetencije


Razina 4
Obujam 2,5
Cilj modula jedinice Uenik e biti sposoban analizirati napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva te
ishoda uenja razliitih ideja i stilova, u Europi, svijetu i Hrvatskoj u 14. 15. i 16. stoljeu u Europi.
Ishodi uenja 1. Objasniti pojavu epidemije crne smrti i njezinu pandemiju u 14. stoljeu te njezi-
ne posljedice na demografski, vjerski i drutveni ivot stanovnitva Europe.
2. Usporediti gospodarski razvoj te poloaj graanstva u odnosu na plemstvo, u gra-

dovima na Sredozemlju i sjevernoj Europi prije poetka velikih geografskih otkria
3. Objasniti zato je nastalo novo shvaanje ivota i svijeta u talijanskim gradovima u
14. stoljeu i zato je ono dobilo naziv humanizam.
4. Analizirati iri i ui pojam renesansa te njegove najznaajnije predstavnike u um-
jetnosti i graditeljstvu i njihova djela.
5. Identificirati kako se i zato humanistiko shvaanje svijeta i renesansa tako brzo
irila iz talijanskih gradova u ostale europske kulturne centre.
6. Raspraviti kako se crkva odnosila prema znanstvenicima ija otkria nisu bila u
skladu s njezinim uenjem.
7. Ocijeniti u emu je vanost humanizma i renesanse za daljnji razvitak ovjeanstva.
8. Razluiti zato svi pokuaji reforme rimokatolike crkve u srednjem vijeku (pokret
cistercita, klinijska reforma, osnivanje franjevakog reda, pokuaji pojedinaca
popiut Wycliffa, Husa i dr.) nisu uspjele.
9. Objasniti zato je svaki drutveni sloj shvatio reformaciju na drugi nain i za im
su teili pripadnici svakog sloja posebno.
10. Identificirati koji su gradovi i osobe u Europi bili voe i arita vjerskih pokreta te
njihov karakter.
11. Komentirati estoko suprotstavljanje pape i katolikog sveenstva reformskim
pokretima diljem Europe.
stjeu kompetencije


Razina 4
Obujam 2,5
Cilj nastavne jedini- Uenik e biti sposoban analizirati irenje protestantizma i drugih reformacijskih
ce (blok sat) pokreta Europom te vjerske ratove kao njegovu posljedicu.
Ishodi uenja 1. Nabrojiti zemlje koje je zahvatila reformacija i gradove koji su bili arita vjerskih
(57) pokreta sluei se povijesnim zemljovidom.
2. Opisati pojmove kalvinizam i anglikanizam te organizaciju i vjersko uenje dviju
novih crkava, sluei se grafikim prikazom.
3. Objasniti mjere koje je poduzimala rimokatolika crkva protiv irenja reformacije
i razloge estokog suprotstavljanja reformskim pokretima sluei se priloenim
tekstom.
4. Opisati misionarsku djelatnost isusovaca, koristei priloene slike, zemljovid i
tekst.
5. Analizirati vjerske ratove izmeu katolika i protestanata: Bartolomejsku no, tride-
setgodinji rat i Vestfalski mir, sluei se povijesnim izvorima i njihovim interpre-
tacijama.
stjeu kompetencije
Temeljna povijesna znanja (standard 1 za treu, maksimalnu programsku razinu sloenosti)

1. Temeljni pojmovi
Crna smrt, komune, graanstvo, graanska revolucija, centralizirana monarhija, nacija, nacio-
nalna drava, humanizam, renesansa, barok, manufaktura, kapitalistiko gospodarstvo, podjela
rada, najamni radnici, kolonija, kolonijalizam, ropstvo, graanstvo, svjetsko trite, Istonoin-
dijska kompanija, merkantilizam, revolucija cijena, migracije, vjerski ratovi, Tridesetgodinji
rat, Turci, Osmanlije, ostaci ostataka, Vojna krajina, Vlasi, Vlaki statuti i hrvatska pragmatika
sankcija.
b) Najvaniji centri znanosti, kolstva, kulture i gospodarstva: Pariz, Barcelona, Cadiz, Rotter-
dam, Amsterdam, London, Utrecht, Rim, Venecija, Be, Budim, Carigrad, Zagreb, Dubrov-
nik, Zadar, Split i ibenik.
c) Narodi i drave: Portugal, panjolska, Nizozemska, Engleska, Francuska, Njemako carstvo,
talijanski gradovi-drave: Venecija, Genova, Firenza, Milano, Ugarsko-hrvatska drava, Du-
brovaka Republika, Habsburka Monarhija, Bizantsko Carstvo, Osmansko Carstvo, Mogul-
sko Carstvo, Kinesko Carstvo.
kod Varne; 1453. pad Bizantskog Carstva; 1459. Srbija pala pod tursku vlast; 1463.
Bosna pada pod tursku vlast; 1493. bitka na Krbavskom polju; 1499. Zeta pod turskim
vrhovnitvom; 1517. Martin Luther i 95 teza u Wittenbergu; 1526. bitka na Mohakom
polju; 1527. sabor u Cetinu; graanski rat izmeu Ferdinanda i Zapolje; 1566. bitka kod
Sigeta; 1579. Utrechtska unija; 1598. Nantski edikt; 1593. bitka kod Siska, stvaranje
Vojne krajine; 16151617. Uskoki rat; 16451649. Kandijski rat; 1648. Vestfalski mir;
1649. proglaena republika u Engleskoj; 1660. obnova monarhije u Engleskoj; 1667. po-
tres u Dubrovniku, Zrinsko-frankopanski otpor; 1689. William III. potpisuje Deklaraciju
o pravima; 1699. mir u Srijemskim Karlovcima; 1718. mir u Poarevcu, 1739. mir u
Beogradu.
e) Vanije povijesne osobe: Ludovik I. Anuvinac, Karlo Draki, igmund Luksemburki La-
dislav Napuljski, Vladislav Jagelovi, Mehmed II. Osvaja, Stjepan Tvrtko I., Matija Korvin,
Vladislav II. Jagelovi, Ludovik II. Jagelovi, Sulejman I. Velianstveni, Katarina Medici,
Henrik IV. francuski kralj, Filip II. panjolski kralj, vojvoda Alba, Henrik VIII. i Elizabeta
I. engleski vladari, Tomas Mnzer, Franjo Ksaverski, Primo Trubar, Matija Vlai Ilirik,
Ferdinand I. Habsburki, Ferdinand II. Habsburki, Gustav Adolf, Ivan Zapolja, Nikola u-
bi Zrinski, Petar Zrinski, Nikola Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Katarina Zrinska, Eugen
Savojski i Karlo VI. Habsburki, Oliver Cromwell, Karlo I. engleski kralj, Richelieu, Luj XIII,
Luj XIV, Colber, Petar I. Veliki.
Najpoznatiji predstavnici humanizma i renesanse: Joganes Gutenberg, Dante Alighieri,
Francesco Petrarca, Giovanni Boccaccio Shakespeare, Marko Maruli, iko Meneti, Ha-
nibal Luci, Marin Dri, Petar Hektorovi, Ivan esmiki Leonardo da Vinci, Michelange-
lo, Tizian Vecellia, Paolo Veronese, Jacopo Tintoretto, Albrecht Drer, Petar Paul Rubens,
Diego Velzquez, Rembrandt van Rijn, Nikola Kopernik, Giordano Bruno, Jogannes Kepler,
AndreasVesalius, Galileo Galilei, Andrija Meduli, Julije Klovi, Erazmo Roterdamski, Tho-
mas Moore, Miquel da Cervantes i Lope de Vega.
Poznati moreplovci: Bartolomeo Diaz, Vasco da Gama, Kristof Kolumbo, Amerigo Vespucci
i Fernao de Magellan.
luteranska ili protestantska crkva, kalvinizam, anglikanizam, hugenoti, prijevod Biblije na
njemaki i druge narodne jezike, Zakon o supremaciji u Engleskoj, katolika protureforma-
cija, Popis zabranjenih knjiga, misionari, vjerski ratovi Bartolomejska no, tridesetgodinji
rat i Vestfalski mir.
4.4. Sposobnost povijensog miljenja

(standard 2 za sve tri razine sloenosti)
drugih sustava kalendara poput rimskog (753. g.pr. Kr.), muslimanskog (622. g.) ili nekog
drugog.
temelje.
su se dogodili.
i crteima.
koje je skupio.
vremena i prostora.
1. Utvrditi kljuna pitanja o odreenim povijesnim dokumentima: a) tko ih je nainio, kada,
kako i zato; b) to nam dokument govori o osobama koje su ga sastavile; c) to trebamo jo
pronai kako bi mogli ispriali priu o dokumentu, ljudima i dogaajima koji su s njim
povezani.
njihovim potrebama.
2. Identificirati vrijednosti i religijska uvjerenja osoba u razliitim kulturama i civilizacijama
na ivot ovjeka.
4.5. Primjeri provjere i vrednovanja (za sve tri programske razine sloenosti)
1. Kategorizirati po vanosti znaajke i posljedice pandemije crne smrti u svijetu, Europi i
Hrvatskoj sluei se tablinim prikazom. [Vjetina analize povijesnih dogaaja i njihova
interpretacija]
2. Konstruirati uzrono-posljedini niz velikih promjena u tehnologiji, znanosti i kulturi u 15.
i 16. stoljeu sluei se priloenim pojmovnikom. [Vjetina razumijevanja povijesne prie]
3. Utvrditi karakter gospodarske, politike i kulturne dominacije europskih sila nad narodima
u kolonijama koristei se priloenim povijesnim izvorima. [Vjetina analize vrijednosnih
povijesnih tema i zauzimanje stavova]
4. Napraviti tablicu etiri kljune transformacije u Hrvatskoj i Europi u 16. i 17. stoljeu slue-
i se priloenim tekstom. [Vjetina razumijevanja povijesne prie]
5. Izraditi usporedbenu tablicu znaajki i razvoja monarhija u Europi sluei se tekstom u ud-
beniku. [Vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova]
6. Objasniti gospodarske, kulturne i religijske promjene u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. sto-
ljea sluei se povijesnim izvorima. [Vjetina razumijevanja povijesne prie]
7. Prikazati svakodnevni ivot graana u talijanskom gradu u razdoblju humanizma na teme-
lju vlastitog istraivanja. [Vjetina povijesnog istraivanja]
8. Navesti drutvene i gospodarske promjene koje je uzrokovala pojava svjetskog trita na
primjeru jednog grada na istonoj obali Jadrana. [Vjetina povijesnog istraivanja]
9. Ocijeniti posljedice reformacije u hrvatskim zemljama komentirajui sljedea pitanja: a)
Zato pojedini drutveni slojevi u Europi pristaju uz Lutherove ideje? b) Koji su imbenici
bili presudni za irenje protestantizma u Engleskoj? c) Zato se protestantizam nije izrazito
proirio hrvatskim zemljama? [Vjetina analize povijesnih dogaaja i procesa te njihova
interpretacija]
10. Prikazati na zemljovidu ili lenti vremena smjerove irenja trgovine i proizvode kojima se
trgovalo u 16. i 15. stoljeu. [Vjetina kronolokog miljenja i snalaenja u prostoru]
11. Imenovati najznaajnija gospodarska, kulturna i znanstvena sredita u Europi u 16. stoljeu
sluei se povijesnim zemljovidom. [Vjetina razumijevanja povijesne prie]
12. Nainiti kronoloku tablicu velikih geografskih otkria sluei se povijesnim zemljovidom.
[Vjetina kronolokog miljenja]
13. Izraditi kartu graditeljskih, umjetnikih i znanstvenih dostignua renesanse na temelju vla-
stitog istraivanja. [Vjetina povijesnog istraivanja]
4.6. Literatura
Bogutovac, Antonijela, urednica, Leksikon Ruera Bokovia, Leksikografski zavod Miroslava
Krlee, Zagreb, 2011.
Diamond, Jared, Sva naa oruja, zarazne bolesti, elik i puke, Algoritam, Zagreb, 2007.
Fernandez-Aramesto, Felipe, Tragai, globalna povijest istraivanja, Zagreb, Fraktura, 2010.
Orthali, Gherardo i suradnici, Povijest Venecije, knjige III, Antibarbarus, Zagreb, 2007.
Cravetto, Enrico (urednik), Povijest knjige, VIIIX (Humanizam i renesansa, doba otkria, Poe-
ci novoga doba 16. stoljee, Doba apsolutizma 17. stoljee), Europa press holding, Zagreb,
2007.
orali, Lovorka, Hrvatski prinosi mletakoj kulturi, Dom i svijet, Zagreb, 2003.
Braudel, Fernand, Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II, knjige III, Antibarbarus,
Zagreb, 1997.
Gross, Mirjana, urednica, Drutveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do poetka 19. stoljea, SNL, Zagreb,
1981.
Grupa autora, Velika ilustrirana povijest svijeta, knjige XXIII, Otokar Kerovani, Rijeka, 1974.
Grupa autora, Ilustrirana povijest svijeta, knjige XXIV, (Kasna srednjovjekovna Europa, Rene-
sansna Europa, Putovanja i otkria, Raanje modernih nacija, Naseljavanje Amerike, Car-
stva Azije i Afrike), Liber Novus, Zagreb, 2010.
Harris Robin, Povijest Dubrovnika, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2006.
Huizinga, Johan, Jesen srednjeg vijeka, Naprijed, Zagreb, 1991.
Miloevi, Milo, Pomorski trgovci, ratnici i mecene, Equuilibrium i CID, Beograd Podgorica,
2003.
Moaanin, Nenad, Turska Hrvatska. Hrvati pod vlau Osmanskog Carstva do 1791. Preispitiva-
nja, Matica Hrvatska, Zagreb, 1999.
Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 3241453, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb,
2006.
Prosperov Novak, Slobodan, Raanje slavenske renesanse, Matica hrvatska, Zagreb, 2009.
Ravani, Gordan, Crna smrt u Dubrovniku 13481349, Hrvatski institut za povijest, Zagreb,
2010.
5. Peta jedinica ishoda uenja: doba graanskih revolucija

(od 1750. do 1914. godine)
Ovo povijesno razdoblje obiljeila su tri meusobno povezana dogaaja: industrijska revolucija,
graanske revolucije i uspostava europske dominacije na gotovo cijelom svijetu. Nagli uspon
Europe i velike promjene u njezinom gospodarskom, drutvenom, kulturnom i znanstvenom
razvoju tijekom 19. stoljea imaju svoje korijene u prosvjetiteljstvu 18. stoljea i u nizu znanstve-
nih otkria koja su uslijedila u tom vremenskom razdoblju. Na politikom planu ovo razdoblje
omeuju dva velika dogaaja. Na poetku razdoblja to je ameriki rat za neovisnost, koji dovodi
do proglaenja samostalnosti 13 engleskih kolonija u sjevernoj Americi, a po njegovu isteku to
je Prvi svjetski rat, dotada najvei ratni sukob u povijesti. U tim granicama to je ujedno i vrijeme
najvieg uspona europske civilizacije, uspona ije e se negativne posljedice pokazati ve u pr-
vim desetljeima 20. stoljea.
Znanstvena i industrijska revolucija, to su zapoele u Zapadnoj Europi sredinom 18. stoljea
dostigle su svoj puni zamah u SAD-a krajem 19. stoljea, a zahvatile su sva podruja ljudskog pri-
vreivanja: industrijsku proizvodnju, poljoprivredu i promet, to e sve zajedno imati nesagledi-
ve posljedice na cjelokupan razvoj ovjeanstva u narednim stoljeima. Koritenje novog izvora
energije pare, koja je neovisno o ljudskim miiima, vjetru i rijekama pokretala divovske stro-
jeve, kao i dobivanje koksa kao goriva brzo su i drastino mijenjali dotadanji nain proizvodnje
i ivota ljudi. Kao posljedica tog procesa nastaju tvornice i veliki industrijski gradovi, stvara se
industrijsko radnitvo i njihovi pokreti, razvijaju se moderno graansko drutvo, nacije, nove
nacionalne drave i kolonijalna carstva. Industrijalizacija je bila posljedica stoljetnog razvitka
gospodarstva u cijelom svijetu, a taj proces je ukljuio sloene gospodarske i financijske veze
meu drutvima u pojedinim dravama Europe i svijeta. Svijet se povezao u jedinstveno trite.
Izum parnog stroja, parobroda i lokomotive, a kasnije telegrafa i telefona, promijenio je svjetsku
komunikaciju tog razdoblja. Vrijeme i novac potrebni za prijevoz roba, poruka ili ljudi preko oce-
ana i kontinenata drastino su se smanjili. Industrijalizacija je mobilizirala ogroman broj radnika
koji su selili iz sela u gradove, iz jedne drave u drugu, te s jednog kontinenta na drugi. Naime,
industrijalizacija i urbanizacija nisu se odvijale istodobno u svim europskim zemljama. Veliki
dijelovi istone i srednje Europe, Skandinavije, june i jugoistone Europe ostali su izvan tokova
znanstvene i industrijske revolucije. Stoga su stanovnici tih zemalja intenzivno migrirali u druge
razvijenije drave. Osim toga, migracije su uzrokovali ratovi, politike i vjerske borbe, kronino
tegoban ivot i glad zbog siromatva zemlje i tenja za boljim ivotom. Europu je tako tijekom 19.
stoljea napustilo vie od 55 milijuna ljudi. Europski migranti na drugim kontinentima stvorili
su nove granice kolonijalnih naselja i u sjevernoj i u junoj hemisferi, a Kinezi, Indijci i drugi
Azijci selili su u jugoistonu Aziju i obje Amerike. Meunarodna trgovina je cvjetala i doslovno
nije bilo drutva na svijetu na koje nije utjecalo svjetsko trite. Posljedica tog napretka u komu-
nikaciji, migracijama i trgovini bio je porast svjetske populacije koja se poveavala bre nego u
ijednom prethodnom razdoblju, prisiljavajui ljude gotovo svagdje da eksperimentiraju s novim
nainima organizacije kolektivnog ivota. Pojavila su se razliita socijalistika uenja i radniki
pokreti koji su traili poboljanje svog ekonomskog i drutvenog poloaja.
Nove ideologije druga su velika znaajka ovog razdoblja. Amerika i francuska revolucija ponu-
dile su svijetu snanu ideju narodnog suvereniteta, neotuivih prava i nacionalizma. Pretvaranje
ovih ideja u politike pokrete imalo je uinak mobilizacije ogromnog broja obinih ljudi u sudje-
lovanju u javnom ivotu i u borbu za bolju budunost za sve ljude. Liberalni, ustavni i nacionalni
ideali inspirirali su brojne reformske pokrete za neovisnost i revolucije koji su izbijali u cijelom
ovom razdoblju, u razliitim dijelovima svijeta. U isto to vrijeme konzervativne politike i dru-
tvene snage nastojale su potkopati i ograniiti uinak ovih demokratskih pokreta i revolucija.
Demokratizacija drutva i nacionalizam pojaali su drutvenu mo pojedinih zapadnoeuropskih
drava koje su zatim poveale svoju dominaciju u svjetskim dogaajima.
Poetkom 19. stoljea mone europske drave kontrolirale su oko 35% svjetske kopnene povri-
ne, da bi do 1914. godine dominirale na 84% svjetskog teritorija. Europska ekspanzija u svijetu
zadobila je tri osnovna oblika: 1. narodi europskog porijekla proirili su kolonijalne posjede i
naselja u mnogim dijelovima svijeta istjerujui ili asimilirajui starosjedilako stanovnitvo; 2.
europske drave i trgovaka poduzea stvorili su znatnu ekonomsku dominaciju na pojedinim
podrujima svijeta, naroito u Latinskoj Americi i Kini, a Japan i SAD takoer su se prikljuili
toj ekonomskoj ekspanziji; 3. u drugoj polovici 19. stoljea najmonije europske drave upustile
su se u novi imperijalizam, tj. u natjecanje u uspostavi ekonomske dominacije u podrujima
Azije i Afrike koja jo nisu bila pod kolonijalnom upravom.
Masovna proizvodnja novog oruja povezana s revolucijom u transportu i komunikaciji omogu-
ila je taj novi imperijalizam. Pod rastuim pritiskom europske vojne snage i promjena u svjet-
skoj ekonomiji vladajue elite u azijskim i afrikim dravama organizirale su reformske pokrete
koji su prihvatili i proveli neke od ideja i programa demokratske revolucije. Istodobno, pojedini
narodi Afrike, Azije i Latinske Amerike pruaju oruani otpor europskoj hegemoniji. Kako se
pribliavao Prvi svjetski rat, kolonijalna drutva su, umjesto konsolidacije i sigurnosti, sve vie
karakterizirale ubrzane drutvene promjene i nove snage otpora.
Teritorij hrvatskih zemalja je do pada Mletake Republike 1797. godine bio podijeljen izmeu
Habsburke Monarhije i Venecije. Hrvatska je nakon povlaenja Osmanlija zadrala poseban dr-
avnopravni poloaj prema Ugarskoj, a Ugarskom pragmatikom sankcijom proglaena je nera-
zdruivim dijelom ire Ugarske, a s njome i Habsburke Monarhije u cjelini. Reforme austrijskog
dvora u drugoj polovici 18. stoljea sluile su modernizaciji zastarjelog stalekog sistema, pa su
kao takve znaile nesumnjiv napredak, ali je uz to slijedila centralizacija i germanizacija javnog
ivota, to se negativno odrazilo na narode koji su ivjeli u rubnim dijelovima monarhije i to je
odredilo njihov daljnji gospodarski i drutveni razvoj. Naime, gospodarstvo u monarhiji bilo je
potpuno podreeno interesima metropole, pa Hrvatska nije raspolagala nikakvim mogunosti-
ma za slobodan gospodarski i drutveni razvoj. Ista je situacija u obalnim hrvatskim zemljama
pod mletakom vlau. Hrvatsko-slavonska vojna krajina zbog militarizacije bila je izolirana od
veine gospodarskih tokova u preostalom dijelu monarhije i stanovnitvo se, uz poljoprivredu,
bavilo uglavnom trgovinom. Nakon Berlinskog kongresa sve su se hrvatske zemlje nale najzad
okupljene pod vlau Habsburgovaca, ali su ratovi koje je Austrija s povremenim prekidima vo-
dila protiv francuskih revolucionara i Napoleona vie od dva desetljea, ostavili za sobom teke
posljedice u daljnjem gospodarskom i drutvenom razvoju hrvatskih zemalja. Pokuaji da se
stvore ekonomski i institucionalni uvjeti za demokratizaciju i modernizaciju drutva, koje su se
nezaustavljivo irile Europom tijekom 19. stoljea, uglavnom su propadali. Feudalni drutveni
odnosi u kojima je slabo graanstvo s naporom sebi probijalo put, a seljaci sputani kmetskim
obvezama nisu jo doputali da ovi pokuaji naiu u hrvatskom drutvu na potreban odjek.
Ipak, hrvatsko plemstvo unato svemu odrava i njeguje politiku svijest o jedinstvu hrvatskih
zemalja, a hrvatska inteligencija, svjetovna i duhovna, pokazuje porast interesa za jezina i kul-
turna pitanja. Oni e zajedno utjecati na dozrijevanje otpora centralistikim tenjama Austrije i
Maara u drugoj polovici 19. stoljea, a s kojim poinje proces stvaranja moderne hrvatske nacije.
Tijek prouavanja
1. Uenici e razumjeti kako su francuski enciklopedisti svojim idejama pridonijeli irenju
graanskih revolucija i u ime razuma suprotstavili se vlasti apsolutne monarhije i ruili
njezin autoritet i tradiciju.
2. Uenici e razumjeti razliite izme (nacionalizam, liberalizam, kapitalizam, imperija-
lizam, kolonijalizam, socijalizam, komunizam) koji su zaokupljali drutva toga vremena
istraujui ih unutar povijesnog konteksta. Na poetku 20. stoljea narodi zapadne Europe
dominirali su svjetskim poslovima.
3. Prouavajui ovo razdoblje uenici e pokuati odgovoriti na neka od temeljnih pitanja
suvremenog svijeta kao to su: Kako je relativno malen broj drava u zapadnoj Europi uspio
stvoriti takvu hegemoniju nad veim dijelom svijeta? Koje su bile njezine slabosti i zato se
nije odrala?
4. Proces konstituiranja moderne hrvatske nacije koji je poeo u tom razdoblju nije nastao sam
po sebi, ve je potpuno uronjen u kontekst europskih i svjetskih zbivanja i promjena. Kako
bi razumjeli ta zbivanja, uenici moraju stvoriti povijesnu perspektivu i promatrati taj du-
gotrajni proces u kontinuitetu jer on traje i danas.

etverogodinja strukovna srednja kola: dvije godine uenja prva godina 2/70; druga godina
1/35 = inaica B; trogodinja strukovna srednja kola: dvije godine uenja prva godina 1/35 i

1. Doba graanskih revolucija
a) Uspon graanskog drutva i graanske revolucije u Europi
b) Narodni preporodi u Hrvatskoj
c) Hrvatska izmeu Austrije i Ugarske teritorijalna integracija i stvaranje moderne nacije
2. Modernizacija Hrvatske
a) Poeci industrijskog razvoja i iseljavanje iz Austro-Ugarske Monarhije u prekomorske zemlje
b) Znanost, kultura i umjetnost u Hrvatskoj
Inaica C dodatak
1. Opa kriza modernog svijeta problemi industrijalizacije, demokracije i nacionalnosti
a) Politiki odnosi, savezi i sukobi europskih drava
b) Europska kultura izmeu historicizma i novih izraajnih oblika
Ishodi uenja
Naziv Doba graanskih revolucija

Razina 2
Obujam 0,51
Cilj jedinice ishoda Uenik e biti sposoban razumjeti tri meusobno povezana povijesna procesa na
uenja hrvatskom prostoru: formiranje modernih nacija, kapitalistikog gospodarstva i mo-
derne znanosti i kulture u europskom kontekstu.
Ishodi uenja 1. Identificirati promjene u Europi, svijetu i Hrvatskoj u razdoblju globalne trgovine i
europske premoi.
2. Razmotriti proces teritorijalne integracije i formiranja moderne hrvatske nacije u
europskom kontekstu.
3. Objasniti jaanje graanstva i pojavu radnitva u kontekstu razvoja kapitalistikog
gospodarstva.
4. Raspraviti intelektualna kretanja i kulturne promjene u Hrvatskoj na prijelazu
stoljea.
5. Ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija do poetka 20.
stoljea.
6. Opisati zbivanja u Hrvatskoj i njezinom irem okruenju uoi Prvoga svjetskog rata.
Uvjeti u kojima se etverogodinja strukovna srednja kola: dvije godine uenja prva godina 2/70;


Razina 2
Obujam 0,51
Cilj modula jedinice Uenik e biti sposoban razumjeti tri meusobno povezana povijesna procesa na
ishoda uenja hrvatskom prostoru: formiranje modernih nacija, kapitalistikog gospodarstva i mo-
derne znanosti i kulture u europskom kontekstu.
Ishodi uenja 1. Identificirati promjene u europskim drutvima u razdoblju uspona graanstva i
graanskih revolucija.
2. Objasniti ekonomsko i drutveno zaostajanje hrvatskih zemalja u odnosu na
zemlje zapadne Europe krajem 18. i u prvoj polovici 19.stoljea.
3. Opisati Hrvatski narodni preporod i rubne preporodne pokrete u kontekstu obliko-
vanja modernih europskih nacija.
4. Razlikovati politike programe i borbe od socijalnih programa u hrvatskim zemlja-
ma tijekom 19. stoljea.
5. Usporediti zahtjeve revolucionara u Austriji, Ugarskoj i hrvatskim zemljama
1848/49. godine.
6. Povezati zahtjeve revolucionara iz 1848. godine sa zbivanjima u Habsburkoj
Monarhiji 1867/68.
7. Usporediti gospodarski i drutveni razvoj Istre i Dalmacije s razvojem Rijeke, unu-
tranje Hrvatske i Slavonije od nagodbe 1868. do poetka Prvoga svjetskog rata.
8. Objasniti poetke industrijskog razvoja u Hrvatskoj i iseljavanje iz Austro-Ugarske
Monarhije u prekomorske zemlje.
9. Analizirati odluke Berlinskog kongresa i poloaj Bosne i Hercegovine u Austro-
Ugarskoj Monarhiji do poetka Prvoga svjetskog rata.
10. Raspraviti znanstvena postignua, kulturne promjene i umjetnike trendove u
Hrvatskoj na prijelazu stoljea.


Razina 2
Obujam 1
Cilj nastavne jedini- Uenik e biti sposoban objasniti procese koji ine osnovu preporodnih pokreta u
ce (blok sat) hrvatskim zemljama, Austriji i Ugarskoj u prvoj polovici 19. stoljea.
Ishodi uenja 1. Razluiti promjene u Europi u razdoblju uspona graanskog drutva i graanskih
(57) revolucija uz pomo slike i teksta.
2. Objasniti politiki poloaj pojedinih naroda i njihovih zemalja u Habsburkoj Mo-
narhiji nakon Bekog kongresa, sluei se povijesnim zemljovidom.
3. Razmotriti zahtjeve preporodnog pokreta u hrvatskim zemljama, sluei se povije-
snim izvorima: Bansko pismo od 25. travnja 1848; Iz Proglasa Ljudevita Gaja.
4. Usporediti Hrvatski narodni preporod i rubne preporodne pokrete u kontekstu
oblikovanja modernih europskih nacija, koristei se geografskim kartama i povije-
snim zemljovidima.
5. Izdvojiti pet kljunih dogaaja i postignua preporodnih pokreta, sluei se krono-

lokom tablicom.
Temeljna povijesna znanja (standard 1 za minimalnu razinu sloenosti)

1. Temeljni pojmovi
Manufaktura, industrijska revolucija, tvornica, nacija, nacionalni pokret, nacionalizam, socijali-
zam, liberalizam, kapitalizam, kolonijalizam, imperijalizam, historicizam, realizam, romantizam,
secesija, aneksija i centralizacija.
a) Vremensko trajanje: od oko 1750. do1914. godine.
b) Najvaniji centri znanosti, kolstva, kulture i gospodarstva: Be, Budim, (od 1873. Budim-
peta), Prag, Zagreb, Rijeka i Split.
c) Narodi i drave: Nijemci, Austrijanci, Talijani, esi, Slovaci, Maari, Hrvati, Slovenci, Srbi,
Muslimani (Bonjaci), Turci, Osmansko Carstvo, Austro-Ugarska Monarhija (od 1867), Tali-
janska Kraljevina, Francuska i Njemako Carstvo.
d) Najvaniji povijesni procesi: poeci industrijskog razvoja, prosvjetiteljstvo i uspon graan-
skog drutva, graanske revolucije, Hrvatski narodni preporod i rubni preporodni pokreti
u Hrvatskoj, teritorijalna integracija i stvaranje moderne hrvatske nacije, iseljavanje u pre-
komorske zemlje, nova strujanja u znanosti i novi stilovi u umjetnosti (romantizam, histo-
ricizam, secesija).
e) Najvaniji dogaaji: 1789. Deklaracija o pravima ovjeka i graanina; 1797. ukinuta
Mletaka Republika; 1808. ukinuta Dubrovaka Republika; 1830. i 1835. izdana Krat-
ka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja i Danica poetak preporodnog pokreta u
Hrvatskoj; 1848/49. revolucije u Europi i Habsburkoj Monarhiji; 1861. saziv Hrvatskog
sabora zaetak hrvatskih politikih stranaka; 1867. Austro-ugarska nagodba; 1868. Hr-
vatsko-ugarska nagodba; 1878. Berlinski kongres okupacija Bosne i Hercegovine; 1881.
ukidanje Vojne krajine; 1903. narodni pokret u Hrvatskoj kraj Khuenovog banovanja;
1908. aneksija Bosne i Hercegovine.
f) Vanije povijesne osobe: Napoleon Bonaparte, Franjo Josip I. Habsburki, Ljudevit Gaj, Mi-
hovil Pavlinovi, Juraj Dobrila, Josip Jelai, Ivan Maurani, Kroly Khuen-Hdervry, Ni-
kola Tesla, August enoa, Ivan Zajc, Franjo Raki, Vlaho Bukovac i Antun Gustav Mato.
g) Vaniji izumi: parni stroj, parobrod, lokomotiva, eljeznika pruga, telegraf, automobil, te-
lefon, fotografija, proizvodna elika, dizel motor, automobil, naftna industrija, elektrina
energija, kemijska industrija, ratna industrija, prva novinska agencija i prva svjetska gospo-
darska izloba.
h) Vanija znanstvena i kulturna dostignua: Teorija prirode filozofije (Ruer Bokovi), Dru-
tveni ugovor (J.J. Rousseau), O porijeklu vrsta i Porijeklo ovjeka (C. Darwin), Disertacija (J.
Drakovi), Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja (Lj. Gaj), osnovani Matica
ilirska, Narodni muzej, kazalite i Akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
5.2. Druga programska razina (srednja)

Dvije godine uenja prva godina 2/70 i druga godina 2/70 = inaica A; tri godine uenja prva
godina 2/70, druga godina 2/70 i trea godina 2/70.

1. Uzroci i posljedice graanskih revolucija krajem 18. i poetkom 19. stoljea
a) Doba razuma
b) Amerika i francuska revolucija
2. Uzroci i posljedice industrijske i agrarne revolucije 18. i 19. stoljea
a) Industrijalizacija i modernizacija
b) Uspon SAD-a do svjetske sile
3. Promjene u euroazijskim drutvima u razdoblju svjetske trgovine i porasta europske moi
a) Osmansko Carstvo i Rusija u 19. stoljeu
b) Kina i Japan u 19. stoljeu
4. Primjeri nacionalizma,izgradnje drava i drutvenih reformi u Europi od 1830. do 1914.
a) Europa izmeu restauracije i revolucije
b) Europa u doba nacionalizma i radnikog pokreta
5. Novi imperijalizam monih nacionalnih drava od 1850. do 1914. i vaniji globalni
trendovi
a) Svijet u razdoblju novog imperijalizma
b) Porast stanovnitva i prekooceanske migracije
c) Graanska kultura od romantizma do moderne
6. Teritorijalna integracija hrvatskih zemalja i stvaranje moderne hrvatske nacije
a) Hrvatski narodni preporod
b) Hrvatska izmeu Austrije i Ugarske
7. Opa kriza modernog svijeta problemi industrijalizacije, demokracije i nacionalnosti
a) Politiki odnosi, savezi i sukobi europskih drava
b) Revolucionarni pokreti u svijetu poetkom stoljea
c) Europska kultura izmeu historicizma i novih izraajnih oblika
Ishodi uenja

Razina 3
Obujam 1,5
Cilj jedinice ishoda Uenik e biti sposoban razumjeti tri meusobno povezana povijesna procesa u
uenja Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju, graanske revolucije i
uspostavu europske dominacije u svijetu.
Ishodi uenja 1. Ralaniti uzroke i posljedice graanskih revolucija krajem 18. i u prvoj polovici 19.
stoljea.
2. Objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije.
3. Istraiti kako su liberalizam i socijalistike ideje utjecale na promjene u europskim
dravama i Hrvatskoj.
4. Ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na intelektualna kretanja i

kulturne promjene u 19. stoljeu.
5. Identificirati promjene euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i
europske premoi.
6. Ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija Hrvata i ostalih
naroda do poetka 20. stoljea.
7. Protumaiti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u
drugoj polovici 19. stoljea.
8. Raspraviti o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju novog imperi-
jalizma.
Uvjeti u kojima se etverogodinja srednja strukovna kola: dvije godine uenja prva godina 2/70 i
2/70 i trea godina 2/70.


Razina 3
Obujam 1,5
Cilj modula jedinice Uenik e biti sposoban razumjeti tri meusobno povezana povijesna procesa u
ishoda uenja Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju, graanske revolucije i
uspostavu europske dominacije u svijetu.
Ishodi uenja 1. Objasniti kako su ideje Montesquieua, Voltairea i Rousseaua utjecale na politika
(510) zbivanja u sjevernoj Americi i Francuskoj u drugoj polovici 18. stoljea.
2. Ralaniti uzroke i posljedice graanskih revolucija u engleskim kolonijama u
sjevernoj Americi i Francuskoj.
3. Razluiti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije s osvrtom na uspon
SAD-a do svjetske sile.
4. Identificirati promjene euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i
europske premoi na primjeru Osmanskog Carstva i Rusije.
5. Analizirati slabljenje politike i ekonomske moi Kine i otvaranje i
6. industrijalizaciju Japana u 19. stoljeu.
7. Obrazloiti kako je restauracija monarhija utjecale na zbivanja u pojedinim europ-
skim zemljama 1830. i 1848/49.
8. Povezati pojmove: nacija, nacionalni pokret, nacionalizam, nacionalna drava i re-
volucija u priu o postanku nacionalne drave na primjeru jedne europske drave.
9. Povezati motive i uzroke novog imperijalizma i karakter otpora kolonijalnih
naroda.
10. Ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija pojedinih europ-
skih naroda do poetka 20. stoljea.
11. Utvrditi osnovna obiljeja graanske kulture koja se razvijala tijekom 19. i poet-
kom 20. stoljea kroz razliite umjetnike stilove.
12. Objasniti politike odnose, saveze i sukobe europskih drava poetkom 20. stoljea.
13. Identificirati karakter revolucionarnih pokreta u Europi i svijetu poetkom 20.
stoljea.
14. Istraiti kako su se industrijalizacija i nacionalni pokreti u zapadnoeuropskim dr-
avama odrazili na zbivanja u Hrvatskoj u razdoblju politikih i drutvenih reformi
(1830. do 1914. godine).
15. Objasniti sukobe i neslaganja u procesu formiranja hrvatske i ostalih nacija u
Austro-Ugarskoj Monarhiji krajem 19. i poetkom 20. stoljea.
16. Raspraviti znanstvena postignua, kulturne promjene i umjetnike trendove u
Hrvatskoj na prijelazu stoljea.


Razina 3
Obujam 1,5
Cilj nastavne jedini- Uenik e biti sposoban objasniti slinosti i razlike amerikog rata za neovisnost i
ce (blok sat) velike francuske graanske revolucije.
Ishodi uenja 1. Usporediti razvoj drutva i tenje pojedinih slojeva u engleskim kolonijama i Fran-
(57) cuskoj uoi revolucije, sluei se grafikim prikazom i tekstom iz udbenika.
2. Nainiti skicu tijeka i trajanja dviju revolucija s po tri kljuna dogaaja, sluei se
priloenim tekstom.
3. Objasniti temeljne rezultate i promjene u dvjema dravama, sluei se priloenom
tablicom i povijesnim izvorima.
Temeljna povijesna znanja (standard 1 za srednju razinu sloenosti)

1. Temeljni pojmovi
Manufaktura, industrijska revolucija, tvornica, nacija, nacionalni pokret, revolucija, ropstvo, na-
cionalizam, kapitalizam, socijalizam, komunizam, liberalizam, demokracija, kolonijalizam, po-
litika stranka, politika prava, socijalna prava, aneksija, secesija, centralizacija, historicizam,
realizam, romantizam i secesija.
a) Vremensko trajanje: od oko 1750. do 1914. godine.
b) Najvaniji centri znanosti, kolstva, kulture i gospodarstva: London, Boston, Washington,
New York, Pariz, Amsterdam, Berlin, Petrograd, Be, Budim (od 1873. Budimpeta), Prag,
Zagreb, Rijeka i Split.
c) Narodi i drave: Englezi, Francuzi, Nijemci, Austrijanci, Talijani, esi, Slovaci, Maari,
Hrvati, Slovenci, Srbi, Muslimani (Bonjaci), Turci, Kinezi, Indijci, Japanci, Osmansko Car-
stvo, Austro-Ugarska Monarhija, Talijanska Kraljevina, Francuska i Njemako Carstvo.
d) Najvaniji povijesni procesi: industrijska, agrarna revolucija, migracije stanovnitva, gra-
ansko drutvo, graanske revolucije, stvaranje politikih stranaka, pojava radnikog po-
kreta, trajkovi radnika, jaanje imperijalizma, otpor kolonija, stvaranje politikih saveza
meu dravama; hrvatski narodni preporod, rubni preporodni pokreti u Habsburkoj Mo-
narhiji, teritorijalna integracija, stvaranje moderne hrvatske nacije, nova strujanja u znano-
sti i novi stilovi u umjetnosti (romantizam, historicizam, secesija).
e) Najvaniji dogaaji: 1776. Deklaracija neovisnosti; 1789. Deklaracija o pravima ovje-
ka i graanina; 1781. prvi Ustav SAD-a; 1791. prvi Ustav Francuske; 1797. ukinu-
ta Mletaka Republika; 1804. Napoleon se proglasio carem Francuske kraj graanske
republike; 1808. ukinuta Dubrovaka Republika; 1815. Beki kongres; 1878. Berlinski
kongres; 1830. i 1835. izdana Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja i Danica
poetak preporodnog pokreta u Hrvatskoj; 1848/49. revolucije u Europi i Habsburkoj

Monarhiji; 1861. saziv Hrvatskog sabora zaetak hrvatskih politikih stranaka; 1867.
Austro-ugarska nagodba; 1868. Hrvatsko-ugarska nagodba; 1873. revizija Nagodbe; 1881.
ukidanje Vojne krajine; 1903. narodni pokret u Hrvatskoj kraj Khuenovog banovanja;
1908. aneksija Bosne i Hercegovine.
f) Vanije povijesne osobe: George Washington, Thomas Jefferson, Luj XVI, Napoleon Bo-
naparte, Franjo Josip I. Habsburki, Giuseppe Mazzini, Otto von Bismarck, Ljudevit Gaj,
Mihovil Pavlinovi, Juraj Dobrila, Josip Jelai, Ivan Maurani, Kroly Khuen-Hdervry,
August enoa, Nikola Tesla, Ivan Zajc, Franjo Raki, Vlaho Bukovac i Antun Gustav Mato.
g) Vaniji izumi: parni stroj, parobrod, lokomotiva, eljeznika pruga, telegraf, automobil, tele-
fon, fotografija, proizvodnja elika, dizel motor, naftna industrija, elektrina energija, kemij-
ska industrija, ratna industrija, prva novinska agencija i prva svjetska gospodarska izloba.
h) Vanija znanstvena i kulturna dostignua: Teorija prirode filozofije (Ruer Bokovi), Dru-
tveni ugovor (J.J. Rousseau), O porijeklu vrsta i Porijeklo ovjeka (C. Darwin), Disertacija (J.
Drakovi), Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja (Lj. Gaj), osnovani Matica
ilirska, Narodni muzej, kazalite i Akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
5.3. Sposobnost povijesnoga miljenja

(standard 2 za prvu i drugu programsku razinu sloenosti)
Standard 2 ukljuuje razvijanje pet vjetina, a svaka od njih ima indikatore (pokazatelje) postig
nua, i to:
drugog.
temelje.
3. Interpretirati proitane podatke na povijesnim i geografskim zemljovidima, ukljuujui spe-
su se dogodili.

i crteima.
koje je skupio.
vremena i prostora.
povezani.
4. Ispitati povijesne zakljuke da bismo utvrdili iji glasovi nedostaju u prii i objasniti razlo-
ge njihova izostajanja.
njihovim potrebama.
4. Utvrditi doprinos pojedinih naroda razvoju drugih kultura i civilizacija, potom analizirati
na ivot ovjeka.

(za minimalnu i srednju programsku razinu sloenosti)
1. Nainiti ljestvicu uzroka i posljedica graanskih revolucija od kraja 18. do sredine 19. sto-
ljea koristei se priloenim popisom. [Vjetina analize povijesnih dogaaja i njihova in-
terpretacija]
2. Izraditi tablini prikaz uzroka i posljedica industrijske i agrarne revolucije sluei se prilo-
enim tekstom. [Vjetina analize povijesnih dogaaja i njihova interpretacija]
3. Utvrditi kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na intelektualna kretanja i kulturne
promjene u 19. stoljeu koristei se priloenim tekstom. [Vjetina analize vrijednosnih po-
vijesnih tema i donoenje odluka]
4. Razluiti promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i europske pre-
moi u svijetu pomou slike i teksta. [Vjetina analize povijesnih dogaaja i njihova inter-
pretacija]
5. Identificirati kako su liberalizam i socijalistike ideje utjecale na promjene u europskim dr-
avama i Hrvatskoj nakon itanja povijesnih prikaza i odabranih povijesnih izvora [Vjetina
povijesnog istraivanja]
6. Kreirati kartu uzroka, pravaca i posljedica prekooceanskih migracija Hrvata i ostalih naroda
do poetka 20. stoljea na temelju samostalnog istraivanja. [Vjetina povijesnog istraivanja]
7. Izloiti promjene i sukobe u Europi i svijetu u razdoblju novog imperijalizma u kratkom
eseju. [Vjetina povijesnog istraivanja]
8. Objasniti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u drugoj polo-
vici 19. stoljea stavljanjem najvanijih injenica, datuma i osoba u kronoloki slijed. [Vje-
tina kronolokog miljenja]
9. Ocijeniti utjecaj i doprinos Napoleonovog Graanskog zakonika na budui razvoj zakono-
davstva drugih europskih drava sluei se dokumentom. [Vjetina analize vrijednosnih
povijesnih tema i donoenje odluka]
10. Prikazati irenje preporodnih pokreta u Europi i Habsburkoj Monarhiji koristei se geo-
grafskim kartama i povijesnim zemljovidima. [Vjetina kronolokog miljenja i snalaenje
u prostoru]
11. Opisati proces teritorijalne integracije i formiranja moderne hrvatske nacije izmeu Austrije
i Ugarske u drugoj polovici 19. stoljea nakon itanja povijesnih prikaza i odabranih do-
kumenata. [Vjetina analize povijesnih dogaaja i njihova interpretacija]
12. Izloiti poetke industrijskog razvoja u Hrvatskoj i iseljavanje iz Austro-Ugarske Monarhije
u prekomorske zemlje u kratkom eseju. [Vjetina povijesnog istraivanja]
13. Nabrojiti znanstvena postignua, kulturne promjene i umjetnike trendove u Hrvatskoj na
prijelazu stoljea stavljanjem u kronoloki slijed. [Vjetina kronolokog miljenja]
Napomena:
Peta jedinica ishoda uenja nema treu maksimalnu programsku razinu. Dakle, nijedan kuriku-
lum povijesti za srednje srednje strukovne srednje kole nema treu jedinicu ishoda uenja na
maksimalnoj razini, ve se ona nalazi iskljuivo u kurikulumima za gimnazije.
5.5. Literatura
Anti, Ljubomir, Hrvati i Amerika, Stvarnost/Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, 2003.
Cincotta, Howard, Amerika povijest kratki prikaz, Informativna agencija SAD, Zagreb, 1998.
Dukovski, Darko, Povijest Srednje i jugoistone Europe 18001914, Alinea, Zagreb, 2005.
Gross, Mirjana, Szabo Agneza, Prema hrvatskom graanskom drutvu, Plava biblioteka Globus,
Zagreb, 1992.
Grupa autora, Velika ilustrirana povijest svijeta, knjige XIVXV, Otokar Kerovani, Rijeka, 1974.
Grupa autora, Ilustrirana povijest svijeta, knjige XVXX, (Industrijska revolucija, Prosvjetitelj-
stvo i revolucija, Europski nacionalizam i romantiarski pokret, Doba carstva,
Sjeverna Amerika: ekspanzija, graanski rat i nastanak, Prekretnica 19. i 20. stoljea i Veliki rat),
Liber Novus, Zagreb, 2010.
Hobsbawn, Eric, Doba revolucije, kolska knjiga, Zagreb, 1987.
Hobsbawn, Eric, Doba kapitala, kolska knjiga, Zagreb, 1989.
Karaman, Igor, Industrijalizacija graanske Hrvatske, Naprijed, Zagreb, 1991.
Matuz, Josef, Osmansko Carstvo, kolska knjiga, Zagreb, 1992.
Soboul, Albert, Francuska revolucija, Naprijed, Zagreb, 1989.
Stani, Nika, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeu, Barbat, Zagreb, 2002.
eti, Nevio, Istra izmeu tradicionalnog i modernog, Naa sloga, Pazin, 1995.
idak, Jaroslav i suradnici, Hrvatski nacionalni preporod Ilirski pokret, kolska knjiga, Zagreb,
1988.
Totman, D. Conrad, Povijest Japana, Zagreb, 2003.
Valenti, Mirko, Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 18491881, Sveuilite
u Zagrebu, Zagreb, 1981.
Vrandei, Josip, Dalmatinski autonomistiki pokret u 19. stoljeu, Dom i svijet, Zagreb, 2002.
6. esta jedinica ishoda uenja: dvadeseto stoljee

(od 1914. do 2000. godine)
Razmatrajui velike promjene u dalekoj prolosti, moemo postii makar djelominu suglasnost
o tome to je bilo vano za razvoj ovjeanstva, a to nije. Meutim, to smo blie sadanjosti, to
je tee razlikovati velike promjene i prijelomne dogaaje od manje znaajnih. Stoga mi moemo
tek naslutiti to e znanstvenici nakon sto ili dvjesto godina misliti da je bilo vano zapamtiti o
povijesti 20. stoljea. Sigurno je, jer ve je danas jasno vidljivo, da je 20. stoljee bilo doba neslu-
enog razvoja prirodnih znanosti, tehnolokih i tehnikih dostignua. U ovom stoljeu znanost,
otkria i istraivanja doivjela su neslueni razvoj pojavio se nov oblik energije po kojemu e
vjerojatno ovo stoljee ui u povijest kao atomsko doba. Takoer, u ovom stoljeu po prvi put se
ukazuje mogunost da ovjeanstvo samo sebe uniti. Naime, brz gospodarski uspon pojedinih
europskih drava tekao je paralelno s pojavom rasistikih ideja, nacionalistike ideologije i za-
htjeva pojedinih drava i njihovih politikih elita za poloajem svjetske velesile, to je dovelo do
zaotravanja nacionalistikih tenji i do izbijanja meunarodnih sukoba koji zavravaju u svjet-
skim ratovima. Destruktivne snage koje su se okupljale u politikom, tehnikom i znanstvenom
miljeu pokazale su ljudima zastraujuu mo oruja koja se iskazala u Prvom i Drugom svjetskom
ratu. Danas, s distancom od gotovo stotinu godina ovaj prvi svjetski sukob koji je trajao od 1914.
do 1945. moemo karakterizirati kao tridesetogodinji rat u 20. stoljeu.9 Eksplozivna snaga ide-
je o nacionalnoj dravi, u spletu s monim silama autoritarnosti, totalitarizma, neokolonijalizma
i krute birokracije uzrokovala je nacionalnu mrnju i etnike sukobe s neopisivim stradanjima
stanovnitva i golemim materijalnim gubicima. Nakon zavretka rata 1945. godine i stradanja
izazvanih na etniko-nacionalnoj osnovi u Europi je postojala tenja potiskivanju ili nenagla-
avanju etnike pripadnosti te razvijanju openitijeg identiteta, esto omeenoga dravnim gra-
nicama. Tako kapitalistike europske drave tijekom druge polovice stoljea razvijaju europski
identitet i demokratski poredak, dok se u svim socijalistikim dravama istone i jugoistone
Europe potiskuje nacionalna svijest u ime stvaranja novog drutva u kojemu su trebale nestati
nacionalne razlike. Meutim, padom Berlinskog zida 1989. godine i slomom komunistike ideo
logije neoekivano se otvara proces stvaranja novih nacionalnih drava na prostoru Sovjetskog
Saveza i Jugoslavije. Tako je samo raspad Sovjetskog saveza dao 15 novih nacionalnih drava.
Taj proces stvaranja novih nacionalnih drava tee paralelno s jaanjem i irenjem Europske
zajednice (od 1993. godine Europske unije). Pristae Europske unije (euroentuzijasti) istiu kako
integracija potie drave lanice da rade zajedno, umjesto jedna protiv druge i pritom promiu
mir i blagostanje. Euroskeptici, ljudi koji strahuju od sve vee snage Europske unije, tvrde da
mnogim lanicama EU-a prijeti opasnost od gubitka pojedinanih nacionalnih identiteta. Tako-
er se brinu zbog prelaska ovlasti nacionalnih parlamenata u sjedite EU-a u Bruxellesu, i radije
se opredjeljuju za lokalnu kontrolu. Euroskeptici su skloni smatrati vru politiku integraciju
prijetnjom, a ne dobrom prilikom. Euroentuzijasti i skeptici ne slau se oko prirode EU i dosega
njezine moi. Pristae vre unije ele zajednike propise koji e se primjenjivati u cijeloj EU,
ak i ako to znai da e odluke EU imati prvenstvo u odnosu na elje nacionalnih parlamenata.
Takoer ele da EU ima jedinstven stav u vanjskoj politici, ak i zajednike obrambene snage.
Protivnici ele da se mo Unije ogranii uglavnom na poticanje gospodarske suradnje. Dakle, na
izmaku dvadesetog stoljea europska su se drutva suoila s injenicom da su pokuaji nadra-
stanja nacionalnog upitni i da su nacionalne ideologije i interesi jo uvijek vrlo snani i utjeu
duboko na svijest ljudi. Na kraju 20. stoljea, u procesu intenzivne globalizacije, Europa i svijet
ulaze u novu fazu gospodarskog, drutvenog i kulturnog razvoja, koja mijenja cjelokupan krajolik
Europe i svijeta. Unato estokim konfrontacijama, ljudi u cijelom svijetu nastavljaju traiti mir
i razvijati meunarodnu suradnju.
Sredinji dio hrvatske moderne povijesti dvadesetog stoljea bio je kontinuitet borbe za nacio-
nalnu dravu u okvirima dviju jugoslavenskih drava i otpor velikosrpskoj politici i hegemoniji.
Interpretacija dokumenata i analiza povijesnih pria ovdje je najosjetljivija. Stoga dogaaje koji
9 National Standards, nav. dj., str. 244.

su nam bliski treba promatrati bez ideologijskih naoala, te racionalno i u skladu s znanstvenim
postignuima, objasniti prijelomna zbivanja nacionalne povijesti 20. stoljea. Interpretacije koje
se daju u javnosti, a koje idu na tetu znanstvenog i racionalnog pristupa, preplavile su medije
i snano zaokupljaju uenike. Nastavnici su pred velikim izazovom u pokuaju da slome te
pretkoncepcije s kojima uenici stiu u razred i da im objasne povijesnu, kulturnu i vjersku
pozadinu razliitih ideologija koje se otimaju za njihovu pozornost u drutvu koje ih okruuje.
Na poetku 21. stoljea svijet grabi naprijed, a promjene s kojima se svijet suoavao u prethod-
nim stoljeima sada izgledaju sasvim skromno u usporedbi sa sloenou suvremenih. U gos-
podarstvu, politici i kulturi ljudska je zajednica u trajnom procesu restrukturiranja. Revolucija
u globalnoj komunikaciji otvorila je mogunost da meusobne dostupnosti. Trgovaki putnici,
znanstvenici, radna snaga i izbjeglice daleko su pokretljiviji. Znanost i medicina nastavljaju pru-
ati blagodati drutvima na zadivljujui nain. Mladi ljudi u Pekingu, New Yorku, Moskvi i Ber-
linu gledaju iste filmove i nose istu marku traperica. Istodobno eksplozija svjetskog stanovnitva,
rastue siromatvo, unitavanje okolia i epidemije ponitavaju najplemenitije napore pojedinih
dravnika i graanskih akcija, kao i matovite i plemenite napore znanstvenika. Kako puu vje-
trovi promjene, ljudi vie nego ikad trae utoite u zajednikim vezama i identitetu. Zajednitvo
i meusobna upuenost dovodi i do straha od onih drugih. Ipak, institucije i zajednike vrijed-
nosti donekle ih tite neizvjesnosti pred novim. Usred nesrea i opasnosti suvremenog svijeta
ljudi trae ne samo veze u zajednici ve i moralnu sigurnost. Velike religije stoga nastavljaju rasti
i mijenjati se. Duhovna pitanja i etiki problemi postaju glavni dio kulturalne povijesti suvreme
nog doba.
Tijek prouavanja
1. Postojee sile koje pokreu svijet teko je razumjeti ako ih ne stavimo u vezu s dogaajima
u prolom stoljeu, pa ak i s dogaajima prethodnih stoljea. Stoga povijesne dogaaje i
procese npr. svjetskih ratova, gospodarske krize, Hladnoga rata, raspada velikih drava u
Europi, eksplozije stanovnitva i drugih dramatinih dogaaja ovog razdoblja treba staviti
u vezu s dogaajima u 19. stoljeu koji su nezamjenljivi za otkrivanje uzroka i posljedica
dogaaja kojima promiljamo.
2. Dvadeseto stoljee obiljeile su tri suparnike ideologije; liberalna demokracija, komuni-
zam i faizam koje su smatrale da im je sudbinski namijenjeno preoblikovati drutvo, eu-
ropski kontinent i svijet u Novi poredak za ovjeanstvo. Ove suprotstavljene ideologije
treba analitiki i kritiki promatrati jer se one otimaju za prihvaanje meu pojedincima i
narodima sve do danas.
3. Nakon Drugoga svjetskog rata i rana koje je europski kontinent zadobio, dolo je do opada-
nja imperijalizma, militarizma i nacionalizma. Ljudi su u velikom dijelu Europe i svijeta
poeli ponovno otkrivati tihe vrline demokracije: prostor koji je ona otvorila za privatnost,
individualni razvoj ovjeka i obitelj. Upravo ovim vrlinama treba u nastavi povijesti posve-
titi posebnu pozornost.
4. Prouavajui komunizam kao ideologiju i njegovu realizaciju u razliitim zemljama: u
SSSR-u, Titovoj Jugoslaviji, Kini, Koreji, Sjevernom Vjetnamu, Kambodi i Kubi, osobitu
panju treba posvetiti njihovoj usporedbi i traenju zajednikih posebnih svojstava te razli-
kovanju ideologije od realizacije.
5. U 19. stoljeu hrvatska je kultura stvorila dvije ideologije, kroatocentrizam i junoslavizam.
Sudbina hrvatske nacije u 20. stoljeu bila je obiljeena borbom ove dvije suprotstavljene
ideologije i njihovih simbolikih svjetova. Kolebanja izmeu kroatocentrizma i junosla-
vizma sprijeila su stvaranje stabilnog nacionalnog identiteta i pomaknula stvaranje samo-
stalne nacionalne drave na kraj 20. stoljea, u doba kada je ve tekao proces globalizacije
i ujedinjenja Europe. Prouavajui povijest dviju jugoslavenskih drava treba voditi rauna
o ovim povijesnim injenicama i uzimati ih u obzir prilikom tumaenja dogaaja i procesa.
6. Uenici koje danas pouavamo bit e u budunosti odgovorni za ostvarivanje obeanja i
rjeavanje proturjenosti naeg vremena. Oni nee biti sposobni to uiniti itajui novinske
naslove, gledajui televizijske vijesti i filmove, te prikupljajui mrvice iz prolosti u povi-
jesnim udbenicima. Oni se moraju dubinski i navrijeme upoznati s prolou i cjelinom
tijeka povijesnih dogaaja i tako spoznati i razumjeti svijet u kojemu ive, a iji je dio i
Hrvatska.

Trogodinja srednja strukovna kola: dvije godine uenja prva godina 1/35 i druga godina 1/35
= inaica C; jedna godina uenja 2/70.

1. Prvi svjetski rat
a) Uzroci karakter i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata
b) Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja
2. Meuratno razdoblje
a) Pojava i uspon faizma u Italiji Rijeka i Istra pod faistikim reimom
b) Hrvati u prvoj jugoslavenskoj dravi
c) Europa u znaku nacionalsocijalizma
3. Drugi svjetski rat
a) Hrvatska u procjepu izmeu nacifaistike i komunistike ideologije oslobodilaki i gra-
anski rat
b) Zavretak rata i stvaranje druge Jugoslavije
4. Hrvatska u drugoj polovici 20. stoljea
a) Jugoslavija od diktature do samoupravljanja
b) Raspad Jugoslavije i agresija Srbije i JNA na ostale jugoslavenske republike
c) Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske drave
Ishodi uenja
Naziv Dvadeseto stoljee

Razina 2
Obujam 0,51
Cilj jedinice ishoda Uenik e biti sposoban razumjeti znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak Hrvat-
uenja ske u europskom kontekstu te ratne sukobe i njihove posljedice u 20. stoljeu.
Ishodi uenja 1. Opisati uzroke, tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u Europi i Hrvatskoj.
2. Objasniti poloaj Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji u kontekstu razvoja demokrat-
skih i totalitarnih sustava u Europi.
3. Ralaniti uzroke, tijek i posljedice Drugoga svjetskog rata u Europi i Hrvatskoj.
4. Identificirati oekivanja Hrvata i proturjenosti u socijalistikoj Jugoslaviji.
5. Razmotriti raspad komunizma u Europi, socijalistike Jugoslavije i stvaranje samo-
stalne hrvatske drave.
6. Izloiti znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak Hrvatske u 20. stoljeu.
Uvjeti u kojima se Trogodinja strukovna srednja kola: dvije godine uenja prva godina 1/35 i druga


Razina 2
Obujam 0,51
Cilj modula jedinice Uenik e biti sposoban razumjeti znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak Hrvat-
ishoda uenja ske u europskom kontekstu te ratne sukobe i njihove posljedice u 20. stoljeu.
Ishodi uenja 1. Nainiti tablini prikaz dugoronih uzroka i posljedica Prvoga svjetskog rata.
2. Objasniti ratnu strategiju Njemake i stvarnu situaciju na bojitima.
3. Izloiti dilemu o budunosti Austro-Ugarske Monarhije izmeu slavenskih politi-
ara u Monarhiji tijekom rata.
4. Interpretirati Londonski ugovor i stanje na istonoj obali Jadrana nakon kapitulaci-
je Austro-Ugarske Monarhije.
5. Opisati pojavu i karakter faizma u Italiji i prve faistike agresije prema hrvatskim
zemljama.
6. Ralaniti politiki, drutveni i gospodarski poloaj pojedinih naroda u prvoj jugo-
slavenskoj dravi.
7. Analizirati ideologiju nacionalsocijalizma, kako su nacisti uspjeli preuzeti vlast u
Njemakoj te kako se dolazak nacista na vlast odrazio na zbivanja u Kraljevini
Jugoslaviji.
8. Objasniti ulogu Komunistike partije Jugoslavije u razvijanju antifaistikog pokre-
ta i borbe i slomu Nezavisne Drave Hrvatske.
9. Analizirati kako je i zato nacistiki reim pokrenuo rat protiv idova kao i rtve
koje su pretrpjeli idovi i pripadnici drugih nacija i grupa u holokaustu, te njegov
odraz u Hrvatskoj.
10. Opisati zavretak rata u Europi i Hrvatskoj te stvaranje druge jugoslavenske drave.
11. Analizirati razvojni put Titove Jugoslavije od uspostave komunistike diktature,
sukoba sa Staljinom, uvoenja socijalistikog samoupravljanja do zaotravanja
meunacionalnih odnosa i neuspjenih reformskih pokuaja.
12. Opisati raspad Jugoslavije i agresiju Srbije i JNA na Hrvatsku i ostale republike.
13. Procijeniti ljudske rtve, izbjeglitvo i materijalne tete u Domovinskom ratu.


Razina 2
Obujam 0,51,5
Cilj nastavne jedi- Uenik e biti sposoban objasniti nacionalne ideologije i politike programe o budu-
nice nosti Hrvata u Austro-Ugarskoj Monarhiji te uzroke propasti monarhije i stvaranje
Kraljevine SHS.
Ishodi uenja 1. Objasniti dvije suprotstavljene nacionalne ideologije koristei se tekstovima pod
(57) naslovom: Pravaka ideologija Ante Starevia i Eugena Kvaternika i Jugoslavenstvo
J. J. Strossmayera.
2. Opisati u etiri reenice stav sila Antante prema Austro-Ugarskoj Monarhiji slue-
i se tabelarnim prikazom: Interesi sila Antante u Prvom svjetskom ratu.
3. Usporediti Majsku i Krfsku Deklaraciju sluei se priloenim dokumentima.
4. Prikazati na slojevitim povijesnim zemljovidima raspad Austro-Ugarske Monar-

hije i stvaranje novih drava koristei se udbenikom i dodatnom literaturom po
vlastitim izboru.
5. Ocijeniti politiki rad Frana Supila tijekom Prvoga svjetskog rata koristei se oda-
branom literaturom.

1. Temeljni pojmovi
Ideologija, politiki program, politika stranka, totalitarizam, faizam, nacizam, staljinizam, par-
lamentarna demokracija, junoslavizam, kroatocentrizam, diktatura, centralizam, unitarizam,
holokaust, koncentracijski logor, Hladni rat, samoupravljanje, dravno i drutveno vlasnitvo.
1914. Sarajevski atentat i poetak Velikog rata; 1915. Osnivanje Jugoslavenskog odbora i
Londonski ugovor; 1916. Verdunska bitka; 1917. revolucije u Rusiji, Majska i Krfska de-
klaracija; 1918. kraj Prvoga svjetskog rata, proglaenje ujedinjenja i stvaranje Kraljevine SHS;
1922. faisti preuzimaju vlast u Italiji; 1928. ubijen Stjepan Radi; 1929. uvedena diktatura
kralja Aleksandra, poetak velike gospodarske krize u svijetu; 1933. nacisti preuzeli vlast u
Njemakoj; 1934. ubijen kralj Aleksandar; 1939. poetak Drugoga svjetskog rata; 1941. slom
i podjela kraljevine Jugoslavije, poetak antifaistikog otpora u Hrvatskoj; 1943. bitka na Ne-
retvi; 1945. baene atomske bombe na Hiroimu i Nagasaki, kraj Drugoga svjetskog rata, poeo
sudski proces ratnim zloincima u Nrbergu, proglaenje FNR Jugoslavije; 1954. sporazum
Jugoslavije i Italije; 1963. FNRJ mijenja ime u SFRJ; 1965. poelo uvoenje samoupravljanja
(gospodarska i drutvena reforma u Jugoslaviji); izmak 1960-ih i poetak 1970-ih demokratski
i nacionalni pokret u Hrvatskoj; 1974. donesen Ustav SFRJ; 1975. Osimski sporazum izmeu
SFRJ i Italije; 1980. umro J. B. Tito; 1981. pobuna Albanaca na Kosovu poetak sloma Jugo-
slavije; 1986. pojavio se u javnosti Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti; 1987.
Slobodan Miloevi dolazi na elo SK Srbije poetak njegove bitke za realizaciju velikosrp-
skog programa (mitingaki pokreti); prosinac 1989. kongres SKH legalizacija viestranakog
ivota u Hrvatskoj i osnivanje prvih politikih stranaka; proljee 1990. prvi viestranaki izbori
u Hrvatskoj; 30. svibnja 1990. prva sjednica novoizabranog Hrvatskog sabora, za predsjedni-
ka Hrvatske izabran Franjo Tuman; kolovoz 1990. pobuna srpskog stanovnitva u Hrvatskoj
(kninsko podruje); prosinac 1990. proglaenje Srpske autonomne oblasti Krajine priprema
srpskih vojnih snaga za osvajanje Hrvatske; 22. prosinca 1990. novi Ustav Republike Hrvatske;
svibanj 1991. referendum u Hrvatskoj 94% glasaa za neovisnost i suverenost Hrvatske; 25.
lipnja 1991. Hrvatska proglaena neovisnom i suverenom dravom; lipanj 1991. JNA napada
Sloveniju; od proljea 1991. srpski pobunjenici i etniki teroristi iz Srbije uz pomo JNA ire
podruje pobune u Hrvatskoj na Liku, Kordun, Baniju i istonu Slavoniju; ljeto 1991. razbuk-
tao se rat u Hrvatskoj; od kolovoza do studenoga 1991. (87 dana) opsada Vukovara; 15. sijenja
1992. neovisnu i suverenu Hrvatsku priznale su lanice Europske unija; proljee 1992. Srbi
su zapoeli rat u Bosni i Hercegovini; od oujka do lipnja 1992. na ratom zahvaena podruja u
Hrvatskoj stigle su zatitne snage Ujedinjenih naroda tzv. plave kacige; proljee 1993. u Bosni
i Hercegovini su se sukobili Bonjaci-Muslimani i Hrvati; svibanj 1995. vojna akcija Bljesak
zapadna Slavonija pod kontrolom hrvatskih vojnih snaga; srpanj 1995. genocid u Srebrenici
pod zapovjednitvom Ratka Mladia; kolovoz 1995. vojna akcija Oluja hrvatske vojne snage
ule su u Knin, Srbi naputaju Hrvatsku i odlaze u srpske dijelove Bosne i Hercegovine te u Srbi-
ju kraj rata u Hrvatskoj; 15. sijenja 1998. prestao mandat snagama UN-a u Podunavlju cijeli
teritorij Republike Hrvatske integriran.
6.2. Druga programska razina sloenosti (srednja programska razina)

Dvije godine uenja prva godina 2/70, druga godina uenja 2/70 inaica A; dvije godine ue-
nja prva godina uenja 2/70; druga godina uenja 1/35 inaica B.

Inaica A i inaica B
a) Pitanje krivnje za rat i politiki uinak rata u pojedinim dravama
b) Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine
c) Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja
d) Ljudske rtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata
2. Tri oblika politike scene u svijetu od 1919. do 1939. godine
a) Komunistiki sovjetski sustav, faizam i graanska parlamentarna demokracija
b) Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj dravi
a) Uzroci i karakter Drugoga svjetskog rata
b) Pokreti otpora i ljudske rtve u Drugom svjetskom ratu
c) Hrvatska u procjepu izmeu nacifaistike i komunistike ideologije oslobodilaki i gra-
anski rat
d) Ljudske rtve i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata
4. Novi meunarodni odnosi i dekolonizacija u drugoj polovici 20. stoljea
a) Hladni rat i internacionalne krize
b) Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljea.
c) Raspad komunistikih sustava u Europi i stvaranje Europske unije
5. Hrvatska u socijalistikoj Jugoslaviji i stvaranje samostalne hrvatske drave
a) Hrvatska u socijalistikoj Jugoslaviji
b) Kriza konfederacije i samoupravljanja
c) Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske drave
Ishodi uenja

Razina 3
Obujam 1,5
Cilj jedinice ishoda Uenik e biti sposoban razumjeti znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak ovje-
uenja anstva kao i ratne sukobe u 20. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Ishodi uenja 1. Ralaniti ekonomska, politika i ideoloka suparnitva izmeu velikih sila kao
uzroke svjetskih ratova.
2. Objasniti tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
3. Opisati pokuaje uspostave demokracije i uvoenje totalitarnih sustava nakon
Prvoga svjetskog rata u svijetu i Europi.
4. Obrazloiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemakoj.
5. Ispitati viestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u
svijetu, Europi i Hrvatskoj.
6. Izloiti poloaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj dravi.
7. Protumaiti raspad komunizma u Europi, socijalistike Jugoslavije i stvaranje

samostalne hrvatske drave.
8. Identificirati oekivanja i proturjenosti u svijetu u drugoj polovici 20. stoljea.
Uvjeti u kojima se Dvije godine uenja prva godina 2/70, druga godina uenja 2/70 inaica A; dvije
stjeu kompetencije godine uenja prva godina uenja 2/70; druga godina uenja 1/35 inaica B.
2. a. Ciljevi i ishodi uenja na srednjoj razini

(izrauje ih nastavnik u tematskim pripremama)10

Razina 3
Obujam 1,5
Ciljevi modula jedi- Uenik e biti sposoban razumjeti znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak ovje-
nice ishoda uenja anstva kao i ratne sukobe u prvoj polovici 20. stoljea u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Ishodi uenja 1. Analizirati vanost ekonomskog i politikog suparnitva, etnikih i ideolokih
sukoba,militarizma i imperijalizama kao temeljnih uzroka Velikog rata.
2. Komentirati strmoglavi ulazak zaraenih drava u Veliki rat i imbenike koji su ga
pretvorili pozicijski i iscrpljujui rat.
3. Ocijeniti kako su znanost, tehnologija i materijalni napredak utjecali na tijek i
ishod Velikog rata.
4. Objasniti dilemu hrvatskih i drugih slavenskih politiara o sudbini Austro-Ugarske
Monarhije tijekom i neposredno nakon Velikog rata.
5. Usporediti karakteristike triju politikih i ideolokih sustava u Europi izmeu dva
svjetska rata.
6. Ralaniti hrvatsko pitanje u prvoj jugoslavenskoj dravi od donoenja prvog usta-
va do stvaranja Banovine Hrvatske.
7. Komentirati monarhistiku diktaturu u Jugoslaviji i pribliavanje pojedinih politi-
kih snaga faizmu i nacionalsocijalizmu.
8. Objasniti faistiku i nacionalsocijalistiku ideologiju u Italiji i Njemakoj kao i
japanske imperijalistike tenje na Dalekom istoku.
9. Analizirati posljedice propusta Velike Britanije, Francuske i SAD-a i drugih demo-
kratskih drava da sprijee faistike agresije i rat.
10. Usporediti Prvi i Drugi svjetski rat utjecaj znanosti i tehnologije, industrijske proi-
zvodnje i promidbe na strategiju, taktiku i veliinu razaranja i ljudskih rtava.
11. Komentirati kako je i zato nacistiki reim pripremio rat protiv idova i opisati
njihova stradanja i stradanja drugih grupa u nacistikom holokaustu.
12. Preispitati utjecaj dviju ideologija, nacifaistike i komunistike, na zbivanja u
Hrvatskoj tijekom Drugoga svjetskog rata.
10 Zbog sloenosti zbivanja i povijesnih procesa u 20. stoljeu autori su za estu jedinicu ishoda uenja na
srednjoj razini priredili vie od predvienih ishoda u dvije tablice (posebno za prvu i posebno za drugu
polovicu stoljea) kako bi to vie pomogli nastavnicima.
2. b. Ciljevi i ishodi uenja na srednjoj razini


Razina 3
Obujam 1,5
Ciljevi modula jedi- Uenik e biti sposoban razumjeti znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak ovje-
nice ishoda uenja anstva kao i ratne sukobe u drugoj polovici 20. stoljea u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Ishodi uenja 1. Objasniti politiku i ideoloku podjelu meu saveznikim pobjednikim silama
nakon Drugoga svjetskog rata i Hladni rat.
2. Analizirati proces dekolonizacije u svijetu, vjerske sukobe i njihove posljedice u
Indiji te stvaranje Narodne Republike Kine.
3. Ralaniti meunarodne krize i ratove (Koreja, Vijetnam, Afrika i zemlje Treeg
svijeta).
4. Opisati slom komunizma u Sovjetskom savezu i istonoeuropskim satelitskim
dravama te njegove uzroke i posljedice.
5. Obrazloiti stvaranje Europske unije i probleme s kojima se danas ona suoava.
6. Objasniti poloaj Hrvatske u Jugoslaviji u razdoblju uspostavljanja revolucionarne
diktature i blokovske podjele do 1953. godine.
7. Komentirati traenje novog puta u Jugoslaviji iz dravnog centralizma u decen-
tralizaciju i samoupravni socijalizam i drutveno vlasnitvo kao izlaz iz nastale
ekonomske i drutveno-politike krize.
8. Opisati izgraivanje konfederacije i hrvatski nacionalni pokret od 1967. do 1971.
godine.
9. Analizirati krizu konfederacije i proces raspadanja Jugoslavije nakon Titove smrti
od 1980. do 1990. godine.
10. Obrazloiti velikosrpski pokret i agresiju Srbije i JNA na ostale jugoslavenske
republike.
11. Opisati poetak, tijek i posljedice Domovinskog rata.


Razina 3
Obujam 1,5
Cilj nastavne jedi- Uenik e biti sposoban opisati stradanje idova i drugih naroda i grupa u Europi i
nice Hrvatskoj tijekom Drugoga svjetskog rata.
Ishodi uenja 1. Objasniti pojam holokaust, postojanje koncentracijskih logora i ulogu politikih
(57) elita u oblikovanju i provoenju rata protiv idova, sluei se odabranim povije-
snim tekstovima i slikama iz knjige Velika ilustrirana povijest svijeta.
2. Izraditi povijesni zemljovid s prikazom razmjetaja nacistikih logora, sluei se
podacima s interneta.
3. Analizirati etniku strukturu stanovnitva Jugoslavije prije i nakon Drugoga svjet-
skog rata, sluei se tablicom iz knjige Stvaranje hrvatske drave i Domovinski rat.
11 Zbog sloenosti zbivanja i povijesnih procesa u 20. stoljeu autori su za estu jedinicu ishoda uenja na
srednjoj razini priredili vie od predvienih ishoda u dvije tablice (posebno za prvu i posebno za drugu
polovicu stoljea) kako bi to vie pomogli nastavnicima.

1. Temeljni pojmovi
1914. Sarajevski atentat i poetak Velikog rata, bitka na Marni; 1915. Osnivanje Jugoslaven-
skog odbora i Londonski ugovor, bitka za Ypres uporaba bojnih otrova; 1916. bitka na Sommei
uporaba prvih tenkova (1 120 000 poginulih); 1917. revolucije u Rusiji, Majska i Krfska dekla-
racija; 11. XI. 1918. kraj Prvoga svjetskog rata; 1. XII. 1918. proglaenje ujedinjenja i stvaranje
Kraljevine SHS; 1919. mirovna konferencija u Versaillesu; 1920. Rapallski ugovor; 1922.
faisti preuzimaju vlast u Italiji; 1928. ubijen Stjepan Radi; 1929. uvedena diktatura kralja
Aleksandra i poetak velike gospodarske krize u svijetu; 1933. nacisti preuzeli vlast u Nje-
makoj; 1934. ubijen kralj Aleksandar; 1939. napad na Poljsku i poetak Drugoga svjetskog
rata; 1940. s ovjetski udar na baltike zemlje i Finsku; njemako osvajanje Danske i Norveke,
napad na Veliku Britaniju, Belgiju, Nizozemsku, Luksemburg i Francusku; 1941. slom i podjela
kraljevine Jugoslavije proglaenje NDH, poetak antifaistikog otpora u Hrvatskoj, napad Nje-
make na Sovjetski Savez, napad na Pearl Harbour i poetak rata na Pacifiku; 1942. otvoreno
sjevernoafriko bojite; 1943. kraj njemake opsade Staljingrada, bitka na Neretvi, kapitulacija
Italije; 1944. iskrcavanje saveznikih snaga u Francuskoj, prodor Crvene Armije prema njema-
koj granici; 8. V. 1945. kraj Drugoga svjetskog rata u Europi; 6. i 9. VIII. 1945. baene atom-
ske bombe na Hiroimu i Nagasaki; 2. rujna 1945. Japan potpisuje kapitulaciju kraj rata na
Pacifiku; studeni 1945. poeo sudski proces ratnim zloincima u Nrnbergu, proglaenje FNR
Jugoslavije; 1948. do 1955. sukob Jugoslavije sa Staljinom i Informbiroom; 1954. sporazum
Jugoslavije i Italije; 1955. osnovan Pokret nesvrstanih zemalja Trei svijet; 1963. FNRJ
mijenja ime u SFRJ; 1965. poelo uvoenje samoupravljanja (gospodarska i drutvena reforma
u Jugoslaviji); 1967. Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika; izmak 1960ih
i poetak 1970-ih demokratski i nacionalni pokret u Hrvatskoj; 1974. donesen Ustav SFRJ;
1975. Osimski sporazum izmeu SFRJ i Italije; 1980. umro J. B. Tito; 1981. pobuna Albanaca
na Kosovu poetak sloma Jugoslavije; 1986. pojavio se u javnosti Memorandum Srpske aka-
demije nauka i umetnosti; 1987. Slobodan Miloevi dolazi na elo SK Srbije poetak njegove
bitke za realizaciju velikosrpskog programa (mitingaki pokreti); prosinac 1989. kongres SKH
legalizacija viestranakog ivota u Hrvatskoj i osnivanje prvih politikih stranaka; proljee
1990. prvi viestranaki izbori u Hrvatskoj; 30. svibnja 1990. prva sjednica novoizabranog
Hrvatskog sabora, za predsjednika Hrvatske izabran Franjo Tuman; kolovoz 1990. pobuna
srpskog stanovnitva u Hrvatskoj (kninsko podruje); prosinac 1990. proglaenje Srpske auto-
nomne oblasti Krajina priprema za vojno osvajanje Hrvatske od strane srpskih vojnih snaga; 22.
prosinca 1990. novi Ustav Republike Hrvatske; svibanj 1991. referendum u Hrvatskoj 94%
glasaa za neovisnost i suverenost Hrvatske; 25. lipnja 1991. Hrvatska proglaena neovisnom i
suverenom dravom; lipanj 1991. JNA napada Sloveniju; od proljea 1991. srpski pobunjeni-
ci i etniki teroristi iz Srbije uz pomo JNA ire podruje pobune u Hrvatskoj na Liku, Kordun,
Baniju i istonu Slavoniju; ljeto 1991. razbuktao se rat u Hrvatskoj; od kolovoza do studenoga
1991. (87 dana) opsada Vukovara; 15. sijenja 1992. neovisnu i suverenu Hrvatsku priznale
su lanice Europske unije; proljee 1992. Srbi su zapoeli rat u Bosni i Hercegovini; od oujka
do lipnja 1992. na ratom zahvaena podruja u Hrvatskoj stigle su zatitne snage Ujedinjenih
naroda tzv. plave kacige; proljee 1993. u Bosni i Hercegovini su se sukobili Bonjaci-Musli-
mani i Hrvati; svibanj 1995. vojna akcija Bljesak zapadna Slavonija pod kontrolom hrvatskih
vojnih snaga; srpanj 1995. genocid u Srebrenici pod zapovjednitvom Ratka Mladia; kolovoz
1995. vojna akcija Oluja hrvatske vojne snage ule su u Knin, Srbi naputaju Hrvatsku i od-
laze u srpske dijelove Bosne i Hercegovine te u Srbiju kraj rata u Hrvatskoj; 15. sijenja 1998.
prestao mandat snagama UN-a u Podunavlju cijeli teritorij Republike Hrvatske integriran.
Najznaajniji izumi: film, masovna proizvodnja automobila, beini prijenos signala preko
Atlantika, gramofon, tranzistor, ratna tehnika (podmornica, nosa zrakoplova, avion, torpedo,
bojni otrov, tenk, dalekometna artiljerija, atomska bomba), atomska centrala, televizija, elektro-
niko raunalo, internet i mobilna telefonija.
6.3. Trea programska razina sloenosti (maksimalna)

Tri godine uenja prva godina 2/70, druga godina 2/70 i trea godina 2/70 sati).

a) Tijek i politiki uinak rata u pojedinim dravama
b) Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine
c) Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja
d) Ljudske rtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata
2. Tri oblika politike scene u svijetu od 1919. do 1939. godine
a) Komunistiki sovjetski sustav
b) Faizam i militarizam
c) Graanske parlamentarne demokracije
3. Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj dravi
a) Hrvati u Kraljevini SHS
b) Borba protiv monarhistike diktature i stvaranje Banovine Hrvatske
a) Uzroci i karakter Drugoga svjetskog rata
b) Pokreti otpora i ljudske rtve u Drugom svjetskom ratu
c) Globalne posljedice Drugoga svjetskog rata
5. Hrvatska u Drugom svjetskom ratu
a) Hrvatska u procjepu izmeu nacifaistike i komunistike ideologije
b) oslobodilaki i graanski rat
c) Zavretak rata i stvaranje druge Jugoslavije
6. Novi meunarodni odnosi i dekolonizacija u drugoj polovici 20. stoljea
a) a) Rascjep Europe u poratno doba i internacionalne krize
b) b) Dekolonizacija i nastajanje Treeg svijeta
c) c) Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljea
d) d) Raspad komunistikih sustava u Europi i stvaranje Europske unije
7. Hrvatska u socijalistikoj Jugoslaviji
a) Jugoslavija u razdoblju uspostavljanja revolucionarne diktature
b) Kriza drutvenog poretka i sukob s informbiroom
c) Jugoslavija izmeu diktature i samoupravljanja
d) Hrvatski nacionalni pokret
e) Proces raspadanja Jugoslavije nakon Titove smrti
8. Stvaranje samostalne hrvatske drave

a) Agresija Srbije i JNA na ostale jugoslavenske republike
b) Domovinski rat
c) Stvaranje samostalne hrvatske drave
Ishodi uenja

Razina 4
Obujam 2,5
Cilj jedinice ishoda Uenik e biti sposoban razumjeti znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak ovje-
uenja anstva kao i ratne sukobe u 20. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Ishodi uenja 1. Analizirati globalna i ekonomska kretanja, politika i ideoloka suparnitva na
vrhuncu zapadnoeuropske dominacije u svijetu.
2. Objasniti viestruke uzroke, tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu i
Europi.
3. Ocijeniti pokuaje uspostave demokracije i pojavu totalitarnih sustava u razdoblju
izmeu dvaju svjetskih ratova.
4. Obrazloiti uzroke i posljedice velike gospodarske krize i pojavu nacionalsocijaliz-
ma u Njemakoj.
5. Ispitati viestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u
svijetu i Europi.
6. Ralaniti kako su se formirali novi odnosi i savezi izmeu pojedinih drava poslije
Drugoga svjetskog rata.
7. Usporediti poloaj Hrvatske u Prvom i Drugom svjetskom ratu.
8. Valorizirati poloaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj dravi.
9. Protumaiti raspad Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske drave.
10. Identificirati oekivanja i proturjenosti u svijetu u drugoj polovici 20. stoljea.
Uvjeti u kojima se etverogodinja srednja strukovna kola: tri godine uenja prva godina 2/70, druga
stjeu kompetencije godina 2/70. trea godina 2/70 sati.
2. a. Ciljevi i ishodi uenja na srednjoj razini


Razina 4
Obujam 2,5
Cilj modula jedinice Uenik e biti sposoban analizirati zbivanja u Sovjetskom Savezu od 1917. do 1941.
ishoda uenja godine.
Ishodi uenja 1. Objasniti uzroke ruskih revolucija 1917. godine i kako se revolucionarna vlada mije-
njala od umjerene do radikalne.
2. Objasniti Lenjinovu politiku ideologiju te kako su boljevici prilagodili i primijenili
marksistike ideje u postojeim gospodarskim drutvenim uvjetima u Rusiji.
3. Ocijeniti uinke Nove ekonomske politike na sovjetsko drutvo, gospodarstvo i
vladu.
12 U tablici koja slijedi navedeni su dopunski ishodi uenja za maksimalnu razinu sloenosti koji se doda-
ju na sve ishode na srednjoj razini uenja (tablice 6.2.a. i 6.2.b.)
4. Opisati Staljinov uspon na vlast u Sovjetskom Savezu i kako su kolektivizacija i

prvi petogodinji plan razorili i transformirali sovjetsko drutvo u dvadesetim i
tridesetim godinama.
2. b. Ciljevi i ishodi uenja na srednjoj razini


Razina 4
Obujam 2,5
Cilj modula jedinice Uenik e biti sposoban analizirati krizu demokracije u Europi i svijetu izmeu dva
ishoda uenja svjetska rata.
Ishodi uenja 1. Opisati sukobe i tenje pojedinih drava na konferenciji u Versaillesu, postignute
dogovore i njihove dugorone posljedice.
2. Objasniti kako je propast tri velika carstva (Njemakog, Habsburkog i Osman-
skog Carstva) kao i stvaranje novih drava utjecalo na meunarodne odnose u
Europi i na Bliskom i Srednjem istoku.
3. Ocijeniti stvaranje Lige naroda i njezinu aktivnost na postizanju trajnog mira u
Europi i svijetu.
4. Analizirati kako su pojedine vlade reagirale na veliku gospodarsku krizu i politike
izazove koji su se pojavili kao njezina posljedica.
2. c. Ciljevi i ishodi uenja na srednjoj razini


Razina 4
Obujam 2,5
Cilj modula jedinice Uenik e biti sposoban analizirati uzroke, tijek i posljedice Drugoga svjetskog rata u
ishoda uenja Europi, svijetu i Hrvatskoj.
Ishodi uenja 1. Analizirati iznenaujue uspjehe Njemake i Japana na poetku rata.
2. Ralaniti motive i posljedice sovjetskog sporazuma o nenapadanju s Njemakom
i Japanom.
3. Objasniti grupiranje politikih snaga u Hrvatskoj i njihove ratne strategije od 1941.
do 1944. godine.
4. Opisati zbivanja na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine odluujue 1943.
godine (slamanje snaga obnove Kraljevine Jugoslavije, neuspjeh HSS-a i poetak
agonije NDH).
5. Obrazloiti zavretak oslobodilakog i graanskog rata 1945. godine
6. Ocijeniti interese pojedinih politikih elita i grupa (KPJ, tvorci NDH, etniki po-
kret, nacionalne manje Nijemci, Maari, Talijani) tijekom rata.
2. d. Ciljevi i ishodi uenja na srednjoj razini


Razina 4
Obujam 2,5
Cilj modula jedinice Uenik e biti sposoban opisati meunarodne odnose i proces dekolonizacije u dru-
ishoda uenja goj polovici 20. stoljea
Ishodi uenja 1. Analizirati utjecaj Drugoga svjetskog rata na poslijeratnu situaciju u olonijama u
Africi i Aziji.
2. Objasniti kako je meunarodna politika utjecala na stvaranje Izraela i kako je dolo
do trajnog sukoba izmeu Izraela, Palestinaca i susjednih zemalja.
3. Analizirati zato su pojedine afrike i azijske zemlje postigle neovisnost kroz dogo-
vore i ustavne reforme, a druge zemlje kroz oruanu revoluciju.
4. Opisati gospodarski i drutveni uspon Japana po zavretku sedmogodinje okupacije.


Razina 3
Obujam 1,5
Cilj nastavne jedini- Uenik e biti sposoban opisati stradanje idova i drugih naroda i grupa u Europi i
ce (blok sat) Hrvatskoj tijekom Drugoga svjetskog rata.
Ishodi uenja 1. Objasniti pojam holokaust, postojanje koncentracijskih logora i ulogu politikih
(57) elita u oblikovanju i provoenju rata protiv idova sluei se odabranim povije-
snim izvorima slikovnim, pismenim te video materijalima.
2. Povezati stradanja idova i drugih naroda i grupa s nacistikom ideologijom, slu-
ei se odabranim pisanim povijesnim izvorima.
3. Napisati esej o stradanju jedne osobe u vrijeme nacistike okupacije koristei se
Dnevnikom Ane Frank i odgovarajui na pitanje: Kako se sudbina Ane Frank razli-
kovala od sudbine drugih idova okupiranim zemljama i Hrvatskoj.
4. Raspraviti etiri vrste krivnje (kriminalnu, politiku, moralnu i metafiziku), sluei
se knjigom Bernharda Schlinka ena kojoj sam itao i tekstom Karla Jaspersa
Pitanje krivnje.
5. Izraditi povijesni zemljovid s prikazom razmjetaja nacistikih logora, sluei se
podatcima u knjizi.
6.4. Temeljna povijesna znanja

(standard 1 za treu, maksimalnu programsku razinu sloenosti)
1. Temeljni pojmovi
1914. Sarajevski atentat i poetak Velikog rata, bitka na Marni; 1915. Osnivanje Jugoslaven-
skog odbora i Londonski ugovor, Italija objavljuje rat Austro-Ugarskoj Monarhiji, bitka za Ypres
uporaba bojnih otrova; 1916. bitka na Sommei uporaba prvih tenkova (1 120 000 poginulih);
1916/17. bitka za Verdun; 1917. revolucije u Rusiji, Majska i Krfska deklaracija, SAD objavlju-
ju rat Njemakoj; 11. XI. 1918. k raj Prvoga svjetskog rata; 1. XII. 1918. proglaenje ujedinjenja
i stvaranje Kraljevine SHS; 1919. mirovna konferencija u Versaillesu; 1920. Rapallski ugovor;
1922. faisti preuzimaju vlast u Italiji; 1928. ubijen Stjepan Radi; 1929. uvedena diktatu-
ra kralja Aleksandra, poetak velike gospodarske krize u svijetu; 1933. nacisti preuzeli vlast
u Njemakoj; 1934. ubijen kralj Aleksandar; 1939. sporazum CvetkoviMaek i stvaranje
Banovine Hrvatske, napad na Poljsku i poetak Drugoga svjetskog rata; 1940. sovjetski udar na
baltike zemlje i Finsku, njemako osvajanje Danske i Norveke, napad na Veliku Britaniju, Bel-
giju, Nizozemsku, Luksemburg i Francusku; 1941. slom i podjela kraljevine Jugoslavije pro-
glaenje NDH, poetak antifaistikog otpora u Hrvatskoj, napad Njemake na Sovjetski Savez,
napad na Pearl Harbour i poetak rata na Pacifiku; 1942. otvoreno sjevernoafriko bojite; 1943.
kraj njemake opsade Staljingrada, bitka na Neretvi, kapitulacija Italije i smrt B. Mussolinija,
Teheranska konferencija; 1944. iskrcavanje saveznikih snaga u Francuskoj, prodor Crvene Ar-
mije prema njemakoj granici; 8. V. 1945. kraj Drugoga svjetskog rata u Europi; 6. i 9. VIII. 1945.
baene atomske bombe na Hiroimu i Nagasaki; 2. rujna 1945. Japan potpisuje kapitulaciju
kraj rata na Pacifiku; studeni 1945. poeo sudski proces ratnim zloincima u Nrnbergu, pro-
glaenje FNR Jugoslavije; 1948. do 1955. sukob Jugoslavije sa Staljinom i Informbiroom; 1954.
sporazum Jugoslavije i Italije; 1955. osnovan Pokret nesvrstanih zemalja Trei svijet; 1963.
FNRJ mijenja ime u SFRJ; 1965. poelo uvoenje samoupravljanja (gospodarska i drutvena
reforma u Jugoslaviji); 1967. Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika; izmak
1960-ih i poetak 1970-ih demokratski i nacionalni pokret u Hrvatskoj; 1974. donesen Ustav
SFRJ; 1975. Osimski sporazum izmeu SFRJ i Italije; 1980. umro J. B. Tito; 1981. pobuna Al-
banaca na Kosovu poetak sloma Jugoslavije; 1986. pojavio se u javnosti Memorandum Srp-
ske akademije nauka i umetnosti; 1987. Slobodan Miloevi dolazi na elo SK Srbije poetak
njegove bitke za realizaciju velikosrpskog programa (mitingaki pokreti); prosinac 1989. kon-
gres SKH legalizacija viestranakog ivota u Hrvatskoj i osnivanje prvih politikih stranaka;
proljee 1990. prvi viestranaki izbori u Hrvatskoj; 30. svibnja 1990. prva sjednica novoiza-
branog Hrvatskog sabora, za predsjednika Hrvatske izabran Franjo Tuman; kolovoz 1990. po-
buna srpskog stanovnitva u Hrvatskoj (kninsko podruje); prosinac 1990. proglaenje Srpske
autonomne oblasti Krajine priprema srpskih vojnih snaga za osvajanje Hrvatske; 22. prosinca
1990. novi Ustav Republike Hrvatske; svibanj 1991. referendum u Hrvatskoj 94% glasaa za
neovisnost i suverenost Hrvatske; 25. lipnja 1991. Hrvatska proglaena neovisnom i suverenom
dravom; lipanj 1991. JNA napada Sloveniju; od proljea 1991. srpski pobunjenici i etniki
teroristi iz Srbije uz pomo JNA ire podruje pobune u Hrvatskoj na Liku, Kordun, Baniju i
istonu Slavoniju; ljeto 1991. razbuktao se rat u Hrvatskoj; od kolovoza do studenoga 1991. (87
dana) opsada Vukovara; 15. sijenja 1992. neovisnu i suverenu Hrvatsku priznale su lanice
Europske unije; proljee 1992. Srbi su zapoeli rat u Bosni i Hercegovini; od oujka do lipnja
1992. na ratom zahvaena podruja u Hrvatskoj stigle su zatitne snage Ujedinjenih naroda tzv.
plave kacige; proljee 1993. u Bosni i Hercegovini su se sukobili Bonjaci-Muslimani i Hrvati;
svibanj 1995. vojna akcija Bljesak zapadna Slavonija pod kontrolom hrvatskih vojnih snaga;
srpanj 1995. genocid u Srebrenici pod zapovjednitvom Ratka Mladia; kolovoz 1995. vojna
akcija Oluja hrvatske vojne snage ule su u Knin, Srbi naputaju Hrvatsku i odlaze u srpske di-
jelove Bosne i Hercegovine i u Srbiju kraj rata u Hrvatskoj; 15. sijenja 1998. prestao mandat
snagama UN-a u Podunavlju cijeli teritorij Republike Hrvatske integriran.
3.Najznaajniji izumi:
film, masovna proizvodnja automobila, beini prijenos signala preko Atlantika, radioprijamnik,
gramofon, tranzistori, laseri, sateliti, zrakoplov, genetiki inenjering, penicilin, ratna tehnika
(podmornice, nosai zrakoplova, torpeda, bojni otrovi, tenkovi, dalekometna artiljerija, atomska
bomba), atomska centrala, televizija, elektronika raunala, internet i mobiteli.
Sposobnost povijesnog miljenja (za sve tri razine sloenosti)

drugog.
temelje.
2. Prikazati povijesne perspektive u literarnim i povijesnim priama uzevi u obzir ivote
pojedinaca, njihove vrednote i poglede unutar povijesnog konteksta(u vremenu i prostoru u
su se dogodili.
i crteima.
koje je skupio.

vremena i prostora.
povezani.
4. Ispitati povijesne zakljuke kako bismo utvrdili iji glasovi nedostaju u prii i objasniti ra-
zloge njihova izostajanja.
njihovim potrebama.
na ivot ovjeka.
6.5. Primjeri provjere i vrednovanja (za sve tri programske razine sloenosti)
1. Dopuniti tablicu koja prikazuje imperijalistike saveze uoi Prvoga svjetskog rata, lanice
pojedinih saveza te interese koji su ih povezivali koristei se popisom pojmova i imena.
[Vjetina razumijevanja povijesne prie]
2. Objasniti pojmove munjeviti i pozicijski rat koristei se povijesnim izvorom pod naslovom
Schliffenov ratni plan. [Vjetina analize povijesnih dogaaja i njihovih interpretacija]
3. Odgovoriti na pitanja sluei se priloenim povijesnim izvorom pod naslovom Londonski
ugovor: Zato je Italija ula u rat tek 1915. godine? to je za to traila kao naknadu? [Vjetina
analize povijesnih dogaaja i njihovih interpretacija]
4. Pronai slinosti i razlike izmeu dviju ruskih revolucija 1917. godine sluei se priloenim
tekstom. [Vjetina analize povijesnih dogaaja i njihovih interpretacija]
5. Objasniti kako je tehnoloki razvoj i napredak znanosti doprinio brutalnosti rata koristei
se fotografijama i slikama. [Vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje sta-
vova]
6. Ocijeniti odluke Majske i Krfske deklaracije sluei se priloenim dokumentima. [Vjetina
analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova]
7. Izdvojiti po est kljunih dogaaja u Prvom svjetskom ratu koristei se usporedbenom tabli-
com. [Vjetina analize povijesnih dogaaja i njihovih interpretacija]
8. Odgovoriti na pitanja sluei se priloenim tekstom pod naslovom Rad Jugoslavenskog od-
bora: Navedite tri glavna zadatka Jugoslavenskog odbora. Kakav je oblik drutvenog uree-
nja predlagao Frano Supilo, a kakav Nikola Pai? Navedite za koje junoslavenske zemlje
F. Supilo predlae da uz sredinji parlament imaju i svoje autonomne sabore. [Vjetina
razumijevanja povijesne prie]
9. Navesti od koje je tri dravne cjeline osnovana Kraljevina SHS te jedan unutarnji i jedan
vanjskopolitiki razlog koji su prisilili politiare junoslavenskih naroda da se to bre uje-
dine u zajedniku dravu sluei se povijesnim zemljovidom. [Vjetina analize povijesnih
dogaaja i njihovih interpretacija]
10. Odgovoriti na pitanja sluei se povijesnim zemljovidom i grafikim prikazom: Koje su dvi-
je drave nakon Prvoga svjetskog rata imale najvie kolonija i gdje? Koje su dvije velike
drave izgubile kolonijalne posjede nakon rata i tko ih je podijelio izmeu sebe? [Vjetina
analize povijesnih dogaaja i njihovih interpretacija]
11. Identificirati elemente nacistike ideologije i upotrebu terora protiv navodnih neprijatelja
drave koristei se povijesnim tekstom iz knjige Mein Kampf i platformom Nacistike stran-
ke. [Vjetina analize povijesnih dogaaja i njihovih interpretacija]
12. Nacrtati zemljovid koji pokazuje smjerove i veliine preseljavanja stanovnitva kao poslje-
dice Drugoga svjetskog rata na temelju samostalnog istraivanja. [Vjetina povijesnog istra-
ivanja]
13. Izraditi vremensku lentu vanih dogaaja u borbi izmeu Izraelaca i Palestinaca poevi od
1948. godine do danas koristei se knjigom Borisa Havela Arapsko-izraelski sukob. [Vjeti-
na analize povijesnih dogaaja i njihovih interpretacija]
6.6. Literatura
Bari, Nikica, Ustae na Jadranu, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2012.
Bilandi, Duan, Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999.
Boban, Ljubo, Hrvatske granice od 1918. do 1991. godine, kolska knjiga, Zagreb, 1992.
Cipek, Tihomir, Vrandei, Josip, Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji zbornik
radova, Alineja, Zagreb, 2007.
Dizdar, Zdravko. Kujundi, Milivoj, Doprinos Hrvatske pobjedi antifaistike koalicije, Sabor
Republike Hrvatske, Zagreb, 1996.
Fromm, Erich, Anatomija ljudske destruktivnosti, Naprijed, Zagreb, 1989.
Goldstein, Ivo, Holokaust u Zagrebu, Novi liber, Zagreb, 2001.
Grahek Ravani, Martina, Bleiburg i krini put 1945, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2009.
Graovac, Igor, Cvetkovi Dragan, Ljudski gubitci Hrvatske od 1941. do 1945: pitanja, primjeri,
rezultati, Udruga Dijalog i Zaklada Friedrich Naumann, Zagreb, 2005.
Grupa autora, Velika ilustrirana povijest svijeta, knjige XVXVIII, Otokar Kerovani, Rijeka, 1974.
Grupa autora, Ilustrirana povijest svijeta, knjige XXXXIV, (Prekretnica 19. i 20. stoljea i Veliki
rat, Od Versaillesa do kraja Drugoga svjetskog rata, Od 1945. do Hladnog rata, Od zavretka
komunizma do 21. stoljea, Suvremenje teme), Liber Novus, Zagreb, 2010.
Krizman, Bogdan, Hrvatska u Prvome svjetskom ratu, Hrvatsko-srpski odnosi, Globus, Zagreb,
1989.
Maleevi, Sinia, Sociologija rata i nasilja, Jesenski i Turk, Zagreb, 2011.
Matkovi, Hrvoje, Suvremena politika povijest Hrvatske, MUP Republike Hrvatske, Zagreb,
1995.
Matkovi, Hrvoje, Na vrelima hrvatske povijesti, Golden marketing, Zagreb, 2006.
Mazower, Mark, Mrani kontinent, europsko dvadeseto stoljee, Prometej, Zagreb, 2004.
Mazower, Mark, Balkan kratka povijest, Srednja Europa, Zagreb, 2007.
Obad, Stjepo i suradnici, June granice Dalmacije od 15. stoljea do danas, Dravni arhiv u Zadru,
Zadar, 1999.
Radeli Zdenko i suradnici, Stvaranje hrvatske drave i Domovinski rat, kolska knjiga, Zagreb,
2006.
Radeli, Zdenko, Hrvatska u Jugoslavijiod zajednitva do razlaza, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Ridley, Jasper, Tito biografija, Prometej, Zagreb, 2000.
upanov, Josip, Poslije potopa, Globus, Zagreb, 1995.
7. Obrasci
Tablica 10. Tematski plan i program
Nastavne teme Ciljevi i ishodi uenja Oblici rada, na- Nastavna Korelacije Napomene
u modulu stavne metode sredstva i
i naini uenja pomagala
1. Cilj nastavne teme
2. Napomena: cilj je iskazan
3. ishodima uenja u pred-
metnom kurikulumu koji
4.
je dio strukovnog kuriku-
5. luma)
Ishodi uenja za pojedine
teme unutar modula (na-
vesti 3 do 5 ishoda uenja
za pojedinu temu).
Napomena: tri ili vie is-
hoda u tematskoj pripremi
se kasnije konkretiziraju
u nastavnoj pripremi do
najvie 7 ishoda uenja.
Ime i prezime uitelja/nastavnika:

kola:
Razredni odjel:
kolska godina:
Dan izvedbe i broj nastavnih sati (jedan kolski sat, blok sat ili rad izvan uionice):
Priprema za nastavnu jedinicu:
(naslov nastavne jedinice)
Iz modula/nastavne cjeline:
Tip sata:
I. Ciljevi i ishodi uenja u nastavnoj jedinici (znanja, vjetine i stavovi)

Cilj nastavne jedinice
(Iskazan je uopenom i saetom formulacijom u irim okvirima i opisuje kakvu e korist imati
uenik od uenja i pouavanja i esto se ne moe neposredno mjeriti jer je on tako iroko defini-
ran da iz njega izviru i drugi konkretni i potpuno mjerljivi ishoda uenja. Taj odgojno-obrazovni
cilj je ve naveden u tematskom planu iz kojeg proizlazi priprema za nastavni sat.)
Ovaj iroko definirani cilj jest osnova za najvie sedam ishoda koliko se moe realizirati na jed-
nom nastavnom satu u trajanju od 45 minuta.
Ishodi uenja:
Ishod 1.
Ishod 2.
Ishod 3.
Ishod 4.
Ishod 5.
Ishod 6.
Ishod 7.
Ishode uenja treba oblikovati tako da budu jasni, jednoznani i da ih je mogue mjeriti. Ishodi
uenja se jo nazivaju oekivana postignua, a u prijanjoj metodici to su bili zadaci nastave.)
Svaki ishod uenja mora imati sve tri komponente (aktivni glagol, uvjeti ispitivanja i minimalni
kriterij).
Svrha ishoda uenja je da oni pouzdano vode nastavnika i uenika prema zadanom cilju. Poma-
u ueniku da se usredotoi i uspostavi prioritete.
II. Didaktiko-metodiki podaci o nastavnoj jedinici
Etape nastavne jedinice Navodi se artikulacija sata i njegova vremenska struktura u najosnovnijim crtama:
(trajanje u minutama): etape nastavnog sata i trajanje svake etape u minutama.
Oblici rada: Navesti oblike rada. To su frontalni rad, te razliiti oblici samostalnog rada uenika
u skupinama, u paru, individualni rad.)
Metode uenja i poua- Metode uenja naini na koje uenici ue.
vanja: Metode pouavanja naini na koje nastavnici pouavaju.
Mediji (nastavna sred- Nabrojiti nastavna sredstva i pomagala koja e se koristiti tijekom nastavnog sata.
stva i pomagala):
Popis priloga: Nabrojiti sve priloge koji se koriste na satu: nastavni listii, dodatni izvori, ilustra-
tivni materijali i slino. Svi se prilozi prilau uz pripremu te uvaju u posebnoj mapi.
III. Korelacija
Veze s drugim nastavnim predmetima.
IV. Literatura
a) Za uenike (udbenici, prirunici i drugi izvori znanja):

Navesti literaturu koja je predviena za uenike. Najee je rije o udbenicima, radnim biljenicama, povije-
snim zemljovidima i sl., no mogu biti i drugi materijali koje je pripremio nastavnik/ca.
b) Za nastavnika (struno-znanstvena, metodika, pedagoka, psiholoka):
Navesti temeljnu literaturu koju je nastavnik/ca koristio prilikom pripremanja za sat. Popis treba obuhvatiti
kako struno-znanstvenu literaturu, tako i metodiku, pedagoku i psiholoku literaturu.
V. Pregled i struktura kategorija znanja i vjetina

Napomena:
Ovdje se navode osnovne kategorije znanja koje e se kognitivno procesirati (standard 1 i stan-
dard 2), te redoslijed i struktura njihove realizacije. Iz opisa treba biti jasno vidljivo kako e se
razvijati standardi odnosno pojedine kategorije. U tu svrhu slui taksonomska tablica.
injenino znanje: standard 1.
Konceptualno znanje: standard 2.
Proceduralno znanje: standard 2.
Metakognitivno znanje: standard 1. i 2.
VI. Razrada nastavne jedinice
ETAPE NASTAVNOG TO RADI NASTAVNIK TO RADI UENIK OBLICI RADA METODE POUAVANJA NASTAVNA SREDSTVA I POMA-
SATA I NJEGOVA VRE- GALA
MENSKA STRUKTURA
UVODNI DIO to radi nastavnik u Napisati: Oblici rada: 1. Verbalne metode Izvorna stvarnost: uenje u izvor-
Trajanje u minutama. ovom dijelu sata: to e raditi ueni- frontalni rad a) nastavniko izlaganje nom okoliu (arheoloka nalazita,
Nastavnik priopava ci planirane uenike graevine, spomenici, urbane cjeli-
grupni rad b) dijaloka metoda
uenicima koji ishodi aktivnosti tijekom na- ne) ili koritenje izvornih predmeta.
rad u paru c) ueniko izlaganje
uenja se od njih oekuju stavnog sata npr. uenici Vizualna: slike, crtei, dijapozitivi,
na kraju uenja. e izradit lentu vremena, individualni 2. Dokumentacijske metode CD, DVD i sl.
analizirati povijesni izvor rad a) rad s udbenikom
Slijedi dogovor o radu Auditivna: CD, DVD, MP3 i sl.
(upoznavanje s oda- pismeni i slikovni i b) rad s pomonom literaturom Audio-vizualna: TV emisije, igrani
branim materijalima, njegovu interpretaciju
c) grafiki i pismeni radovi i dokumentarni filmovi, CD, DVD,
metodama i oblicima te napisati kratak esej
d) rad s posebno pripremljenim itd.
o tome i grafiki prikaz
DODATAK: KURIKULUMI POVIJESTI ZA SREDNJE STRUKOVNE KOLE
rada to e i kako
materijalima Tekstualna: udbenici, programira-
uiti) i koje vjetine e se pretvoriti u tekst.
e) rad s programiranim ni materijali, nastavni listii i sl.
uvjebavati. Iz planiranih aktivnosti
je vidljivo da e uenici materijalima Informacijska i komunikacijska
Uenici su na taj nain
razvijati tri vjetine tehnologija: raunala i internet.
motivirani za rad jer to- 3. Demonstracijske metode
no znaju koje e vjetine vjetinu kronolokog Pomagala: ploa, kreda, projekcij-
a) demonstracija predmeta (npr.
i znanja demonstrirati na miljenja, vjetinu sko platno, dijaprojektor, grafoskop,
arheoloki artefakti i sl.)
kraju uenja, a prilikom razumijevanja povijesne raunalo, videorekorder, LCD
b) demonstracija procesa (npr. projektor, raunalo.
provjere. prie i vjetinu analize
kako se izraivala glinena posuda
povijesnih dogaaja i VANO: Oblike rada, nastavne
bez lonarskog kola i sl.)
njihovih interpretacija. metode, naine uenja te nastavna
4. Operativne metode sredstva i pomagala treba navesti
a) manualni radovi za svaku etapu i podetapu nastav-
b) grafiki i pismeni radovi (eseji nog sata zasebno, onako kako se
i sl.) izmjenjuju.
167
168
SREDINJI DIO to radi nastavnik u Napisati to rade

Naslov, pojedine etape i ovom dijelu sata: uenici i na koji nain
njihovo trajanje u minu- Nastavnik organizira ue ostvaruju planirane
tama. uenje i brine se da svi aktivnosti po pojedinim
uenici aktivno sudjeluju etapama, npr. uenik
u radu, pomae im kad izrauje lentu vremena
imaju tekoe i kontrolira koristei se tekstom u
predvieno vrijeme. udbeniku (navesti na-
slov teksta) itd. u ovom
Ako treba, dodatno
sluaju nain uenja je
pojanjava materijale
itanje teksta i njegova
i usmjerava uenike
vizualizacija.
prema ishodu.
Naini uenja: sluanje,
itanje, pisanje, pripo-
vijedanje, preispitivanje
tvrdnji, raunanje, crta-
nje, vizualizacija, voenje
rasprave, dijaloga i sl.,
organiziranje debate,
istraivanje.
ZAVRNI DIO to radi nastavnik u Napisati primjere
Trajanje u minutama. ovom dijelu sata: zadataka za provjeru i
Trai od uenika da done- ocjenjivanje koje uenici
su odgovarajue zaklju- rjeavaju na satu ili kod
ke u skladu s zadanim kue.
ishodima uenja.
Provjerava ishode uenja.
Dijeli zadatke za rad kod
kue kojima se utvruju
vjetine.
NASTAVA POVIJESTI USMJERENA PREMA ISHODIMA UENJA
Taksonomska tablica13
est kategorija kognitivnog procesa

njezine kategorije
A. injenino znanje
B. Konceptualno znanje
C. Proceduralno znanje
D. Metakognitivno
znanje
13 Ovu taksonomsku tablicu valja ispuniti prilikom izrade tematskog plana i programa te priprema za po-
jedine nastavne jedinice, a takoer usporediti s rezultatima realizacije nakon ostvarenja svakog modula
(nastavne teme) kako biste dobili uvid to ste planirali, a to ste postigli te kako se kreete prema cilju.
Tablica je temelj za samoprocjenu i procjenu kvalitete rada nastavnika pa je dakle mogu koristiti strune
slube u koli i izvan nje.
Literatura
1. Airasian, W. Peter, Miranda, Helena (2002). The Role of Assessment in the Revised Taxo-
nomy, Theory into Practice, sv. 41, br. 4, Columbus, Ohio State University.
2. Anderson, W. Lorin, Krathwohl R. David i suradnici (2001). A Taxonomy for Learning,
Teaching and Assessing, A Revision of Blooms Taxonomy of Educational Objectives, New
York, Longman.
3. Anderson, W. Lorin (2002). Curricular Alignment:A Re-Examination, Theory into Practice,
sv. 41, br. 4, Columbus, Ohio State University.
4. Bernal, Martin (1987). Black Athena, The Afroasiatic Roots of Classical Civilization, Vol. I
III, NJ, New Brunswick, Rutgers University Press.
5. Bertoa, Miroslav (2002). Izazovi povijesnog zanata. Lokalna povijest i sveopi modeli, Za-
greb, Antibarbarus.
6. Bloom, Benjamin i suradnici (1956). Taxonomy of educational objectives: The classification
of educational goals. Handbook 1: Cognitive domain, New York, David McKay Co.
7. 7. Bognar, Ladislav, Matijevi, Milan (2002). Didaktika, Zagreb, kolska knjiga.
8. Brkljai, Maja; Prlenda, Sandra, urednice (2006). Kultura pamenja i historija, Zagreb, Gol-
den marketing Tehnika knjiga.
9. Braudel, Fernand (1990). Civilizacije kroz povijest, Zagreb, Globus.
10. Braudel, Fernand (1992). Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII.
stoljea, IIII, Zagreb, August Cesarec.
11. Carrard, Philippe (1995). Poetics of the New History, French Historical Discourse from Bra-
udel to Chartier, BaltimorLondon, The Johns Hopkins University Press.
12. Dave R. H. (1970). Developing and writing Behavioral Objectives, AZ, Tucson, Educational
Innovators Press.
13. Delaney, Carol (2004). Investigating culture: An Experiential Introduction to Anthropology,
MA, Malden, Blackwell Publishing.
14. Dragun, Maja (2003). Mitologija, obred i koncepcije vremena kod ratara i nomada, Drutve-
na istraivanja asopis za opa drutvena istraivanja (12) br. 5, Zagreb, Institut Ivo Pilar.
15. Dragun, Maja (2012). New Age, povijesni korijeni i postmoderna tumaenja, Zagreb, Nakla-
da Jurii.
16. Duncan, D. Ewing (1998). Calendar: Humanitys Epic Struggle to Determine a True and Ac-
curate Year, New York, Avon.
17. Delalija, Mile, urednik (2009). Hrvatski kvalifikacijski okvir, Uvod u kvalifikacije, Zagreb,
Vlada Republike Hrvatske i MZOS.
18. Ferguson, Chris (2002). Using the Revised Taxonomy to Plan and Deliver Team-Taught, Inte-
grated, Thematic Units, Theory into Practice, sv. 41, br. 4, Columbus, Ohio State University.
19. Fernandez-Aramesto, Felipe (2010). Millennium: a history of the last thousand years, New
York, Scribner (U hrvatskom prijevodu Tragai, globalna povijest istraivanja, Zagreb, Frak-
tura).
20. Fogel, W. Robert, Elton, G.R. (2002). Kojim putem do prolosti? Dva pogleda na povijest,
Zagreb, Ibis grafika.
21. Grupa autora (2011). Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te
ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje, Zagreb, MZOS.
22. Grupa autora (2011). Prirunik za planiranje i razvoj kvalifikacija, sv. IIV, Agencija za stru-
kovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Zagreb, MZOS.
LITERATURA 171
23. Grupa autora (1994). National Standards for History for Grades K24: Expanding Childrens
World in Time and Space, LA, National Center for History in the Schools University of Ca-
lifornia.
24. Grupa autora (1994). National Standards for World History Exploring Paths to the Present,
Grades 5 12, LA, Expanded Edition, National Center for History in the Schools University
of California.
25. Grupa autora (1994). National Standards for United States History: Exploring the American
Experience, Grades 512, LA, National Center for History in the Schools University of Ca-
lifornia.
26. Grupa autora (2003). Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea. Zagreb.
27. Grupa autora (2009). Kultura sjeanja: 1945. Povijesni lomovi i svladavanje prolosti, Zagreb,
Disput.
28. Harrow, Anita (1972). A Taxonomy of the Psychomotor Domain. A Guide for Developing
Behavioral Objectives, New York, McKay Publishing.
29. Hobson M. John (2009). Istono podrijetlo Zapadne civilizacije, Zagreb, MISL.
30. Jansen, Harry (2010), Triptiek van de tijd, Geschiedenis in drievoud, Nijmegen, Vantilt.
31. Jansen, Harry (2012). The Little Dog of the Fondaco dei Tedeschi: On Nations, Globalization
and Periodization in the History Curriculum, World History Connected, sv. 9, br. 3, Chicago,
University of Illinois.
32. Jenkins, Keith (2008). Promiljanje historije, Zagreb, Srednja Europa.
33. Krathwohl, R. David, Bloom, B.S. i Masia, B.B. (1964), Taxonomy of Educational Objectives:
The Classification of Educational Goals. Handbook 2: Affective Domain, New York, David
McKay Co.
34. Krathwohl R. David (1969). The Taxonomy of Educational Objectives Its Use in Curricu-
lum Building, Defining Educational Objectives, Pittsburgh,University of Pittsburgh Press.
35. Krathwohl, R. David (2002). A Revision of Blooms Taxonomy: An Overview, Theory into
Practice, sv. 41, br. 4, Columbus, Ohio State University.
36. Kyriacou, Chris (1995). Temeljna nastavna umijea, Zagreb, Educa.
37. Mager, F. Robert (1962). Preparing instructional objectives, Belmont, California, Fearon Pub-
lishers.
38. Marsh, J. Colin (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi, Zagreb, Educa.
39. Mayer, E. Richard (2002). Rote Versus Meaningful Learning, Theory into Practice, sv. 41, br.
4, Columbus, Ohio State University.
40. Marinovi, Marijana (2006). Interkulturalni pristup nastavi povijesti, Zbornik Prvog hrvat-
skog simpozija o nastavi povijesti, Zagreb, FF Zagreb i Zavod za kolstvo Republike Hrvatske.
41. Marinovi Marijana (2008). Povijesne osobe i pouavanje vrednota, Zbornik Treeg hrvat-
skog simpozija o nastavi povijesti, Zagreb, Agencija za odgoj i obrazovanje.
42. Miljkovi, Dubravka, Cundri, Mijo, Strugar, Vladimir (2010). Didaktika i kurikulum, Zagreb,
IEPD2.
43. Pasari, Boidar (2003). Vrednovanje obrazovne djelatnosti III, Rijeka, Vlastito izdanje.
44. Pastuovi, Nikola (1999). Edukologija, Zagreb, Izdavaka kua Znamen.
45. Pastuovi, Nikola (2012). Obrazovanje i razvoj, Zagreb, Institut za drutvena istraivanja.
46. Perotti, Antonio (1995). Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje, Zagreb, Educa.
47. Pintrich, R. Paul (2002). The Role of Metacognitive Knowledge in Learning, Teaching and
Assessing, Theory into Practice, sv. 41, br. 4, Columbus, Ohio State University.
48. Previi, Vlatko, urednik (2007). Kurikulum, Teorije, metodologija, sadraj, struktura, Za-
greb, kolska knjiga.
49. Raths, James (2002). Improving instruction, Theory into Practice, sv.41, br. 4, Columbus,
Ohio State University.
50. Rendi Mioevi, Ivo (1989). Didaktike inovacije u nastavi povijesti transfer povijesnog
znanja u koli, Zagreb, kolska knjiga.
51. Rendi Mioevi, Ivo (2001). Uenik istraitelj prolosti, novi smjerovi u nastavi povijesti,
Zagreb, kolska knjiga.
52. Simpson, Elizabeth (1966). The Classification of Educational Objectives: Psychomotor Do-
main, MD. Baltimore, Illinois Journal of Home Economics, sv.10, br. 4, Illinois Journal of
Home Economics Association,
53. Simpson, Elizabeth (1972). The Classification of Educational Objectives in the Psychomotor
Domain: The Psychomotor Domain, Washington, DC, Gryphon House.
54. Singer, N. Robert (1972). The Psychomotor Domain, Movement Behaviors, Philadelphia,
Lea & Febiger.
55. Stradling, Robert (2003). Nastava europske povijesti 20. stoljea, Zagreb, Srednja Europa.
56. Stradling, Robert (2005). Multiperspektivnost u nastavi povijesti, Zagreb, Srednja Europa.
57. Todorov, Tzvetan (2009). Strah od barbara. S onu stranu sukoba civilizacija, Zagreb, Educa.
58. Tudor, Ruth (2005). Pouavanje enske povijesti 20. stoljea, Zagreb, Srednja Europa.
59. Vizek Vidovi, Vlasta (2005). Cjeloivotno obrazovanje uitelja i nastavnika: viestruke per-
spektive, Institut za drutvena istraivanja, Zagreb.
60. Vizek Vidovi, Vlasta i suradnici (2003). Psihologija obrazovanja, Zagreb, IEP Vern.
61. Wolf, R. Erich (1997). Europe and the People Without History, Los Angeles, UCLA.
174
Biljeka o autoru
Mr. sc. Marijana Marinovi roena je 1963. godine u Rijeci. Diplomirala je 1988. godine povi-
jest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru. Na istom fakultetu obranila je 2007. godine
znanstveni rad pod naslovom Pomorsko kolstvo u Bakru od 1849. godine do danas i stekla aka-
demski stupanj magistre znanosti iz podruja humanistikih znanosti, znanstveno polje povijest.
Prije toga radila je kao nastavnica povijesti u Medicinskoj koli i u Prvoj hrvatskoj suakoj gi-
mnaziji u Rijeci. Od 1996. godine bila je kolska nadzornica u Ministarstvu prosvjete i porta RH,
a od 2003. godine radi kao via savjetnica za nastavu povijesti u Zavodu za kolstvo Republike
Hrvatske, danas Agencija za odgoj i obrazovanje. Organizatorica je i aktivna sudionica niza sim-
pozija i seminara za nastavnike povijesti u Republici Hrvatskoj. Uredila je tri zbornika hrvatskih
simpozija o nastavi povijesti (Zaviajna povijest u interkulturalnom kontekstu, Povijesno nasli-
jee i nacionalni identiteti, Nacionalni pokret u Hrvatskoj u 19. stoljeu) i objavila niz strunih
i znanstvenih lanka u zbornicima i asopisima. Jedna je od dugogodinjih suradnica struno-
znanstvenog asopisa Povijest u nastavi u kojemu takoer objavljuje i svoje radove. Godine 2010.
uredila je i poseban broj ovog asopisa posveen industrijskoj batini i njezinoj valorizaciji i
ouvanju kroz nastavu povijesti.
Prirunik i Dodatak velik su inovacijski doprinos naoj metodici nastave povijesti.
Autorica je logino povezala ciljeve i ishode uenja, a u svom inovacijskom pokuaju
razrade obrazovnih standarda ili kategorija znanja oslonila se na amerike Nacional-
ne standarde za povijest objavljene 1994. godine, a predloena je i nova suvremena
periodizacija u est povijesnih razdoblja. Posebna je vrijednost Prirunika to je on
povezao nastavu povijesti s revidiranom Bloomovom taksonomijom koja je detaljno
obraena i objanjena.
prof. dr. sc. Ivo Rendi Mioevi
Metodiki prirunik je vrlo koristan i svrsishodan u namjeri unapreenja i oboga-

ivanja nastavnog procesa novim didaktikim sustavima i inovativnim metodikim
pristupom prilagoenog zahtjevima novog predmetnog kurikuluma otvorenog tipa i
primjeren je kreativnosti visokoobrazovanih nastavnika.
Vesna Slaviek, prof.
Metodiki prirunik uz teorijski dio, sadri i praktine savjete, upute, sugestije i pri-
jedloge za rjeavanje osnovnih pitanja organizacije, izvoenja i evaluacije nastave
povijesti. On je vrlo korisno nastavno sredstvo koje uiteljima omoguuje bolje ra-
zumijevanje sloenih promjena koje su zahvatile hrvatski obrazovni sustav. Prepo-
ruila bih ga kao pomono nastavno sredstvo ne samo nastavnicima srednjih kola,
ve i uiteljima osnovnih kola.
mr. sc. Helena Miljevi Pavi

Nastava Povijesti PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nastava Povijesti PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Marijana Marinovi

Agencija za odgoj i obrazovanje

Agencija za odgoj i obrazovanje

Dodatak: kurikulumi povijesti za srednje strukovne kole razrada

2. Druga jedinica ishoda uenja: uspon i pad staroga svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

kompetencije, ukljuujui sudjelovanje u formalnoj nastavi, samostalno uenje i vrednovanje

1 Nacionalni okvirni kurikulum, nav. dj., str. 23.

Uvoenje kompetencijskog pristupa i naglaavanje ishoda uenja u NOK-u doveli su do promje-

U Hrvatskom kvalifikacijskom okviru primjenjuje se odreena struna terminologija ije je zna-

1. Ishodi uenja i kurikulum povijesti

1.1. to je kurikulum, a to nastavni program

1.2. to su odgojno-obrazovni ciljevi u nastavi povijesti

Tradicionalno planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada u razredu rjeava problem

Pojedinac je svjestan okruenja u kojem djeluje i spreman je iskoristiti mogunosti koje mu

b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova o povijesti svijeta, Europe i svoje

1.3. Zato su nam vani odgojno-obrazovni ciljevi i standardi

1.4. Kako su povezani odgojno-obrazovni ciljevi i ishodi uenja

2 Objavljeni su u strukovnim kurikulumima za stjecanje pojedinih kvalifikacija kao slubeni dokument.

mena te se usredotouje na njih. Dakle, uvoenjem kurikuluma temeljenog na ciljevima i stan-

Tablica 1. Odnos ciljeva i ishoda uenja na tri razine u kurikulumima

OPA RAZINA SREDNJA RAZINA IZVEDBENA RAZINA

1.5. Odgojno-obrazovni ciljevi i ishodi uenja

2. Obrazovni standardi ili kategorije znanja

2.1. Temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog miljenja

a) Prva kategorija znanja (standard 1) temeljna povijesna znanja

b) Druga kategorija (standard 2) sposobnost4 povijesnoga miljenja

1. Vjetina kronolokog miljenja5

4 Sposobnost je grupa funkcionalno povezanih i uvjebanih vjetina.

2. Vjetina razumijevanja povijesne prie6

3. Vjetina analize povijesnih dogaaja i interpretacija7

6 Isto, str. 23.

4. Vjetina povijesnog istraivanja8

5. Vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova9

8 Isto, str. 29.

2.2. Pokazatelji za pet vjetina povijesnog miljenja

Vjetina kronolokog miljenja

Vjetina razumijevanja povijesne prie

10 Isto, str. 21.

Vjetina analize povijesnih dogaaja i njihova interpretacija

11 Isto, str. 24.

10. Postaviti hipotezu o utjecaju prolosti, ukljuujui i ogranienja i mogunosti sadranih u

Vjetina povijesnog istraivanja

Vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova

12 Isto, str. 27.

3. Periodizacija i koncepcije vremena u povijesti

3.1. Kronoloko vrijeme kao objektivni koncept

3.2. Subjektivno vrijeme4

Mitoloka koncepcija vremena

Filozofska koncepcija vremena i koncepcije povijesti

3.3. Eurocentrini mit kao dio progresivistike koncepcije povijesti

rirana kao periferna, narode marginalizirane kao inferiorne i pojedince prognane na

3.4. Povijesna razdoblja u historiografiji i u kurikulumima

odgovarajue periodizacije. Veina europskih zemalja donedavno se sluila trodijelnom podjelom

Posebna naela proizlaze iz opih naela i vezana su uz suvremenu historiografiju i nastavu

4. Odnos izmeu triju komponenata

4.1. Uravnoteenje kurikuluma

Slika 1. Uravnoteenje kurikuluma (curriculum alignment)1

Ocjenjivanje, Uenje, pouavanje,

Na Slici 1 na vrhovima trokuta prikazane su tri osnovne komponente kurikuluma: odgojno-

Tablica 2. Taksonomska tablica

est razina kognitivnog procesa

4.2. Programiranje rada u dvije dimenzije

Tablica 3. Programiranje rada u dvije dimenzije u taksonomskoj tablici