Laura E.

Berk

DJEJA RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

I. POVIJEST, TEORIJA I PRIMIJENJENI SMJEROVI

Glavna podruja razvoja:

1) TJELESNI RAZVOJ Promjene u veliini tijela, proporcijama, izgledu, funkcioniranju

tjelesnih sustava, perceptivni i motoriki kapaciteti, te tjelesno zdravlje
2) KOGNITIVNI RAZVOJ Promjene u intelektualnim sposobnostima, ukljuujui panju,
pamenje, akademsko i svakodnevno znanje, rjeavanje problema, matu, kreativnost i jezik.
3) EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ Promjene u emocionalnoj komunikaciji,
razumijevanju sebe, znanje o drugim ljudima, interpersonalne vjetine, prijateljstva, intimni
odnosi, te moralno zakljuivanje i ponaanje.

Razdoblja razvoja:

1. prenatalno razdoblje: od zaea do roenja najbre vrijeme promjene, jednostanini

organizam se preoblikuje u ljudsku bebu sa zavidnim kapacitetima prilagodbe na ivot u
svijetu koji nas okruuje.
2. Dojenaka dob i najranija djeja dob: od roenja do 2 godine dramatine promjene u tijelu i
mozgu koje doprinose pojavi irokog spektra motorikih, perceptivnih i intelektualnih
kapaciteta; poeci jezika; prve bliske veze s drugima.
3. Rano djetinjstvo: od 2 do 6 godina Tijelo postaje due i mravije, motorike vjetine se
usavravaju i djeca se vie sama kontroliraju i postaju sama sebi dovoljna. Razvija se igra
pretvaranja koja doprinosi svim podrujima psiholokog razvoja. Miljenje i jezik se proiruju
nevjerojatnom brzinom, pojavljuje se osjeaj moralnosti i djeca ostvaruju veze s vrnjacima.
4. Srednje djetinjstvo: od 6 do 11 godina Djeca ue o irem svijetu i svladavaju nove
odgovornosti koje sve vie podsjeaju na one koje e imati kao odrasle osobe. Poboljane
atletske sposobnosti, sudjelovanje u organiziranim igrama s pravilima, vie logikih procesa
miljenja, savladavanje osnovnih vjetina itanja i pisanja, napredak u samorazumijevanju,
moralnosti i prijateljstvu.
5. Adolescencija: od 11 do 18 godina prijelaz u odraslu dob. Pubertet dovodi do tijela odrasle
veliine i seksualne zrelosti. Miljenje postaje apstraktno i idealistino, a kolovanje sve vie
usmjereno na pripremu za visoko obrazovanje i svijet rada. Mladi ljudi poinju ostvarivati
autonomiju od obitelji i definiraju osobne vrijednosti i ciljeve.

Biologija i okolina

Pojam otpornosti sposobnost efikasnog prilagoavanja u situacijama prijeteima za razvoj.

4 initelja koja pridonose otpornosti:

1) osobne karakteristike djece

Bioloki dane karakteristike djeteta mogu smanjiti izloenost riziku ili dovesti do iskustva
koja neutraliziraju utjecaj racionalnih stresnih dogaaja. Visoka inteligencija i socijalno
cijenjeni talenti poveavaju vjerojatnost da e dijete imati nagraujua iskustva u koli i
 zajednici koja e neutralizirati utjecaj stresnog ivota kod kue. Temperament djeca koja
imaju leerne, drutvene dispozicije i koja spremno inhibiraju negativne emocije i impulse
imaju optimistian pogled na ivot i poseban kapacitet prilagodbe na promjenu. Nasuprot,
emocionalno reaktivna i razdraljiva djeca esto iscrpe strpljnje ljudi oko sebe.
2) Topao odnos s roditeljima
Otpornosti doprinosi bliski odnos s barem jednim roditeljem koji prua toplinu i ureen dom.
Djeca koja su oputena, socijalno osjetljiva i sposobna se nositi s promjenom, lake se
odgajaju i vjerojatnije e imati pozitivan odnos s roditeljima i drugim ljudima.
3) Socijalna podrka izvan najblie obitelji
Najdosljednija prednost otporne djece je njihova jaka veza s kompetentnom i brinom
odraslom osobom. Veze s vrnjacima koji potuju pravila i cijene kolsko postignue takoer
su povezane s otpornosti.
4) Resursi zajednice i mogunosti
Podrka u zajednici dobre kole, zdravstvena i socijalna skrb, knjinice i rekreacijski centri,
izvankolske aktivnosti, religijske grupe i druge organizacije dobrobit za roditelje i djecu,
pomau u prebroivanju nesrea, ue vane socijalne vjetine, stjecanje razliitih
kompetencija, rast samopouzdanja, samopotovanja i predanosti zajednici.

TEORIJE

Psihoanalitika perspektiva

Prema psihoanalitikom shvaanju, djeca prolaze kroz niz stadija u kojima se suoavaju sa sukobom
izmeu biolokih nagona i socijalnih oekivanja. Nain na koji su ti sukobi razrijeeni odreuje
sposobnost osobe za uenje, slaganje s drugima i noenje s anksioznosti. Najutjecajniji
psihoanalitiari: Sigmund Freud i Erik Erikson.

Sigmund Freud (1856-1939)

U Freudovoj teoriji tri dijela linosti, id, ego i superego, integriraju se tijekom niza od pet stadija. Id,
najvei dio linosti, izvor je osnovnih biolokih potreba i elja. Ego, svjesni racionalni dio linosti,
pojavljuje se u u ranom djetinjstvu kako bi upravljao impulsima ida i omoguio njihovo zadovoljenje
na prihvatljive naine. Izmeu 3. i 6. godine ivota superego ili savjest se razvija kroz interakciju s
roditeljima, koji inzistiraju da se djeca prilagode vrijednostima drutva. Sad se ego suoava sa sve
sloenijim zadatkom usklaivanja zahtjeva ida, vanjskog svijeta i savjesti. Prema Freudu,
uspostavljeni odnosi izmeu ida, ega i superega tijekom predkolskih godina odreuju osnovnu linost
pojedinca.

Freud je vjerovao da se tijekom djetinjstva seksualni impulsi preusmjeravaju od oralnog preko analnog
do genitalnog dijela tijela.

Psihoseksualni Prosjena dob Opis

stadij
Oralni Roenje-1 godina Novi ego usmjerava bebine aktivnosti sisanja prema prsima ili boici. Ako
oralne potrebe nisu odgovarajue zadovoljene, pojedinac moe razviti
navike kao to su sisanje palca, grizenje noktiju i grizenje olovke u
djetinjstvu, te prekomjerno hranjenje i puenje u kasnijoj dobi.
Analni 1-3 godine U dojenakoj i najranijoj djejoj dobi djeca uivaju zadravati i otputati
 urin i izmet. Treniranje odlaska na zahod postaje glavno pitanje u odnosu
roditelja i djeteta. Ako roditelji inzistiraju da se djeca odviknu od pelena
prije nego su spremna, ili ako to premalo zahtijevaju, moe se pojaviti
sukob oko analne kontrole u obliku ekstremne urednosti i istoe ili
neurednosti i nereda.
Falusni 3-6 godina Kako genitalna stimulacija predkolcima prua uitak, pojavljuje se
Freudov Edipov kompleks za djeake i Elektrin kompleks za djevojice:
djeca osjeaju seksualnu elju prema roditelju suprotnog spola i
neprijateljstvo prema roditelju istog spola. Kako bi izbjegli kaznu i
gubitak roditeljske ljubavi, oni potiskuju te impulse i umjesto toga
usvajaju karakteristike i vrijednosti roditelja istog spola. Kao rezultat
formira se superego i djeca osjeaju krivnju kad god kre njegove
standarde.
Latencija 6-11 godina Seksualni instinkti se smiruju i superego se nastavlja razvijati. Dijete
usvaja nove socijalne vrijednosti od odraslih i istospolnih vrnjaka izvan
obitelji.
Genitalni Adolescencija S pubertetom seksualni impulsi falusnog stadija se ponovno pojavljuju.
Ako je razvoj bio uspjean tijekom ranijih stadija, to dovodi do braka,
zrele seksualnosti te roenja i odgoja djece. Ovaj stadij obuhvaa cijelu
odraslu dob.

Erik Erikson (1902-1994)

Proirio je Freudovu sliku razvoja u svakom stadiju. U svojoj psihosocijalnoj teoriji naglaava da ego,
osim to posreduje izmeu impulsa ida i zahtjeva superega, doprinosi pozitivno razvoju time to stjee
vjetine i stavove u svakom stadiju, koji ine pojedinca aktivnim lanom koji doprinosi drutvu. Prvih
pet Eriksonovih stadija paralelnih su s Freudovim stadijima, ali Erikson je nadodao jo tri odrasla
stadija. Za razliku od Freuda, Erikson je isticao da se normalni razvoj treba shvatiti u odnosu na
ivotnu situaciju svake kulture.

Psihosocijalni stadij Razdoblje razvoja Opis

Temeljno povjerenje
nasuprot nepovjerenju
(Oralni)
Nezavisnost nasuprot
sramu i sumnji (Analni)
Poduzetnost (inicijativnost)
nasuprot krivnji (Falusni)
Sposobnost nasuprot
nesposobnosti (Latencija)
Identitet nasuprot
zbunjenosti (Genitalni)
Roenje 1 godina Iz tople i osjetljive brige dojenad stjee osjeaj povjerenja
ili pouzdanja da je svijet dobar. Nepovjerenje se pojavljuje
kad dojenad mora ekati predugo na utjehu ili se s njima
grubo postupa.
1-3 godine Koristei nove mentalne i motorike vjetine, djeca ele
birati i odluivati sama za sebe. Roditelji mogu poticati
autonomiju doputajui razuman slobodni izbor, ne
prisiljavajui i ne posramljujui dijete.
3-6 godina Kroz igru pretvaranja djeca eksperimentiraju time kakva
osoba osoba mogu postati. Inicijativa, osjeaj ambicije i
odgovornosti, razvija se kad roditelji podravaju novi
osjeaj svrhe kod svog djeteta. Opasnost je u tome da
roditelji zahtijevaju previe samokontrole koja dovodi do
pretjerane kontrole, odnosno previe krivnje.
6-11 godina U koli djeca razvijaju kapacitet za rad i suradnju s
drugima. Inferiornost se razvija kad negativna iskustva kod
kue, u koli ili s vrnjacima dovedu do osjeaja
nekompetentnosti.
Adolescencija Adolescent pokuava odgovoriti na pitanja: Tko sam ja i
koje je moje mjesto u drutvu? Istraujui vrijednosti i
profesionalne ciljeve, mlada osoba formira osobni identitet.
Negativni ishod je zbunjenost oko buduih odraslih uloga.
Intimnost nasuprot izolaciji
Generativnost
(stvaralatvo) nasuprot
neostvarenosti
Integritet nausprot oajanju
Rana odrasla dob Mladi ljudi rade na uspostavljanju bliskih veza s drugima.
Zbog ranijih razoarenja, neki pojedinci ne mogu stvoriti
bliske odnose i ostaju izolirani.
Srednja odrasla dob Generativnost oznaava davanje sljedeoj generaciji kroz
odgoj djece, brigom za druge ljude ili produktivnim radom.
Osoba koja ne uspije u tome, osjea da nije postigla nita
smisleno.
Starost U ovom zadnjem stadiju pojedinci razmiljaju o tome
kakvu su bili kao osobe. Integritet se pojavljuje ako misle
da je ivot bio vrijedan ivljenja onakav kakav je bio. Stari
ljudi koji nisu zadovoljni svojim ivotima boje se smrti.

Doprinosi i ogranienja psihoanalitike perspektive

Prednost naglasak na pojedinevoj jedinstvenoj ivotnoj povijesti koju je vrijedno istraivati
i razumjeti. Zato je klinika metoda ili studija sluaja prihvaena jer sjedinjuje informacije iz
raznih izvora u detaljnu sliku linosti pojedinog djeteta. S druge strane, istraivanja su bila
usmjerena samo na pojedinu djecu, druge metode nisu bile uzimane u obzir, a neke ideje poput
psihoseksualnih stadija i funkcioniranja ega nemogue je empirijski testirati ili su nejasne.

Biheviorizam i teorija socijalnog uenja

Prema biheviorizmu, odgovarajui predmet istraivanja su dogaaji koji se mogu izravno opaati,
podraaji i odgovori.

Tradicionalni biheviorizam

John Watson njemu je inspiracija bio Ivan Pavlov (klasino uvjetovanje - pas i slinjenje).

Watson je elio otkriti moe li se klasino uvjetovanje primijeniti na djeje ponaanje (Mali Albert) i
zakljuio da je okolina nadmona sila u razvoju i da odrasli mogu oblikovati ponaanje djece
paljivim kontroliranjem veza podraaj-reakcija.

B.F. Skinner teorija operantnog uvjetovanja estina ponaanja moe se poveati ako nakon
ponaanja uslijede razna potkrepljenja ili smanjiti kroz kazne.

Teorija socijalnog uenja

Albert Bandura modeliranje (imitacija, uenje opaanjem) je snaan izvor razvoja. Razliiti initelji
utjeu na motivaciju djece za imitiranjem potrkrepljenja, kazne, obeanja za potkrepljenja ili kazne.
Kognicija ili miljenje - sposobnost djece da sluaju, zapamte i apstrahiraju opa pravila iz sloenog
skupa opaenih ponaanja utjee na njihovu imitaciju i uenje socijalno kognitivni pristup uenju.
Djeca postupno postaju selektivnija u tome to imitiraju to znai da gledajui druge kako sami sebe
pohvaljuju i okrivljuju i kroz povratne informacije o vrijednosti vlastitih akcija, djeca razvijaju osobne
standarde za ponaanje i osjeaj samoefikasnosti, odnosno vjerovanje da e im vlastite sposobnosti i
karakteristike pomoi da uspiju.

Doprinosi i ogranienja biheviorizma i teorije socijalnog uenja:

Modifikacija ponaanja postupci koji kombiniraju uvjetovanje i modeliranje kako bi se eliminirala

neeljena ponaanja i poveala vjerojatnost poeljnih odgovora, a uinkovita je i za noenje s
uobiajenim, svakodnevnim potekoama. Ipak, ove teorije pruaju preuski pogled na vane okolinske
utjecaje i podcjenjuju doprinos djece vlastitom razvoju.

Piagetova kognitivno razvojna teorija

Prema njegovoj teoriji, djeca aktivno grade znanje manipuliranjem i istraivanjem svog svijeta.
Sredinje mjesto u njegovoj teoriji zauzima bioloki pojam adaptacije kao to su strukture tijela
prilagoene okolini, tako se i strukture uma razvijaju kako bi bile bolje usklaene sa svijetom ili ga
reprezentirale.

Stadij Razdoblje razvoja Opis

Senzomotoriki
Predoperacijski
Stadij konkretnih operacija
Stadij formalnih operacija
Roenje 2 godine Djeca misle djelovanjem na svijet svojim oima,
uima, rukama i ustima. Na temelju toga otkrivaju
naine rjeavanja senzomotorikih problema kao to
povlaenje poluge kako bi uli zvuk muzike kutije,
pronalaenje skrivenih igraaka i stavljanje predmeta u, i
vaenje iz posuda.
2 7 godina Predkolci koriste simbole kako bi predstavili svoja
ranija senzomotorika otkria. Odvija se razvoj govora i
igre pretvaranja. Meutim, miljenju nedostaje logika
preostala dva stadija.
7 11 godina Djeje razmiljanje postaje loginije i organiziranije.
kolska djeca razumiju da odreena koliina limunade
ili plastelina ostaje ista i kad joj se promijeni izgled.
Takoer organiziraju predmete u hijerarhije klasa i
potklasa. Meutim, miljenje nije jo poput odraslog,
nije apstraktno.
Od 11 godina nadalje Kapacitet za apstraktno, sistematino razmiljanje
omoguuje adolescentima kada se suoe s problemom da
zaponu hipotezom, izvode zakljuke koji se mogu
testirati, te izoliraju i kombiniraju varijable kako bi
vidjeli koji zakljuci su potvreni. Adolescenti takoer
mogu vrednovati logiku verbalnih izjava bez pozivanja
na okolonosti stvarnog svijeta.

Doprinosi i ogranienja Piagetove teorije

Uvjerio je razvojne psihologe da su djeca aktivni uenici iji umovi se sastoje od bogatih
struktura znanja. Meutim, podcijenio je kompetencije dojenadi i predkolaca.

Sociokulturalna teorija Vigotskog

Ova se teorija usmjerava na to kako se kultura, odnosno vrijednosti, uvjerenja, obiaji i vjetine
drutvene grupe, prenose se na sljedeu generaciju. Socijalna interakcija, osobito zajedniki razgovori
i suradnja s kompetentnijm lanovima drutva, nuna je za djecu kako bi usvojila naine miljenja i
ponaanja koji ine kulturu zajednice. Vigotski je vjerovao da komunikacija koja se odvija s odraslima
i iskusnijim vrnjacima kad oni djeci pomau usvojiti kulturalno znaajne aktivnosti, postupno postaje
dio miljenja djece. Smatrao je da je kognitivni razvoj drutveno posredovani proces, u kojem djeca
ovise o pomoi odraslih i iskusnijih vrnjaka dok se hvataju u kotac s novim izazovima. Prema teoriji
Vigotskog djeji razvoj se odvija kroz odreene faze. Npr., kad usvoje jezik, poveava se sposobnost
za sudjelovanje u dijalozima s drugima, te napreduje svladavanje kulturalno vrednovanih
kompetencija. Kad djeca krenu u kolu, puno vremena posveuju raspravama, a ta ih iskustva potiu
 da razmiljaju o vlastitom miljenju. Rezultat toga je znatno poboljanje rezoniranja i rjeavanja
problema. Istovremeno, Vigotski je naglaavao da dijalozi sa strunjacima dovode do kontinuiranih
promjena u kogniciji koje znaajno variraju od kulture do kulture. Kulture odreuju razliite zadatke
koje djeca trebaju nauiti. Socijalna interakcija povezana s tim zadacima dovodi do razvoja
kompetencija nunih za uspjeh u odreenoj kulturi. Istraivanja potaknuta teorijom Vigotskog
otkrivaju da djeca u svakoj kulturi razvijaju jedinstvene vjetine. Ali njegov naglasak na kulturi i
socijalnom iskustvu doprinio je njegovu zanemarivanju bioloke strane razvoja.

Teorija ekolokih sustava

Urie Bronfenbrenner bioekoloki model. Dijete se razvija unutar sloenog sustava odnosa na koje
utjeu viestruke razine okoline koja ih okruuje. Bronfenbrenner je zamislio okolinu kao niz
umreenih struktura (dom, kola, susjedstvo itd.) i svaki taj sloj ima snaan utjecaj na razvoj.

a) mikrosustav 1. razina okoline aktivnosti i obrasci interakcija u djetetovoj neposrednoj

okolini. Odnosi su dvosmjerni: odrasli utjeu na ponaanje djece i obrnuto. Istovremeno, tu je
i trea strana: drugi pojedinci u mikrosustavu utjeu na kvalitetu odnosa izmeu dvije osobe.
Ako su podraavajui, interakcija se poboljava.
b) mezosustav 2. razina okoline veze izmeu mikrosustava (dom, kola, susjedstvo, vrtii).
Svaki odnos e vjerojatnije doprinositi razvoju kad izmeu doma i skrbi za dijete postoje veze
u obliku posjeta i suradnike razmjene informacija.
c) egzosustav 3. razina okoline socijalna okruenja u kojima se djeca ne nalaze, ali koja ipak
utjeu na djeja iskustva u neposrednoj okolini (npr. formalne organizacije posao roditelja,
religijske institucije, domovi zdravlja i sl.). Podrka egzosustava moe biti i neformalna npr.
socijalna mrea roditelja prijatelji i lanovi ire obitelji.
d) makrosustav 4. razina okoline zadnja razina okoline kulturalne vrijednosti, zakoni,
obiaji, resursi. Na podrku koju djeca primaju na niim razinama okoline utjee vanost koja
se unutar makrosustava daje potrebama djece.
e) kronosustav vremenska dimenzija Bronfenbrennerova modela dinamian, stalno
promjenjiv sustav, okolina nije statina (roenje sestre ili brata, poetak kolovanja, selidba,
roditeljski razvod) novi uvjeti koji utjeu na razvoj.
U teoriji ekolokih sustava, razvoj ne kontroliraju okolinske prilike niti ga samo potiu
unutarnje dispozicije. Djeca su i proizvodi i proizvoai svojih okolina: dijete i okolina ine
mreu meuzavisnih efekata.

Naslijee/okolina
Pasivno/ Aktivno Kontinuiran/diskontinuiran
(geni i biologija Holistiki/modularni razvoj
(dijete aktivno razvoj (razvoj je prvenstveno
primarno uvjetuju (bioloki, kognitivni i socijalni
Teorije sudjeluje u razvoju odraz rasta i usklaivanja ili
razvoj ili je razvoj razvoj su u interakciji ili su svi
ili je pasivno u razvoj ide kroz niz
primarno odreen aspekti su zasebni)
razvoju) kvalitativno udaljenih faza)
iskustvom)
Psihoanalitika
A D OBOJE M
perspektiva
Uenje P K N M
Piagetova teorija
A D OBOJE H
kognitivnog razvoja
Sociokulturalna
A K OBOJE H
teorija Vigotski
Teorija ekolokih
OBOJE OBOJE N H
sustava
II. STRATEGIJE ISTRAIVANJA

Istraivanja obino poinju hipotezom, previanjem o ponaanju izvedenom iz teorije.

Kad o temi koja nas zanima ima malo ili uope ne postoji teorija, istraivai zapoinju
istraivakim pitanjem. Na osnovi hipoteze ili pitanja, istraiva odabire metode
(specifine aktivnosti sudionika) i nacrt (cjelokupan plan) istraivanja.
Metode:
Opaanje u prirodnim uvjetima, koja se prikupljaju u svakodnevnoj okolini djece,
doputaju istraivaima da direktno vide svakodnevna ponaanja koja ele objasniti.
Nasuprot tome, strukturirana opaanja u laboratorijima daju svakom sudioniku
jednaku mogunost da pokau ponaanja koja nas zanimaju.
Ovisno o svrsi istraivanja, opaanja mogu biljeiti cijeli tijek ponaanja sudionika ili
mogu biti igraniena na jedno ili nekoliko ponaanja, poput ozorkovanja dogaaja i
uzorkovanja vremena. Utjecaj opaaa i pristranost opaaa mogu smanjiti tonost
nalaza opaanja.
Samoizvjetaji ukljuuju kliniki intervju, fleksibilnu otvorenu metodu koja
omoguava sudionicima da izraze svoje misli na nain slian njihovu razmiljanju u
svakodnevnom ivotu. Strukturirani intervju, testovi i upitnici su ekonominiji i
omoguavaju istraivaima da pitaju o aktivnostima i ponaanjima kojih se sudionici
ne bi sjetili spomenuti u otvorenom intervjuu. Oba pristupa ovise o sposobnosti i
spremnosti sudionika da daju tone informacije.
Psihofizioloke metode pomau istraivaima otkriti bioloke osnove perceptivnih,
kognitivnih i emocionalnih reakcija djece. Meutim, istraivai ne mogu biti sigurni
da je dijete koje demonstrira odreeni obrazac autonomne aktivnosti ili aktivnosti
mozga zaista procesiralo podraaj na odreeni nain.
Klinika metoda (studija sluaja) prua dublje razumijevanje razvoja i psiholokog
funkcioniranja pojedinog djeteta. Meutim, prikupljanje informacija moe biti
nesustavno i subjektivno, a istraivai ne mogu generalizirati dalje od djeteta koje je
istraivano.
Za otkrivanje kulturalnih znaenja ponaanja djece i odraslih, istraivai se pouzdaju u
etnografiju, sudjelujui u opaanju kao sudionik. Ali kulturalne vrijednosti i teorijska
predanost istraivaa mogu dovesti do selektivnog opaanja ili krivog tumaenja
onoga to vide.
Kljuna obiljeja znanstvenih istraivanja:
Pouzdanost se odnosi na dosljednost ili mogunost ponavljanja mjera ponaanja. U
istraivanjima putem opaanja pouzdanost se odreuje tako da opaai procjenjuju ista
ponaanja. Za samoizvjetaje i psihofizioloke mjere rauna se test-retest pouzdanost.
U klinikim i etnografskim istr. pouzdanost ukljuuje procjenu jesu li obrasci i teme
koje je istraiva utvrdio utemeljeni u nalazima i vjerojatni.
Valjanost ako nakon prouavanja sadraja i odnosa s drugim mjerama ponaanja,
istraiva utvrdi da ona odraava ono to je trebala mjeriti. Prilikom planiranja
istraivanja istraivai moraju osigurati unutranju valjanost (unutarnji uvjeti nacrta
omoguavaju tono testiranje hipoteze ili pitanja). Vanjska valjanost stupanj u
 kojem se nalazi mogu generalizirati na situacije i sudionike izvan originalnog
istraivanja.
Opi nacrti istraivanja:
Korelacijski nacrt prouava odnos izmeu varijabli bez mijenjanja iskustva ljudi.
Koeficijent korelacije se esto koristi kao mjera povezanosti varijabli.
Eksperimentalni nacrt doputa zakljuivanje o uzrono-posljedinim odnosima.
Istraivai manipuliraju nezavisnu varijablu tako da skupine sudionika izlau dvjema
(ili vie) situacijama tretmana kako bi odredili kakav uinak ta varijabla ima na
zavisnu varijablu. Sluajni raspored ili uparivanje osiguravaju da karakteristike
sudionika i situacije tretmana ne djeluju kao ometajue varijable, to smanjuje
unutranju valjanost eksperimentalnih nalaza.
Laboratorijski eksperimenti obino postiu visok stupanj kontrole, ali njihove nalazi se
moda ne mogu primijeniti na svakodnevni ivot. U eksperimentima u prirodnim
uvjetima istraivai po sluaju rasporeuju sudionike u eksperimentalne situacije u
prirodnim uvjetima. Postoje i prirodni ili kvazieksperimenti gdje se usporeuju
postojee situacije koje ukljuuju skupine ljudi ije su karakteristike to je mogue
slinije (manje precizno).
Nacrti za istraivanje razvoja:
Longitudinalni nacrt sudionici se prouavaju vie puta u razliitoj dobi kako bi se
utvrdili opi obrasci i individualne razlike u razvoju i odnos izmeu ranijih i kasnijih
dogaaja i ponaanja. Problemi ukljuuju pristrano uzorkovanje, osipanje sudionika,
uvjebavanje, promjene u prihvaenim teorijama i metodama tijekom dugoronih
istraivanja, uinak kohorte i potekoe generaliziranja.
Transverzalni nacrt skupine sudionika razliite dobi ispituju se u jednoj vremenskoj
toki, ekonomian pristup, nema osipanja sudionika, uvjebavanja i sl. problema.No,
ogranien je na usporedbe prosjeka dobnih skupina i moe ga ugroziti uinak kohorte.
Sekvencijalni nacrt doputa istraivaima testiranje uinka kohorte, longitudinalne i
transverzalne usporedbe i ekonomino prikupljanje podataka o razvoju. U
mikrogenetikom nacrtu istraivai prate promjenu dok se dogaa kako bi stekli uvid
u procese razvoja.
Etiki aspekti istraivanja na djeci:
Etiki principi i institucijski odbori koji procjenjuju istraivanja u terminima omjera
rizika nasuprot dobiti pomau zatititi djeja prava i pruiti im zatitu od tetnih
utjecaja. Osim roditeljskog pristanka i slaganja drugih koji djeluju u interesu djece,
istraivai trebaju traiti pristanak nakon upuivanja djece starije od 7 godina.
Koritenje obmane, iako ponekad nuno, posebno je riskantno s djecom zato to
obavjetavanje sudionika moe potkopati njihovo povjerenje u odrasle.

PRENATALNI RAZVOJ:

1) Razdoblje zigote:
Traje oko 2 tjedna od oplodnje dok nakupina stanica ne proe jajovod i smjesti se
u stijenku maternice. Izmeu sedmoga i devetoga dana dogaa se implantacija:
blastocista se usauje duboko u stijenku maternice. Stvara se posteljica koja
 omoguuje da hrana i kisik dopru do organizma u razvoju. Posteljica je za dijete
vezana pupanom vrpcom.
2) Razdoblje embrija:
Traje od implantacije do osmoga tjedna trudnoe. Tijekom prvoga tjedna ovoga
razdoblja izgrauje se tri sloja stanica: ektoderm (iz njega e nastati ivani sustav
i koa); mezoderm (razvit e se miii, kostur, krvoilni sustav i drugi unutarnji
organi); endoderm (probavni sustav, plua, urinarni trakt i lijezde). Najbre se
razvija ivani sustav. Stvara se neuralna cijev kao primitivna kraljenika
modina, s tri i pol tjedna gornji dio nabrekne kako bi se iz njega razvio mozak.
Unutar nje poinje razvoj neurona (ivanih stanica). Tijekom drugoga mjeseca
izgrauju se oi, ui, nos, eljust i vrat. Ispupenja postaju ruke, noge, prsti.
Crijeva rastu, u srcu se razdvajuju srane komore, jetra i slezena preuzimaju
proizvodnju krvnih stanica.
3) Razdoblje fetusa:
Trei mjesec: organiziraju se i povezuju organi, miii i ivani sustav, fetus se rita
na signale koji dolaze iz mozga, savija ruke, skuplja prste na nogama, plua se
ire, formirani su vanjski spolni organi, izgradnja noktiju, zameci zubiju i onih
kapaka, otkucaji srca mogu se uti pomou stetoskopa. GOTOV PRVI
TRIMESTAR.
Drugi trimestar: izmeu 17. i 20. tjedna-majka moe osjetiti pokrete; koa fetusa
prekrivena je bijelom tvari (verniks)-titi kou od pucanja; tijelo prekriceno i
bijelim paperjastim pokrovom (luango)- pomae da verniks ostane privren za
kou; milijarde ivanih stanica na svom su mjestu, mali broj e ih nastati nakon
ovoga razdoblja, ali broj glija stanica koje hrane neurone nastavit e se poveavati
i nakon roenja; 20 tjedana star fetus moe biti potaknut ili iziritiran zvukovima
kojima je izloen; fetus roen u ovom razdoblju ne moe preivjeti- plua nisu
dovoljno razvijena, mozak ne moe kontrolirati disanje i tjlesnu temperaturu.
Trei trimestar: fetus roen tijekom ovoga razdoblja ima izglede preivjeti (dob
izmeu 22.-26. tjedna), ipak beba roena izmeu 7. i 8. mjeseca treba dodatni kisik
za disanje; poveava se kora velikog mozga- na povrini se javljaju brazde i nabori
to omoguuje poveanje u povrini bez osobitoga poveanja u veliini glave;
izmeu 30. i 34. tjedna pravilnija izmjena ritma spavanja i budnosti; u mozgu se
poinju formirati koordinirane neuralne mree; pred kraj trudnoe fetus poinje
pokazivati prva obiljeja aktivnosti- aktivniji fetusi postaju jednogodinjaci koji
bolje podnose frustraciju ili dvogodinjaci koji su manje plaljivi; izmeu 23. i 30.
tjedna stvaraju se veze izmeu kore velikoga mozga i podruja u mozgu koja
sudjeluju u osjetljivosti na bol; posljednjih 6 tjedana: fetus naui razlikovati ton i
ritam razliitih glasova i zvukova promjene sranoga ritma kao odgvor na
razlikovanje mukoga i enskoga govornika; u posljednja tri mjeseca fetus
poveava svoju teinu za manje od 2,5 kg, naraste za manje od 20 cm- sve manje
se kree, dobiva sloj masnioe koji pomae u regulaciji tjelesne temperature;
dobiva antitijela iz majine utrobe koja ga tite od bolesti; posljednjih tjedana
veina fetusa okree glavu prema dolje
PRENATALNI OKOLINSKI UTJECAJI:

Teratogeni: bilo koji okolinski initelji koji mogu uzrokovati oteenje u

prenatalnom razdoblju; razdoblje embrija najosjetljivije za razvoj oteenja.
Lijekovi: 60- godine 20. st- sedativ talidomid za trudnice uzrokovao velike
deformacije u razvoju ruku i nogu embrija, rjee oteenja sluha, srca, bubrega;
sintetiki hormon dietilstilbestrol (DES) za prevenciju pobaaja- kod keri u
adolescenciji i zreloj dobi javljao se karcinom rodnice, anomalije maternice i
neplodnost, kod mladia karcinom testisa i genitalne anomalije; dananji teratogen
derivat vitamina A, Accutane za lijeenje akni- ako je plod izloen tijekom prvoga
trimestra trudnoe dolazi do anomalija oka, uha, lubanje, mozga, srca, sredinjega
ivanoga i imunolokoga sustava; redovito uzimanje aspirina u trudnoi povezano
s niskom poroajnom teinom, smru fetusa u vrijeme oko poroaja (u nekim
studijama, ne svima); kofein- niska poroajna teina, pobaaj, simptomi
odvikavanja kod novoroeneta.
Nezakonite droge: bebe iji su roditelji ovisnici o kokainu, heroinu ili metadonu
izloene riziku od: prijevremenoga poroaja, niske poroajne teine, tjelesnih
anomalija, potekoa s disanjem te smrt prije ili u vrijeme poroaj; noovoroenad
se raa ovisna o drogama- razdraljivi, imaju vruicu, potekoe sa spavanjem;
motoriki razvoj usporen, slabija panja; kokain moe izmijeniti proizvodnju i
funkcije ivanih stanica te kemijsku ravnoteu u mozgu fetusa- oteenja oiju
kosti, spolnih organa, urinarnoga trakta, bubrega, srca, konvulzija u mozgu, neke
studije to ne pokazuju; marihuana- neke studije govore o povezanosti s manjom
veliinom glave, potekoama sa spavanjem, panjom i pamenjem u djetinjstvu,
trajne posljedice kao i kod kokaina nisu jasno utvrene.
Duhan: najpoznatiji uinak puenja u prenatalnom razdoblju je niska poroajna
teina, poveana je mogunost spontanoga pobaaja, prijevremenoga pobaaja,
poremeaja sranoga ritma i disanja za vrijeme spavanja te astma i karcinom u
djetinjstvu; novoroenad majki puaica imaju slabiju panju na zvukove, veu
miinu napetost i lake bivaju razdraena; ee imaju kolike (dojenake greve);
puenje moe nateti fetusu tako da nikotin smanjuje dotok krvi u maternicu i
izaziva abnormalan rast posteljice to smanjuje dopremanje hranjivih tvari,
poveava i koliinu ugljinoga monokisa u krvotoku, a on odstranjuje kisik; ak i
pasivno puenje moe izazvati neke od simptoma.
Alkohol:
Fetalni alkoholni sindrom (FAS): usporen tjelesni rast, tri abnormalnosti lica,
oteenje mozga koje se oituje u barem tri podruja funkcioniranja, npr.
pamenje, jezik, komunikacija; drugi poremaaji(oiju, uiju, nosa, grla, srca,
spolnih organa, urinarnoga trakta ili imunolokoga sustva); javlja se kada majka
konzumira velike koliine alkohola tijekom cijele trudnoe.
Djelomini (parcijalni) fetalni alkoholni sindrom (p-FAS): dvije ili tri
abnormalnosti lica, oteenje mozga u tri podruja funkcioniranja; majke pile
neto manje koliine alkohola; oevo konzumiranje alkohola u vrijeme zaea
moe izazvati genetske promjene i tako pomoi pojavi simptoma.
Neurorazvojni poremeaj povezan s alkoholom (ARND): oteenja barem tri
podruja mentalnoga funkcioniranja; ozloenost alkoholu manja.
Djeca ne mogu nadoknaditi tjelesni rast tijekom dojenatva i djetinjstva, trajna su i
mentalna oteenja; to ena konzumira vie alkohola tijekom trudnoe, to je
slabija djetetova motorna koordinacija, brzina procesiranja informacija, panja,
sposobnost rasuivanja, inteligencija.
Alkohol ometa umnaanje stanica i njihovu migraciju u primarnoj neuralnoj cijevi,
smanjena je veliina mozga, oteena mozgovna struktura, abnormalnosti u
funkcijama mozga, trudnice oduzimaju kisik organizmu potreban za rast stanica.
Zraenje: javljaju se deformacije, spontani pobaaji, djeca roena s nerazvijenim
mozgom, tjelesnim deformacijama i usporenim tjelesnim rastom; problemi se
mogu javiti u kasnijem ivotu
Zagaenje okolia: raaju se bebe roene zagaene- kemikalijama koje isputa
industrija; teratogen- iva (kroz hranu): djeca roena s tjelesnim deformacijama,
mentalnom retardacijom, poremeajem govora, nekoordiniranim pokretima;
trudnicama se preporua izbjegavanje dugoivih riba: sabljarka, bijela tuna, morski
pas; teratogen olovo (boja za zidove)- tjelesna i mozgovna oteenja
Bolesti majke:
Virusi: rubeola- najvea oteenja kada majka dobije rubeolu u razdoblju embrija-
djeca roena s onom mrenom, gluhoom, oteenjima srca, genitalnoga,
urinarnoga i probavnogasustava te s mentalnom retardacijom, povean rizik od
mentalnih bolesti u odrasloj dobi, osobito shizofrenije; HIV- moe dovesti do
AIDS-a, trudnice prenose HIV u 20 do 30 posto sluajevaa; AIDS kod
novoroenadi napreduje velikom brzinom: gubitak teine, proljevi, bolesti
dinoga sustava, oteenje mozga(vidljivo preko konvulzija i postupnoga
smanjenja teine mozga i odgoenoga motorikoga i mentalnoga razvoja), veina
djece poivi 5-8 mjeseci nakon pojave simptoma; lijek zidovudin smanjuje
prenatalni prijenos na dijete.
Bakterije: toksoplazmoza (konzumiranje sirovoga ili termiki loe obraenoga
mesa ili kroz kontakt s izmetom maaka
Vjebanje: redovito vjebanje pomae djetetu i majci, previe uestalo izaziva
smanjenu poroajnu teinu; trudnica koja dri dobru kondiciju osjeat e mnaju
tjelesnu neugodu
Prehrana: Zdrava prehrana (poveanje teine trudnice od 10 do 13,5. kg) pomae
osiguranju zdravlja majke i djeteta; loa prenatalna prehrana moe uzrokavati
oteenja sredinjega ivanoga sustava, gubitak u masi mozga, bebe obolijevaju
od respiratornih bolesti (ee); uzimanje folne kiseline u vrijeme zaea smanjuje
oteenja neuralne cijevi za vie od 70 posto, smanjuje rizik od prijevremenog
poroaja i niske poroajne teine; obogaivanje hrane kalcijem pomae u
prevenciji majina visoka tlaka i prijevremenoga poroaja; dovoljne koliine
vitamina C...
Emocionalni stres: poviena anksioznost povezana je s poveanim rizikom od
spontanoga pobaaja, prijevremenim roenjem, niskom poroajnom teinom,
bolestima dinoga i probavnoga sustava kod novoroeneta, poremeajima
spavanja te razdraljivou djeteta; povezana i s rascjepom nepca i zeje usne ,
srane deformacije
Dob majke i prethodni poroaji: ene koje odgaaju dijete do 30-ih i 40-ih
godina- povean rizik od nepodnosti, sponatanih pobaaja i raanja djeteta s
kromosomskim poremeajem

NASLIJEE, OKOLINA i PONAANJE:

Bihevioralna genetika ili gentika ponaanja polje je posveeno otkrivanju stupnja u

kojem priroda i odgoj doprinose raznolikosti u ljudskim osobinama i
sposobnostima; svi moderni istraivai slau se da su i okolina i naslijee
ukljueni u svaki aspekt razvoja, ali za poligenska svojstva, poput inteligencije i
linosti daleko su od preciznoga utvravanja stupnja genetskih utjecaja.
Pitanje koliko? :
Procjena heritabilnosti izraava stupanj u kojem su individualne razlike u sloenim
svojstvima koje se pojavljuju u nekoj specifinoj populaciji uzrokovane genetskim
initeljima; procjene heritabilnosti izraunavaju se u studijama srodnika, u kojima
se usporeuju karakteristike lanova obitelji; neki strunjaci tvrde da geni imaju
snaan utjecaj, dok drugi vjeruju da je naslijee jedva ukljueno, veina studija
ipak govori o umjerenoj ulozi naslijea. Isreaivanja heritabilnosti vie govore o
ulozi gena za linost; za osobine poput scijabilnosti, anksioznosti, ugodnosti,
razine aktiviteta procjene heritabilnosti za djecu, adolescente i mlade ljude iznose
0,40-0,60.; procjene heritabilnosti lako se pogreno primjenjuju- argumenti za
etnike razlike u inteligenciji, moraju se ukljuiti velike ekonomske i kulturalne
razlike; heritabilnost i njene statistike procjene ne daju precizne informacije o
tome kako se inteligencija i linost razvijaju ili kako bi djeca mogla reagirati na
okoline koje su kreirane kako bi ime se omoguio to bolji razvoj; u nepovoljnoj
okolini djeci je onemogueno da ostvare svoj gentski potencijal.
Pitanje kako?:
Raspon reakcija ili jedinstvena, genetski odreena reakcija svakoga pojedinca na
okolinu; raspon reakcija pokazuje da zbog svog razliitoga genetskoga materijala
svatko od nas drugaije reaagira na istu okolinu, pokazuje i da razliite
kombinacije gena i okoline stvaraju dvoje djece koja se ine ista; on pokazuje da
jedinstven spoj naslijea i okoline rezultira i slinostima i razlikama u djejem
ponaanju.
Kanaliziranost je tendencija naslijea da ogranii razvoj neke karakteristike na
jedan ili svega nekoliko ishoda. Ponaanje koje je jako kanalizirano razvit e se na
slian nain u vrlo razliitim okolinama, tek snani okolinski utjecaji mogu ga
promijeniti.
Korelacija genotipa i okoline: prema tom modelu, nai geni utjeu na okoline
kojima emo biti izloeni. U ranijoj dobi uobiajena su dva tipa korelacije gena i
okoline. Pasiva korelacija- dijete nad njom nema kontrolu, roditelji osiguravaju
djetetu okolinu koja je pod utjecajem njihova vlastitog naslijea, npr roditelji
sportai rado upisuju svoju djecu na sportske aktivnosti. Evokativna korelacija-
reakcije okoline koje djeca izazivaju pod utjecajem su njihova naslijea, a te
reakcije pojaavaju djetetov originalni stil, npr. aktivno, prijateljski raspoloeno
dijete ima veu vjerojatnost da bude izloeno socijalnim poticajima, nego pasivno.
Aktivna korelacija- kod starije djece postaje uobiajena aktivna korelacija izmeu
gena i okoline; iskustvo djece iri se izvan primarne obitelji, ona tako aktivno trae
okoline koje odgovraju njihovim genetskim predispozicijama. Tendencija da
aktivno biramo okolinu koja odgovara naem naslijeu naziva se traenje kutia ili
traenje nia.
Utjecaj okoline na ekspresiju gena: neki smatraju da je korelacija gena i okoline u
potpunosti odreena genima, drugi smatraju da naslijee ne odreuje djetetova
iskustva ili razvoj na rigidan nain; utjecaj je ustvari dvosmjeran, ne smaztra se da
je jednosmjerna ulica geni okolina ponaanje, nego: geni utjeu na djetetovo
ponaanje i iskustva, ali i iskustva i ponaanje utjeu na ekspresiju gena.
Epigeneza oznaava razvoj koji je rezultat stalnih dvosmjernih razmjena izmeu
naslijea i svih razina okoline.

REFLEKSI:

Refleks je uroena, automatska reakcija na odreeni podraaj.

refleks podraaj reakcija Dob funkcija
nestajanja
Zatvaranje Jako svjetlo u Dijete brzo trajan titi dijete od
oiju, refleks djetetove oi zatvara one jakih
onih kapaka ili pljesnuti kapke podraaja
rukama u
blizini glave
Refleks Dotaknuti Glava se Tri tjedna, Pomae
traenja obraz u okree prema kad postaje djetetu pronai
usnama, refleks blizini kuta izvoru voljno bradavicu
hranjenja usana podraaja okretanje dojke
glave
Refleks sisanja Staviti prst u Diejte etiri Omoguuje
djetetova usta ritmino sisa mjeseca, hranjenje
prst zamjenjuje ga
voljno sisanje
Refleks Staviti dijete Dijete ini etiri do est Pomae
plivanja u vodu, licem pokrete mjeseci dojenetu
prema dolje plivanja preivjeti pad
u vodu
Moro refleks Poloiti dijete Dijete ini est mjeseci Mogue da je
na lea i pokret u evolucijskoj
pustiti da mu grljenja, povijesti
glava lagano savine lea i pomagao
padne, ili prui noge, djetetu da
proizvesti irei ruke, a uhvati majku
iznenadan zatim ih
glasan zvuk privue uz
 na povrini svoje tijelo
na kojoj
dijete lei
Refleks Staviti prst na Spontano Tri do etiri Priprema
hvatanja, djetetov dlan hvatanje prsta mjeseca dojene za
palmarni i pritisnuti voljno
refleks hvatanje
Toniki vratni Dok dijete Dijete lei u etiri mjeseca Moe
refleks budno lei na poloaju pripremiti
leima, maevaoca, dojene za
okrenuti mu ruka na strani voljno
glavu u jednu na koju je dohvaanje
stranu okrenuta glava
je ispruena
ispred oiju.
Druga ruka je
savijena
Refleks Drati dijete Dijete podie Dva mjeseca Priprema
koraanja, ispod pazuha jedno stopalo kod djece dojene za
refleks i omoguiti za drugim, koja brzo voljno hodanje
automatskoga mu da golim inei pokrete dobivaju na
hodanja stopalima hodanja teini, kod
dodiruje lake djece se
ravnu zadrava
povrinu
Refleks Proi prstom Noni se prsti Osam do Nepoznata
Babinskoga po djetetovu lepezasto ire dvanaest
tabanu, od i savijaju, a mjeseci
prstiju do stopalo se
pete izvija

Neki refleksi imaju adaptivu vrijednost- vani su za preivljavanje: refleks traenja

usnama; Moro refleks pomagao tijekom evolucije.
Neki refleksi stvaraju osnovu za sloene motorike vjetine koje e se razviti
kasnije: toniki vratni refleks; palmarni refleks, refleks plivanja i koraanja-
nestaju, ali se vraaju kasnije kao motorika funkcija.
Refleksi se pomno istrauju jer mogu upuivati na zdravlje djetetovog ivanoga
sustava.

Stanja pobuenosti:
Tijekom dana i noi kod novoroenadi se izmjenjuje pet stanja pobuenosti ili
stupnjeva spavanja i budnosti. Stanja budnosti: pravilno ili NREM spavanje (8-9
sati), nepravilno ili REM spavanje (8-9), pospanost (varira), Mirna budnost (2-3),
aktivna budnost i plakanje (1-4 sata).
Prosjean dvogodinjak jo uvijek treba 12-13 sati sna dnevno, ali razdoblja
spavanja i budnosti se izmjenjuju rjee i traju dulje, a obrazac san-budno stanje
sve vie nalikuje na cirkadijurni ritam, koji se odnosi na raspored unutar 24 sata..
U dobi od dva do tri mjeseca djeca poinju vie reagirati na no i dnevno svjetlo,
cikluse kod novoreenadi odreuje sitost, u dobi od 1.5 godina veina djece
spava samo jednom tijekom dana.Ove promjene u stanju pobuenosti posljedica su
razvoja mozga.

Spavanje ine najmanje dva stanja pobuenosti:

REM spavanje- elektrina aktivnost mozga slina onoj u budnom stanju, oi se
miu ispod onih kapaka, otkucaji srca, krvni tlak i disanje su nepravilni, lagano
kretanje tijela.
NREM spavanje- tijelo gotovo nepomino, a srani ritam, disanje i aktivnost
mozga su usporeni i pravilni.
REM spavanje ini 50 posto ukupnoga spavanja novoroeneta, do dobi od 3-5
godinasmanjit e se na 20 posto, koliinu jednaku onoj u odrasloj dobi.; REM
spavanje titi sredinji ivani sustav, brzi pokreti oiju tite zdravlje oka. Djeca s
loom organizacijom spavanja imaju vee izglede za pojavu problema u
organizaciji ponaanja, potekoa u uenju...Mogu dovesti i do iznenadne
dojenake smrti. Sindrom iznenadne dojenake smrti (SIDS) pojavljuje se kod
dojenade mlae od godinu dana, a koju je nemogue objasniti i nakon pregleda,
SIDS je vodei uzronik smrtnosti kod dojenadi.

Plakanje je prvi nain na koji dijete komunicira, informirajui roditelje da treba

hranu, utjehu ili stimulaciju. Otar prodoran i dugotrajan pla obino znai da
dijete neto boli. Umirivanje uplakanoga dojeneta: hranjenje i promjena pelena
kao prvi naini; nakon toga podizanje djeteta na svoje rame te ljuljanje i hodanje;
povijanje djeteta- umatanje u ugodnu dekicu.
Prema etolokim teorijama, roditeljska responzivnostje adaptivna jer osigurava da
djetetove potrebe budu zadovoljene, istovremeno dovodi dijete u bliski kontakt sa
skrbnikom.
Nenormalan pla: moe biti indikator bolesti ivanoga sustava; pla djece s
oteenjem mozga, prenatalnim komplikacijama, i komplikacijama pri roenju
esto je piskutav, prodoran i traje krae nego pla zdrave novoroenadi

Neonatalna procjena: Skala za procjenu ponaanja novoroeneta(NBAS)- njome

se procjenjuju djetetovi refleksi, reagiranje na fizike i socijalne podraaaje te
ostale reakcije.

Sposobnost uenja:
Uenje se odnosi na promjene u ponaanju koje su nastale kao posljedica iskustva.
Djeca dolaze na svijet s uroenim kapacitetom za uenje. Dojenad je sposobna za
dvaoblika uenja: klasino i operantno uvjetovanje.
Klasino uvjetovanje: neutralni je podraaj uparen s podraajem koji izaziva
refleksnu reakciju. Kad djetetov ivani sustav uspostavi vezu izmeu ova dva
podraaja, novi podraaj e sam izazvati ponaanje. Klasino uvjetovanje pomae
dojenetu da prepozna koji se podraaji obino pojavljuju zajedno u njegovu
svakodnevnu svijetu, tako da moe predviati to e se sljedee dogoditi. Zbog
toga okolina postaje bolje ureena i predvidljivija.
Primjer: majka koja lagano dotakne elo svoga novoroenetasvaki put prije
dojenja. Uskoro e dijete poeti izvoditi pokrete sisanja svaki put kada majka
dotakne djetetovo elo. ----- prije poetka uenja, bezuvjetni podraaj (BP) mora
uvijek izazvati refleksno ponaanje ili bezuvjetnu reakciju(BR), podraaj je
majino mlijeko (BP), koje izaziva sisanje (BR) ------- Kako bismo izazvali
uenje, neutralni podraaj mora se pojaviti orprilike istovremeno s BP. Dodir po
elu (neutralni podraaj) je uparen s okusom mlijeka (BP). -------- Ako je dolo do
uenja, neutralni e podraaj sam izazvati odgovor slian reflesknom odgovoru.
Neutralni se podraaj tada naziva uvjetovani podraaj (UP), a odgovor koji izaziva
uvjetovana reakcija (UR). ------ Ako se UP dovoljan broj puta prezentira sam, bez
uparivanje s BP, UR se vie nee pojavljivati, to je ishod zvan gaenje.

Operantno uvjetovanje: kod opertantnog uvjetovanja dojenad izvodi akciju, ili

operira nad okolinom, a podraaj koji se pojavi nakon njihova ponaanja mijenja
vjerojatnost da se to ponaanje opet pojavi. Podraaj koji poveava vjerojatnost
pojavljivanja odgovora naziva se potkrepljenje. Uklanjanje eljenog podraaja ili
uvoenje neugodnog podraaja to smanjuje vjerojatnost pojavljivanja odgovora
naziva se kazna. Kako dojene raste, tako operantno uvjetovanje ukljuuje sve vie
reakcija i podraaja. U poetku je djetetovo pammenje operantnih reakcija
uvelike ovisno o kontekstu. Nakon 9. mjeseca ovisnost o kontekstu se smanjuje.
Budui da se djeca samostalno kreu i stjeu iskustvo s promjenama konteksta,
ona fleksibilnije primjenjuju nauene reakcije i generaliziraju ih na nove,
relevantne situacije. Operantno uvjetovanje igra ulogu u formiranju socijalnih
odnosa.

Habituacija: odnosi se na postupno slabljenje odgovora zbog ponavljanja istog

podraaja. Gubitak interesa za podraaj vidi se iz smanjenja vremena gledanja,
brzine sranog ritma i brzine disanja. Kad se habituacija dogodi, novi podraaj
promjena u okolini uzrokuje da se habituirani odgovor/reakcija vrati na visoku
razinu, to je poveanje koje se naziva dehabituacija (obnavljanje ili oporavak).
Habituacija i dehabituacija ine uenje uspjenijim jer usmjeravaju panju na one
aspekte okoline koji su nam najmanje poznati. S prolaskom vremena, dojenad
prelazi s preferiranja novosti na preferiranje poznatog. To znai da pokazuju
dehabituaciju na poznate podraaje vie nego na nove podraaje. Habituacija se
koristi za ispitivanje velikog broja perceptivnih i kognitivnih sposobnosti
percpcije govora, percepcije glazbenih i vidnih obrazaca, percepcije predmeta,
kategorije i znanja o razliitim aspektima socijalnog svijeta. Habituacija i
dehabituacija na vidne podraaje jedan su od najranijih prediktora inteligencije u
djetinjstvu, adolescenciji i mlaoj odrasloj dobi jer se njima zahvaa pamenje,
fleksibilnost i brzina miljenja koji se nalaze u osnovi inteligentnog ponaanja u
svakoj dobi.
Oponaanje kod novoroenadi: novoroenad dolazi na svijet s primitivnom
sposobnou da ui putem ponaanje (imitacije) kopiranja ponaanja druge
osobe. Novoroenad oponaa na slian nain kao i starija djeca i odrasli
aktivnim nastojanjem da prilagode pokrete koje osjeaju u vlastitom tijelu
pokretima koje vide. Zrcalni neuroni specijalizirane stanice u motorikim
podrujima kore velikog mozga u primata aktiviraju se na identian nain kad
primati uju ili vide radnju kao i kada sami izvode tu radnju. Vjeruje se da su
zrcalni neuroni bioloka osnova razliitih meusobno povezanih, sloenih
socijalnih vjetina, kao to su oponaanje, empatino dijeljenje osjeaja i
razumijevanje tuih namjera. Oponaanje je mono sredstvo uenja; na taj nain
mala djeca istrauju svoj socijalni svijet; kako bebe zamjeuju slinosti izmeu
svojih i tuih radnji, tako poinju uiti o sebi.

MOTORIKI RAZVOJ U DOJENAKOJ DOBI

Motorike vjetine, emocionalne i socijalne vjetine, kognicija i jezik razvijaju se
zajedno i meusobno se potiu.

Slijed motorikog razvoja:

Krupne (grube) motorike vjetine odnose se na kontrolu aktivnosti koje pomau
dojenetu da se kree u okolini (puzanje, stajanje, hodanje). Fine motorike
vjetine odnose se na manje pokrete, kao to su posezanje i dohvaanje.
Cefalokaudalni trend motorika kontrola glave pojavljuje se prije nego kontrola
ruku i trupa, koja se pojavljuje prije kontrole nogu. Proksimodistalni trend
kontrola glave, trupa i ruku prethodi koordinaciji dlanova i prstiju. Tjelesni razvoj
odvija se prema cefalokaudalnom i proksimodistalnom trendu tijekom prenatalnog
i dojenakog razdoblja te djetinjstva.

Motorike vjetine kao dinamiki sustavi: prema teoriji dinamikih sustava u

motorikom razvoju, ovladavanje motorikim vjetinama ukljuuje stjecanje sve
sloenijih akcijskih sustava. Kad motorike vjetine rade kao sustav, odvojene se
sposobnosti spajaju, i svaka radi zajedno s ostalima kako bi dovela do
uinkovitijeg naina za istraivanje i kontroliranje okoline. Svaka nova vjetina je
zajedniki proizvod sljedeih initelja: 1) razvoja sredinjeg ivanog sustava, 2)
sposobnosti kretanja tijela, 3) ciljeva koje dijete ima na umu, 4) okolinske podrke.
initelji koji utjeu na promjenu mijenjaju se s dobi.

Razvoj fine motorike: dohvaanje (posezanje) i hvatanje

Posezanje vjerojatno igra najveu ulogu u kognitivnom razvoju. Posezanje i
hvatanje, kao i druge motorike vjetine, zapoinju kao grube, neureene radnje
koje se kreu prema svladavanju finih pokreta. Novoroenad takoer radi slabo
usklaene zamahe, nazvane prethvatanja, prema predmetima koji se pred njima
nalaze, ali ih rijetko dotiu, zbog loe kontrole ruke i dlana, to se gube sa sedmim
tjednom ivota.
Razvoj dohvaanja (posezanja) i hvatanja
Dohvaanje je uvelike pod kontrolom propriocepcije naeg osjetila pokreta i
smjetaja u prostoru, koje izazivaju podraaji unutar tijela. Kad se vid oslobodi
opeg zadatka dohvaanja, on se moe usmjeriti na sloeniju prilagodbu, kao to je
usavravanje radnje prema udaljenosti i obliku predmeta. Dohvaanje se
poboljava s napretkom percepcije dubine te zahvaljujui boljoj kontroli koju
dijete ima nad tjelesnim dranjem i pokretima ruku i dlanova. Kad djeca ponu
dohvaati, ona prilagoavaju svoj hvat. Novoroenaki refleks hvatanja
zamjenjuje ulnarni hvat nespretni pokret kod kojeg se djetetovi prsti zatvaraju
prema dlanu. Krajem prve godine ivota dojenad koristi palac i kaiprst kod
izvoenja dobro koordiniranog pincetnog hvatanja. Nakon toga se njihova
sposobnost manipuliranja predmetima znaajno proiruje. Sposobnost dohvaanja
i manipuliranja predmetima poveava panju koju dijete posveuje nainu na koji
odrasla osoba dohvaa predmete i igra se s njima.

Radno iskustvo i dohvaanje kao i na druge motorike prekretnice, rana iskustva

utjeu na dohvaanje. Poeljna je umjerena stimulacija. Pokuaji da se djecu gura
preko granica njihove trenutne spremnosti da se nose s podraajima mogu oteati
razvoj vanih motorikih vjetina.

PERCEPTIVNI RAZVOJ U DOJENAKOJ DOBI

Dodir temeljno sredstvo interakcije izmeu roditelja i malog djeteta. Dodir

pomae u poticanju ranog tjelesnog razvoja i kljuan je za emocionalni razvoj.
Osjetljivost na dodir dobro je razvijena ve kod roenja. Djeca su kod roenja
prilino osjetljiva na bol. Na nju reagiraju stresnim plaem visokih tonova i
dramatinim ubrzanjem rada srca, poveanjem krvnog tlaka, znojenjem dlanova,
irenjem zjenica i miinom napetou. Istraivanja su pokazala da dodir izaziva
otputanje endorfina tvari u mozgu koja smanjuje bol.
Okus i njuh izrazi lica pokazuju da novoroenad moe razlikovati nekoliko
temeljnih okusa. Oni oputaju miie lica kao odgovor na slatko, skupljaju usne
kad okuse kiselo, savijaju lice u luk kao reakcija na gorko. Ove reakcije su vane
za preivljavanje. Hrana koja je najbolja za rani razvoj djeteta je slatko majino
mlijeko. S druge strane, mnoge otrovne tvari su gorke. Tek s etiri mjeseca djeca
poinju preferirati slani okus vie od obine vode. Ova promjena ih priprema za
prihvaanje krute hrane. Ipak, djeca mogu zavoljeti okus koji im se prethodno nije
sviao kad se on sparuje sa smanjivanjem osjeaja gladi. Kao i kod okusa, i kod
njuha su od samog roenja prisutne preferencije nekih mirisa. Tijekom trudnoe je
amnionska tekuina puna okusa i mirisa koji ovise o majinoj prehrani. Ta rana
iskustva utjeu na djetetove preferencije.
Sluh iako su provoenje zvuka kroz strukture u uhu i prijenos zvunih
unformacija do mozga jo nerazvijeni u trenutku roenja, novoroenad moe uti
iroki raspon zvukova, a njihova osjetljivost se znaajno poveava tijekom prvih
nekoliko mjeseci ivota. Osjetljivost na zvukove podrava djetetovo istraivanje
okoline. Sposobnost tonog lociranja izvora zvuka uvelike se poboljava tijekom
prvih 6 mjeseci ivota i dalje se usavrava tijekom predkolskog razdoblja. U
trenutku roenja djeca preferiraju sloene zvukove, kao to su um i glasovi, u
odnosu na iste tonove. A djeca od svega nekoliko dana mogu razlikovati nekoliko
zvunih obrazaca. Tijekom prve godine ivota djeca organiziraju zvukove u sve
razraenije obrasce.
Percepcija govora mala dojenad dulje slua ljudski govor nego strukturno sline
zvukove koji nisu govorni i mogu prepoznati glasove svih ljudskih jezika.
Dojenad razlikuje i najfinije razlike izmeu velikog broja govornih glasova.
Poveana osjetljivost na materinji jezik.
Analiza tijeka govora Istraivanja pokazuju da imaju zadivljujuu sposobnost
statistikog uenja. Analizirajui obrasce u tijeku govora nizove glasova koji se
esto pojavljuju djeca stjeu zalihu govornih struktura kojima e kasnije nauiti
znaenja, znatno prije nego to ponu govoriti, oko 1. godine. Djeca imaju snanu
sposobnost da izdvoje pravilnosti iz sloenog, kontinuiranog razvoja. Sposobnost
statistikog uenja im omoguuje otkrivanje strukture u svojoj okolini, koju
primjenjuju i na vidne podraaje. Budui da je komunikacija viesenzorna
(istovremeno verbalna, vizualna i taktilna), djeca, u analizi govora, dobivaju puno
informacija iz ostalih osjetila.
Vid u trenutku roenja, vid je najslabije razvijen osjet. Vidne strukture oka i
mozga jo nisu potpuno oblikovane, otrina vida ili finoa diskriminacije je
ograniena. Brzo se razvija.
Percepcija dubine sposobnost procjene meusobne udaljenosti objekata te
njihove udaljenosti od nas samih. Ona je vana za razumijevanje rasporeda
prostora te za upravljanje motorikim aktivnostima.
Percepcija obrazaca ak i tek roena djeca preferiraju obrasce, to su starija to
sloenije obrasce.
osjetljivost na kontraste kontrast se odnosi na razliku izmeu koliine svjetla
izmeu dva bliska podruja nekog obrasca.
Percepcija predmeta konstantnost veliine percepcija veliine predmeta kao
stabilne, unato promjenama veliine slike na mrenici vidljiva je ve u 1. tjednu
ivota. Percepcija stalnosti oblika predmeta, unato promjeni slike oblika koja se
projicira na mrenici, naziva se konstantnost oblika.

INTERMODALNA PERCEPCIJA
Na svijet je stalni izvor bogatog, kontinuiranog intermodalnog podraivanja -
istovremenog senzornog ulaza iz vie razliitih modaliteta ili senzornih sustava.
Kos intermodalne percepcije dajemo smisao poplavi svjetlosnih, dodirnih, njunih
i okusnih informacija, tako to ih percipiramo kao integriranu cjelinu. Amodalna
senzorna svojstva informacije koje nisu specifine za pojedini modalitet, nego
dolaze iz preklapanja dva ili vie senzornih sustava kao to su brzina, ritam,
trajanje, intenzitet i vremenska usklaenost (za vid i sluh) te tekstura i oblik (za vid
i dodir). Intermodalna osjetljivost je kljuna za perceptivni razvoj. Intermodalna
stimulacija dovodi do toga da se amodalna svojstva (kao to je ritam) istaknu.
Osim to olakava djetetovu percepciju fizikalnog svijeta, intermodalna stimulacija
olakava socijalno i jezino procesiranje. Intermodalna percepcija temeljna je
sposobnost koja podrava sve aspekte psihikog razvoja; djeca procesuiraju vie
informacija, bre ue i pokazuju bolje pamenje.

Razvoj krupne motorike u ranom i srednjem djetinjstvu

Dob Vjetine krupne motorike
2-3 god. Hoda ujednaenije, ubrzani hod prelazi u tranje
Skae, poskakuje, baca i hvata s krutim gornjim dijelom tijela
Gura igraku za vonju stopalom, poetak upravljanaj
3-4 god. Hoda uz stepenice izmjenjujui noge, a niz stepenice uvijek
poinjujui s jednom nogom
Skae i poskakuje, pokretljiviji gornji dio tijela
Baca i hvata s laganim ukljuivanjem gornjeg dijela tijela; jo uvijek
hvata loptu tako da je zgrabi na grudima
Okree pedale i vozi tricikl
4-5 god. Hoda niz stepenice izmjenjujui stopala, tri spretnije
Galopira i poskakuje na jednoj nozi
Baca loptu s povenom rotacijom tijela i prebacuje teinu na stopala,
hvata loptu rukama
Brzo vozi tricikl, lagano upravlja
5-6 god. Brzina tranja se poveava na 4m u sekundi
Lake galopira, poinje pravo preskakanje i koraanje u stranu
Pojavljuje se zrelo bacanje i hvatanje uz aktivnost cijelog tijela,
poveava se brzina bacanja
Vozi bicikl s pomonim kotaima
7-12 god. Poveava brzinu tranja na vie od 5 sekundi
Moe kontinuirano i glatko preskakivati i skakati u stranu
Skok uvis se poveava za 10 do 30 cm, a skok udalj za metar do
preko metak i pol; precizno skae iz jednog u drugi kvadrat
Poveava se preciznost, udaljenost i brzina bacanja i udaranja lopte
Kod udarca lopte palicom koristi cijelo tijelo; udarac palicom postaje
bri i precizniji
Driblanje lopte iz nespretnog lupanja prelazi u kontinuirano i
oputeno

UTJECAJ HORMONA NA TJELESNI RAZVOJ

Velike promjene na tjelesnom planu koje se dogaaju u djetinjstvu i adolescenciji
pod kontrolom su lijezda s unutranjim izluivanjem endokrinih lijezda. One
proizvode hormone, kemijske tvari koje specijalizirane stanice lue na jednom te
se prenose i utjeu na stanice na drugom mjestu u tijelu.
Hormone najvanije za rast lui hipofiza ili pituitarna lijezda, koja je smjetena
na bazalnoj strani mozga blizu hipotalamusa, stukture koja pokree i regulira
izluivanje pituitarne lijezde.
Hormon rasta (GH) je jedini hormon hipofize koji se kontinuirano proizvodi
tijekom cijelog ivota i utjee na razvoj svih tkiva osim sredinjeg ivanog
sustava i spolnih organa. Proizvodnja hormona rasta se udvostruuje tijekom
puberteta, doprinosei velikom porastu veliine tijela, da bi se zatim smanjila
nakon to je dosegnuta vidina odrasle osobe. On izravno djeluje na tijelo te
stimulira jetru i epifize kostura da otputaju drugi hormon, somatomedin, koji
pokree udvostruavanje stanica kostiju.
Zajedno, hipotalamus i hipofiza potiu tiroidnu lijezdu (titnu lijezdu ili
titnjau, smjetenu u vratu) na otputanje tiroksina, koji je nuan za razvoj mozga
i koji omoguuje hormonu rasta da ostvari svoj potpuni utjecaj na veliinu tijela.
Spolno sazrijavanje kontroliraju luenja hipofize koja stimuliraju otputanje
spolnih hormona. Iako estrogene smatramo enskim, a androgene mukim
hormonima, oba su prisutna kod oba spola, samo u razliitim koliinama. Testisi
djeaka lue velike koliine androgena testosterona, koji dovodi do rasta miia,
tijela i dlaka na licu te drugih mukih spolnih svojstava. Estrogeni, koje kod
djevojica lue jajnici, uzrokuju sazrijevanje grudi, maternice i rodnice, promjenu
oblika tijela u smjeru poprimanja femininih proporcija te nakupljanje masnog
tkiva, a doprinose i regulaciji menstrualnog ciklusa.

RAZVOJ MOZGA
Ljudski mozak je najsloenija i najjuinkovitija ivua struktura na Zemlji. Razvoj
mozga moemo najbolje razumjeti ako ga sagledamo s 2 gledita: 1) s
mikroskopske razine pojedinih stanica mozga, 2) s vie razine kore velikog mozga,
najsloenije mozgovne strukture koja je odgovorna za visokorazvijenu
inteligenciju nae vrste.

Razvoj ivanih stanica

Ljudski mozak sadri izmeu 100 i 200 milijardi neurona ili ivanih stanica koje
pohranjuju i prenose informacije, od kojih su mnoge tisuama veza povezane s
drugim neuronima. Izmeu njih se nalaze sinapse majuni prostori gdje se
izdanci razliitih neurona pribliavaju, ali ne dodiruju. Neuroni jedan drugome
alju poruke tako to otputaju kemijske spojeve, koji prelaze iz sinapse i koji se
zovu neurotransmiteri. Neuroni nastaju tijekom prenatalnog razvoja u primitivnoj
neuralnoj cijevi embrija. Iznenaujui aspekt razvoja mozga je programirana
stanina smrt, koja osigurava prostor za smjetanje vezivnih struktura kad
nastaju sinapse, mnogi susjedni neuroni odumiru, njih 20 do 80 %, ovisno o
podruju mozga. Kako neuroni ostvaruju veze tako stimulacija postaje kljuna za
njihovo prevljavanje. ivane stanice koje stimuliraju okolinske informacije
nastavljaju formirati sinapse, stvarajui tako sve sloenije sustave komunikacije
koji podravaju mnoge sloene sposobnosti. ivane stanice koje su rijetko
stimulirane gube svoje sinapse. Ovaj proces se naziva uklanjanje sinapsi i njime se
ivane stanice, koje trenutno nisu potrebne, vraaju u poetno nedefinirano stanje,
kako bi mogle pomoi u daljnjem razvoju.
Oko polovine volumena mozga ine glija stanice, koje su odgovorne za
mijelinizaciju. To je proces omatanja ivanih vlakana izolacijskom masnom tvari
(mijelin) koja poboljava uinkovitost prenoenja informacija. Brz rast ivanih
vlakana i mijelinizacija su odgovorni za brzo poveanje ukupne veliine mozga.

Razvoj kore velikog mozga

Kora velikog mozga (korteks mozga) okruuje ostatak mozga, podsjeajui na
polovinu oguljenog oraha. Ona je najvea struktura mozga ini 85% ukupne
teine mozga te sadri najvei broj neurona i sinapsi. Osjetljiva je na okolinske
utjecaje dulje nego bilo koji drugi dio mozga.
Specifine funkcije kore: primanje informacija iz osjetila, upravljanje tjelesnim
pokretima i miljenje. Opi redoslijed kojim se razvijaju podruja velikog mozga
odgovara pojavljivanju pojedinih sposobnosti kod dojenadi i djece. Podruja kore
velikog mozga u kojima razvoj traje najdulje jesu eoni (frontalni) renjevi,
odgovorni za procese miljenja svijesti, panje, kontrole impulsa, integracije
informacija, koritenje pamenja, rasuivanje, planiranje i strategije rjeavanje
problema. U tinejderskoj dobi se razvijaju i ire veze izmeu eonih renjeva i
drugih podruja mozga koji ostvaruju ubrzanu komunikaciju.
Lateralizacija kore velikog mozga kora velikog mozga ima dvije hemisfere ili
strane, ije se funkcije razlikuju. Za veinu nas je lijeva hemisfera uvelike
odgovorna za verbalne sposobnosti i pozitivne emocije. Desna hemisfera upravlja
prostornimn (spacijalnim) sposobnostima te negativnim emocijama. Lateralizacija
specijalizacija dviju hemisfera, omoguuje da se iri raspon funkcija izvodi
uinkovitije nego to bi to bio sluaj kada bi obje hemisfere procesuirale
informacije na potpuno jednak nain. Dvije hemisfere meusobno komuniciraju i
rade zajedno to se poboljava s dobi. Popularno razlikovanje ljudi s 'desnim
mozgom' i ljudi s 'lijevim mozgom' je pretjerano pojednostavljivanje.
Plastinost mozga vrlo plastina kora velikog mozga, ija podruja jo uvijek
nisu ostvarila specifine funkcije, ima veliki kapacitet za uenje.
Doninantnost ruke odraava veu sposobnost jedne strane mozga dominantne
hemisfere kore velikog mozga neke osobe da izvodi vjete motorike aktivnosti.

Razvoj ostalih podruja mozga

Na stranoj strani mozga smjeten je mali mozak (cerebellum), struktura koja
pomae ravnotei i kontroli tjelesnih pokreta.
Retikularna formacija, struktura smjetena u modanom deblu koja odrava
budnost i svjesnost, stvara sinapse i mijelinizira se od ranog djetinjstva do kraja
adolescencije. Neuroni retikularne formacije alju vlakna u mnoga druga podruja
mozga.
Struktura smjetena u unutranjosti mozga koja se zove hipokampus koja igra
znaajnu ulogu u pamenju i predoavanju prostora, to pomae naem snalaenju.
uljevito tijelo (corpus callosum) je velika nakupina vlakana koja povezuju dvije
mozgovne hemisfere. Ono omoguava uspjenu kordinaciju pokreta obje strane
tijela i integraciju percepcije, panje, pamenja, jezika, rjeavanja problema i
ostalih aspekata miljenja.
Osjetiljiva razdoblja u razvoju mozga
2 aspekta razvoja:
1) razvoj mozga potaknut oekivanim iskustvima ubrzan razvoj organizacije
mozga koji ovisi o svakodnevnim iskustvima- prilika da vidi i dodiruje
predmete, uje jezike i ostale zvukove te da se kree i istrauje okolinu.
2) razvoj mozga ovisan o iskustvima odnosi se na dodatni razvoj i usavravanje
modanih struktura koji se pojavljuju kao rezultat specifinog uenja koje se
dogaa tijekom ivota i koji se uvelike razlikuje izmeu pojedinaca i kultura.

Razvoj mozga potaknut oekivanim iskustvima pojavljuje se prirodno i rano u

razvoju, tako to skrbnici male djece i predkolaca osiguravaju materijale za igru
koji su primjereni dobi i ukljuuju ih u dnevne rutine koje su djeci ugodne.

NASLIJEE

Naslijee ima veliku ulogu u tjelesnom rastu. Dokle god negativni okolinski
utjecaji, poput loe prehrane ili bolesti, nisu znatni, djeca i adolescenti e redovito
nadoknaditi zaostatak u razvoju vratiti se na genetski odreenu razvojnu putanju
im se uvjeti poboljaju.

Geni utjeu narazvoj tako to kontroliraju proizvodnju hormona i osjetiljivost tijela

na njih. Ove procese mogu poremetiti mutacije, to dovodi do odstupanja u
tjelesnoj veliini.

Genetsko naslijee takoer utjee na tjelesnu teinu.

EMOCIONALNA DOBROBIT

Neorganski zastoj rasta je poremeaj rasta koji se pojavljuje zbog nedostatka

roditeljske ljubavi i obino se pojavljuje do dobi od 18 mjeseci. Djeca s ovim
poremeajem imaju sve simptome marazma tijelo im je iscrpljeno, povueni su i
apatini, ali se ne moe pronai bioloki uzrok zastoja u rastu. Dijete ima dovoljno
hrane na raspolaganju, nema tjelesnu bolest. Takva djeca zadravaju pogled na
odrasloj osobi koja im se nalazi u blizini, anksiozno promatraju svaki njezin pokret
i rijetko se osmjehuju svom skrbniku.

Krajnja emocionalna uskraenost moe naruiti proizvodnju hormona rasta i

dovesti do psihosocijalnog dvarfizma poremeaja rasta koji se obino pojavljuje
izmeu 2. i 15. godine ivota. Vrlo nizak rast, smanjena proizvodnja proizvodnje
hormona rasta, nezrela starost kostura, ozbiljni problemi prilagodbe. Ako se takva
djeca maknu iz emocionalno neadekvatne okoline, proizvodnja hormona rasta e
se vratiti na normalnu razinu i oni e brzo poeti rasti, no ako se intervencija
odgaa, dvarfizam moe ostati trajno prisutan.
2015./2016.

- SKRIPTA

EMA
 Poglavlje 10.

Dob Izraavanje emocija Razumijevanje emocija

Roenje- 6 Pojavljuje se socijalni osmijeh Prepoznavanje emocija

mjeseci Pojavljuje se smijeh uparivanjem osjeajnog tona
Izrazi radosti se pojavljuju sve ee prilikom skrbnika u komunikaciji licem u
interakcije s poznatim ljudima lice
Emocionalni izrazi postupno postaju dobro organizirani
obrasci koji su smisleno povezani s okolinskim
dogaajima
7-12 mjeseci Poveava se uestalost i intenzitet ljutnje i straha Prepoznaju znaenje emocionalnih
Koriste skrbnika kao sigurnu bazu signala drugih
Reguliraju emocije pribliavanjem i povlaenjem od Uputaju se z socijalno
podraaja referenciranje

1-2 godine Pojavljuju se emocije samosvjesnosti, ali ovise o Poinju uvaavati da se

praenju i poticaju odraslih emocionalne reakcije drugih mogu
Poinju koristiti jezik kao pomo pri emocionalnoj razlikovati od njihovih
samoregulaciji Stjeu vokabular emocionalnih
termina
Pokazuju empatiju
3-6 godina Emocije samosvjesnosti su jasno povezane s Razumijevanje uzroka, posljedica
vrednovanjem sebe i ponaajnih znakova emocija
Kako se predoavanje i jezik poboljavaju, koriste poboljava se u tonosti i
aktivne strategije reguliranja emocija sloenosti
Poinju se prilagoavati pravilima za pokazivanje Kako se jezik razvija, empatija
emocija, mogu pokazati pozitivnu emociju koju ne postaje vie misaona
osjeaju
7-11 godina Emocije samosvjesnosti integriraju se s unutarnjim Mogu pomiriti proturjene
standardima izvrsnosti i dobrog ponaanja znakove kad objanjavaju emocije
Koriste unutarnje strategije za uputanje u emocionalnu drugih
samoregulaciju; adaptivno se premjetaju sa suoavanja Svjesni su da ljudi mogu imati
usmjerenog na problem na suoavanje usmjereno na mijeane osjeaje i da njihovi
emocije izrazi ne moraju odraavati
Poboljava se svjesnost o i usklaenost s pravilima za njihove prave osjeaje
pokazivanje emocija Empatija se poveava kako se
poboljava razumijevanje emocija

2 modela temperamenta

Thomas i Chess Rothbart

Dimenzija Opis Dimenzija Opis
Razina aktivnosti Omjer aktivnih i Reaktivnost
neaktivnih razdoblja
Ritminost Pravilnost tjelesnih Razina aktivnosti Razina ope motorike
 funkcija: sna, aktivnosti
budnosti, gladi,
izluivanja
Distraktibilnost Stupanj u kojem Opseg panje/ustrajnost Trajanje panje ili interesa
podraaji iz okoline
pobuuju ponaanje-
primjerice prestaje li
dijete plakati kad mu
se ponudi igraka
Prilaenje/ povlaenje Odgovor na novi Strah Oprez i uznemirenost u
predmet, osobu ili odgovaranju na intenzivne ili
hranu nove podraaje, ukljuujui
vrijeme prilagoavanja novoj
situaciji
Prilagodljivost Lakoa s kojom se Razdraljivost Stupanj uznemirenosti,
dijete prilagoava plakanja i cendranja izazvanih
promjenama u okolini, frustracijom odnosno
poput spavanja ili spreavanjem postizanja cilja
hranjenja na novom
mjestu
Opseg panje i ustrajnosti Koliina vremena Pozitivna emocionalnost Uestalost pokazivanja radosti
posveena aktivnosti, i zadovoljstva
poput gledanja mobila
ili igranja igrakom
Intenzitet reakcija Razina energije u SAMOREGULACIJA(nije
ponaanjima poput jasno, pretpostavljam da se
smijanja, plakanja, odnosi na ovo ispod)
govorenja ili ope
motorike aktivnosti
Prag reagiranja Intenzitet podraaja Kontrola s naporom Sposobnost voljnog
potreban za izazivanje potiskivanja dominantnog,
reakcije reaktivnog odgovora kako bi
se isplanirao i proveo u djelo
adaptivniji odgovor
Kvaliteta raspoloenja Koliina prijateljskog,
radosnog ponaanja u
odnosu na neugodno,
neprijateljsko
ponaanje

Pomaganje djece u obuzdavanju uobiajenih strahova ranog djetinjstva

Strah Prijedlog
udovita, duhovi, mrak Smanjiti izloenost zastraujuim priama u knjigama i na
televiziji dok dijete nije uspjenije u razlikovanju nestvarnog od
stvarnog. Provedite temeljitu potragu za udovitima u dj sobi,
ispod kreveta, stola, dokaite djetetu da ih nema. Ostanite s
djetetom dok ne zaspi, ostavite upaljeno svjetlo, dajte mu posebnu
igraku za zatitu.
Jaslice ili vrti Ako se dijete protivi odlasku u vrti, ali se ini zadovoljno jednom
kada je tamo, tada je to strah od odvajanja. Pruite djetetu osjeaj
topline i brige, ali istovremeno njeno potiite neovisnost. Ako se
dijete boji biti u vrtiu, saznajte ega se boji, odgajateljice, djece
ili nekog okolinskog faktora. Pruite dodatnu podrku, pratei
dijete i postupno smanjujui vrijeme vae prisutnosti.
ivotinje Ne prisiljavajte dijete da se priblii ivotinji koje se boji! Neka se
dijete ponaa onako kako mu je to prirodno. Treba ga upoznati s
time kako se dri i gladi ivotinja, kako se tretiraju ivotinje, te da
vidi prijateljsku reakciju ivotinje. Ako se boji i dalje, treba ga
poticati: Vidi kako si velik, pa ti si vei od te mace. Ako se itko
ikog boji, onda se ona boji tebe..
Vrlo jaki strahovi Ako je djetetov strah vrlo jak, traje dugo vremena te ometa dnevne
aktivnosti i ne moe se smanjiti na predloene naine, tada je
dosegao razinu fobije. Ponekad su fobije povezane s obiteljskim
problemima i potrebno je savjetovanje kako bi se smanjile.
Ponekad fobije nestaju bez tretmana, nakon to se pobolja
djetetova sposobnost emocionalne samoregulacije.

Temperament i razvoj:

Temperament- oznaava stabilne individualne razlike u reaktivnosti i samoregulaciji

koje se rano pojavljuju. Reaktivnost- odnosi se na razlike u brzini i intenzitetu emocionalne
pobuenosti, panji i motorikoj aktivnosti. Samoregulacija- strategije koje mijenjaju
reaktivnost. Istraivae sve vie zanimaju razlike u temperamentu, zato to se vjeruje da
psiholoke osobine koje ine temperament ine i temelje odrasle linosti. Aleksander Thomas
i Sttella Chess- 1956.- Njujorko longitudinalno istraivanje- revolucionarno istraivanje
razvoja temperamenta- pratili 141 dijete od ranodoj-odrasle dobi. Rezultati pokazali da
temperament s jedne strane poveava vjerojatnost da dijete ima psiholokih problema, ali s
druge strane, moe zatiti dijete od negativnih utjecaja stresnog ivota kod kua. Takoer su
pronali da roditeljski postupci mogu znaajno modificirati temperament djeteta.

Thomas i Cheese; 3 tipa temperamenta kod djece: laki, teki i suzdrani.

1. Laki: dijete lakog temperamenta, 40% uzorka, u dojenakoj dobi brzo uspostavlja
pravilne dnevne ritmove, openito je veselo i lako se prilagoava novim iskustvima.
2. Teki: dijete tekog temperamenta, 10% uzorka, ima nepravilne dnevne ritmove, sporo
se prilagoava novim iskustvima, te je sklono reagirati negativno i intenzivno.
3. Suzdrano dijete: 15% uzorka, ono je neaktivno, pokazuje blage, suzdrane reakcije
na okolinske podraaje, negativnog je raspoloenja i sporo se prilagoava novim
iskustvima, nije problematino u ranim godinama, no krajem predkolskog razdoblja i
u kolskoj dobi, kada se oekuje reagiranje u razredu i meu vrnjacima, ova se djeca
slabije prilagoavaju: plaljivost i zakoeno ponaanje
4. 35% nije ulo u ove kategorije, jer su mjeavina kategorija ovih temperamenata
Mjerenje temperamenta; Temperament se esto procjenjuje intervjuima ili upitnicima koji se
daju roditeljima, a koriste se jo i procjene ponaanja(pedijatri, odgajatelji), te laboratorijskim
istraivanjima. Gartstein i Rothbart, 2003. Temperament ovisi o roditeljskog percepciji:
anksiozne majke ee vide svoju djecu kao djecu teeg temperamenta, ipak veina
roditeljskih procjena su povezane s izravnim opaanjem ponaanja (stanovita objektivnost).
Kategorija intervjua je kritizirana zbog subjektivnosti roditelja. Roditelji imaju oekivanja o
svemu, pa i temperamentu djeteta. Druga 2 naina su objektivniji, ali je problem kod
laboratorija to to se u idealnim uvjetima teko moe nai obrazac koji je svojstven stvarnom
nekontroliranom svijetu. Veina psihofiziolokih istraivanja usmjerava se na 2 tipa djece na
suprotnim dimenzijama temperamenta; pozitivna emocionalnost i strah:
inhibirana/srameljiva djeca- na nove podraaje reagiraju negativno i povlae se
neinhibirana/drutvena djeca- na nove podraaje reagiraju pozitivno i sklona su im prilazit

Bioloki utemeljena reaktivnost: vidljiva u pulsu, razinama hormona, EEG-u; razlikuje se

djecu s inhibiranim i neinhibiranim temperamentom.

Stabilnost temperamenta: istraivanja pokazuju da mala djeca koja postiu nizak ili visok
rezultat na opsegu panje, razdraljivosti, drutvenosti, srameljivosti. Ta djeca imaju
tendenciju i slino odgovarati kada ih se procjenjuje nekoliko mjeseci i godina kasnije, a
ponekad i u odrasloj dobi. Cjelokupna stabilnost temperamenta je samo niska do umjerena.
Neka djeca ostaju ista, a mnoga druga se mijenjaju.

Zato temperament nije stabilan? Zato to se razvija s dobi. Stoga se kae kako dugorono
predvianje na temelju ranog temperamenta bolje nakon 3. godine ivota, kad je djeji sustav
emocija, panje i akcije bolje uspostavljen.

3 faze promjene u samoregulaciji emocija:

1. Dojenad: ima ogranienu sposobnost reguliranja svojih emocionalnih stanja, mogu se

okrenuti od neugodnih podraaja i protestirati i sisati kad im osjeaji postanu
preintenzivni, ali isto tako lako postaju emocionalno preplavljeni. Tada ovise o
skrbnikovim intervencijama, poput tjeenja, dizanja na rame, njeno gladi i njeno
govori. Ubrzani razvoj eonih renjeva kore velikog mozga poveava bebinu
toleranciju na podraaje. U dobi 2-4 mj, skrbnici zapoinju igre licem u lice i
usmjeravaju im panju na predmete. Time pobuuju ugodu kod bebe i istovremeno
prilagoavaju tempo svog ponaanja kako bi iscrpili bebu. Rezultat je poveanje
bebine tolerancije na podraaje. U dobi 4-6 mj, bebe dobivaju sposobnost premjetanja
panje i tjeenja samih sebe, te im to pomae u kontroli emocija. Krajem 1. godine
puzanjem i hodanjem dojenad regulira emocije pribliavanjem ili povlaenjem od
raznih podraaja. Kad skrbnici ne reguliraju stresna iskustva za dojenad, mozgovne
strukture koje tite od stresa nee se pravilno razvijati, to dovodi do anksioznosti i
smanjene sposobnosti reguliranja emocija kod djeteta. Tijekom druge godine
poboljano predoavanje i razvoj jezika dovode do novih naina reguliranja emocija.
Emocionalno suosjeajni roditelji, ali koji postavljaju granice, njihova djeca kasnije
stjeu uinkovitije strategije reguliranja ljutnje/socijalne vjetine tokom predkolskih
 godina. Roditelji koji pruaju takvu podrku, potiu malu djecu da opisuju svoja
unutarnja stanja.
2. Rano djetinjstvo: nakon 2. godine ivota djeca esto priaju o svojim osjeajima i
aktivno ih pokuavaju kontrolirati. Izmeu 3 i 4 godine verbaliziraju razliite strategije
emocionalne samoregulacije. Primjer; znaju da mogu otupit emocije ograniavanjem
osjetilnog ulaza (zatvaranje oiju kako bi se blokirala neugodna slika) ili mijenjanjem
svojih ciljeva. Djeja upotreba tih strategija znai manje emocionalnih ispada tijekom
predkolskih godina. Premjetanje panje od izvora frustracije je i dalje uinkovita
strategija za uprlj. emocijama kod predk. djece. 3-godinjaci koji znaju odvratiti
svoju panju kada su frustrirani postaju u k dobi djeca koju uitelji procjenjuju visoko
na suradnji i nisko na problemima u ponaanju. Predkolska djeca preuzimaju
strategije kako se nositi sa stresom od modela, odraslih. Topli i strpljivi rad s djecom
ove dobi, te objanjavanje, ojaavaju sposobnosti djece za suoavanje sa stresom.
Djeca roditelja koji su ee loeg raspoloenja, odnosno koji probleme djeteta
odbacuju kao nevane ee imaju probleme s kontrolom emocija, psiholokom
prilagodbom. Tee je djeci koja intenzivno doivljavaju negativne osjeaje te osjeaje
inhibirati, te premjetati panju s njih. Djeca koja slabije vladaju sobom u neugodnim
situacijama e reagirati agresivnije od djece koja bolje vladaju sobom. Razgovori
odraslih s takvom djecom potie razvoj samoregulacije. Govor o moguim
situacijama, odnosno priprema za njih takoer poboljava reakciju djece i snalaenje u
novim situacijama, odnosno smanjuje anksioznost. Takoer mnogo problema proizlazi
iz krivog shvaanja djece, tu takoer mogu roditelji odigrati veliku ulogu.
3. Srednje djetinjstvo i adolescencija: emocionalna samoregulacija postaje sve bolja
nakon to dijete krene u kolu. Pojava mentalne razine emocionalne komunikacije sa
samim sobom- pomae djeci da razmisle o svojim emocijama, te upravljaju njima. Taj
proces je normalan. Do 10 godina veina djece koristi 2 ope strategije upravljanja
emocijama: a) suoavanje usmjereno na problem- procjenjuju situaciji kao
promjenjivu identificiraju potekou i odluuju to napravit. Ako rjeavanje problema
ne funkc, koriste b) suoavanje usmjereno na emocije- ono je unutarnje, privatno, za
cilj ima kontroliranje neugode kad se malo toga moe napraviti u vezi s ishodom. Kad
se emocionalna samoregulacija dobro razvila, mladi ljudi stjeu osjeaj emocionalne
samoefikasnosti- osjeaj da kontroliraju svoje emocionalno iskustvo. To podupire
povoljnu sliku o sebi i optimistian pogled koji im pomae da se suoe s daljnim
emocionalnim izazovima.

Usvajanje pravila o pokazivanju emocija

Osim to moraju nauiti regulirati unutarnja emocionalna stanja, djeca moraju nauiti
kontrolirati komunikaciju s drugima. Ispoetka djeje mijenjanje i izraavanje emocija slui
osobnim potrebama i oni prenaglaavaju svoje istinske osjeaje (privlae panju). Uskoro ue
priguiti svoje ekspresivno ponaanje, te ga zamj drugim reakcijama (poput osmjehivanja, kad
se osjeaju anksiozno). Sva drutva imaju pravila o pokazivanju emocija koja odreuju kada,
gdje i kako je prikladno pokazati emocije. Dolazi do spolnih razlika, ene vie izraavaju
emocije, mukarci ih vie kontroliraju. Moda upravo zbog drutvenog pritiska, potiskivanja
emocija, djeaci su manje precizni u opisivanju svojih osjeaja od djevojica. Do 3. godine,
sposobnost samoregulacije predvia vjetinu djece u pokazivanju emocije koje ne osjeaju-
emocionalne maske (npr., vesela reakcija nakon primitka neeljenog dara)- u velikoj mjeri
ograniene na pozitivne osjeaje radosti i iznenaenja. Djeca svih dobi (poput odraslih) tee
glume ljutnju, tugu ili gaenje, nego zadovoljstvo. Kroz interakcije s roditeljima, uiteljima i
vrnjacima djeca ue kako izraavati negativne emocije na naine koji e vjerojatno izazvati
eljene reakcije kod drugih. Djeca postupno postaju svjesna pravila o pokazivanju emocija.
Uitelji procjenjuju k djecu koja smatraju pravila o pokazivanju emocija vanima (zbog
brige za osjeaje drugih) posebno sklonima pomaganju, suradljivima, socijalno osjetljivijima,
a vrnjaci ih vie vole.

Razumijevanje i odgovaranje na emociju drugih

Djeje izraavanje emocija blisko je povezano s njihovom sposobnosti tumaenja

emocionalnih signala drugih ljudi. U prvih nekoliko mjeseci dojenad usklauje osjeajni ton
sa skrbnikom u komunikaciji licem u lice. Bebe rano zapaaju emocije drugih- automatski
proces emocionalna zaraza. Izmeu 3-4 mjeseca dojenad postaje osjetljiva na strukturu i
vrijeme interakcije licem u lice. Kad gledaju i osmjehuju se, oekuju isti odgovor od svog
socijalnog partnera, na to reagiraju pozitivnim vokalnim ili emocionalnim reakcijama.
Tijekom tih izmjena bebe se sve vie orijentiraju prema svom soc svijetu i postaju svjesnije
raspona izraza emocija. Iz te rane imitirajue komunikacije bebe poinju gledati na druge da
su kao ja. Za t svjesnost se vjeruje da postavlja temelje za razumijevanje misli i osjeaja
drugih. Od 5 mjeseci na dalje dojenad percipira izraze lica kao organizirane obrasce i moe
uskladiti emocije u glasu s odg licem osobe koja govori. Odgovori beba na izraavanje
emocija kao organizirane cjeline upuuju na to da su im ti signali postali smisleni. Jednom
kad su ta razumijevanja uspostavljena, dojenad aktivno trai emoc. informacije od pouzdanih
skrbnika.

Socijalno referenciranje

Ukljuuje oslanjanje na emocionalnu reakciju druge osobe, za procjenu nesigurne

situacije. U dobi od 8-10 mjeseci- poetak procjenjivanja nepoznatih ljudi, predmeta i
dogaaja- referenciranje se esto pojavljuje. Roditelji mogu iskoristiti soc. referenciranje kako
bi nauili svoju djecu kako reagirati na mnoge svakodnevne dogaaje. U drugoj godini- djeca
poinju uvaavati da se emocionalne reakcije drugih mogu razlikovati od njihovih vlastitih, te
im soc. ref. omoguava usporeivanje vlastite i tue procjene dogaaja. Soc. ref. pomae
maloj djeci da se odmaknu od jednostavnog reagiranja na emoc poruke drugih. Ta iskustva
pomau djeci da tijekom 2. Godine usavre svoje razumijevanje znaenja emocija iste
valencije (radost vs. iznenaenje, ljutnja vs.strah).

Razumijevanje emocija u djetinjstvu

 Tijekom predkolskih godina, djeje razumijevanje emocija ubrzano postaje
sve bolje. Kognitivni razvoj i razumijevanje emocija: rano tijekom predk
godina djeca se koriste uzrocima, posljedicama i ponaajnim znakovima
emocija- s vremenom njihovo razumijevanje postaje tonije i sloenije. Oko
pribl 4-5 godina, tono prosuuju uzroke mnogih temeljnih emocija. Razumiju
da su miljenje i osjeaji povezani- da e se osoba koja se prisjeti tunog
iskustva vj osjeati tuno. Pronalaze uinkovite naine kako smanjiti neg
osjeaje drugih- poput grljenja kako bi se smanjila tuga. Srednje djetinjstvo-
bolja sposobnost razmatranja sukobljenih znakova kad se objanjavaju emocije
drugih (dijete sretnog lica s potrg biciklom). Starija djeca prepoznaju da ljudi
mogu doivljavati vie od 1 emocije istovr (od kojih svaka moe biti poz ili
neg, i mogu se razlikovati po intenzitetu). Predk djeca, nasuprot tome, vrsto
negiraju da se 2 emocije mogu pojaviti u isto vrijeme. Slino kao to ne
integriraju 2 varijable (visina, irina) u Piagetovu zadatku konzervacije
tekuine. Uvaavanje pomijeanih emocija pomae k djeci da shvate da izrazi
ljudi moda ne odraavaju njihove stvarne osjeaje.
Socijalna iskustva i razumijevanje emocija- to majke vie imenuju i
objanjavaju emocije i izraavaju toplinu u prianju s predk djecom, to djeca
vie koriste rijei o emocijama i bolje je razvijeno njihovo razumijevanje
emocija. Kako predk djeca priaju s odraslima, ona ue sve vie o emocijama
i tako prenose to znanje na druge kontekste. Uputaju se sve vie u razg o
emocijama s braom i sestrama i prijateljima (posebno tijekom sociodramske
igre). Igra pretvaranja- doprinosi razumijevanju emocija, posebno kada se
djeca igraju s braom i sestrama. Kada se roditelji mijeaju u svau brae i
sestara, predkolska djeca stjeu osjetljivost na osjeaje brae i sestara. ee
se stavljaju u emoc. perspektivu svoje brae i sestara (razljuti se kad ne
dijelim neto s tobom) i manje se prepiru. ini se da djeca prepoznaju da
uvaavanje emocija drugih i objanjavanje vlastitih emocija poveava kvalitetu
odnosa.

Empatija i suosjeajnost

Za empatijski odgovor potrebni su i svijest o emocijama druge osobe i vikarijsko

iskustvo (uenje iz tueg primjera/iskustva). Empatija ukljuuje sloeni interakciju kognicije i
afekta (sposobnost prepoznavanja razl emocija, zauzimanje tue emocionalne perspektive,
suosjeanje s tom osobom). Od predkolskih godina, empatija je vaan motivator
prosocijalnog/altruistinog ponaanja, tj. ponaanja koja su korisna za drugu osobu, bez
ikakvog benefita.

Razvoj empatije: empatija ima korijene u ranom razvoju. Novoroenad je sklona

plakati kada plau druge bebe. Kako se razvija samosvijest, djeca u dobi oko 2 godine
poinju empatizirati. Ne samo da osjeaju tuu nesreu, nego je ele i olakati.
Empatija se poveava tijekom osnovnokolskih godina, jer djeca razumiju iri raspon
emocija, te koriste viestruke znakove prilikom procjenjivanja tuih osjeaja.
 Individualne razlike: temperament ima vanu ulogu u tome hoe li se empatija pojaviti
i hoe li potaknuti suosjeajno, prosocijalno ponaanje ili osobnu uznemirenost i
usmjerenost na sebe. Istraivanja na blizancima dokazuju da je empatija umjereno
nasljedna. Djeca koja su drutvena, asertivna i dobra u reguliranju emocija,
vjerojatnije e od one koja to nisu pokazati suosjeanje i prosocijalno ponaanje, te
pomagati i tjeiti druge u nevolji. Roditeljstvo snano utjee na empatiju i suosjeanje.
Osim to slue kao modeli za suosjeanje, roditelji mogu pomoi djeci da naue
regulirati ljutite osjeaje koji naruavaju empatiju i suosjeanje.

Genetski i okolinski utjecaji

Temperament implicira genetsku osnovu individualnih razlika u linosti.
- Prosjeno oko pola individualnih razlika moe se pripisati razlikama u genetskom ustroju.
- Iako su za temperamentr genetski utjecaji vani, okolina takoer igra snanu ulogu.
Primjeri utjecaja okoline na temperament: ak i nakon poboljanja prehrane, djeca
izloena tekoj neishranjenosti u dojenakoj dobi ostaju distraktibilnija i plaljivija od svojih
vrnjaka. Takoer, visoke razine buke i guve kod kue su pogvezane s povlaenjem i
razdraljivosti u drugoj godini. Djecu koja su provela dojenaku dob u depriviranim
sirotitima lako preplavi stres.
Kulturalne razlike: Kineske i japanske bebe manje su aktivne i razdraljive od
sjevernoamerike dojenadi.
- Kulturalne razlike mogu imati genetske korijene, ali ih podravaju kulturalna uvjerenja i
postupci.
Nedijeljena okolina: U obiteljima s nekoliko djece postoji dodatan utjecaj na temperament.
Nedijeljeni okolinski utjecaji, oni koji brau i sestre ine razliitima, imaju vanu ulogu za
individualne razlike u inteligenciji.

Temperament i odgoj djece: model stupnja podudaranja

Thomas i Chess (1977) su predloili model stupnja podudaranja kako bi objasnili kako
temperament i okolina zajedno mogu dovesti do povoljnih ishoda. Stupanj podudaranja
podrazumijeva stvaranje odgojne okoline koja uvaava temperament svakog dijeteta i potie
adaptivno funkcioniranje.
- Stupanj podudaranja pomae objasniti zato djeca tekog temperamenta (koja se povlae od
novih iskustava i reagiraju negativno i intenzivno) imaju vei rizik od kasnijih problema
prilagodbe.
Razvoj privrenosti
Privrenost je snana, emocionalna veza koju imamo s posebnim ljudima u naim ivotima,
koja nam prua ugodu i radost kad smo s njima u interakciji, dok nas u trenucima stresa
njihova blizina moe utjeiti.
- Freud je prvi sugerirao da je emocionalna veza dojeneta s majkom temelj za kasnije
odnose.
- Psihoanalitika perspektiva gleda na hranjenje kao sredinji kontekst u kojem skrbnici i bebe
grade blisku emocionalnu vezu.
- Biheviorizam objanjava kako dojenad ui preferirati majine njene dodire, tople osmijehe
i blage rijei zato to su ti dogaaji spareni sa smirivanjem napetosti do kojeg dolazi kad
majka zadovoljava bebinu glas.
- Poznati eksperiment iz 1950-ih pokazuje kako privrenost ne ovisi o zadovoljenju gladi.
Majmuni su se privijali uz mekane krznene majke, umjesto uz metalne koje su drale boicu.

Bowlbyjeva etoloka teorija

Etoloka teorija privrenosti prepoznaje da se emocionalna veza dojeneta sa skrbnikom
razvila kao odgovor koji je poveavao vjerojatnost preivljavanja. John Bowlby (1969) prvi je
primjenio ovu ideju na vezu dojeneta i skrbnika.
- Bowlby je vjerovao da ljudsko dojene, poput potomaka drugih ivotinja, posjeduje uroena
ponaanja koja dre roditelja blizu kako bi titio dojene od opasnosti i pruao podrku za
istraivanje i ovladavanje okolinom. Kontakt s roditeljem takoer osigurava da e beba biti
nahranjena, ali Bowlby je naglasio da hranjenje ne ini osnovu privrenosti.
- Prema Bowlbyu, odnos dojeneta s roditeljem poinje kao skup uroenih signala koji
pozivaju odraslog k bebi. Tijekom vremena, razvija se prava njena veza, kojoj doprinose
nove emocionalne i kognitivne sposobnosti kao i prethodno topla i osjetljiva briga.
Privrenost se razvija kroz etiri stadija:
1. Stadij pretprivrenosti (od roenja do 6 tjedana) uroeni signali, odnosno hvatanje,
osmjehivanje, plakanje i gledanje odraslima u oi... Kada odrasla osoba reagira dojenad ju
potie da ostane u blizini. Bebe te dobi prepoznaju lice, glas i miris svoje majke.
2. Stadij nastanka privrenosti (od 6 tjedana do 6-8 mjeseci) Dojenad razliito reagira na
poznatog skrbnika i na nepoznatu osobu. Dojenad ui da njihove akcije utjeu na ponaanje
onih oko njih i razvijaju osjeaj povjerenja.
3. Stadij jasno uspostavljene privrenosti (Od 6-8 mj. do 18-24 mj.) Bebe pokazuju
separacijsku anksioznost, odnosno uzrujaju se kad ih odrasla osoba u koju su poeli imati
povjerenja ostavi. Separacijska anksioznost se ne javlja uvijek i ovisi o temperamentu
dojeneta i situaciji. Starija dojenad i mala djeca uporno pokuavaju zadrati odrasle u
blizini.
4. Stvaranje recipronog odnosa (nakon 18-24 mj.) Krajem druge godine brzi napredak
sposobnosti mentalnog predoavanja i jezika omoguava djeci razumijevanje nekih initelja
koji utjeu na dolaske i odlaske roditelja i predvianje njihova povratka. Rezultat toga je
smanjivanje prosvjeda prilikom separacije. Djeca razgovorom pokuavaju nagovoriti odrasle
na mijenjanje ciljeva.

Mjerenje sigurnosti provrenosti

Tehnika nepoznate situacije Tehnika za mjerenje kvalitete privrenosti izmeu prve i
druge godine ivota. Osmislila ju je Mary Ainsworth s kolegama. Oni su smatrali da bi, ako se
privrenost dobro razvila, dojenad i mala djeca trebala koristiti roditelje kao sigurnu bazu iz
koje e istraivati nepoznatu igraonicu. U tehnici nepoznate situacije beba prolazi kroz osam
kratkih epizoda u kojima se dogaaju kratka odvajanja i ponovni susreti sa skrbnikom.

Tablica - Epizode tehnike nepoznate situacije

Ep
izo Dogaaji Opaano ponaanje
da privrenosti
1. Eksperimentator upoznaje roditelja i bebu s igraonicom
i zatim odlazi.
2. Roditelj sjedi dok se beba igra igrakama. Roditelj kao sigurna baza.
3. Ulazi nepoznata osoba, sjedi i razgovara s roditeljem. Reakcija na nepoznatu
odraslu osobi.
4. Roditelj naputa prostoriju. Nepoznata osoba reagira na Separacijska anksioznost.
dijete i prua utjehu ako je beba uznemirena.
5. Roditelj se vraa, pozdravlja bebu i prua utjehu ako je Reakcija na ponovni susret.
potrebna. Nepoznata osoba naputa prostoriju.
6. Roditelj naputa prostoriju. Separacijska anksioznost.
7. Nepoznata osoba ulazi u prostoriju i prua utjehu. Moe li nepoznata osoba
utjeiti bebu?
8. Roditelj se vraa, pozdravlja bebu, prua utjehu ako je Reakcija na ponovni susret.
 potrebna i pokuava ponovo zainteresirati bebu za
igrake.

Sigurna privrenost Ova dojenad koristi roditelje kao sigurnu bazu. Kad doe do
odvajanja moda hoe, a moda nee zaplakati. Roditelj se preferira vie od nepoznate osobe.
Kada se roditelj vrati, trae kontakt, a plakanje se smanjuje.
Izbjegavajua privrenost Ova dojenad se ini neosjetljiva na roditelja kad je prisutan.
Kad ode obino nisu uznemirena i reagiraju na nepoznatu osobu slino kao na roditelja.
Tijekom ponovnog susreta izbjegavaju ili sporo reagiraju na roditelja.
Opirua privrenost Prije odvajanja, ova dojenad trai kontakt s roditeljima i esto ne
istrauje. Kad roditelj ode uglavnom su uznemirena i prilikom povratka kombiniraju dranje
uz roditelja s ljutitim, opiruim ponaanjem, borei se kad ih se podigne. Mnoga nastavljaju
plakati kad ih se podigne i teko ih je umiriti.
Neorganizirano-neorijentirana privrenost Ovaj obrazac odraava najveu nesigurnost
Prilikom ponovnog susreta ova dojenad pokazuje zbunjujua i suprotna ponaanja,
primjerice izbjegavanje pogleda kad ih roditelj dri ili pribliavanje s potitenom emocijom.
Veina ima nesigurne izraze lica. Mogua su neoekivana plakanja i ukoena dranja tijela.
Q-sort privrenost druga je metoda prikladna za djecu izmeu jedne i etiri godine ivota, a
omogua procjenu provrenosti opaanjima kod kue. Primjer s 90 vrsta ponaanja...

initelji koji utjeu na kvalitetnu privrenost:

1. Mogunost uspostavljanja privrenosti
- Istraivanjem je doakazano kako se prva privrena veza moe razviti i u dobi izmeu 4 i 6
godina.
2. Kvaliteta skrbi
- Desetak istraivanja izvjestilo je da je osjetljiva skrb, odnosno brzo, dosljedno i prikladno
reagiranje na dojenad te njeno i paljivo dranje dojenadi, umjereno povezana sa sigurnom
privrenosti i kod biolokih i posvojenih parova majka-dojene, te u razliitim kulturama i
SES grupama.
- U nekoliko istraivanja sjevernoamerike dojenadi se pokazalo da se iskustvo sigurnih od
nesigurnih beba razlikuju po posebnom obliku komunikacije nazvanom interakcijska
usklaenost. Interakcijska usklaenost se najbolje moe opisati kao fino podeen
emocionalni ples u kojem skrbnik odgovara na signale dojeneta na nain koji je vremenski
usklaen, ritmian i prikladan i kod kojeg oba partnera usklauju emocionalna stanja,
pogotovo ona pozitivna.
3. Karakteristike dojeneta
- Budui da je privrenost rezultat odnosa koji se gradi izmeu dva partnera, karakteristike
dojeneta bi trebale utjecati na to koliko se on lako uspostavlja.
- Jednojajni blizanci nisu sliniji nego dvojajni blizanci (ili druga braa i sestre) u kvaliteti
privrenosti.
- Najsigurniji utjecaji roditelja na sigurnost privrenosti idu kroz nedijeljena iskustva.
4. Obiteljske okolnosti
- Kvaliteta skrbi moe se u potpunosti razumjeti jedino u terminima ireg konteksta odnosa
roditelja i djeteta.
+ Unutranji radni modeli roditelja
- Mary Main i kolege osmislili su Intervju o privrenosti odraslih kako bi procijenili
roditeljsko stanje uma u vezi s privrenosti. Tim intervjuom od roditelja se trai da se
prisjete i procijene iskustva privrenosti iz djetinjstva.

- Unutranji radni modeli roditelja su rekonstruirana sjeanja na koja utjeu mnogi initelji
ukljuujui iskustva s odnosima tijekom cijelog ivota, linost i trenutno zadovoljstvo
ivotom. Longitudinalno istraivanje otkriva da odreeni negativni ivotni dogaaji mogu
oslabiti vezu izmeu vlastite sigurnosti privrenosti u dojenakoj dobi i sigurnog unutranjeg
radnog modela u odrasloj osobi.

Tablica Odnos unutranjih radnih modela i kvalitete provrenosti dojenadi

Vrsta majina unutranjeg Opis Obrazac privrenosti

modela dojeneta
Autonomni/sigurni Ove majke pokazuju Sigurna
objektivnost i ravnoteu u
razgovoru o svojim
iskustvima iz djetinjstva, bilo
da su ona pozitivna ili
negativna. Njihova
objanjenja su dosljedna i
uvjerljiva.
Odbacujui Ove majke podcjenjuju Izbjegavajua
vanost vlastitih iskustava
privrenosti. esto
idealiziraju svoje roditelje i
nisu sposobne sjetiti se
specifinih iskustava. Ono
ega se sjeaju prikazuju
intelektualno, s malo emocija.
 Preukljueni Ove majke govore o svojim Opirua
iskustvima iz djetinjstva s vrlo
izraenim emocijama,
ponekad izraavajui ljutnju
prema svojim roditeljima.
ine se iscrpljene i zbunjene
svojom ranom privrenou i
ne mogu dosljedno o njo
raspravljati.
Nerazrijeeni Ove majke pokazuju Neorganizirano-neorijentirana
karakteristike sva tri preostala
obrasca. Istovremeno,
razmiljaju na neorganiziran i
zbunjen nain kad se govori o
gubitku voljene osobe ili
iskustvima tjelesnog ili
seksualnog zlostavljanja.

Privrenost i kasniji razvoj

- Prema psihoanalitikim i etolokim teorijama, unutarnji osjeaji njenosti i sigurnosti koji su

rezultat zdravog privrenog odnosa podravaju sva podruja psiholokog razvoja.

- Neorganizirano-neorijentirana privrenost je podjednako povezana i s internalizirajuim

problemima (strah i anksioznost) i eksternalizirajuim problemima (ljutnja i agresivnost)
tijekom predkolskih i kolskih godina.

- Ve od druge godine djeca imaju formirana oekivanja vezana uz provrenost o

roditeljskom tjeenju i podrci.

(Poglavlje 11.)

11. POJAVA SAMOPOIMANJA I RAZVOJ POJMA O SEBI

POECI SVIJESTI O SEBI prilikom roenja novoroenad osjea da su tijelesno

odvojeni od svog okruenja pr.hranjenje . Imaju sposobnost za intermodalnu
percepciju koja podrava poetke svijesti o sebi i razlikovanja vlastitog tijela i
predmeta oko njih. Prvih nekoiko mjeseci svijest o sebi kod beba je ograniena i
 vidljiva samo kod percepcije i akcije. Pr.bebi se pokazuju dvije video snimke njihovih
nogu, jedna iz perspektive promatraa, druga iz perspektive bebe, one due gledaju u
snimku iz opaaeve perspektive. Drugi primjer je kada su bebe due gledale u snimke
na kojima su prikazani zamjenjeni udovi, nego uobiajan poloaj udova. Dojenad se
osmjehuje vie tuim nego svojim snimkama to govori da drugu osobu vide kao
potencijalnog socijalnog partnera.
SAMOPREPOZNAVANJE tijekom druge godine djeca postaju svjesna svojih
tjelesnih karakteristika. Djeca starija od 20 mjeseci su svjesna svog jedinstvenog
izgleda to su dokazala istraivanja u kojima se djecu stavljalo pred ogledalo i
namazalo im noseve crvenom bojom, oni mlai od 20 mjeseci su ili skinuti boju s
ogledala, dok su oni stariji trljali noseve. Samoprepoznavanje poinje u drugoj godini
ivota, djeca prepoznaju sebe na fotografijama i govore sve o sebi koristei zamjenicu
ja. Tijekom tree godine njihove mentalne predodbe se usavravaju, prepoznaju se
na slikama koje imaju manje detalja i prepoznaju svoju sjenu. Kulturalne razlike
postoje u ranom razvoju samopoimanja, gradska djeca ranije pokazuju
samoprepoznavanje od one koja ive u ruralnim podrujima. Razlozi su jer se majke iz
ruralnih podruja manje uputaju u komunikacije licem u lice i manje koriste predmete
kao podraaje, dok vie koriste tjelesni kontakti fiziko podravanje svojih
beba(proksimalni roditeljski stil),tipino za kulture koje cijene meuzavisnost, dok
gradske majke odraavaju distalni roditeljski stil uobiajen u kulturama koje cijene
nezavisnost.
SVIJEST O SEBI I RANI EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ svijest o
sebi brzo postaje sredinji dio emocionalnih i socijalnih ivota djece. Posljednjih
mjeseci prve godine ivota karakteristini su jer djeca ue da su njihovi vlastiti ciljevi
esto u sukobu s ciljevima drugih. Shvaaju da onI mogu biti u fokusu namjera i
emocionalni reakcija drugih i postaju sve osjetljiviji na varijacije u emocionalnim
porukama skrbnika. Pojavljuje se socijalno referenciranje i sredinom 2. godine
emocije samosvijesnosti. Svijest o sebi dovodi do napora za razumjevanje perspektive
druge osobe, pokazuju zaetke empatije i samosvjesno ponaanje: srameljivost i
nelagodu. Svijest o sebi u ogledalu prethodi kontinuiranoj vrnjakoj imitaciji to
pokazuje da su djeca zainteresirana jedna za druge. Samoprepoznavanje dvogodinjeg
djeteta dovodi do osjeaja vlasnitva, oni polau pravo na predmete Ovo je moja
igraka!-posesivnost.
KATEGORIZACIJSKO, ZAPAMENO I TRAJNO SAMOPOIMANJE
Krajem 2. godine jezik postaje snano sredstvo u razvoju samopoimanja, poboljava
im svijest o sebi. Izmeu 18 i 30 mjeseci razvija se kategorizacijsko samopoimanje i
tada svrstavaju sebe i druge u skupine s obzirom na dob, spol, tjelesne karakteristike,
dobrotu ili nevaljalost, spominju i vlastite kompentencije.
Nakon izloiranih i epizodikih sjeanja u prvih nekoliko godine dolazi do zapamenih
samopoimanja gdje imaju dosljednije i suvislije slike o sebi emu pridonose osobne
prie, ukljuuju se i kulturalne vrijednosti u razgovorima.
Trajno samopoimanje javlja se kod predkolske djece kada oni razvijaju dugotrajniju
sliku o sebi zahvaljujui procesima koje smo ranije spomenuli i napretkom njihovim
 kognitivnih vjetina. Do 4.godine djeca nisu sigurna jesu li oni na videosnimci koja je
snimljena nekoliko minuta ranije.
UNUTARNJE SAMOPOIMANJE: TEORIJA UMA KOD MALE DJECE
Razmiljanjima o sebi i drugima djeca oblikuju naivnu teoriju uma, djeca se nakon 2.
godine pozivaju na mentalna stanja iako mijeaju mentalne termine, dok su
predkolska djeca svjesna unutarnjeg samopoimanja koje ine privatne misli i
zamiljanja.
Kako malo dijete vidi unutarnje ja i kako se taj pogled mijenja?
Ideje o umu su snana sredstva za predvianje i objanjavanje vlastitog i tueg
svakodnevnog ponaanja.
1.Rano razumijevanje mentalnih stanja: tijekom prve godine ivota dojenad gradi
implicitno razumijevanje ljudi kao ivih bia ije ponaanje vode namjere, elje i
osjeaji. To je uvod u verbalizirano mentalno razumijevanje koje se razvija u ranom
djetinjstvu. Tromjesena beba se osmjehuje vie ljudima nego predmetima, od est
mjeseci oekuju da e govor biti usmjeren preme ivim ljudima, ne predmetima,
krajem prve godine bebe vide ljude kao bia s namjerama koja mogu dijeliti i utjecati
na mentalna stanja drugih, krajem druge i tijekom tree godine djeca pokazuju jasnije
shvaanje emocija i elja ljudi-povean rijenik za mentalna stanja. U treoj godini se
jezik za prianje o umu iri i djeca shvaaju veze izmeu percipiranja, osjeanja i
eljenja i povezuju sve troje. Njihovo razumjevanje mentalnih stanja je ogranieno na
jednostavnu teoriju uma elja-misle da se ljudi uvijek ponaaju na nain sukladan
njihovim eljama i ne razumiju da na ponaanje utjeu mentalna stanja poput
vjerovanja.
2. Razvoj zakljuivanja na temelju vjerovanja i elja- izmeu 3. i 4. godine djeca
sve vie spominju vlastite i tue misli i vjerovanja. Od 4. godine djeca pokazuju
teoriju uma vjerovanja i elja, po kojoj vjerovanje i elje odreuju ponaanja te
razumiju odnos izmeu tih unutarnjih stanja. Od ranog do srednjeg djetinjstva napori
za mijenjanje vjerovanja drugih se poveavaju, djeca jasno shvaaju snagu koje
vjerovanje ima pri utjecaju na ponaanje. Dokaz o zakljuivanju na temelju vjerovanja
i elja predkolske djece predstavljaju igre koje testiraju shvaaju li djeca da kriva
vjerovanja , ona koja tono ne predstavljaju realnost, mogu voditi ponaanje ljudi.
Razumjevanje krivih vjerovanja postupno jaa nakon 3 i pol godine, sigurnije je
izmeu 4 i 6. Savladavanje krivih vjerovanja oznaava promjenu u predoavanju,
sposobnost gledanja na vjerovanja kao tumaenja, a ne samo odraze realnosti. kolska
djeca ire razumijevanje krivih vjerovanja, oko 7 godine djeca su bila svjesna da ljudi
oblikuju vjerovanja o vjerovanjima drugih ljudi i da ta vjerovanja drugog reda mogu
biti pogrena. Djeca odreuju razloge zbog kojih je ta osoba dola do nekog
vjerovanja to im pomae u razumijevanju perspektive drugih ljudi.
3. Posljedice zakljuivanja na temelju vjerovanja i elja: razmiljanje o mislima i
emocijama i dobar predikator socijalnih vjetina. Razumijevanje krivih vjerovanja
predstavlja napretke u sociodramskoj igri, uputanje u zajedniko planiranje,
pregovaranje oko igranih uloga, verbalno zamiljanje bez podrke predmeta i rana
sposobnost itanja. Jednom kad djeca shvate odnos izmeu vjerovanja i ponaanja,
ona usavravaju svoje razumijevanje primjenjujui ga na velik broj situacija. Razvoj
 teorije vjerovanja i elja je vjerojatno glavni razlog da sjeanja djece kao svjedoka
postaju pouzdanija poslje este godine kad je sigurnije razumijevanje razlike izmeu
vjerovanja i realnosti. Razvoj teorije vjerovanja i elja pojaava osjetljivost djece na
vjerovanja drugih ljudi i potie njigove razumne pokuaje da promijene ta vjerovanja.
4. initelji koji doprinose teoriji uma kod male djece:
1. Jezik : sposobnost razmiljanja o mislima omoguuje jezik, jezina sposobnost
omoguuje razumijevanje krivog vjerovanja predkolske djece.

2. Kognitivne sposobnosti: sposobnosti djece (3-4g)da inhibiraju neprikladne

odgovore, fleksibilno razmiljaju i planiraju, predviaju uspjeh na zadatcima krivih
vjerovanja, poboljavaju sposobnost djece za razmiljanja o vlastitim iskustvima i
mentalnim stanjima

3. Sigurnost privrenosti i majina svijest o svijesti: majke sigurno privrenih beba

na odgovarajui nain komentiraju mentalna stanja svoje dojenadi: Stvarno ti se
svia ta igraka., one nastavljaju i dalje u predkolskoj dobi Ima svoj vlastiti stav.-
ova majina svijest o svijesti je povezana s kasnijim uspjesima na zadatcima krivog
vjerovanja i drugim zadatcima teorije uma. Roditeljski komentari mentalnih stanja
izlau dojenad i malu djecu pojmovima i jeziku koji im pomae razmiljati o
vlastitom i tuem mentalnom ivotu. Tijekom predkolskih godina djeca, ini se,
uklapaju ove informacije u svoje razumjevanje odnosa izmeu elja, vjerovanja i
ponaanja.

4. Igra pretvaranja: dok se djeca igraju uloge ona zamiljaju i izraavaju misli i
emocije likova koji glume i njihove posljedice, ova iskustva mogu poboljati svjesnost
djece da vjerovanja utjeu na ponaanje.

5. Socijalna interakcija: predkolska djeca koja imaju brau ili prijatelje koji su isto
djeca ee su svjesna krivih vjerovanja jer su izloena u veem broju obiteljskih
razgovora o mislima vjerovanjima i emocijama. Tome doprinose i interakcije sa
zrelijim lanovima drutva. Vigotski je istog stajalita.

POJAM O SEBI
Razvojem shvaanja unutarnjeg mentalnog svijeta, djeca poinju stvarati pojam o sebi,
niz osobina, sposobnosti, stavova i vrijednosti za koje pojedinac vjeruje da odreuju
tko on ili ona jest.
1. Rano djetinjstvo: pojam o sebi predkolske djece je vrlo konkretan, obino djeca
spominju vidljive karakteristike poput imena, tjelesnog izgleda, stvari koje
posjeduju i svakodnevnog ponaanja. Do 3 i pol godine opisuju navodei tipine
emocije i stavove : Sretan sam kad se igram s prijateljima. i Ne volim biti s
odraslima.
2. Srednje djetinjstvo: djeca svoja opaanja tipinih ponaanja i unutarnjih stanja
organiziraju u ope dispozicije, glavna promjena izmeu 8. i 11. godine kada
naglaavaju svoje kompentencije, opisuju linost i spominju pozitivne i negativne
 osobine. Kod kolske djece se pojavljuje vrednovanje jer ona esto rade socijalne
usporedbe, prosuuju vlastiti izgled, sposobnosti i ponaanje u odnosu na druge.
3. Adolescencija: samopoimanje se nadalje diferencira. Tinejderi spominju iri
raspon osobina, ovisno o socijalnom kontekstu: samopoimanje s majkom, ocem,
prijateljima i partnerom, samopoimanje kao student, sporta i zaposlenik.
Mlai adolescenti spajaju odvojene osobine s apstraktnijim opisima, generalizacije o
sebi esto su suprostavljene to je rezultat irenja socijalnog svijeta adolescenta. Od
srednje do kasne adolescencije kognitivne promjene omoguuju tinejderima
kombiniranje njihovih osobina u organizirani sustav i svjesni su da psiholoke
kvalitete se esto mijenjaju iz jedne situacije u drugu. Stariji adolescenti takoer u
svoje opise dodaju sjedinjujua naela koja daju smisao katkad problematinim
proturjenostima. U usporedbi sa kolskom djecom tinejderi vei naglasak stavljaju
na socijalne vrline, a to su osobine koje odraavaju poveanu brigu adolescenata oko
toga da ih drugi vide pozitivno. Meu starijim adolescentima se pojavljuju i teme
osobne i moralne vrijednosti.
KOGNITIVNI, SOCIJALNI I KULTURNI UTJECAJI NA POJAM O SEBI
Kognitivni razvoj sigurno utjee na mijenjanje strukture samopoimanja. U socijalnom
okruenju kolska djeca spajaju tipina iskustva i ponaanja u stabilne psiholoke
dispozicije, mjeaju pozitivne i negativne karakteristike i usporeuju vlastite
karakteristike s onima mnogih drugih vrnjaka. U srednjem djetinjstvu djeca takoer
stjeu jasnije razumijevanje da su osobine povezane sa specifinim eljama
(velikoduna osoba eli djeliti) i stoga predstavljaju uzorke ponaanja. Zbog razvoja
formalnih operacija u miljenju adolescentova slika o sebi postaje sloena, dobro
organizirana i dosljedna.
Sociolog George Herbert Mead je opisao samopoimanje kao generalizirane druge,
odnosno mjeavinu onoga to zamiljamo da vani ljudi u naim ivotima misle o
nama. Smatrao je da se psiholoko samopoimanje pojavljuje kada dijete usvoji sliku
sebe koja slii stavovima drugih prema djetetu. Meadove ideje upuuju na to da su
vjetine zauzimanja perspektive, pogotovo poboljana sposobnost zakljuivanja o
tome to misle drugi ljudi, kljune za razvoj pojma o sebi koji se bazira na osobinama
linosti. Tijekom srednjeg djetinjstva i adolescencije, mladi ljudi su bolji u itanju
poruka koje primaju od drugih. kolska djeca internaliziraju oekivanja drugih i na taj
nain oblikuju idealan pojam o sebi koji koriste za vrednovanje svog samopoimanja.
Roditeljska podrka bitno doprinosi jasnoi i optimizmu djejeg pojma o sebi, kolska
djeca koja su s roditeljima vodila razraenije razgovore stvorila su pozitivnije,
detaljnije osobne prie i imala sloenije, povoljnije i suvislije slike o sebi. U srednjem
djetinjstvu djeca o sebi primaju informacije od vie ljudi izvan obitelji jer ulaze u ira
okruenja u koli i zajednici. Iako roditelji ostaju utjecajni, pojam o sebi je sve vie
povezan s povratnim informacijama bliskih prijatelja. Sadraj pojma o sebi se
razlikuje od kulture do kulture, ini se da djeca iz individualistikih kultura
egoistinija i kompetitivnija, a ona iz kolektivistikih vie zabrinuta za dobrobit
drugih. Takav nalaz naglaava snaan utjecaj socijalne okoline na pojam o sebi.
 TABLICA: PREKRETNICE SAIMA VELIKE PROMJENE U
SAMOPOIMANJU OD DOJENAKE DOBI DO ADOLESCENCIJE

SAMOPOTOVANJE: PROSUDBENA STRANA POJMA O SEBI

Druga komponentna pojma o sebi je samopotovanje, prosudbe koje donosimo o
vlastitoj vrijednosti i osjeaji koji su povezani s tim prosudbama. Visoko
samopotovanje podrazumjeva realnu prosudbu vlastitih karakteristika i sposobnosti,
zajedno sa stavom o prihvaanju i cijenjenu samoga sebe. Samopotovanje je
najvaniji aspekt samorazvoja jer vrednovanje vlastitih sposobnosti utjee na naa
 emocionalna iskustva, budua ponaanja i dugoronu psiholoku prilagodbu.
Samopotovanje se pojavljuje vrlo rano, a s dobi njegova struktura postaje sloenija.
STRUKTURA SAMOPOTOVANJA ovisi o informacijama za prosuivanje koje su
dostupne djeci i njihovoj sposobnosti obrade tih informacija. Djeca u dobi 6 i 7 godina
imaju etiri podruja samopotovanja: kolsku kompentenciju, socijalnu
kompentenciju, tjelesno/sportsku kompentenciju i tjelesni izgled. Unutar tih podruja
postoje preciznije kategorije.

Ulaskom u adolescenciju pojavljuje se nekoliko novih dimenzija samopotovanja kao to su

bliska prijateljstva, romantina privlanost i poslovna kompentencija koje oslikavaju vane
brige toga razdoblja. Adolescenti su izbirljivi u vezi s tim kod koga trae potvrdu svog
samopotovanja. Ovisi o odnosu prema njima tinejderi biraju svoje oslonce.

11. poglavlje, II. dio : pojam o sebi i socijalno razumijevanje

U dobi od 6-7 godina djeca imaju 4 IROKA PODRUJA SAMOPOTOVANJA:

1. KOLSKA KOMPETENCIJA: a) jezik

b) matematika
c) drugi kolski predmeti
2. SOCIJALNA KOMPETENCIJA : a) odnos s vrnjacima

b) odnos s roditeljima

3. TJELESNO / SPORTSKA KOMPETENCIJA : a) igre na otvorenom

b) razni sportovi
4. TJELESNI IZGLED

Tjelesni izgled tokom djetinstva i adolescencije jae je povezan s opm samopotivanjem

nego bilo koji drugi faktor samopotovanja

Promjene u razini samopotovanja: uloga socijalne usporedbe

- Predkolska djeca imaju problema s razlikovanjem eljene i stvarne kompetencije -->

prosuuju vlastitu sposobnost kao ekstremno visoku i podcjenjuju teinu zadatka
- SOCIJALNOM USPOREDBOM SAMOPOTOVANJE POSTAJE REALNIJE
- Nakon etvrtog razreda samopotovanje raste glavni izvori samopotovanja su
vrnjaki odnosi i sportske aktivnosti
- Kod nekih adolescenata dolazi po opadanja samopotovanja ( prelazak u vie razrede,
srednju kolu, nova sredina)
UTJECAJI NA SAMOPOTOVANJE

- kolsko samopotovanje povezano je s obrazovnim uspjehom

- Suuenici vie vole djecu s visokim socijalnim samopotovanjem
- Vaan je osjeaj sportske kompetencije

Pojedinci s visokim samopotovanjem bolje su prilagoeni, drutveni i savjesni

Nisko potovanje povezano je s potekoama prilagodbe

Nisko kolsko samopotovanje dovodi do anksioznosti i neusredotoenosti

IMBENICI SAMOPOTOVANJA :

KULTURA - znaajan utjecaj na samopotovanje

Primjer: kineska i japanska djeca imaju nie samopotovanje od amerike djece radi estokih
natjecanja u koli i jakog pritiska za uspjehom.

RODNO STEREOTIPNA OEKIVANJA djevojice imaju nie samopotovanje od

djeaka to se tie tjelesnog izgleda

- Ukupan osjeaj vrednovanja sebe vei je kod djeaka nego kod djevojica

ODGOJNI POSTUPCI visoko samopotovanje imaju djeca iji su roditelji topli i

prihvaajui dok kontrolirajui roditelji djeci usauju osjeaj neadekvatnosti.

- Popustljivo roditeljstvo povezano je s nerealno visokim samopotovanjem

ATRIBUCIJE POVEZANE S POSTIGNUEM

Atribucije su svakodnevna objanjenja uzroka ponaanja (zato smo ja ili neka druga osoba
neto napravili)

Uzroci naih ili tuih ponaanja mogu biti : VANJSKI (okolinski )

UNUTARNJI ( psiholoki ) : SPOSOBNOST I

TRUD

Primjer: Ako svi na testu dobiju 5, zakljuujemo da je uzrok vanjski ( lagan test)

Ako pojedinac dobije 5, ponaanje ima unutarnji uzrok (sposobnost i/ili trud)
POJAVA ATRIBUCIJA POVEZANIH S POSTIGNUEM oko tree godine stvaraju se
atribucije o uspjesima i neuspjesima koje utjeu na oekivanja uspjeha

POTICANJE PRISTUPA UENJU USMJERENOG NA OVLADAVANJE

TEHNIKA OPIS

Zadavanje Odaberite zadatke koji su smisleni, odgovaraju interesina i usklaeni su s

zadatka trenutanim kompetencijama tako da djetetu budu izazovni, a ne nesavladivi

Roditeljsko i Obraajte se djetetu s toplinom, vjerom u njegove sposobnosti, naglaavajui

vrijednost postignua i vanost truda za uspjeh.
uiteljsko Budite model za to kako se zalaganjem moe prevladati neuspjeh
ohrabrivanje (za uitelje) komunicirate s roditeljima pokazujui kako da kod djece potiu
zalaganje i napredak
(za roditelje) pratite to se dogaa u koli, pruajte pomo u obliku graenja
skela jer tako uite djecu efiksnim strategijama i smaoregulaciji

Vrednovanje Neka vrednovanje bude privatna stvar, izbjegavajte obznanjivanje uspjeha ili
uinka neuspjeha, naglaavajte individualni napredak i poboljanje samih sebe

kolsko Manji razredi omoguavaju uiteljima pruanje individualizirane podrke za

okruenje ovladavanje. Koristite suradniko uenje i vrnjako pouavanje kod kojeg
djeca pomau jedni drugima. Prilagodite se individualnim i kulturalnim
razlikama u stilovima uenja. Stvorite ozraje koje cijeni uenje i alje poruku
da svi mogu nauiti.

REINTERPRETACIJA ATRIBUCIJA potie djecu koja su razvila nauenu bespomonost

da vjeruju kako mogu prevladati neuspjeh ulaganjem vie truda

RAZVOJ SAMOPOTOVANJA

DOB PREKRETNICE
1-2 godine - Vidljivi su izrazi zadovoljstva
prilikom ovladavanja
- Pojavljuje se osjetljivost na
vrednovanje odraslih
3-5 godina - Samopotovanje je visoko i sastoji se
od nekoliko odvojenih samoprosudbi
- Pojavljuju se atribucije vezane uz
postignue , ali nisu diferencirane
6-10 godina - Samopotovanje postaje hijerarhijski
organizirano : odvojene
samoprosudbe (kolska, socijalna,
tjelesno/sportska kompetencije,
 tjelesni izgled) ine opi osjeaj
samopotovanja
- Samopotovanje se smanjuje kako
djeca poinju koristiti socijalne
usporedbe, onda ponovno raste
- Atribucije povezane s postignuem
diferenciraju se u sposobnost, trud i
vanjske initelje
11- odrasla dob - Pojavljuju se nove dimenzije
samopotovanja( bliska prijateljstva,
romantina privlanost, poslovna
kompetencija)
- Samopotovanje nastavlja rasti
- Atribucije povezane s postignuem
odraavaju potpuno razlikovanje
sposobnosti i truda

IDENTITET
Erik Erikson razvoj identiteta kao glavno dostignue linosti i bitan korak prema
produktivnoj i zadovoljnoj odrasloj dobi.

- Graenje identiteta ukljuuje definiranje toga tko smo, to vrednujemo i u kojim se

smjerovima elimo razvijati
- Kriza identiteta privremeno stanje zbunjenosti i uznemirenosti u tijeku kojeg
tinejderi eksperimentiraju s razliitim mogunostima prije nego donesu odluke o
vrijednostima i ciljevima
- Konfuzija identiteta negativan ishod adolescencije

ETIRI STATUSA IDENTITETA

Status identiteta Opis Primjer

Postignuti identitet Pojedinci s postignutim Kad su je pitali bi li bila
identitetom ve su istraili spremna odrei se izabranog
 razliite mogunosti i
obvezali se jasno
formuliranom skupu
vrijednosti i ciljeva koje su
sami odabrali. Imaju osjeaj
psiholoke dobrobiti,
kontinuiteta i znaju kamo idu
Moratorij Moratorij znai obrazac
odgaanja ili zadravanja.
Ovi pojedinci se jo nisu
konano neemu obvezali,
oni su u procesu istraivanja
kako bi pronali vrijednosti i
ciljeve koji e ih voditi u
ivotima
Preuzeti ili zakljueni Pojedinci sa zakljuenim
identitet identitetom obvezali su se
vrijednostima i ciljevima bez
istraivanja razliitih
mogunosti. Prihvaaju ve
gotov identitet koji su im
odabrale figure autoriteta (
roditelji, uitelji i sl.)
Difuzija identiteta Pojedinci s difuzijom
identiteta nemaju jasan smjer. stavu prema netradicionalnim
Nisu se obvezali
vrijednostima i ciljevima niti
ih aktivno pokuavaju postii, vidim neku razliku. Mogao
ili nikad nisu iskuavali
razliite mogunosti ili su taj
zadatak smatrali pretekim
zanimanja ako bi se pojavila
bolja prilika, Lauren je
odgovorila : pa mogla bih, ali
sumnjam. Dugo sam i
naporno razmiljala o pravu
kao izboru zanimanja.
Prilino sam sigurna da je to
izbor za mene
Kad su ga pitali je li ikad
sumnjao u svoja religijska
uvjerenja, Ramon je rekao :
da, mislim da upravo
prolazim kroz takvo to.
Kad su je pitali je li ikad
propitivala politika
vjerovanja, Emily je
odgovorila: ne, znapravo ne,
naa obitelj se slae u tim
stvarima.
Kad su ga pitali o njegovu
rodnim ulogama, Justin je
odgovorio: oh, ne znam. Ne
bih to prihvatiti ili ne.
SAMOUBOJSTVA ADOLESCENATA

Uzroci: izrazito obiteljsko siromatvo, kolski neuspjeh, zloporaba droge i alkohola, depresija.

Najea su kod 2 tipa mladih ljudi : 1. Adolescenti koji su vrlo inteligentni, ali osamljeni i
povueni

2. Adolescenti koji pokazuju antisocijalne tendencije i

izraavaju utuenost nasiljem, tunjavama, kraama...

UTJECAJI NA RAZVOJ IDENTITETA:

1. LINOST
2. OBITELJ
3. VRNJACI
4. KOLA, ZAJEDNICA I KULTURA

SELMANOVI STADIJI ZAUZIMANJA PERSPEKTIVE

Stadij Prosjean dobni raspon Opis

Razina 0: neidentificirano
zauzimanje perspektive
Razina 1 : zauzimanje
perspektive na temelju
socijalnih informacija
Razina 2: zauzimanje
perspektive utemeljeno na
razmiljanju o sevi
3-6 godina Djeca prepoznaju da ona
sama i drugi mogu imati
razliite misli i osjeaje, ali
esto mijeaju to dvoje
4-9 godina Djeca razumiju da se razliite
perspektive mogu pojaviti jer
ljudi imaju pristup razliitim
informacijama
7-12 godina Djeca mogu ''uskociti u tue
cipele'' i gledati na vlastite
misli, osjeaje i ponaanje iz
perspektive druge osobe.

Razina 3: zauzimanje
perspektive tree osobe
Razina 4: drutveno
zauzimanje perspektive
Takoer prepoznaju da i
drugi to mogu napraviti
10-15 godina Djeca mogu izai iz situacije
s dvije osobe i zamisliti kako
bi na njih i drugu osobu
gledala neka trea,
nepristrana osoba
14 godina- odrasli Pojedinci razumiju da
zauzimanje perspektive tree
osobe moe biti pod
utjecajem jednog ili vie
sustava irih drutvenih
vrijednosti

Poglavlje 12. Moralni razvoj

(492-502, 510-519)

Kohlbergovo proirenje Piagetove teorije

Koristi postupke klinikog intervjuiranja kako bi istraivao moralni razvoj.

Kohlberg koristi vie otvoreni pristup: pokazivao je ljudima hipotetike moralne dileme i
pitao ih to bi glavni lik trebao napraviti i zato.

Kliniki intervju (Intervju moralnog rasuivanja)

- Pojedinci rjeavaju dileme koje predstavljaju sukobe izmeu dvije moralne vrijednosti
i opravdavaju svoje odluke.
 - Najpoznatija Heinzova dilema suprotstavlja vrijednost potovanja zakona (ne
krasti) s vrijednosti ljudskog ivota (spasiti osobu koja umire)
- Kohlberg je naglaavao da nain na koji osoba razmilja o dilemi, a ne sadraj
odgovora (ukrasti ili ne) odreuje zrelost moralnog prosuivanja.
- u situaciji izbora izmeu potovanja zakona i ouvanja prava pojedinca, najnapredniji
moralni mislioci poddravaju prava pojedinca (Heinz u dilemi krae lijeka kako bi se
spasio ivot odabire krau)

Upitniki pristup ( SRM- SF)

- Novi pristup: Mjera socio- moralnog razmiljanja- kratka forma
- Za uinkovitije prikupljanje i bodovanje moralnog rasuivanja
- Postavlja 11 pitanja, traje krae nego kliniki intervju

Kohlbergovi stadiji moralnog shvaanja

Razvio 6 stadija u 3 openitije razine.

Pretkonvencionalna razina:
Moral je kontroliran izvana. Djeca prihvaaju pravila figura autoriteta i procjenjuju
ponaanja po njihovim posljedicama. Ponaanja koja rezultiraju kaznom smatraju se
loima, a ona koja dovode do nagrada dobrima.

1. stadij: Orijentacija prema kazni i poslunosti

- Djeca u ovom stadiju teko mogu razmatrati dva gledita u moralnoj dilemi. Iz tog
razloga zanemaruju namjere ljudi. Umjesto toga usmjereni su na strah od autoriteta i
izbjegavanje kazne kao razloge za moralno ponaanje.
2. stadij: Orijentacija prema instrumentalnoj svrsi

- Djeca shvaaju da ljudi imaju razliite perspektive u moralnoj dilemi, ali isprva je
njihovo razumijevanje konkretno. Vide ispravnu akciju kao neto to proizlazi iz
vlastitog interesa i razumiju reciprocitet kao jednaku razmjenu usluga: Ti napravi ovo
za mene i ja u napraviti ono za tebe.

Konvencionalna razina:
Pojedinci smatraju da je vano konformirati se s drutvenim pravilima, ali ne iz
vlastitih interesa. Umjesto toga vjeruju da aktivno odravanje trenutanog drutvenog
sustava osigurava pozitivne ljudske odnose i drutveni poredak.

3. stadij: Orijentacija dobrog djeaka ili dobre djevojice ili moral interpersonalne
suradnje

- elja za potovanjem pravila zato to ona promiu drutveni sklad isprva se pojavljuje
u kontekstu bliskih osobnih veza. Pojedinci u treem stadiju ele zadrati ljubav i
odobravanje prijatelja i rodbine time to su dobre osobe, odnosno pozdane, odane,
pristojne, ljubazne Sposobnost promatranja odnosa dvoje ljudi iz pozicije
nepristranog, vanjskog opaaa doprinosi ovom novom pristupu moralnosti. U ovom
stadiju pojedinac razumije idealni reciprocitet kako je izraen u zlatnom pravilu.

4. stadij: Orijentacija prema odravanju drutvenog poretka

- U ovom stadiju pojedinac uzima u obzir iru perspektivu, onu drutvenih zakona.
Moralni izbori ne ovise vie o bliskim vezama s drugima. Umjesto toga, pravila se
moraju provoditi na isti ravnopravan nain za sve, i svaki lan drutva ima osobnu
dunost pridravati ih se. Pojedinac u ovom stadiju vjeruje da se zakoni moraju
potovati jer su bitni za osiguravanje drutvenog poretka i suradnje meu pojedincima.

Postkonvencionalna ili razina naela

Pojedinci nadrastaju neupitno podravanje pravila i zakona svog drutva. Definiraju
moral u terminima apstraktnih naela i vrijednosti koje primjenjuju na sve situacije i
drutva.
5. stadij: Orijentacija prema drutvenom ugovoru

- Pojedinci smatraju zakone i pravila fleksibilnim instrumentima za unaprjeenje

ljudskih ciljeva. Mogu zamisliti alternative drutvenom poretku u kojem ive i mogu
naglaavati ispravne postupke za tumaenje i mijenjanje zakona. Kad su zakoni u
skladu s individualnim pravima i interesima veine, svaka ih osoba slijedi zbog
orijentacije prema drutvenom ugovoru, a to je slobodno i spremno sudjelovanje u
sustavu zato to donosi vie dobra ljudima nego da ne postoji.

6. stadij: Orijentacija prema univerzalnim etikim naelima

- Na najviem stadiju, ispravna akcija je definirana samoizabranim etikim naelima

savjesti koja su vaea za sve ljude, bez obzira na zakon i drutveni ugovor. Pojedinci
u stadiju 6 spominju apstraktna naela poput jednakog sagledavanja prava svih
ljudskih bia i potovanja vrijednosti i dostojanstva svake osobe.

Istraivanja Kohlbergovih stadija pokazuju da je razvoj moralnog rasuivanja u raznim

zapadim industrijaliziranim ili nezapadnim seoskim kulturama, spor i postupan. Kasno
djetinjstvo i rana adolescencija- stadiji 1 i 2; kraj tinejderskih godina- stadij 3; fakultetski
obrazovana mlaa populacija- stadij 4; stadiji 5 i 6 izuzetno rijetki!

Dobne granice nisu strogo definirane i preklapaju se.

Kohlberg je smatrao da svaki moralni stadij zahtjeva odreene kognitivne sposobnosti i

sposobnosti za zauzimanje perspektive, ali je potrebna i reorganizacija miljenja specifina za
moralno podruje. Khlberg je imao hipotezu da su kognitivne sposobnosti i sposobnosti
zauzimanja perspektive nuni, ali ne dovoljni uvjeti za svaki moralni stadij.

Postoje li spolne razlike u moralnom rasuivanju?

Neki rezultati pokazuju da iako moralnost ena i mukaraca zahvaa obje orijentacije, ene
vie naglaavaju brigu ili empatijsko zauzimanje perspektive, dok mukarci ili naglaavaju
pravdu ili se jednako usmjeravaju na pravdu i brigu. Ova razlika u naglasku moe odraavati
veu emocionalnu bliskost ena u prijateljstvu i veu ukljuenost u dnevne aktivnosti koje
ukljuuju brigu za druge. I kulturalni i socijalni konteksti znaajno utjeu na koritenje
orijentacije brige.
Utjecaji na moralno rasuivanje

LINOST
- Fleksibilan, otvoreni pristup novim informacijama i iskustvima povezan je s
napretkom u moralnom rasuivanju, kao to je s razvojem identiteta. Bogatiji
drutveni ivot dovodi do vee izloenosti perspektivi drugih, a otvorenost pomau
adolescentima da kroz tu izloenost dou do moralnih uvida. Nasuprot, adolescenti
koji se teko adaptiraju na nova iskustva e vjerojatno manje biti zainteresirani za
moralne ideje i obrazloenja drugih.
ODGOJNI POSTUPCI
- Odgojni postupci povezani sa zrelim moralnim rasuivanjem kombiniraju toplinu,
razmjenu ideja i odgovarajue zahtjeve za zrelou. Djeca i adolescenti koji najvie
napreduju u moralnom razumijevanju u godinama koje slijede jesu oni iji se roditelji
uputaju u moralne rasprave, potiu prosocijalno ponaaanje, inzistiraju da se prema
drugima treba ponaati ispravno i s potovanjem te stvaraju podravajue ozraje tako
to paljivo sluaju, postavljaju pojanjavajua pitanja i pokazuju rasuivanje vie
razine.
KOLOVANJE
- Moralno rasuivanje napreduje u kasnoj adolescenciji i ranoj odrasloj dobi sve dok se
osoba koluje. Vie obrazovanje prua mladim ljudima priliku da se susretnu s
drutvenim pitanjima koja nadilaze osobne odnose i tiu se itavih politikih i
kulturnih pitanja.
INTERAKCIJE S VRNJACIMA
- Interakcija meu vrnjacima s razliitim gleditima koji se meusobno suprotstavljaju
potie moralni razvoj. Takoer interakcija s vrnjacima doprinosi napretku u
moralnom rasuivanju tako to mlade ljude ini svjesnijima perspektive drugih.
KULTURA
- Pojedinci u industrijaliziranim dravama kreu se kroz Kohlbergove stadije bre i
napreduju do viih stadija nego pojedinci u seoskim drutvima koji se rijetko odmaknu
dalje od stadija 3. jedno objanjenje ovih kulturalnih razlika je da se u seoskim
drutvima moralna suradnja osniva na direktnom odnosu meu ljudima i ne doputa
razvoj naprednijeg moralnog razumijevanja (stadiji 4-6) koje ovisi o shvaanju uloge
irih drutvenih struktura, kao to su zakoni i vladine institucije, za razrjeenje
moralnog sukoba. U skladu s time, moralno rasuivanje je naprednije u kulturama u
 kojima mladi ljudi od rane dobi sudjeluju u institucijama svog drutva. Meutim
dolazi do razliitih interpretacija u razliitim svjetskim kulturama (npr. kibuc, azijska
drutva, selo iz Nove Gvineje, SAD)
Ovi nalazi postavljaju pitanje o tome predstavljaju li Kohlbergova najvia razina kulturalno
specifian nain miljenja, ogranien na zapadnjaka drutva, koja naglaavaju prava
pojedinca i pozivaju se na unutarnju, privatnu savjest. Istovremeno, moralnost zajednike
pravde je jasno vidljiva u odgovorima na dilemu ljudi vrlo razliitih kultura.

Razvoj moralno bitne samokontrole

Samokontrola u moralnom podruju: odupiranje iskuenju. Kada se ta sposobnost razvija?

I. NAJRANIJA DJEJA DOB

Kako bi se ponaala na samokontrolirani nain djeca moraju imati neku sposobnost misliti o
sebi kao odvojenim, autonomnim biima koja mogu usmjeravati svoje ponaanje. Takoer
moraju imati vjetine predoavanja, pamenja i inhibiranja kako bi se mogli prisjetiti naredbe
skrbnika i primijeniti je na vlastito ponaanje.

- Ta sposobnost se razvija u dobi izmeu 12 i 18 mjeseci i tada se pojavljuju i prve

naznake samokontrole u obliku poslunosti.
- Istraivai ispituju samokontrolu tako da daju djeci zadatke koji zahtijevaju
odgaanje zadovoljstva
- U dobi izmeu 1 i 3,5 godine djeca pokazuju sve veu sposobnost ekanja prije nego
pojedu poslasticu ili otvore poklon
- Djeca koja su naprednija u razvoju panje i jezika obino su bolja u odgaanju
zadovoljenja, a ti nam nalazi mogu objasniti zato su djevojice obino bolje u
samokontroli nego djeaci.
- Sposobnost male djece za odgaanje zadovoljenja je pod utjecajem i bioloki
odreenog temperamenta i kvalitete roditeljstva

II. DJETINJSTVO I ADOLESCENCIJA

Poboljavaju i razvijaju se tijekom adolescencije

Strategije za odupiranje iskuenju

Odgaanje zadovoljenja moe se poboljati tako da se predkolce podui kako da preoblikuju
podraaj tako da mu umanje pobuujue kvalitete, a taj pristup pomae djeci premjetati
panju i inhibirati emocionalnu reaktivnost.

Ono to im takoer pomae jest da imaju neto zanimljivo za raditi dok ekaju (zadovoljenje).

Tijekom kolskih godina, djeca postaju bolja u smiljanju vlastitih strategija za odupiranje
iskuenju. Do tog vremena, samokontrola je postala fleksibilna sposobnost moralne
samoregulacije, sposobnost nadziranja vlastitog ponaanja uz njegovo konstantno
prilagoavanje jer se pojavljuju prilike za krenje unutranjih standarda.

Znanje o strategijama
Svijest o transformiranju oblikovanjem ideja se pojavljuje kasnije u razvoju zato to zahtijeva
sposobnosti hipotetikog zakljuivanja, to je obiljeje formalno- operacijske misli.

Individualne razlike

W. Mischel sugerira da razvojem samokontrole upravlja interakcija dva sustava procesiranja,

vrueg i hladnog, koja objanjava individualne razlike. S dobi, emocionalni, reaktivni vrui
sustav je sve vie podreen kognitivnom, promiljenom hladnom sustavu, to je rezultat
poboljanog funkcioniranja eonih renjeva kore velikog mozga.

Druga strana samokontrole: razvoj agresivnosti

Poetkom u kasnoj dojenakoj dobi sva djeca s vremena na vrijeme pokazuju agresivnost.

U drugoj polovici 1. godine dojenad razvija kognitivnu sposobnost utvrivanja izvora ljutnje
i frustracije i motorike vjetine za napad na njih.

Do 2. godine pojavljuju se dvije ope vrste agresivnosti:

a) Proaktivna (instrumentalna) agresivnost

- Djeca djeluju kako bi ispunila potrebu ili elju, dola do predmeta, privilegije, prostora
ili drutvene nagrade i sl. pri emu neemocionalno napadnu osobu kako bi postigla taj
cilj.
b) Reaktivna (hostilna) agresivnost
 - Ljutit, obrambeni odgovor na provokaciju ili blokirani cilj kojim se eli nanijeti bol
drugoj osobi.

Proaktivna i reaktivna agresivnost dolaze u 3 oblika:

1. Fizika (moe biti indirektna i direktna!)

- Bol se nanosi drugima tjelesnim ozljeivanjem
2. Verbalna (uvijek je direktna!)
- Nanosi bol drugima prijetnjom fizikom agresivnosti, nazivanjem pogrdnim imeniam
ili neprijateljski nastrojenim zadirkivanjem
3. Odnosna (moe biti indirektna i direktna!)
- Unitava neije vrnjake odnose socijalnim iskljuivanjem, zlobnim ogovaranjem ili
manipulacijom prijateljstvom.

Agresivnost u ranom i srednjem djetinjstvu

Izmeu 3. i 6. godine fizika agresivnost se smanjuje dok se poveava verbalna zbog

ubrzanog jezinog razvitka, ali je i rezultat snanih negativnih reakcija odraslih i vrnjaka na
tjelesne napade.

Proaktivna agresivnost predkolaca se smanjuje jer im poboljana sposobnost za odgaanje

zadovoljenja omoguava da se odupru uzimanju tuih stvari. No, reativna agresivnost u
verbalnom i odnosnom obliku je u porastu tijekom ranog i srednjeg djetinjstva.

Do dobi od 17 mjeseci djeaci su znatno fiziki agresivniji nego djevojice faktori koji
utjeu na to: bioloki (utjecaj hormona), osobine temperamenta, konformiranje s rodnom
ulogom.

im dvogodinjaci postanu bar malo svjesni rodnih stereotipa, da se od mukaraca i ena

oekuje drugaije ponaanje, fizika agresivnost snanije opada kod djevojica nego djeaka.

Iako djeaci pokazuju ukupno vie razine agresivnosti nego djevojice, istovremeno djevojce
ee koriste indirektne odnosne taktike, koje mogu biti posebno podmukle u naruavanju
intimnih veza koje su osobito vane djevojicama.

Stabilnost agresivnosti

I za djevojke i mladie stabilna visoka fizika ili odnosna agresivnost predvia kasnije
internalizirane i eksternalizirane potekoe i deficite socijalnih vjetina, ukljuujui
usamljenost, anksioznost, depresivnost, prijateljstva loe kvalitete i antisocijalne aktivnosti.
Takoer, agresivno ponaanje koje se pojavljuje u djetinjstvu i traje puno e vjerojatnije
prerasti u dugorone potekoe prilagodbe nego agresivnost koja se prvi put pojavi u
adolescenciji. Takoer, ovise i uvjeti odgoja o samoj djejoj agresivnosti.

Obitelj kao poligon za agresivno ponaanje

Ista roditeljska ponaanja koja oteavaju moralnu internalizaciju i razvoj samokontrole,

uskraivanje ljubavi, nametanje moi, negativni komentari i emocije, tjelesno kanjavanje i
nedosljedno discipliniranje, povezana su s agresivnosti od ranog djetinjstva kroz
adolescenciju u razliitim kulturama.

Opaanja agresivne djece kod kue otkrivaju da ljutnja i kanjavanje brzo stvaraju obiteljsku
atmosferu punu sukoba i dijete izvan kontrole. Takav obrazac poinje sa snanim
discipliniranjem, koje se ee pojavljuje kod stresnih ivotnih iskustava, roditelja s
nestabilnom linosti ili djeteta s tekim temperamentom.

Nedosljedno discipliniranje se ee koristi s djeacima nego djevojicama zato to su

aktivniji i impulzivniji i time ih je tee kontrolirati. Emocionalno negativno, neprikladno
roditeljstvo kod djece tih karakteristika oteava razvoj njihove sposobnosti emocionalne
samoregulacije te ona eksplodiraju kad su razoarana ili frustrirana. To doprinosi odravanju
agresivnog ponaanja.

Osim direktno, roditelji mogu agresivnost poticati i indirektno loim nadgledanjem djece.

Socijalno- kognitivni deficiti i iskrivljavanja

Djeca koja su izloena loim obiteljskim procesima stjeu nasilan i bezosjeajan pogled na
socijalni svijet. Djeca s visokom reaktivnom agresivnosti, esto vide neprijateljsku namjeru
gdje ona ne postoji.

Visoka proaktivna agresivnost je povezana s razliitim socijalno-kognitvnim deficitima. U

usporedbi sa svojim neagresivnim vrnjacima, ova djeca vjeruju da postoji vie koristi i manje
tete za uputanje u destruktivna djelovanja. I vjerojatnije e misliti da agresivnost
funkcionira , dovodi do opipljivih nagrada i smanjuje neugodno ponaanje drugih. Kad su u
iskuenju da budu agresivni, vie se brinu oko postizanja kontrole, a manje oko toga hoe li
uzrokovati neiju patnju ili hoe li se sviati vrnjacima.

Proaktivno agresivna djeca pokazuju jo jednu socijalno- kognitivnu pristranost, a to je

pretjerano visoko samopotovanje, ak i kad su suoeni s akademskim i socijalnim
neuspjesima. Takva djeca e ljutito reagirati na druge ljude koji zbog njhova arogantnog,
drskog ponaanja propituju njihovu napuhanu, ali ranjivu sliku o sebi. Nadalje, agresivni
mladi ljudi mogu koritenjem tehnika kognitivnog iskrivljavanja kao to je okrivljavanje
svojih rtava onesposobiti svoju osnovnu bioloku sposobnost empatije. Iz tog razloga
zadravaju pozitivno vrednovanje sebe nakon to su se ponaali agresivno.

Antisocijalni adolescenti kasne u zrelosti moralnog rasuivanja i skloni su gledati na

agresivnost kao neto u podruju drutvenih konvencija i osobnog izbora, a ne moralnih
imperativa. Takoer su nisko na moralu vanom za samopoimanje.

Iako agresivna djeca tipino imaju oteenu socijalnu kogniciju i socijalne vjetine, neki, koje
nazivamo dvostrateki kontrolori, kombiniraju proaktivnu agresivnost i pozitivne socijalne
taktike kako bi dobili pristup eljenim resursima, poput najbolje uloge u kolskoj aktivnosti ili
panje vrnjaka. Dvostrateki kontrolori vide sebe kao agresivne i socijalno vjete i njihovi
suuenici se slau s time. Takoer su vjeti u zauzimanju perspektive i rjeavanju socijalnih
problema i upoznati s moralnim normama. Te socijalno- kognitivne vrline im koriste kako bi
manipulirali drugima i dobili ono to ele, istovremeno prikrivajui svoju agresivnost od
odraslih. Budui da vjeto manevriraju kako bi dospjeli u poziciju utjecaja, dvostrateki
kontrolori privlae znatno divljenje vrnjaka!

Iako se ine dobro prilagoenima, njihova moralnost moe biti ograniena na pomaganje
drugima samo kad ih motivira vlastiti interes.

Utjecaji zajednice i kulture

Sklonost mladih ljudi da se uputaju u destruktivno, tetno ponaanje poveava se pod

odreenim okolnostima. Npr. u siromanim etvrtima, kolama loe kvalitete, visoka stopa
kriminala

Rodni stereotipi iroko rairena vjerovanja o karakteristikama za koje se smatra da su

odgovarajue za mukarce i ene

Rodne uloge su odraz tih stereotipa u svakodnevnom ponaanju

Rodni identitet privatno lice roda, odnosno slika o sebi kao osobi relativno maskulinih ili
femininih obiljeja

Rodno tipiziranje se iroko odnosi na svaku povezanost predmeta, aktivnosti, uloga ili
osobina s biolokim spolom na naine koji se konformiraju s kulturalnim stereotipima roda i
time obuhvaaju sve upravo spomenute rodno povezane odgovore.

Dva puta k adolescentskoj delikvenciji

1. TIP S RANIM POETKOM

Mladi s ranim poetkom problema u ponaanju nasljeuju osobine koje ih predisponiraju za
agresivnost.

Primjerice, djeaci skloni nasilju istiu se po svom tekom i neustraivom temperamentu;

emocionalno su negativni, nemirni, tvrdoglavi i fiziki agresivni ve od 2. godine ivota. Neki
imaju deficit panje/ hiperaktivni poremeaj, pokazuju suptilne deficite kognitivnog
funkcioniranja te kognitivne i emocionalne samoregulacije. Ipak, ovi bioloki rizici nisu
dovoljni za odravanje antisocijalnog ponaanja: kod veine djeaka s ranim poetkom
agresivnost opada s vremenom i ne razviju ozbiljnu delikvenciju koju prati kriminal u odrasloj
dobi.

2. TIP S KASNIM POETKOM

Pojava u vrijeme poetka puberteta.

Njihovi problemi u ponaanju pojavljuju se zbog vrnjakog konteksta rane adolescencije, a

ne zbog biolokih deficita i povijesti nepovoljnog razvoja. No, kad s dobi ostvare
zadovoljavajue privilegije odraslih, ovi mladi koriste prosocijalne vjetine usvojene prije
adolescencije i prestaju s antisocijalnim ponaanjem.

Poglavlje 13. I. dio

Razvoj spolnih razlika i rodnih uloga

ISTRAIVANJE RODNOG TIPIZIRANJA

-u ranoj dobi djeca usvajaju rodno povezane standarde svoje kulture cure se igraju s
barbikama, a deki s autiima djeca su vie u interakciji s djecom istog spola (deki s
dekima, cure s curama)

rodni stereotipi- iroko rairena vjerovanja o karakteristikama za koje se smatra da su

odgovarajue za ene i mukarce

rodne uloge-odraz stereotipa u svakodnevnom ponaanju

rodni identitet- slika o sebi kao osobi relativno maskulinih ili femininih obiljeja
rodno tipiziranje- odnosi na svaku povezanost predmeta, aktivnosti, uloga ili osobina s
biolokim spolom na naine koji se konformiraju s kulturnim stereotipima roda i time
obuhvaaju sve upravo spomenute rodno povezane odgovore

RODNI STEREOTIPI I RODNE ULOGE

Osobine linosti

instrumentalne osobine kao npr kompetencija, racionalnost, asertivnost smatrale su se

maskulinima, a ekspresivne osobine kao npr. toplina, osjetljivost, osjeajnost su specifine za
ene (feminini)

osim osobina linosti postoje drugi rodni stereotipi kao npr tjelesne karakteristike (muki su
vei i jai), zanimanja(muki su graevinari, ene medicinske sestre) , aktivnosti i ponaanja
(mukarci su voe,agresivni su ,a ene su brine, osjeajne)

razliitost atributa koji se dosljedno identificiraju kao maskulini ili feminini, njihovo iroko
prihvaanje i njihova vremenska stabilnost pokazuju da su rodni stereotipi su duboko
ugraeni u obrasce miljenja- prikazuju mukarce u pozitivnom svjetlu, a ene u negativnom
osobine, uloge, aktivnosti od mukaraca su poeljnije od enskih

maskuline osobine- aktivan, voa, grub, ima stav, samopouzdan, otvoren, dominantan

feminine osobine- paljiva, osjeajna, njena.

RODNO TIPIZIRANJE U RANOM DJETINJSTVU

-do druge godine djeca poinju razlikovati spolove, da su mukarci otri, a ene njene i
osjeajne. Predkolska djeca su povezivala predmete, igre, odjevene predmete s jednim ili
drugim spolom. (npr. medvjedii su za deke, a leptiri za djevojice)

od 3-6 godina djeca se ne eli druziti s prijateljem koji kri rodne stereotipe- npr. deki se ne
ele druiti s dekom koji si lakira nokte i igra s barbikama

djeca imaju problema s razumijevanjem da mukarci i ene mogu biti razliiti s obzirom na
svoja tijela, ali slini na mnoge druge naine ( kada se 4god djetetu prikae kot koji nosi kilt,
dijete e rei da mukarci ne nose kiltove)

RODNO TIPIZIRANJE U SREDNJEM DJETINJSTVU I ADOLESCENCIJI

-do pete godine uspostavljeno je rodno tipiziranje aktivnosti i zanimanja

-tijekom srednjeg djetinjstva i adolescencije znanje o stereotipima se poveava u manje oitim

podrujima osobinama linosti i postignua

osobine linosti- tipiziranje osobina linosti se stalno poveava u srednjem djetinjstvu

(istraivanja su pokazala da djeca prvo stjeu stereotipe koji se oituju u unutargrupnom
favoriziranju, od vrtia do drugog razreda su bili upoznati s osobinskim stereotipima koji su
opisivali njihov rod u pozitivnom svjetlu isto tako bili su u osnovnoj koli upoznati s potivnim
femininim i negativnim maskulinim osobinama kao. npr djeaci su divlji i ispali su vragu iz
torbe , a djevojice slatke i drage

podruja postignua-djeca kad krenu u koli znaju koji su predmeti maskulini, a koji feminini.
deki bolji na tjelesnom i matematici, a cure s jezicima, likovnim i glazbenim

-takojer djevojke u osnovnoj koli su smatrale da su deki pametniji od njih, iako su imale
bolji prosjek od njih

fleksibilnost rodnih stereotipa ili preklapanje u karakteristikama mukaraca i ena djeca s

vremenom shvaaju da spol osobe nije prediktor njegovih/njezinih osobina linosti,
aktivnosti, ponaanja- na rodno tipiziranje se gleda na neto to je pod utjecajem drutva, a ne
biologije

-do srednjeg djetinjstva sva djeca steknu opsena znanja o rodnim stereotipima, ali se njihovo
razumijevanje jako razlikuje

Rodno tipiziranje i usvajanje rodne uloge

-neka djeca usvoje fleksibilnost stereotipa (da je igranje s kamionima i barbikama dobro za
djevojice) te e oni prijei rodne granice u svojim vlastitim izborima aktivnosti, suigraa i
zanimanja

UTJECAJ NA RODNO TIPIZIRANJE I USVAJANJE RODNE ULOGE

-postoje bioloki utjecaji na rodno tipiziranje- iz prapovijesti mukarac je trebao biti

dominantan da si nae enu meu skupinom ena, dok su ene brinule za ognjite i malu
djecu te su bile osjetljive i brine- tako je i kod 97% ivotinja

postoje dvije vrste rezultata koje podravaju ulogu biologije:

1. meukulturalne slinosti u rodnim stereotipima i usvajanju rodne uloge- postoje kulture

gdje su mukarci dominantniji kao u naoj, a postoji malen broj kultura gdje su ene
dominantnije od mukaraca

2. utjecaj hormona na ponaanja koja su u skladu s rodnim ulogama- hormoni utjeu na

stilove igre- djeaci imaju bune i grube pokrete u igrama i s vremenom odabire prijatelje koji
imaju njihov nain igranja ,npr. kad muki zaponu grubu igru, pridruuju mu se ostali
vrnjaci, a djevojice stoje sa strane

-kongenitalna adrenalna hiperplazija (CAH)- poremeaj kod kojeg genetski defekt uzrokuje
da od prenatalnog razdoblja nadalje adrenalni sustav proizvodi visoke razine androgena- npr.
neke djevojice ako imaju taj poremeaj i viu razinu androgena sklone su igranju s autiima,
kamionima, drue se s djeacima, itd

-postoji i sindrom neosjetljivosti na androgen- ako neki djeak ima taj sindrom postane
feminiziran i drui se s curama i igra barbikama
---spolni hormoni utjeu na rodno tipiziranje, ali moramo imati na umu da okolinski uvjeti
zajedno s genetskim utjecajima potiu djeju svijest o rodnim ulogama i konformiranje s tim
ulogama

ULOGA OKOLINE

okolinski initelji daju snanu podrku za razvoj rodnih uloga, vana je npr. uloga roditelja

uloga roditelja u dojenakoj dobi i ranom djetinjstvu- ve u prvih nekoliko mjeseci ivota
roditelji daju sinovima neke se igraju s autiima, a djevojicama s barbikama- roditelji na
takve aktivnosti reagiraju pozitivno.

-takoer majke imenuju emocije kad priaju s kerima, time ue keri da znaju za osjeaje
drugih, a sinovima nastoje objasniti emocije upozoravajui ih na uzorke i posljedice- to
pokazuje da je jezik snano indirektno sredstvo za uenje djece o rodnim stereotipima i
rodnim ulogama

uloga roditelja u srednjem djetinjstvu i adolescenciji- roditelji trae neovisnost kod djeaka
(kerima e pomoi oko nekog problema, a sinovima nee kazati odmah nego ele da se sin
potrudi)

-roditelji takoer imaju razliita rodne percepcije i oekivanja o sposobnostima djece u

razliitim kolskim predmetima ( da e muki biti bolji u matematici, fizici i drugim
mukim predmetima)

-roditelji od sinova trae da donesu odluku(kad bi ti odgovaralo da vjeba?), dok djevojkama

znaju nareivat (odi vjebat nakon veere!)- muki dobivaju neku vrstu autonomije ili vie
slobode

- oevi se vie brinu za sina i njihovim aktivnostima ,a majke interesiraju oba spola njihove
djece u dojenakoj dobi(igraju se i s dekima i djevojicama ), u djetinjstvu oevi vre vei
pritisak na sinove da budu uspjeniji nego na djevojke

uloga uitelja

uitelji vie prakticiraju kod djece feminina ponaanja nego maskulina ponaanja- znai da
djeca budu mirna, osjeajna i da nisu gruba (da se ne tuku i viu)- feminina pristranost

-uitelji imaju dosta istu komunikaciju s djecom bila ona mukog ili enskog spola- trebaju
prilagoditi svoju komunikaciju odreenom spolu

uenje opaanjem
postoje rodno tipizirani modeli djeca smatraju da su ravnatelji uvijek muki, uiteljica je
posao za ene itd

-djeca koja imaju majku koja obavlja maskuline poslove, a tate enske poslove ili feminine
rjee usvajaju rodne stereotipe, isto kao i djeca bez jednog roditelja ili ak su razvedeni

vrnjaci

ako djeca provode vie vremena sa osobama istog spola imaju veu svijest i bolje razumiju
rodno tipiziranje stvari, igraaka, igri, aktivnosti, itd

djeaci koji se igraju s barbikama ili cure s kamionima znaju biti kritizirane, posebno djeaci
kada vide drugog deka da se igra lutkama ili lakira nokte..- predkolska djeca

nastavnici smatraju da su mjeovite grupe(mix djeaka i djevojica) bitno sredstvo za

smanjivanje rodnog tipiziranja i irenje razvojnih mogunosti kod oba spola

rodna segregacija se pojavljuje svuda u svim kulturama i subkulturama i razlikuje se po tome

u kojoj mjeri postoji rodno tipizirana komunikacija unutar tih grupa- npr. kineski aci su
koristili vie naredbi i koristili vie kritikih izjava nego ameriki aci

braa i sestre

odrastanje s braom i sestrama utjee na rodno tipiziranje

mlaa braa imaju mali utjecaj na rodno tipiziranje, a starija braa sluze kao snazni modeli za
svoju brau

- prema istraivanju djeca koja su istog spola s bratom i sestrom bila su rodno vie
tipizirana od djece bez brata i sestre, koja su bila vie tipizirana od djece s
bratom/sestrom suprotnog spola
- (djeaci koji su imali starijeg brata su imali vie maskulinog ponaanja, a ako su imali
stariju sestru nisu imali toliko maskulinog ponaanja, isto tako djevojice ako su imale
starijeg brata su imale vie maskulinog ponaanja, a ako su imale stariju sestru imale
su manje maskulinog ponaanja) ukratko- starija braa i sestre su utjecajni modeli za
rodno tipiziranje mlae djece, no tu ovisi i razni aspekti obiteljskog ivota, veliina
obitelji i razni pritisci koji mogu promijeniti ta ponaanja i modeliranja

FALI NIKIN DIO OD 543-558

Poglavlje 14.
Socijalizacija unutar obitelji (str. 569-576)

Socijalizacija je ona meu funkcijama obitelji koja se bavi djejim razvojem, odnosno
priprema mlade kako da postanu kompetentni lanovi drutva i sudjeluju u njemu. Roditelji
poinju socijalizirati svoju djecu od druge godine, kad su mala djeca prvi put sposobna
posluati njihove upute.

Stilovi odgoja su kombinacija roditeljskih ponaanja koja se pojavljuju u velikom broju

situacija, stvarajui trajnu odgojnu klimu.

Autoritativni odgoj najuspjeniji pristup, podrazumijeva visoko prihvaanje i ukljuenost,

prilagoene tehnike kontrole i primjereno davanje autonomije. Autoritativni roditelji su topli,
paljivi i osjetljivi na potrebe svog djeteta. imaju razumje zahtjeve za zrelou te daju djetetu
autonomiju doputajui mu da odluuje u podrujima u kojima je spremno donositi odluke.
Veliku vanost pridaju komunikaciji, potiui dijete da izraava svoje misli, osjeaje i elje.

Autoritarni odgoj ima nisko prihvaanje i ukljuenost, visoku prisilnu kontrolu i nisko
davanje autonomije. Autoritarni roditelji se ine hladni i odbacujui; esto omalovaavaju
svoje dijete rugajui mu se i kritizirajui ga. Donose odluke za svoje dijete i oekuju da dijete
prihvati njihovu rije bez pogovora. Djeca ovakvih roditelja su anksiozna, nesretna i niskog
samopouzdanja.

Permisivni odgoj je topao i prihvaajui, ali neukljuen. Permisivni roditelji su ili

pretjerano popustljivi ili nepaljivi i koriste premalo kontrole. Umjesto da postupno daju
autonomiju, doputaju djeci da donose odluke za sebe u dobi u kojoj to jo nisu spremna
raditi. Djeca permisivnih roditelja su impulzivna, neposluna i buntovna.

Neukljueni odgoj kombinira nisko prihvaanje i ukljuenost s malo kontrole i opom

ravnodunosti prema pitanjima autonomije. Ovi su roditelji esto emocionalno neukljueni i
depresivni, toliko svladani ivotnim stresom da imaju malo energije ili vremena za djecu. U
svom ekstremu, neukljueno roditeljstvo je oblik zlostavljanja djece koje se naziva
zanemarivanje.

Prilagoavanje odgoja razvoju djeteta budui da se autoritativni roditelji stalno

prilagoavaju sve veim kompetencijama djece, njihovi se postupci mijenjaju s dobi djece.

Roditeljstvo u srednjem djetinjstvu: koregulacija u srednjem djetinjstvu koliina

vremena koju djeca provode s roditeljima dramatino se smanjuje. Odgoj postaje laki
za one koji su uspostavili autoritativni stil tijekom ranih godina. Razgovaranje i
objanjavanje je najdjelotvornije sa kolskom djecom zbog njihove vee sposobnosti
logikog razmiljanja i poveanog potovanja za struno znanje roditelja. Koregulacija
je oblik nadzora kod kojeg roditelji vre opi nadzor, istovremeno putajui djeci da
budu odgovorna za odluke koje treba donositi iz trenutka u trenutak. Koregulacija daje
djeci podrku i zatitu, pripremajui ih za adolescenciju, kad e sami donijeti mnoge
vane odluke
Roditeljstvo u adolescenciji: njegovanje autonomije tijekom adolescencije istaknuti
zadatak postaje tenja za autonomijom, odnosno osjeajem sebe kao zasebne osobe
 koja upravlja sama sobom. Autonomija ima dva bitna dijela: emocionalnu komponentu
(vee oslanjanje na sebe, a manje na roditelje) i ponaajnu komponentu (neovisno
donoenje odluka paljivim vaganjem vlastite procjene i sugestija drugih). Autonomija
je blisko povezana s potragom za identitetom adolescenta.
Neki teoretiari tvrde da roditeljstvo ima mali utjecaj na djeji razvoj. Tvrde da je odgoj koji
roditelji pruaju djeci pod genetskim utjecajem i samo potie razvoj ve uroenih sklonosti
djeteta. Meutim, utjecaj roditeljstva se na sloene naine kombinira s drugim initeljima,
ukljuujui naslijee i vrnjake. Doprinos svakog initelja ne moe se jasno odijeliti od
drugih, jednako kao to su priroda i odgoj meusobno isprepleteni tijekom razvoja.

Ranjive obitelji: zlostavljanje djeteta (str.595-598)

Zlostavljanje djece pojavljuje se u sljedeim oblicima: Tjelesno zlostavljanje udaranja koja

dovode do tjelesne ozljede. Seksualno zlostavljanje milovanje, snoaj, komercijalno
iskoritavanje kroz prostituciju i pornografiju. Zanemarivanje nezadovoljavanje osnovnih
djetetovih potreba za hranom, odjeom, medicinskom skrbi, obrazovanjem. Emocionalno
zlostavljanje ponaanja koja mogu uzrokovati ozbiljne mentalne poremeaje ili poremeaje
u ponaanju (ismijavanje, poniavanje, plaenje, teroriziranje)

initelji povezani sa zlostavljanjem djece

- Karakteristike roditelja: roditelji zlostavljai reagiraju na stresne situacije s visokom

emocionalnom pobuenosti. Stresori poput niskog prihoda i obrazovanja, nezaposlenost,
mlada dob majke, zloporaba alkohola i droga, zdravstveni problemi uobiajeni su u
zlostavljakim domovima.

-Karakteristike djeteta unutar obitelji, djeca ije karakteristike ih ine zahtjevnijima za

odgajanje vjerojatnije su mete zlostavljanja. To ukljuuje prerano roenu djecu, ili bolesnu i
djecu s tekim temperamentom, nepaljivu ili pretjerano aktivnu djecu.

-Karakteristike obitelji mogui okidai mogu biti niski prihodi, siromatvo, brana
nestabilnost, socijalna izolacija, este selidbe.

-Zajednica veina roditelja koji zlostavljaju ili zanemaruju je izolirana od formalne i

neformalne socijalne podrke. Socijalna izolacija ima barem dva uzroka. Prvi, zbog njihovih
vlastitih ivotnih povijesti, mnogi od tih roditelja su nauili nemati povjerenja ili izbjegavati
druge. Drugo, roditelji koji loe postupaju vjerojatnije e ivjeti u nestabilnim susjedstvima
koji pruaju malo veza izmeu obitelji i zajednice, poput parkova, vrtia, rekreacijskih centara
i predkolskih programa.

-ira kultura kulturalne vrijednosti, zakoni i obiaji duboko utjeu na izgleda da se

zlostavljanje djece pojavi kad se roditelji osjeaju preoptereeni. Drutva koja gledaju na
nasilje kao prikladan nain rjeavanja problema omoguuju zlostavljanje djece.
Posljedice zlostavljanja obiteljske okolnosti zlostavljane djece naruavaju razvoj
emocionalne samoregulacije, empatije i suosjeanja, pojma o sebi, socijalnih vjetina i
akademske motivacije. S vremenom, ti mladi ljudi pokazuju ozbiljne tekoe u uenju i
prilagodbi, kao to su neuspjeh u koli, teka depresija, agresivno ponaanje, tekoe s
vrnjacima zloporaba droga i delikvencija.

Egocentrizam u adolescenciji David Elkind

Posebna panja se posveuje egocentrizmu u adolescenciji koji je ovdje opisan kao neuspjeh
da se razlikuje izmeu kognitivnih interesa drugih i onih vlastitih. U okvirima Piageteove
teorije intelektualnog razvoja, koncept egocentrizma se openito odnosi na nedostatak
diferencijacije u nekom podruju interakcije subjekt-objekt.

Senzorno-motoriki egocentrizam (0-2. god.)

Glavnim kognitivnim zadatkom djetinjstva moe se smatrati osvajanje objekata. U ranim

mjesecima ivota, dijete se bavi objektima kao da su njihove egzistencije bile ovisne o
njihovoj prisutnosti o neposrednoj percepciji. Egocentrizam ove faze, dakle, odgovara
nedostatku diferencijacije izmeu objekta i osjetnih impresija nastalih zbog njega. Pri kraju
prve godine ivota, meutim, dijete poinje traiti objekt ak i kada je skriven, te na taj nain
pokazuje da sada moe razlikovati izmeu objekta i iskustva objekta.

Predoperativni egocentrizam (2-6. god.)

Djeca u ovoj fazi vjeruju da je ime sadrano u stvari te da objekti ne mogu imati vie od
jednog imena. Egocentrizam ovog razdoblja osobito se oituje u djejem jezinom ponaanju.
U objanjavanju djeca u ovoj fazi koriste mnogo neodreenih pojmova i izostavlja vane
informacije. Iako se ovo opaanje ponekad objanjava na nain da dijete ne uspijeva zauzeti
gledite druge osobe, takoer se moe objasniti tvrdnjom da dijete pretpostavlja da rijei nose
mnogo vie informacija no to to one zaista ine. Ukratko, egocentrizam ovog razdoblja
sastoji se u nedostatku jasnog razlikovanja izmeu simbola i njihovih referenata. Pri kraju
predoperativnog razdoblja, razlikovanje izmeu simbola i njihovih referenata postupno je
dovelo do pojave konkretnih operacija. Jedna od posljedica konkretno operativne misli je ta
da je djetetu omogueno da se nosi s dva elementa, svojstva, ili odnosa u isto vrijeme. Dijete s
konkretnim operacijama moe, npr., uzeti u obzir i visinu i irinu ae od obojene tekuine, i
prepoznati da, kad se tekuina prelije u drugaije oblikovanu posudu, promjene u irini i
visini tekuine nadoknauju jedna drugu, tako da je ukupna koliina tekuine sauvana.

Konkretno operativni egocentrizam (7-11.god.)

Konkretne operacije omoguuju djetetu kolske dobi obavljanje osnovnih silogistikih

razmiljanja i formuliranje hipoteza i objanjenja o konkretnim stvarima. Ovaj sustav
konkretnih operacija, ipak, sputa dijete na nove dubine egocentrizma. Dijete ne moe jasno
razlikovati mentalne konstrukcije i perceptivne datosti. Pred kraj djetinjstva, pojava formalne
operativne misli oslobaa dijete od njegovog egocentrizma s obzirom na njegove mentalne
konstrukcije.

EGOCENTRIZAM U ADOLESCENCIJI

Novi mentalni sustav koji oslobaa mladu osobu od egocentrizma djetinjstva zaplie ga u
novi oblik egocentrizma karakteristian za adolescenciju. Sposobnost da se uzmu u obzir
miljenja drugih ljudi, poanta je adolescentskog egocentrizma. Dok adolescent sada moe
spoznati misli drugih, on ne uspijeva razlikovati izmeu objekata prema kojima su misli
drugih usmjerene i onih koji su u sreditu vlastitog interesa. Poznato je da se mladi adolescent
primarno bavi samim sobom. Prema tome, budui da ne razlikuje izmeu onoga to su drugi
misle o tome i svoje mentalne preokupacije, on pretpostavlja da su drugi ljudi opsjednuti
njegovim ponaanjem i njegovim izgledom. Jedna od posljedica egocentrizma adolescenta je
da u stvarnim ili predstojeim situacijama, mlada osoba oekuje reakcije drugih ljudi na sebe.
Ova predvianja su utemeljena na pretpostavci da se drugi dive ili su kritini prema
adolescentu jednako kao to je on sam prema sebi. (zamiljena publika)

PREVLADAVANJE ADOLESCENTSKOG EGOCENTRIZMA

Egocentrizam rane adolescencije ipak je sklon umanjivanju u dobi 15.,16. godine, kada
formalne operacije postaju vrsto uspostavljene. Mlada osoba postupno dolazi do
prepoznavanja razlike izmeu svojih vlastitih preokupacija te interesa i problema drugih.
Nakon to mlada osoba vidi sebe u realnijem svjetlu, nakon to je zamijenio imaginarnu
publiku onom stvarnom, moe uspostaviti istinite, meuljudske odnose. Adolescentski
egocentrizam je prevladan na dvostruk nain. Prvo na kognitivnoj razini postupno
razlikovanje izmeu vlastitih preokupacija i misli drugih; drugo na emotivnoj razini
integracija osjeaja drugih sa vlastitim osjeajima.

15. poglavlje: Vrnjaci, mediji i kolovanje

VANOST VRNJAKIH ODNOSA

Roditeljski i vrnjaki odnosi se meusobno nadopunjuju te su podjednako bitni u djetetovu

razvoju. Roditeljska ljubav i vodstvo djeci daju sigurnost i socijalne vjetine putem kojih
ulaze u svijet vrnjaka. Vrnjaci s druge strane, omoguuju djeci proirenje tih socijalnih
vjetina, a ponekad mogu zamijeniti i ranu vezu izmeu djeteta i roditelja. Kako bi dokazali
bitnost obiju komponenta (roditelja i vrnjaka) znanstvenici su proveli eksperiment nad rezus
majmunima. Istraivanje je pokazalo kako rezus majmuni koje su odgojile majke bez
vrnjakog kontakta, pokazuju nezrelu igru, pretjeranu agresivnost, straljivost i manju
suradnju u zreloj dobi.

Nadovezujui se na ovaj eksperiment, 1940ih Anna Freud i Sophie Dann istraivale su

estero mladih njemako-idovskih siroadi. Roditelji su im ubijeni nedugo nakon njihova
roenja te su djeca odrastala zajedno u koncentracijskom logoru bez bliske veze s odraslima.
Tijekom istraivanja pokazalo se da su izrazito vezani jedni za druge te da se vrlo uzrujaju
kada ih se pokuava razdvojiti. No, pokazivali su i anksiozne simptome (sisanje palca, nemir,
nezrela igra, agresivnost prema skrbnicima).

Iz svega ovoga moe se zakljuiti kako vrnjaci slue kao bitni izvor podrke u
prijeteim situacijama i na taj nain doprinose razvoju, no najvea uinkovitost se
postie kada djeca imaju i tople odnose s roditeljima.

RAZVOJ VRNJAKE DRUTVENOSTI

Poeci u dojenakoj dobi i ranom djetinjstvu

Od 3-4mj. Dojenad se upoznaje s gledanjem i dodirivanjem, a u dobi od 6mj kree

osmjehivanje prema vrnjacima.

Izmeu 1. i 2. godine postaju svjesni elja i emocija drugih vrnjaka pa ih doivljavaju kao
suigrae. Djeca se naizmjence imitiraju i stvaraju zajedniko razumijevanje.

Oko 2.godine poinju koristiti rijei. Ovakvu vrnjaku drutvenost u prve dvije godine potie
veza skrbnika i djeteta. Stoga, u pozitivnije vrnjake odnose uputaju se mala djeca koja
imaju tople roditeljske odnose.

Predkolske godine

Kako djeca postaju svjesnija sebe, poboljava se i njihova interakcija s vrnjacima. Mildred
Parten istraivala je vrnjaku drutvenost djece izmeu dvije i pet godina te zakljuila kako
u toj dobi razvoj drutvenosti prolazi kroz tri koraka.

1. Nedrutvena aktivnost (promatranje i samostalna igra te kasnije paralelna igra)

 2. Povezujua igra (odvojena aktivnost, no meusobno posuuju igrake i komentiraju
ponaanje)

3. Suradnika igra ( najnaprednija interakcija, usmjereni ka zajednikom cilju)

Tijekom ranog djetinjstva mijenja se VRSTA, a ne koliina samostalne ili paralelne igre

Razvojni slijed kognitivnih kategorija igre

Funkcionalna igra: jednostavni i repetitivni motoriki pokreti sa ili bez predmeta, 1-2god.
(tranje po sobi, vonja autia naprijed-nazad)

Konstruktivna igra: stvaranje ili graenje neeg, 3-6god

Igra pretvaranja: Igranje svakodnevnih ili zamiljenih uloga, 2-6.god

Igre s pravilima: razumijevanje i praenje pravila u aktivnostima igre

Vrste nedrutvene aktivnosti koje su razlog za brigu: besciljno lutanje, kruenje oko
vrnjaka i funkcionalna igra koja ukljuuje nezrele motorike akcije.

Srednje djetinjstvo i adolescencija

U ovom razdoblju razvoja zapoinje formalno kolovanje te su djeca okruena vrnjacima

koji su razliiti (kolski uspjeh, etika pripadnost, religija, interesi). Djeca ove dobi mogu
bolje protumaiti emocije i namjere drugih te se orijentiraju na igre koje su definirane
pravilima. Nadalje, javlja se gruba igra. To je prijateljsko hvatanje koje je dobroudno i
drutveno aktivno, razliito od agresivnih borbi. Uobianija je kod djeaka te se sastoji od
zaigranog hvatanja, obuzdavanja i udaranja. Kod djevojica imamo pak tranje i hvatanje s
kratkim fizikim kontaktom. Ovakva igra je bitna jer pomae djeci u uspostavljanju
hijerarhije dominacije i jednom kad je ona uspostavljena neprijateljski nastrojena ponaanja
su rijetka. S fizikom zrelosti adolescenata dolazi do opadanja grube igre. Ako se pojavi u
adolescenciji, onda je povezana uz agresivnost.
Utjecaji na vrnjaku drutvenost

Postoje direktni i indirektni roditeljski utjecaji.

Direktni roditeljski utjecaji

Primjerice, izvan djejih vrtia, mala djeca ovise o roditeljima da im pomognu
uspostaviti vrnjae odnose. Ako roditelji esto organiziraju aktivnosti svoje djece s
vrnjacima, takva djeca imaju iru vrnjaku mreu i bolje socijalne vjetine. Takoer,
roditelji direktno utjeu kada daju upute djeci kako se ponaati prema drugima.

Indirektni roditeljski utjecaji

Iako neki roditeljski postupci nemaju za cilj utjecati na vrnjaku drutvenost, oni ipak
utjeu. Primjerice, vrsta roditeljstva: induktivna disciplina i autoritativno roditeljstvo
pruaju dobre osnove za povezivanje s vrnjacima. Nasuprot tome imamo psiholoku
kontrolu i grubo fiziko kanjavanje koji doprinose loim socijalnim vjetinama i
agresivnom ponaanju. Osim toga, utjecaj ima i: sigurna privrenost roditeljima,
odgovorna roditeljska komunikacija. Bitna je i igra roditelja i djeteta, te kvaliteta
socijalnog ivota roditelja.

Mijeanje dobne skupine djece

Kod sagledavanja ovog utjecaja vane su nam teorije Piageta i Vigotskog. Piaget kae:
iskustvo s djecom jednakog statusa potiu kognitivni, socijalni i moralni razvoj. Za razliku
od njega Vigotski tvrdi da e djeca vie profitirati iz interakcije sa starijim i sposobnijim
vrnjacima jer oni potiu naprednije vjetine.

Kulturalne vrijednosti

Vrnjaka drutvenost razlikuje se od drutva do drutva, odnosno od kulture do kulture.

U tom kontekstu najvea se razlika vidi u kolektivistikim drutvima koja naglaavaju
grupnu harmoniju te zapadnjaka individualistika drutva. Npr. djeca iz Indije obino
 se igraju u velikim grupama (sloga i blizak fiziki kontakt). Amerika djeca pak odbacuju
povuenu djecu, dok ih kineska prihvaaju.

Utjeu takoer i kulturalna vjerovanja o vanosti igre.

PRIJATELJSTVO

Tri stadija promjenjive ideje djece o prijateljstvu koja prolaze kroz TRI STADIJA:

1. Prijateljstvo kao dostupan suigra (4.-7.g.)

Djeca u ovom stadiju kau da prijateljstvo moe nestati kad jedan partner odbije dijeliti,
udari ili nije dostupan za igru, a prijatelj je netko kome se svia ili s kime dijeli igrake.

2. Prijateljstvo kao uzajamno povjerenje i pomo (8.-10.g)

To je srednje djetinjstvo te prijateljstvo postaje sloenije i psiholoki utemeljeno.

Prijateljstvo je odnos oko kojeg se djeca uzajamno slau i u kojem im se meusobno
sviaju osobne kvalitete te reagiraju na potrebe i elje onog drugog. Zapoinjanje
prijateljstva traje vie vremena i zahtjeva vie napora nego u ranijoj dobi. POVJERENJE
postaje njegova definirajua znaajka.

3. Prijateljstvo kao intimnost, uzajamno razumijevanje i lojalnost (11.-15g. i stariji)

Tinejderi ovdje naglaavaju tri karakteristike: intimnost, uzajamno razumijevanje te

lojalnost. Prijateljstvo se oblikuje tijekom vremena time to se upoznaje kakav je netko.
Prijatelji su oslonac u osamljenosti, tuzi i strahu.

Karakteristike prijateljstava

Selektivnost i stabilnost prijateljstva

Kako se poveava potreba za uzajamnim povjerenjem i lojalnou, djeca postaju sve

selektivnija. U predkolskoj dobi kau da imaju puno prijatelja, no ve sa 8 ili 9 godina
krug prijatelja se smanjuje. U adolescenciji etiri do est, dok u predodraslosti dolazimo
do jednog ili dva prijatelja. Kod djevojica je jo izrazitije selektiranje. No, bez obzira na
izbirljivost, u svakoj dobi su prijateljstva stabilna. Promjene u izboru prijatelja rezultat su
prelaska u druge stupnjeve obrazovanja, brzine razvoja u pubertetu te romantinih
interesa.

Interakcija izmeu prijatelja

Vrsta interakcije ovisi o dobi djeteta. Predkolci imaju dvostruko vie pozdrava i pohvala
prema prijateljima, te vie izraavaju emocije, smiju se i priaju. Zrelija prijateljstva
meusobno si pomau i dijele te uvaavaju komentare. U adolescenciji pak porasta
suradnja, velikodunost, uzajamno potvrivanje te samootkrivanje. Tinejderi su manje
posesivni prema prijateljima jer prepoznaju da im je potreban stupanj autonomije.
Prijatelji se sada meusobno prepiru i natjeu, zbog ega se javlja strah od gubitka.
Takoer, djeca kolske i adolescentske dobi koriste pregovaranje kako bi razrijeili
sukobe ee nego djeca koja nisu prijatelji.

Slinost izmeu prijatelja

Tijekom adolescencije prijatelji su najsliniji po dobu, spolu, etnikoj pripadnosti i SESu.

U srednjem djetinjstvu prijatelji meusobno lie i po linosti, popularnosti, kolskom
uspjehu itd. Dakle, djeca i adolescenti biraju prijatelje koji su im slini kako bi podrka
koju dobivaju od prijateljstva bila to vea. Na kraju su mogua i meuetnika
prijateljstva.

Spolne razlike u prijateljstvu

U srednjem djetinjstvu djevojice se nalaze kako bi samo priale i njihovi sastanci

ukljuuju vie samootkrivanja. Djeaci se pak nalaze zbog sportskih aktivnosti. Zbog
oekivanja o rodnim ulogama prijateljstva djevojica usmjeravaju se na zajednike brige,
a prijateljstva djeaka na postignue i status. Zbog rodnog identiteta postoji razlika u
prijateljstvima jednih i drugih. Stoga, jednaka je vjerovatnost da e andrognini djeaci i
djevojice stvoriti istospolne veze, a za to je manja vjerovatnost kod djeaka koji se
poistovjete s maskulinom ulogom. Zajednika ruminacija stalno razmiljanje o
problemima i negativnim emocijama.
Prijateljstvo i prilagodba

Topla prijateljstva u djetinjstvu i adolescenciji povezana su s mnogim aspektima psihikog

zdravlja i kompetencijom u ranoj odrasloj dobi zbog:

Bliska prijateljstva pruaju prilike za istraivanje sebe i razvoj dubljeg razumijevanja

druge osobe
Bliska prijateljstva pruaju osnovu za budue intimne odnose
Bliska prijateljstva pomau mladim ljudima da se nose sa stresovima svakodnevnog
ivota
Bliska prijateljstva mogu poboljati stavove o koli i ukljuenosti u koli

VRNJAKO PRIHVAANJE

Vrnjako prihvaanje odnosi se na stupanj svianja, opseg u kojem grupa vrnjaka vidi
dijete kao vrijednog socijalnog partnera. I za razliku od prijateljstva, ono nije uzajaman odnos
ve jednostrana perspektiva. Kako bi se procijenilo vrnjako prihvaanje istraivai koriste
sociometrijske tehnike, a one mjere socijalne preferencije. Takoer, koristi se i
procjenjivanje vrnjakog ugleda.

Sociometrijske tehnike upuuju na etiri ope kategorije vrnjakog prihvaanja:

1. popularna djeca
2. odbaena djeca
3. kontroverzna djeca
4. zanemarena djeca
- u neku od ovih kategorija uklapa se 2/3 uenika, dok 1/3 pripada u prosjeno
vrnjako prihvaanje

Vrnjako prihvaanje je snaan predikator trenutane i kasnije psiholoke prilagodbe zato to

odbaena djeca postaju anksiozna, nesretna, loa u koli.

Odrednice prihvaanja u vrnjakim situacijama

1. Popularna djeca dvije podvrste

 o Popularna prosocijalna djeca
o Popularna antisocijalna djeca agresivna djeca

2. Odbaena djeca

o Odbaena agresivna djeca najvei dio, agresivnost, visoka stopa sukoba,

bezobzirnost i impulzivnost; manjak socijalnog razumijevanja
o Odbaena povuena djeca manja grupa, pasivna i malo udna; imaju
socijalnu anksioznost, boje se ismijavanja i napada

POMO: -usmjeriti ih na pouavanje zauzimanja perspektive i rjeavanja

socijalnih problema, poboljati interakciju izmeu njih i roditelja, potkrepljivanje i
pouavanje pozitivnih socijalnih vjetina

3. Kontroverzna djeca mjeavina pozitivnih i negativnih socijalnih ponaanja, destruktivna

i neprijateljski nastrojena, no i vrlo pozitivna

4. Zanemarena djeca obino dobro prilagoena; rijetko se uputaju u interakciju, no

nemaju loije socijalne vjetine od prosjene djece

VRNJAKE GRUPE

Vrnjake se grupe formuliraju do kraja srednjeg djetinjstva, a to su zapravo skupine koje

imaju jedinstvene vrijednosti i standarde za ponaanje i socijalnu strukturu voda i sljedbenika.
One pruaju praksu u suradnji, vodstvu, slijeenju i lojalosti ka istim ciljevima. Organiziraju
se na temelju blizine i slinosti po spolu, etnikoj pripadnosti, popularnosti i agresivnosti.
Takve grupe stvaraju vrnjaku kulturu. (stil oblaenja, poseban rjenik i mjesto za
druenje).

KLIKE I KLAPE

KLIKE grupe tinejdera, vre povezane, 5-7 lanova, meusobno su slini s obzirom na
podrijetlo, stavove, vrijednosti i interese
 - u ranoj adolescenciji ograniene su na istospolne lanove

KLAPA lanstvo se temelji na ugledu i stereotipu, pa tako ukljuuju trebere, sportae,

i popularne; labavije su od klika

ROMANTINE VEZE ILI HODANJE

Hormonske promjene u pubertetu poveavaju spolni interes, no kulturalna oekivanja

odreuju kada zapoinje hodanje. U ranoj adolescenciji veze su krae te se ulazi u vezi
zbog rekreacije, popularnosti ili istraivanja seksualnosti. Kasna adolescencija vrijeme je za
veu psiholoku intimnost, a kod partnera se trai kompatibilnost, druenje, ljubav

Intimnost kod partnera razvija se sporije nego s prijateljima. Na sve ovo utjeu i odnosi s
roditeljima jesu li pozitivni ili negativni.

Hodanje, prua lekcije o suradnji, pravilima ponaanja i odnosu prema ljudima. Meu starijim
tinejderima, romantine veze potiu osjetljivost, empatiju, intimnost, samopotovanje i
razvoj identiteta. Prve romantine veze slue kao uvjebavanje za kasnije, ozbiljnije.

Vrnjaki pritisci i konformizam

Konformiranje s pritiskom vrnjaka vee je u adolescenciji. No ipak, razdoblje adolescencije

nije samo slijepo vjerovanje mladih svojim vrnjacima. Vrnjaki konformizam varira s dobi
adolescenta, potrebom za socijalnim odobravanjem i kulturom. Najvei stupanj konformizma
se javi kada se postavlja pitanje odjee, dotjerivanja i sudjelovanja u socijalnim aktivnostima.

(Poglavlje 15. II dio. Str: 624-643)

Uporaba i zloporaba droga u adolescenciji

- Sve vea upotreba droga i alkohola u adolescenciji u industrijaliziranim dravama

- Uzimanje droga odraava traenje uzbuenja u adolescenciji
- Uzimanje droga takoer ovisi o kulturalnom kontekstu u kojem se ivi, sve vie
adolescenata vidi svoje roditelje i ostale odrasle te njihovu ovisnost o kavi,
 cigaretama, alkoholu, kao nain noenja sa stresom te oni sami to pokuaju kopirati
kroz uzimanje droga i alkohola
- Istraivanja pokazuju da ameriki adolescenti prednjae u uzimanju droga, dok
europski u uzimanju alkohola i cigareta ( vei je postotak i odraslih Europljana koji
pue i piju, za razliku od amerikih)
- Veina adolescenata koji koriste alkohol,duhan i marihuanu ne postaju trajni korisnici
( za cijeli ivot) nego su minimalni eksperimentatori to znai da su oni sasvim
duevno i psihiki zdrave mlade osobe koje su samo znatieljne i ele neto probati to
vide kod svojih vrnjaka
- No iako vrlo mali postotak njih prijee na zloporabu droga i taj mali postotak je
zabrinjavajui s obzirom na vrlo tetne posljedice droga, oni koji zloporabljuju drogu
veinom dolaze iz siromanih i nestabilnih obitelji, nedostaje im ljubav blinjih te se
ne znaju nositi sa stresom te donoenjem odluka
- No postoje i razni programi kola i zajednica koji pokuavaju pomoi tim
adolescentima kako ne bi upali u pakao droga i alkohola te kako bi bili sposobni
suoiti se sa svakodnevnim ivotom bez loih navika, to se naravno uz te kole i
zajednice ne moe do kraja iskorijeniti ali je barem nekakav poetak i pomo
- Tablica Prekretnice ( razvoj vrnjakih odnosa)
0-2 godine Vrnjaka drutvenost izolirana socijalna ponaanja su u porastu i
postupno ih zamjenjuje koordinirana interakcija
- Prijateljstvo - pojavljuju se uzajamni odnosi s poznatim vrnjacima
- 2,5 6 godina- Vrnjaka drutvenost pojavljuje se paralelna igra, ostaje stabilna i
postaje kognitivno zrelija, suradnika igra u porastu, posebno sociodramska igra,
pojavljuje se gruba igra
- Prijateljstvo na prijateljstvo se gleda konkretno i temelji se na igri i dijeljenju
igraaka
- 7 11 godine Vrnjaka drutvenost - vjetine vrnjake komunikacije se
poboljavaju kao rezultat poveane svijesti o perspektivi drugih i pravila o
pokazivanju emocija, poboljava se sposobnost razumijevanja komplementarnih uloga
nekoliko igraa, to omoguuje prijelaz prema igrama orijentiranima na pravila,
vrnjaka interakcija postaje sve vie prosocijalna, u porastu je gruba igra
- Prijateljstvo prijateljstvo se temelji na uzajamnom povjerenju i pomoi, interakcije
meu prijateljima postaju vie prosocijalne, broj bliskih prijatelja opada, prijatelji sve
 vie meusobno slie po linosti, popularnosti, kolskom uspjehu i prosocijalnom
ponaanju
- Vrnjake grupe pojavljuju se vrnjake grupe
- 12 18 godina Vrnjaka drutvenost vrnjaka interakcija postaje vie
suradnika, opada gruba igra, poveava se koliina vremena provedenog s prijateljima
nadmaujui onu s bilo kojim drugim socijalnim partnerima
- Prijateljstvo prijateljstvo se temelji na intimnosti, uzajamnom razumijevanju i
lojalnosti, postoji tendencija da prijatelji slie po statusu identiteta, obrazovnim
tenjama, politikim vjerovanjima i devijantnom ponaanju, mladi ljudi biraju neke
prijatelje koji se razlikuju od njih, broj bliskih prijatelja se dalje smanjuje
- Vrnjake grupe postaju vrsto strukturirane, organizirane oko klika, klike sa slinim
vrijednostima stvaraju klape, kako se poveava interes za hodanje stvaraju se klike
mijeanje po spolu, pojavljuju se romantini odnosi i postupno traju sve due,
konformiranje s vrnjakim pritiskom raste, zatim opada

MEDIJI

Tijekom posljednjih pola stoljea dogodila se revolucionarna promjena uloge medija u

ivotima djece i adolescenata

Televizija izloenost televiziji je gotovo univerzalna u industrijaliziranom svijetu, gotovo u

svakom domu moe se pronai po jedan ili dva televizora, te se vrijeme sve vie provodi
ispred te magine kutije, TV kao i sve ostalo ima i svoje dobre i loe strane

-prema jednom istraivanju amerika djeca gledaju televiziju jo u ranoj dojenakoj dobi (
3mjeseca ), te s poveanjem godina poveava se i broj sati koji provode pred televizorom,
takoer istraivanje pokazuje da djeaci gledaju TV neto vie nego djevojice, takoer i
roditelji s ogranienim obrazovanjem skloniji su putati svoju djecu da gledaju televiziju, ili
da obitelj zajedno jede ispred televizije, djeca roditelja koji puno gledaju televizor su takoer
sklonija da i oni vie vremena provode ispred televizora poput svojih roditelja

- Djeje razumijevanje informacija na televiziji djeca znaju da slike na TV-u mogu

predstavljati realnost, no do 4 godine imaju problema s razumijevanjem, pa tako smatraju da
moemo posegnuti i uzeti neke predmete, Ili da bi se zdjela s kokicama prevrnula ako bi se
televizija okrenula naopake, od pete godine znaju da vijesti i dokumentarni filmovi prikazuju
realnost, dok su neki drugi programi izmiljeni samo za TV, tek od sedme godine shvaaju da
neki likovi imaju odreene uloge samo za TV a u stvarnom ivotu su neto sasvim drugo

- Televizija i socijalno uenje od 50-ih godina prolog stoljea javlja se zabrinutost

istraivaa zbog utjecaja televizije na stavove i ponaanja mladih ljudi, pa tako televizija
utjee na:

- Agresivnost prema istraivanju provedenom u SAD-u TV program izmeu 6 i 23 sati

sadri nasilne i agresivne scene za koje se ne nudi nikakvo rjeenje niti ih se osuuje, takoer
istraivanje pokazuje da su crtii najnasilniji, zakljuak tih brojnih istraivanja o TV
programu sa nasilnim scenama je da on poveava vjerojatnost neprijateljski nastrojenih misli
i emocija te verbalno i fiziko agresivnog ponaanja, iako su podloni mladi ljudi svih dobnih
skupina, djeca predkolske i kolske dobi sklonija su imitirati TV nasilje. Nasilni programi
pogoravaju odnose izmeu roditelja i djece, te odnose izmeu vrnjaka koji se time
pogoravaju, te mogu imati i trajnije posljedice. Djeaci naravno vie vremena posveuju
nasilnim programima nego djevojice, te gledanja nasilja na TV-u doprinosi tome da su djeca
sklonija tolerirati nasilje kod drugih kada ga vide jer ga smatraju opravdanim ili ak
potrebnim

Tv nasilje mijenja djeje stavove prema drutvenoj realnosti na nain da je oni sve vie
usklauju s TV-om.

Etniki i rodni stereotipi Komercijalna zabavna TV prenosi etnike i rodne stereotipe ( npr.
Afroamerikanci, Latinoamerikanci, i druge etnike manjine su manje zastupljene) , ako dolazi
do pojavljivanja etnikih manjina, vjerojatnije je da e biti bijelci u nekakvim sekundarnim
ulogama poput siroadi i sluinadi, takoer se ene rjee pojavljuju nego li mukarci,
pogotovo u glavnim ulogama, i veinom se prikazuju u romantinim i obiteljskim
kontekstima dok se mukarci prikazuju kao moni i dominantni,

- Pozitivni prikazi ena i etnikih manjina dovode do povoljnijih gledita i vee

spremnosti za zapoinjanje etniki raznolikih prijateljstva
- Konzumerizam marketinka industrija kojoj je cilj prodati proizvode mladima
(igrake, igre, hrana, odjea, kozmetika, itd.) znatno se proirila, utrostruujui svoja
sredstva za TV reklamiranje
- maloj djeci su nejasne razlike izmeu tv programa i reklama, te jo ni u niim
razredima osnovne kole ne shvaaju da su reklame tu u svrhu prodaje, to poinju
shvaati tek oko osme ili devete godine
- prema jednom istraivanju esto bombardiranje djece reklamama moe dovesti do
raznim problema djece i mladih ukljuujui obiteljski stres, pretilost i prekomjernu
teinu, materijalizam i zloporabu droga, roditelji smatraju da zbog reklama djeca sve
ee zahtijevaju da im se neto kupi
- Prosocijalno ponaanje - kada na televiziji postoje postupci suradnje, pomaganja, i
tjeenja, to moe poveati prosocijalno ponaanje djece, no velik dio programa
naalost mijea prosocijalno i antisocijalno ponaanje
- Televizija, akademsko uenje i mata od ranih dana televizije edukatori su bili
zainteresirani za njezin potencijal za jaanje akademskih vjetina ( Ulica Sezam jedan
je od primjera)
- Prema istraivanju, to su djeca vie gledala Ulicu Sezam to su bili vii njihovi
rezultati na testovima koji mjere ciljeve uenja programa, neka istraivanja pokazuju
vezu izmeu gledanja Ulice Sezam i slinih obrazovnih programa sa dobivanjem veih
ocjena, itanjem vie knjiga, pridavanjem vee vanosti postignuu,
- No takoer gledanje tv i obrazovnih programa, s druge strane odvaja djecu od drugih
aktivnosti, poput igre, interakcije s drugima, itanja. Znai obrazovni programi mogu
biti korisni ali takoer i tetni za djecu.
- Kompjutori
- Za razliku od televizije, kompjutori pruaju interaktivne oblike medija kroz velik broj
sredstava za uenje, zabavu i komunikaciju. Gotovo svako kuanstvo u razvijenim
zemljama ima jedan ili vie kompjutera, takoer oni se nalaze u gotovo svim bolje
opremljenim kolama.
- Veina roditelja kae da su kupili kompjutor kako bi obogatili obrazovanje svojeg
djeteta, a istovremeno izraavaju zabrinutost zbog utjecaja velikog broja nasilnih
kompjutorskih igrica i Interneta
- Utjecaj kompjutora na:
- Akademsko uenje kompjutori mogu pruiti mnoge obrazovne dobiti, djeca u
kolama ee surauju u grupama ako rade neto sam kompjutorom, poput
zajednikog oblikovanja slova, gdje ih ne brine rukopis pa su ti tekstovi onda dui i
kvalitetniji. Kako djeca rastu sve vie koriste kompjutor za kolske zadae, veinom
za traenje informacija na webu za pripremu kolskih projekata i pismenih zadataka. (
 te aktivnosti su povezane s boljim kolskih uspjehom). No uza sve pogodnosti koje
nudi, ima i loih stvari: djeca slabijeg imovinskog stanja vjerojatno nemaju pristup
internetu kod kue, pa bi se kole trebale pobrinuti da takva djeca imaju pristut u
svojim kolama, te time jednake mogunosti poput svojih vrnjaka kojima je inter
omoguen kod kue, takoer mladii se , prema jednom istraivanju smatraju puno
kompetentnijim u baratanju kompjutorom i internetom nego djevojice
- Socijalno uenje djeca esto koriste kune kompjutore za zabavu (igrice i surfanje
po webu, elektroniko komuniciranje sa prijateljima)
- Kompjutorske igrice- igranje igrica poboljava selektivnu panju i prostorne vjetine
kod djeaka i kod djevojica, no te igrice su takoer pune rodnih i etnikih stereotipa,
opet s jedne strane mogu poticati matu i pripovijedanje, no druge strane promiu
antisocijalnost, bezosjeajnost i nesuradnju. Usporedba strastvenih igraa sa onima
koji igraju rijetko, dolazi do rezultata da strastveni igrai su veinom povueni mladi
ljudi koji koriste igrice kako bi pobjegli od realnosti
- Internet i komunikacija koritenje kompjutora za komuniciranje je vrlo popularna
aktivnost meu adolescentima, imaju i razvijeni svoj cyber argon za laku
komunikaciju (lol, brb, mwah). Iako se to veinom koristi za komunikaciju sa
prijateljima, sve vie mladih komunicira i sa novim ljudima ne shvaajui potencijalne
opasnosti koje kriju iza toga, takoer puno njih stvara nekakav vlastiti on-line identitet
koji se razlikuje od njihovog realnog, No postoji i velika opasnost u tim on-line
razgovorima, gdje adolescenti susreu poniavajue rasne i etnike klevete i seksualno
opscene i uznemiravajue primjedbe, takoer puno njih je pristajalo nalaziti se licem u
lice s osoba koje su upoznali na internetu bez da su obavijestili svoje roditelje.
Najranjiviji su oni mladi koji internet koriste kao bijeg od loe stvarnosti.

- Regulacija koritenja medija

- U SAD-u i Kanadi postoji minimalna regulacija tv programa, poput oznaavanja
nasilnog i seksualnog sadraja, smanjivanje reklamiranja u vrijeme kada najvie djece
gleda tv, zatim pruanje barem tri sata tjedno obrazovnog i informativnog sadraja za
djecu i mlade. No ipak najveu odgovornost snose roditelji sami koji bi trebali paziti i
regulirati to i u kojim koliina njihova djeca gledaju, u dananje vrijeme u
televizorima postoje razni ipovi preko kojih se moe ukljuiti roditeljska zatita,
takoer veina internet operatera prua takoer uslugu roditeljske zatite
- KOLOVANJE
- kola je formalna institucija za prenoenje znanja i vjetina djeci potrebna da postaju
produktivni lanovi drutva
- Veliina razreda i kole veina kola su u osnovi sline, imaju uionice,hodnike
igralite i salu za ruak, no variraju po broju uenika. Prema nekim istraivanja bolje
rezultate postiu djeca koja dolaze iz manjih razrednih odjeljenja, jer s manjih brojem
uenika, uitelji im se mogu vie posvetiti i pomoi im u svladavanju kolskog gradiva
- Obrazovne filozofije svaki uitelj ima svoju obrazovnu filozofiju koju donosi u
uionice, no postoje dva filozofska pristupa koja su privukla najvie panje istraivaa
:Tradicionalni nasuprot konsturktivistkim razredima- u tradicionalnom razredu jedini
autoritet je uitelj ( za znanje, pravila, odluke), uenici su veinom pasivni i samo
sluaju to se govori
- Konstruktivistiki razred potie uenike da stvaraju vlastito znanje, veina
konstruktivistikih pogleda zasniva se na Piagetovu pogledu na djecu, kao aktivne
sudionike koji razmiljaju i usklauju vlastite misli
- Za djecu niskog SES-a od velike je koristi Montessori obrazovanje gdje su u razredu
djeca razliite dobi koji sami biraju svoje rekvizite sa polica koje se nalaze u razredu
- Novi filozofski pravci novi pristupi temelje se na sociokulturalnoj teoriji Vigotoskog,
djeca sudjeluju u velikom broju izazovnih aktivnosti s uiteljima i vrnjacima s kojima
zajedniki grade razumijevanje
- Obrazovne teme: Uitelji i djeca su partneri u uenju, Iskustvo s mnogim vrstama
simbolike komunikacije u smislenim aktivnostima, pouavanje prilagoeno podruju
priblinog razvoja svakog djeteta
- Razredi postaju zajednice uenika gdje uitelji vode cjelokupni proces uenja, ali
drugih razlika izmeu djece i odraslih nema, svi sudjeluju u zajednikim nastojanjima
i imaju autoritet za definiranje i razrjeavanje problema (uzajamno pouavanje i
suradniko uenje kao dva suradnika postupka)
- Prijelazi tokom kolovanja
- Rana prilagodba na kolu prema jednom istraivanju djeca s vie predkolskih
iskustava imala su vie rezultate na testovima spremnosti za kolu te su i njihovi
stavovi o koli bili pozitivniji, takoer djeca s iznadprosjenim socijalnim vjetinama i
prosjenom inteligencijom postiu bolji uspjeh od svojih vrnjaka jednakih mentalnih
sposobnosti ali manjim socijalnim vjetinama
- kolski prijelazi u adolescenciji u ranoj adolescenciji uenici se obino sele iz
intimnih, neovisnih okruenja u puno vee u kojem moraju mijenjati razrede, sa
svakom kolskom promjenom (iz niih u vie, pa u srednju) ocjene opadaju zbog
veino stroih akademskih standarda, pa tako i posljedino se uenici osjeaju manje
akademski kompetentni, a opada i motivacija i ljubav prema koli. Prema jednom
istraivanju, kako pada prosjena ocjena rastu osjeaji anonimnosti kod uenika nakon
svake kolske promjene, takoer djevojicama je samopotovanje naglo opadalo i
puno su loije prolazile nego deki.
- Pomaganje adolescentima da se prilagode kolskim prijelazima prijelazi utjeu na
mlade ljude, adolescentima je potrebna pomo odraslih kada im je najvie stalo do
vrnjakog prihvaanja, pa tako podrka odraslih (uitelja, roditelja, vrnjaka, starije
brae) izrazito je vana kako bi im se olakalo, takoer osobno savjetovanje u kolama
i blisko suraivanje s roditeljima je puno pomoglo,
- Interakcija uitelja i uenika
- Uitelji nemaju jednake interakcije sa svojim uenicima, uenici sa dobrim
ponaanjem i boljim ocjenama obino dobivaju vie poticaja i pohvala, dok se
neposluni vie sukobljavaju sa uiteljima i dobivaju vie kritika. Takoer, jednom
kad se stavovi uitelja prema uenicima uspostave esto ih je nemogue promijeniti te
oni nekad reagiraju ekstremnije nego li je potrebno prema nekom ueniku. Oekivanja
uitelja imaju vei utjecaj na uenike sa niskim uspjehom, kada uitelji vjeruju u njih
onda je to korisno no veina uitelja ima negativan predznak.
- Obrazovno samoispunjujue proroanstvo- djeca mogu usvojiti pozitivno ili negativno
gledite uitelja i poeti se ponaati u skladu s njim.
- Postupci grupiranja
- Mnoge kole grupiraju uenike po sposobnosti ili ih posloe u razrede u kojima se
zajedno pouavaju uenici slinih razina kolskog uspjeha.
- Grupiranje u osnovnoj koli veinom su to grupe djece istih godina. Ili ako su jako
mali razredi onda se oni spajaju u jedan zbog ekonominosti,
- Grupiranje u srednjoj koli- u srednjoj koli uenici se grupiraju prema
profesionalnom smjeru koji ih zanima i koji ih priprema za fakultet, u veini
industrijaliziranim zemalja to je ili akademski ili strukovni smjer
- Pouavanje uenika s posebnim potrebama
- Inkluzivni razredi- razredi u kojima uenici s potekoama u uenju ue u normalnom
okruenju u redovitom obrazovnom sustavu
 - Postoje i djeca koja unato prosjenom IQ-u imaju potekoa sa itanjem, uenjem...
te je i njima potrebna pomo
- Iako ovako ukljuivanje uenika treba njima pomoi kako bi im vie profitirali to nije
sluaj, jer sve ovisi o ozbiljnosti potekoe i o dostupnom sustavu podrke, takoer
vrnjaci iz razreda esto odbacuju takvo dijete te ga iskljuuju iz svojih aktivnosti te se
dijete osjea odbaeno, trebaju se poduzeti posebni koraci prema pozitivnom
vrnjakim odnosima u inkluzivnim razredima kako bi dolo do prijateljske interakcije

ADOLESCENCIJA (dodatni lanak)

TJELESNI RAZVOJ:

Poimanje adolescencije:
Bioloko gledite:
G. Stanley Hall - adolescenciju opisao kao kaskadu instinktivnih strasti, toliko turbulentna da
nalikuje razdoblju kad su ljudi evoluirali od divljaka u civilizirana bia.
Sigmund Freud- naglasio emocionalnu burnost tih godina; adolescenciju nazvao genitalnim
stadijem- razdoblje u kojem se ponovno bude instinktivni nagoni i premjetaju se u genitalno
podruje tijela te tako rezultiraju psiholokim konfliktom i nestabilnim, nepredvidljivim
ponaanjem. Postupno, kada adolescenti nau intimne partnere, unutarnje sile steknu zreliji
sklad i stadij zavrava brakom i raanjem djece. Mladi ljudi tako ispunjavaju bioloku
sudbinu: spolnu reprodukciju i opstanak vrste.
Socijalno gledite:
Velik broj poremeaja u prehrani, depresije, samoubojstva, krenja zakona u adolescenciji se
pojavljuju ee nego prije. Ipak, stopa psihikih poremeaja od djetinjstva do adolescencije
raste samo oko 2 % i tada postaje jednaka onoj u populaciji odraslih- oko 20 %. Emocionalna
turbulencija nije rutinska znaajka adolescencije.
Margaret Mead- istraivanje na otocima Samoa; zakljuak: zbog kulturalno uvjetovanih
oputenih socijalnih odnosa i otvorenosti prema spolnosti, adolescencija je moda najugodnije
razdoblje koje e doivjeti samoanski mladi; alternativno gledite socijalna okolina potpuno
odgovorna za itav niz iskustava u tinejderskoj dobi. Ekstremno gledite, kao i ono bioloko.
Uravnoteeno gledite:
Adolescencija je proizvod obiju vrsta initelja: biolokih i socijalnih. Bioloke su promjene
univerzalne (kod svih kultura i kod svih primata). Duljina adolescencije u razliitim
kulturama varira: jednostavnija drutva imaju krai prelazak u odraslu dob; industrijalizirane
zemlje imaju produljenu adolescenciju (godine obrazovanja, financijska ovisnost, odlaganje
spolnoga zadovoljenja)
Pubertet: tjelesni prijelaz u odraslu dob:
Hormonalne promjene:
Poveava se izluivanje hormona rasta (GH) i tiroksina napredak u rastu tijela i sazrijevanje
kotanoga sustava. Estrogeni i androgeni hormoni- prisutni kod oba spola samo u razliitim
koliinama.
Testosteron- androgen kojega otputaju testisi, potie rast miia, dlaka na tijelu i licu i
pojavu drugih mukih spolnih karakteristika, doprinose rastu tijela, testisi lue i malu dozu
estrogena (50 % djeaka u pubertetu doivi privremeno poveanje grudi)
Estrogeni- jajnici ga isputaju kod djevojica; uzrokuju sazrijevanje dojki, maternice i
rodnice; tijelo djevojica poinje zbog njih poprimati enske proporcije; doprinose regulaciji
menstrualnoga ciklusa
Adrenalni androgeni- isputaju ih nadbubrene lijezde; utjeu na brzi rast kod djevojica i
stimuliraju rast pazunih i pubinih dlaka; slabo utjeu na djeake jer su oni pod utjecajem
androgena koje lue testisi
Tjelesni rast:
Prvi vanjski znak puberteta- zamah u rastu, kod djevojica u sj. Americi nakon 10 godina, a
kod djeaka nakon 12 i pol god. Tijekom rane adolescencije, djevojice su vie i tee, ali ne
zadugo., u 14. godini djeaci ih pretknu.Za veinu djevojica tjelesni rast zavrava do 16., a
za djeake do 17 i pol godina . Na visini adolescenti dobivaju oko 25 cm, na teini oko 18 kg.
Proporcije tijela- cefalokadalni trend rasta se obre; najprije se ubrzava rast aka, nogu i
stopala, a potom i torza (izgledaju nespretno s dugim nogama i velikim stopalima i akama);
pojavljuju se spolne razlike u proporcijama- djeacima se vie ire ramena, djevojicama
bokovi; djeaci zavre s veom visinom i duim nogama.
Odnos miia i tjelesne masnoe- oko 8. godine djevojice poinju dobivati masnou na
rukama, nogama i trupu, a taj se trend ubrzava izmeu 11. I 16. Godine. Masnoa na rukama i
nogama adolescentnih djeaka se smanjuje. Porast miia puno je vei kod djeaka- razvijaju
vee miie kostura i srca te vei kapacitet plua; kod djeaka raste i broj crvenih krvnih
zrnaca
Promjena u stanjima pobuenosti- sa 10 sati iz srednjega djetinjstva, spavanje se smanjuje na
7,5 do 8 sati u adolescenciji. Ipak, njima treba oko 9,2 sati sna. Adolescenti idu spavati mnogo
kasnije nego to su obiavali kao djeca, a ipak moraju ustati rano radi kole- adolescenti
kojima nedostaje sna slabiji su u koli, ee pate od depresivnog raspoloenja.
Motoriki razvoj i tjelesna aktivnost- napredak sporiji i postupniji kod djevojica, svoj
vrhunac doivljava oko 14 godine. Djeaci pokazuju zamah u snazi, brzini i izdrljivosti koji
se nastavlja tijekom cijele tinejderske dobi. Djeaci se i vie bave tjelesnim aktivnostima.
Spolno sazrijevanje:
Djevojke: pubertet zapoinje pupanjem dojki i zamahom rasta u visinu; menarha li prva
menstruacija prvi put se dogaa izmeu 12. I 13. godine. Nakon menarhe zavrava rast
pubinih dlaka i razvoj dojki i pojavljuje se pazuna dlakavost. Kod veine je potrebo 4
godine da se ovaj slijed zavri.
Djeaci: prvi znak puberteta- poveanje testisa (lijezde koje proizvode spermu) praeno
promjena u teksturi i boji monji. Ubrzo se pojavljuje i pubina dlakavost, praktiki
istovremeno s poetkom poveavanja penisa. Zamah u rastu kasnije nego kod djevojica,
njegov vrhunac oko 14., a poslije toga rast dlaka na licu i tijelu; dogaa se i produbljivanje
glasa. Dok penis raste, poveava se i lijezda prostata i sjemeni kanalii. Tako se oko 13
godine, pojavljuje spermaha ili prva ejakulacija.
Individualne i grupne razlike:
Naslijee doprinosi vremenu pojave puberteta; prehrana i tjelovjeba takoer- pretile i tee
djevojice ranije dobivaju prvu menarhu, pubinu dlakavost i rast dojki- masne stanice
stimuliraju jajnike i adrenalne lijezde da proizvode spolne hormone. Djevojice koje malo
jedu i imaju ozbiljan sportski trening, esto kasne u spolnom razvoju. Tjelesno zdravlje jedan
je od vanih initelja jer u regijama pogoenim siromatvom djevojice kasnije dobivaju
menarhu. Kada e ugroena djetetova sigurnost (emocionalno), za njega je adaptivno da rano
postane reproduktivno
Psiholoki uinci pubertetskih dogaanja:
Reakcije na promjene u pubertetu:
Za djevojke koje nisu unaprijed obavijetene o njoj, menarha moe biti okantna i
uznemirujua. Danas ih je samo mali broj neobavijeten, redovito od strane majki. Osobito su
dobro prilagoene djevojke iji su oevi dobro upoznati s njihovim pubertetskim
promjenama- obiteljsko ozraje u kojem postoj puno razumijevanja i prihvaanja tjelesnih i
spolnih pitanja.
Gotovo svi djeaci znaju za ejakulaciju puno prije nego se ona pojavi, no mali broj njih
dobiva takve informacije od roditelja. to su djeaci pripremljeniji na promjene, to ih bolje
prihvaaju. Djevojke lake prijateljima govore da su dobile menarhu, a djeaci tee govore o
svojoj spermahi- djeaci dobivaju puno manje socijalne podrke za tjelesne promjene.
Mnoge plemenske i seoske zajednice slave pubertet s ritualima prijelaza mladi ljudi znaju
kako njihova kultura cijeni i slavi njihove pubertetske promjene. Zapadnjaka kultura tme
pridaje malo panje; adolescenti su suoeni s mnogim dobima u kojima dobivaju djelomian
status odrasle osobe- dob za zapoljavanje, vozaka dozvola, dob za pravo glasa Negdje ih
se tretira kao odrasle, negdje kao djecu.
Pubertetske promjene, emocije i socijalno ponaanje:
udljivost adolescenata- visoke razine hormona u pubertetu povezane s veom promjenom
raspoloenja, ali ne moemo biti sigurni da porast hormona uzrokuje udljivost. Osjeaj
adolescenata manje su stabilni od osjeaja odraslih, ali oni su ee prelazili iz situacije u
situaciju i njihove su promjene raspoloenja bile vezane uz te prelaske. Svijetle toke njihova
dana bile su vrijeme provedeno s prijateljima i u slobodnim aktivnostima koje su sami
izabrali.
Odnos s roditeljima- mnoga istraivanja pokazala kako je pubertet povezan s porastom
sukoba izmeu roditelja i djece. Odlazak mladih obeshrabruje spolne odnose izmeu bliskih
krvnih srodnika. Meutim, djeca iz industrijaliziranih drutava ostaju dugo ekonomski ovisna
o roditeljima i zato ne mogu napustiti obitelj- kao posljedica, psiholoko distanciranje-
supstitut za fiziki odlazak. Razmirice se mogu pojavljivati zbog: nove sposobnosti
rasuivanja, zbog tjelesne zrelosti i traenja da ih se tretira kao odrasle. Veina sukoba
blagoga je intenziteta, u stvarnosti se roditelji adolescenti i vole i svaaju te se obino slau
oko vanih vrijednosti kao to su iskrenost i obrazovanje.
Rano nasuprot kasnom sazrijevanju- odrasli i vrnjaci gledaju na djeake koji rano sazrijevaju
kao oputene, nezavisne, samopouzdane i tjelesno privlane osobe popularni meu
vrnjacima, preuzimaju u koli vodee pozicije. Djeaci koji kasno sazrijevaju, nisu omiljeni.
Ipak, djeaci koji rano sazrijevaju izvjetavaju o neto vie emocionalnoga stresa. Djevojice
koje rano sazrijevaju- nepopularne, povuene, tjeskobne i bez samopouzdanja te se rijetko
nalaze na vodeim pozicijama. One se ee uputaju u neprimjerena ponaanja i manje su
uspjene u koli. Njihove kasnije sazrele vrnjakinje smatraju tjelesno privlanima,
ivahnima, drutvenima i u koli su na vodeim pozicijama
Uloga tjelesne privlanosti- gledite drutva: privlana ena mrava i dugonoga, privlaan
mukarac visok, irokih ramena i miiav. enski ideal je djevojaki oblik u koji se uklapaju
djevojke koje kasno sazrijevaju, a muki se uklapa u izgled djeaka koji rano sazrijevaju.
Prema tome, djevojice koje rano sazrijevaju imaju manje pozitivnu sliku tijela, dok je kod
djeaka obratno.
Vanost usklaenosti s vrnjacima- djevojice koje rano sazrijevaju i djeaci koji kasno
sazrijevaju ne osjeaju pripadnost meu vrnjacima. Adolescenti se najugodnije osjeaju s
vrnjacima koji im odgovaraju po biolokoj zrelosti. Oni koji rano sazrijevaju, bez obzira na
spol, trae drutvo starijih adolescenata, oni ih pak esto tjeraju na aktivnosti s kojima se prvi
teko emocionalno nose.
Dugorone posljedice- Neka istraivanja pokazala da djevojice koje rano sazrijevaju i
djeaci koji kasno sazrijevaju, kasnije se pretvaraju u odrasle osobe koje su nezavisne,
fleksibilne i kognitivno kompetentne i zadovolje smjerom u kojem ide njihov ivot.
Djevojice koje kasno sazrijevaju i djeaci koji rano sazrijevaju, pokazuju se kao rigidne,
konformistiki orijentirane i poneto nezadovoljne odrasle osobe. Naravno, neki od sluajeva.
Oni moda nisu stekli potrebne vjetine suoavanja potrebne u kasnijem ivotu za rjeavanje
problema. Ipak, ti dugoroni ishodi nisu uvijek takvi.
Zdravstvena pitanja:
Prehrambene potrebe:
Djeacima u rastu potrebno 2700 kalorija i mnogo proteina, djevojicama potrebno 2200
kalorija i neto manje proteina; problem s jedenjem praznih kalorija (ne jedu doruak, voe i
povre, a jedu brzu hranu); nutricionistiki problem: adolescentima esto nedostaje eljeza,
riboflavina i magnezija. Problem pretilosti.
Poremeaji prehrane:
Anoreksija nervoza- poremeaj u hranjenju prilikom kojega se zbog kompulzivnoga straha
izgladnjuje; od svih sluajeva anoreksije, 10 % otpada na djeake; anorektine osobe imaju
iskrivljenu sliku o sebi: ak i pothranjeni, misle da su preteki, podvrgavaju se strogim
samonametnutim dijetama (uzimanje hrane u neznatnim koliinama) te bjesomuno vjebaju;
anorektiari gube oko 25-50 % tjelesne teine. Posljedice: nedostatak menarhe ili prekid
menstruacije, bljedilo koe, krhki, bezbojni nokti, fina tamna dlaka po cijelom tijelu, izrazita
osjetljivost na hladnou; suenje sranoga miia, zatajenje bubrega, oteenja mozga,
gubitak kotane mase; Pojavi anoreksije doprinose initelji unutar linosti, obitelji i ire
kulture (ideal mravosti, pritisak majki, distanciranost oeva). Anorektiari tee savrenstvu u
postignuu, ponaanju i vitkosti; izvrsne uenice, odgovorne i pristojne. esto je nuna
hospitalizacija; samo se 50 % anorektiarki potpuno oporavlja.
Bulimija nervoza- poremeaj hranjenja u kojem se, uglavnom djevojke, izgladnjuju i ustro
vjebaju, nakon ega slijedi prejedanje, a zatim povraanje i ienje laksativima; bulimija
uestalija od anoreksije, samo je 5 % bulimiarki prije toga bilo anorektino; patoloki strah
od debljanja, roditelje doivljavaju kao emocionalno nedostupne, a ne kontrolirajue, okreu
se hrani kako bi kompenzirale osjeaj praznine; neke su perfekcionistice, nekima nedostaje
samokontrole; razlikuju se od anorektinih zato jer se osjeaju krivima i oajniki trae
pomo; bulimiju lake tretirati, a terapija je usmjerena na grupe podrke, edukaciju o prehrani
i mijenjanje stavova o prehrani.
Spolna aktivnost:
Hormonalne promjene dovode porasta u spolnom nagonu. Adolescentna seksualnost pod
velikim utjecajem socijalne okoline.
Utjecaj kulture- roditelji ne daju puno informacija o seksu; mediji prikazuju spolne partnere
kao spontane, strastvene i s malo osjeaja uzajamne povezanosti. Kontradiktornost: odrasli
govore kako je seks u ranoj dobi i izvan braka lo, socijalna okolina velia romantinost i
uzbudljivost seksa.
Stavovi adolescenata prema seksualnosti i seksualno ponaanje- moderna generacija smatra
da je u redu imati spolni odnos prije braka ako je dvoje ljudi emocionalno vezano; u
posljednje vrijeme pomak unatrag u smjeru konzervativnih seksualnih uvjerenja (rizik spolno
prenosivih bolesti; kampanje vjerskih zajednica za apstinenciju). Mladi ljudi vie nisu toliko
revolucionarnoga seksualnoga ponaanja. Mukarci imaju prvi spolni odnos neto prije negoli
ene, dosta mladih je spolno aktivno u dosta mladoj dobi, oko 15.
Karakteristike spolno aktivnih adolescenata- rana i uestala spolna aktivnost tinejdera vezana
je uz karakteristike osobe, obitelji, vrnjaka, obrazovanja (rano sazrijevanje, rastava roditelja,
brojnost obitelji, siromatvo, spolno aktivni prijatelji, sklonost ponaanju koje kri norme)
Upotreba kontracepcije- posljednjih godina koristi se sve vie, ipak neki tinejderi izloeni
riziku od trudnoe jer kontracepciju ne koriste dosljedno. Neki izjavljuju da su bili prisiljeni
na spolni odnos ili su bili zabrinuti to e misliti onaj drugi ako ne stupe u spolni odnos. Oni
koji imaju dobar i otvoren odnos s roditeljima, skloniji su koritenju kontracepcije.
Spolna orijentacija- znaajan broj adolescenata je biseksusalan; naslijee doprinosi
homoseksualnosti- prema nekima odreeni geni utjeu na razinu ili utjecaj prenatalnih spolnih
hormona koji modificiraju modane strukture na naine koji potiu homoseksualne osjeaje i
ponaanje. Prenatalne hormone mogu izmijeniti kako genetski tako i okolinski initelji.
Heteroseksualni adolescenti takoer zmaju eksperimentirati sa homoseksualnou.
Spolno prenosive bolesti:
Daleko najozbiljnija je AIDS (simptomi se razvijaju 8-10 godina, najee se dobije u vrijeme
adolescencije). Jo neke od: klamidija, genitalne bradavice, gonoreja, herpes simplex, sifilis
mogu uzrokovati sterilnost ili komplikacije opasne po ivot; prijenos spolnim putem bez
zatite i koritenjem istih igala za drogiranja.
Trudnoa i roditeljstvo u adolescenciji:
Tri initelja poveavaju incidenciju adolescentske trudnoe: 1) djelotvorno spolno
obrazovanje zahvaa mali broj adolescenata 2) rijetke su slube koje nude prikladne i jeftine
kontracepcijske usluge 3)mnoge obitelji ive u siromatvu, adolescente to potie na rizino
ponaanje.
Korelati i posljedice adolescentnog roditeljstva- tinejderi koji su postali roditelji jo nisu
uspostavili jasan osjeaj smjera u vlastitom ivotu. Njihovi ivotni uvjeti i osobne znaajke
ometaju njihovu sposobnost da budu djelotvorni roditelji. Okolnosti ivota tinejderki koje su
postale majke pogoravaju se na 3 naina: 1)obrazovno postignue- smanjena vjerojatnost
zavretka srednje kole 2)obrasci branog statusa- smanjen izgled za brak, poveana stopa
rastava. 3)ekonomske okolnosti- socijalna pomo ili slabo plaeni poslovi. Zbog nezdravoga
odravanja trudnoe, djeca mogu imati prenatalne ili perinatalne komplikacije, npr. niska
poroajna teina. Njihova djeca obino imaju niske rezultate na testovima inteligencije, slab
uspjeh u koli i pokazuju socijalno uznemirujua ponaanja. Ipak, ako adolescentica zavri
srednju kolu, izbjegava trudnoe i nae stabilnoga branoga partnera, dugorone potekoe u
njezinu i djetetovu razvoju, manje su ozbiljne.
Strategije prevencije- napredan spolni odgoj koji ima sljedee elemente 1)poduavanje
vjetinama za noenje sa seksualnim situacijama uz pomo kreativne rasprave i igranja uloga
2)promicanje vrijednosti apstinencije tinejderima koji jo nisu spolno aktivni 3)pruanje
informacija o kontracepciji i lako dolaenje do nje.
Intervencije za adolescentne roditelje- mlade samohrane majke trebaju zdravstvenu skrb,
poduku iz vjetina roditeljstva, poticanje da ostanu u koli; pomo roditelja, sigurnost mjesta
stanovanja; mladim oevima potrebna edukacija usmjerena ekonomskoj i emocionalnoj
posveenosti djetetu.
Uporaba i zlouporaba sredstva ovisnosti:
Za veinu mladih uporaba sredstava ovisnosti jednostavno odraava njihovu jaku znatielju u
vezi s ponaanjima koja nalikuju na ponaanja odraslih. Veina ih se uputa u konzumaciju
alkohola, duhana i marihuane. Ti koji minimalno eksperimentiraju ne srljaju u doivotne
nedae i ovisnost. Oni su psihiki zdravi, znatieljni i mladi ljudi. Veina droga oteuje
percepciju i procese miljenja. Stanovit broj tinejdera prelazi s uporabe na zlouporabu,
sredstava ovisnosti.
Korelati i posljedice zlouporabe sredstava ovisnosti kod adolescenata- za raziku od mladih
koji eksperimentiraju, zloupotrebljivai droge su ozbiljno ojaeni mladi ljudi koji svoju
nesreu izraavaju kroz antisocijalna onaanja. Njihov impulzivni i uznemirujui stil
ponaanja esto je prisutan jo u ranom djetinjstvu, oni i ranije poinju koristiti drogu i mogu
imati neke genske sklonosti zlouporabi droga. Okolinski initelji pospjeuju koritenje droga:
problemi mentalnoga zdravlja u obitelji, zlouporaba droge starijih braa i sestara, nedostatak
roditeljske topline, tjelesno i spolno zlostavljanje i lo kolski uspjeh. Ohrabrivanje od strane
vrnjaka.
Prevencija i tretman- programi koji promiu djelotvorno roditeljstvo i adolescente ui
vjetinama odolijevanja vrnjakome pritisku. Nune su intervencije koje tinejdere
pouavaju o opasnostima droge i spreavaju ih da dok eksperimentiraju ne naude sebi i
drugima. Kada adolescent postane zloupotrebljiva, esto je nuna hospitalizacija kao prvi
korak ka izljeenju. Kad je mlada osoba skinuta s droge, potrebna je obiteljska i individualna
terapija kako bi se tretirali negativni odnosi izmeu roditelja i djece, nisko samopotovanje,
anksioznost i impulzivnost.

KOGNITIVNI RAZVOJ:
Piagetova teorija: stadij formalnih operacija
Mladi oko 11. godine ulaze u stadij formalnih operacija- razvijaju sposobnosti apstraktnog,
znanstvenog miljenja, to bi znailo da ne trebaju konkretne stvari i dogaaje kao objekte
svoga miljenja.
Hipotetiko-deduktivno rasuivanje:
Mladi ljudi u adolescenciji prvi put postaju sposobni za hipotetiko-deduktivno rasuivanje.
Kada su suoeni s problemom poinju ga rjeavati stvarajui opu teoriju o svim moguim
initeljima koji mogu utjecati na ishod i iz nje dedukcijom dolaze do specifinih hipoteza o
tome to se oe dogoditi. Potom te hipoteze testiraju na odreen nain kako bi vidjeli koja od
njih funkcionira u stvarnosti. Kad su u toj fazi uspijevaju rijeiti Piagetov test s njihalom-
adolescentima damo uzice razliite duljine, predmete razliite teine vezane za uzice i preku
na koju mogu objesiti uzicu te ih se pita da domisle to utjee na brzinu kojom se njihalo
ljulja po putanji. Adolescenti u stadiju formalnih operacija dolaze do 4 hipoteze: 1)duljina
uzice 2)teina predmeta koji je nju objeene 3)koliko se predmet visoko podigne prije no to je
puten 4) koliko jako je predmet gurnut. Potom, varirajui jedan po jedan initelj i
odravajui sve ostale konstantnima, oni iskuavaju svaku mogunost. Naposljetku otkrivaju
kako je bitna samo duljina uzice. Djeca u fazi konkretnih operacija eksperimentiraju
nesustavno, ne mogu odvojiti uinak svake varijable.
Propozicijsko miljenje:
Adolescenti mogu procjenjivati logiku propozicija (verbalnih tvrdnji), a da se ne pozivaju na
okolnosti u stvarnome svijetu. Test sa etonima: istraivaica dri eton skriven u ruci i rekla
sljedeu tvrdnju: eton u mojoj ruci je zelen ili nije zelena. I eton u mojoj ruci je zelen i
nije zelen U drugoj situaciji eksperimentator je drao crveni ili zeleni eton potpuno
vidljivim i iznio iste tvrdnje. Djeca su za skriveni eton govorila da se ne moe sa sigurnou
rei. Kad je bio otkriven, govorili su daa u obje tvrdnje tone ako je eton bio zelen, a ako je
bio crven onda da su netone. Adolescenti su analizirali logiku tvrdnji. Shvaali su da je
tvrdnja ili je ili nije uvijek tona, dok su tvrdnje s i uvijek netone bez obzira na oju
etona. Piaget je priznavao da je jezik vaniji u adolescenciji.
Novija istraivanja formalno-operacijskog miljenja:
kolska djeca pokazuju neke naznake hipotetiko-apstraktnog miljenja, no nisu u njemu tako
kompetentna kao adolescenti. U pojednostavljenim situacijama, kad ne ukljuuje vie od dvije
mogue uzrone varijable, estogodinjaci su shvaali kako se hipoteze moraju potkrijepiti
prikladnim dokazom. Kapacitet za propozicijsko miljenje kolske djece takoer je ogranien.
Ona imaju potekoa u zakljuivanju na temelju premisa koje su u suprotnosti sa stvarnou
ili ak samo s njihovi vlastitim uvjerenjima.
Dostiu li svi ljudi stadij formalnih operacija- oko 40-60 % studenata ne uspijevaju rijeiti
Piagetove formalno-operacijske probleme- razlog je to e ljudi apstraktno misliti u
situacijama s kojima imaju puno iskustva. Studenti fizike lako shvaaju problem s njihalom,
oni koji vole engleski istiu se u analizama tema Shakespearovih drama U plemenskim
zajednicama operacijski se zadaci uope ne svladavaju.
Kognitivni razvoj studenata s gledita pristupa obrade informacija:
Teoretiari obrade informacija slau se s opim postavkama Piagetova opisa kognicije
adolescenata, ali upuuju na niz mehanizama kognitivne promjene:
1)panja postaje usredotoenija na relevantne informacije i bolje prilagoena na promjenjive
zahtjeve zadataka. 2)Strategije postaje djelotvornije i tako poboljavaju pohranu,
reprezentaciju i prisjeanje informacija. 3)Znanje se poveava i tako se olakava uporaba
strategija 4)Metakognicija (svjesnost o miljenju) se proiruje, to dovodi do novih uvida u
djelotvorne strategije za stjecanje informacija i rjeavanje problema 5)kognitivna
samoregulacija se poboljava, to dovodi do boljega nadzora miljenja iz trenutka u trenutak ,
njegove bolje evaluacija te preusmjeravanja. 6)kapacitet obrade se poveava zahvaljujui
zajednikom utjecaju razvoja mozga i spomenutih initelja na brzinu miljenja. To rezultira
oslobaanjem prostora u radnoj memoriji i zato se u njoj moe drati vie informacija i
kombinirati ih u apstraktne reprezentacije.
Znanstveno rasuivanje: Usklaivanje teorije s dokazima:
Sr znanstvenoga razmiljanja ini usklaivanje teorija s dokazima. Najmlai sudionici
istraivanja ignorirali su suprotne dokaze ili ih iskrivljavali tako da budu u skladu s njima
omiljenom teorijom. Umjesto da na dokaze gledaju odvojeno od teorija utemeljenima na
njima, djeca su esto to dvoje mijeala u jedinstvenu reprezentaciju tako to jest.
Kako se razvija znanstveno rasuivanje:
Vanost ima vei kapacitet obrade informacija koji doputa da se istodobno usporeuje teorija
i posljedice nekoliko varijabli. Vana je i metakognicija. Pojedinci moraju biti sposobni
predstaviti teoriju kao jedan objekt miljenja, a ne kao vjeran odraz stvarnosti i biti sposobni
ostaviti po strani svoje vlastite teorijske preferencije i kao jedini temelj pri prosudbi razmatrati
ono to kau dokazi. Uspjehu u tome pridonose godine kolovanja. Adolescenti ipak jo
uvijek u svome miljenju pokazuju pristranost u vlastitu korist. Logiku primjenjuju mnogo
djelotvornije na zamisli u koje sumnjaju nego na one kojima su skloni. Znanstveno miljenje
nije rezultat nagle stupnjevite promjene kako je to mislio Piaget, nego se zapravo razvija
postupno iz mnogo specifinih iskustava.
Posljedice apstraktnoga miljenja:
Svadljivost:
adolescenti stjeu formalne operacije, voljni su ih i koristiti. Neko posluno kolsko dijete
postaje razdraljiv, svadljiv tinejder koji je u stanju skupiti injenice i ideje kako bi izgradio
argumente za neki svoj sluaj. Tinejderova sposobnost za djelotvorno iznoenje argumenata
otvara mu vrata intelektualno poticajnom provoenju vremena kao to su debatni klubovi ii
beskonani razgovori s prijateljima o moralnim, etikim i politikim pitanjima. Adolescenti
polako dolaze do viega stupnja njihova razumijevanja.
Samosvjesnost i usmjerenost na sebe:
Sposobnost razmiljanja o vlastitim mislima u kombinaciji s tjelesnim i psiholokim
promjenama, znai da poinju vie razmiljati o sebi. Piaget je vjerovao da ovaj stadij prati
novi oblik egocentrizma. Pojavljuju se dvije iskrivljene slike odnosa sebe i drugih.
1) zamiljena publika- odnosi se na uvjerenje adolescenata da su oni u sreditu panje i
zanimanja svih ostalih. Kritika primjedba od strane roditelja ili nastavnika moe biti
poniavajua.
2) osobna bajka- napuhnuto miljenje o svojoj vanosti, poinju osjeati kako su posebni i
jedinstveni. Mnogi adolescenti vide sebe kako doseu vrhune slave i dubine oaja. Ona moe
pridonijeti rizinom ponaanju zbog vjerovanja da su neranjivi.
Idealizam i kritinost:
Apstraktno miljenje omoguava adolescentima da idu od stvarnog ka moguem, do
idealnoga i savrenoga. Takvo razmiljanje dio je otkrivanja novih podruja iskustva,
razvijanja vee posveenosti irem drutvu i definiranja vlastitih vrijednosti i preferencija.
Idealizam tinejdere vodi do konstruiranja grandioznih vizija savrenoga svijeta- svijeta bez
nepravde, diskriminacije Oni postaju kritiari koji trae samo mane. Njihov idealizam i
kriticizam openito su korisni, shvatiti e da ljudi imaju vrline i mane moi e stvoriti trajne
odnose.
Planiranje i donoenje odluka:
Mogu se bolje organizirati pa se time poboljava uenje. Ipak, svakodnevno paniranje i
donoenje odluka za adolescente su teki jer postoji toliko mnogo prilika. Kad steknu vie
iskustva, vre izbore s vie samopouzdanja.
Spolne razlike u kognitivnim sposobnostima:

Djevojice i djeaci ne razlikuju se u opoj inteligenciji, no razlikuju se u specifinim

mentalnim sposobnostima.

Djevojice tijekom svih kolskih godina - vii rezultati na testovima itanja, pisanja i opih
verbalnih sposobnosti (bioloka prednost u ranijem razvoju lijeve hemisfere kore velikoga
mozga u kojoj je lokaliziran govor).

Djeaci do adolescencije - bolji rezultati u matematici, u testovima apstraktnog rezoniranja -

sloeni problemi s rijeima i geometrija.

Spolni jaz u matematikim sposobnostima - tendencija da je vie nadarenih djeaka u

matematici nego djevojica - zbog naslijea, a jo vie zbog itavog niza okolinskih initelja,
ukljuujui i djeju igru, spolno stereotipiziranje matematike kao muke aktivnosti, te
samopouzdanje i zanimanje za matematiku.

Tijekom posljednih nekoliko desetljea stalno opadaju spolne razlike u koginitivnim

sposobnostima svih vrsta.

Biologija i okolina

Spacijalne sposobnosti postale su glavni predmet istraivakih napora u objanjavanju spolnih

razlika u matematikom rezoniranju. Postoje jasne spolne razlike u spacijalnim vjetinama, no
one se pojavljuju samo na odreenim zadacima.

Jaz meu spolovima u korist mukaraca velik je za zadatke mentalne rotacije (brzo rotiranje
trodimenzionalnog lika u glavi), zadatke spacijalne percepcije (prostorni odnosi, orijentacija
okoline).
Spolne razlike na zadacima spacijalne vizualizacije, koji se odnose na analizu sloenih
vizualnih oblika slabe su ili ne postoje, a razlog je vjerojatno to to se za njihovo rjeavanje
moe upotrijebiti mnogo razliitih strategija.

Biologija i okolina zajedniki determiniraju varijacije u uratku u spacijalnim i matematikim

zadacima i to kako one unutar spolova i meu njima.

Uenje u koli

Utjecaj prelaska u novu kolu - prijelazi iz kole u kolu mogu stvoriti probleme prilagodbe,
prelascima iz osnove u srednju kolu, npr. ocjene adolescenata postaju sve slabije. Pad je
djelomino rezultat stroih kolskih standarda, manje osobne panje nastavnika, vie nastave
usmjerene prema cijelom razredu i manje prilika za uenikovo sudjelovanje u donoenju
odluka u razredu. Stoga, adolescenti svoja iskustva s uenjem procjenjuju niim od onih u
osnovnoj koli, misli kako je njihovim nastavnicima do njih manje stalo, da su manje
prijateljski nastrojeni prema njima, da ih stroe ocjenjuju i izjavljuju da osjeaju vei stres
zbog natjecanja meu uenicima te se zbog toga mnogi osjeaju manje kolski
kompetentnima. Neizbjeno je da uenici zbog poveane impersonalizacije kole i veih
kolskih oekivanja revidiraju svoje osjeaje samopouzdanja i vlastite vrijednosti.

Utjecaju prijelazaa iz kole u kolu su vei to se prije dogode. Uznemireni mladi ljudi iji
kolski uspjeh naglo opada esto pokazuju trajni obrazac niskog samopotovanja, slabe
motivacije i loeg postignua.

Pomo adolescentima u prilagodni na promjenu kole

Poveana podrka roditelja, nastavnika i vrnjaka ublaava stres prijelaza iz kole u kolu.
Bolja prilagodba nakon prelaska u srednju kolu je povezana s jaim angamanom roditelja,
nadzorom i postupnim davanjem autonomije. Prilagodbi tinejdera doprinosi i njihova
percepcija osjetljivosti i elastinosti njihove kolske okoline. Kada kola minimalizira
kompeticiju i razliit tretman prema sposobnostima, tada postoji manja vjerojatnost da e se
uenici osjeati ljutima i depresivnima, da e neopravdano izostajati iz kole te da e doivjeti
opadanje u kolskim vrijednostima, samopotovanju i uspjehu. kolska pravila koja tretiraju
mlade pravedno, a ne kanjavajue, takoer potiu zadovoljstvo kolskim ivotom.

kolsko postignue
Postignua adolescenata rezultat su duge povijesti kumulacije razliitih uinaka. Ve vrlo
rana pozitivna obrazovna okolina, kako u obitelji tako i u koli, dovodi do osobina linosti
koje podupiru postignue - do inteligencije, pouzdanja u vlastite sposobnosti, elje za
uspjehom i visokih obrazovnih aspiracija.

initelji koji tijekom adolescencije podupiru visoka postignua:

A) odgojni postupci: autoritativno roditeljstvo (prihvaanje i angairanost s razumnim

zahtjevima za zrelou i postupnim davanjem autonomije), zajedniko donoenje odluka
roditelja i adolescenata i roditeljska ukljuenost u obrazovanje adolescenata.

B) Utjecaji vrnjaka: Vrnjaci koji cijene i podupiru visoka postignua

C) Obiljeja kole: Topli i podravajui nastavnici, koji uspostavljaju osobne veze s

roditeljima i pokazuju im kako davati podrku uenju njihovih tinejdera, nastavne aktivnosti
koje potiu miljenje vie razine, aktivna participacija uenika u razredu u nastavnim
aktivnostima i donoenju odluka, usmjeravanje na obrazovne kolosijeke.

D) Zaposlenost: Zaokupljenost poslom ograniena na manje od 15 sati tjedno za adolescente

koji nisu usmjereni na fakultetsko obrazovanje, raspoloivost visokokvalitetnog strunog
obrazovanja.

Naputanje kole - Odluka o naputanju kole ima ozbiljne posljedice. Mladi koji nisu zavrili
srednjokolsko obrazovanje imaju nie rezultate na testovima pismenosti od onih koji su
maturirali. Njima nedostaju vjetine koje u dananjoj ekonomiji utemeljenoj na znanju cijene
poslodavci. ak i kada su zaposleni, mladi koji nisu dovrili kolovanje puno ee rade
jednostavne i slabo plaene poslove i povremeno su bez posla.

initelji povezani s naputanjem kole: Premda mnogi koji prekidaju kolovanje imaju lo
uspjeh i pokazuju visoke stope krenja normi, znaajan broj njih su mladi ljudi s malo
problema u ponaanju, koji imaju tekoa u koli i tiho je naputaju. Putovi prema naputanju
kole zapoinju rano. Rizini initelji u prvom razredu predviaju kasniji prekid kolovanja
gotovo jednako dobro kao i rizini initelji u srednjoj koli. Naputanje kole rezultat je
dugog, postupnog procesa prestanka angairanja oko kole. Izgledi za uspjeh tih mladih
narueni su kombinacijom obiteljskih i kolskih utjecaja. Tu se ubrajaju lo kolski uspjeh,
nedostatak roditeljske potpore za kolsko postignue i nepoticajno poduavanje.
Strategije prevencije: Visokokvalitetna struna izobrazba, dopunska nastava i savjetovanje
koje prua personaliziranu pozornost, bavljenje mnogim initeljima iz ivota uenika koji su
povezani s ranim naputanjem kole, sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima.

EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ U ADOLESCENCIJI

Eriksonova teorija: Identitet nasuprot zbunjenosti

Erikson je bio prvi koji je prepoznao identitet kao glavno postignue u razvoju linosti u
adolescenciji i kao kljuni korak prema izrastanju u produktivnu, sretnu odraslu osobu.
Konstruiranje identiteta podrazumijeva definiranje tko ste, koje su vae vrijednosti i smjerovi
koje ste odluili slijediti u ivotu. Ta potraga za onim to je istinito i realno o samome sebi
pokretaka je sila mnogih novih obvezivanja - spolnoj orijentaciji, zanimanju,
interpersonalnim odnosima, ukljuenosti u zajednicu, etnikoj grupnoj pripadnosti i
moralnim, politikim, religijskim i kulturalnim idealima.

Erikson je psiholoki konflikt adolescencije nazvao identitet nasuprot zbunjenosti. Mladi ljudi
koji ulaze u adolescenciju sa slabim osjeajem povjerenja imaju tekoe u nalaenju ideala u
koje e vjerovati. Oni sa slabom autonomijom ili inicijativom ne angairaju se u aktivnom
istraivanju koje je potrebno kako bi se izabralo izmeu alternativa. Oni kojima nedostaje
osjeaj produktivnosti ne uspijevaju izabrati zanimanje koje odgovara njihovim interesima i
sposobnostima. Tinejderi u sloenim drutvima doivljavaju krizu identiteta - privremeno
razdoblje kofuzije i stresa dok, prije no to odrede svoje vrijednosti i ciljeve, eksperimentiraju
alterntivama. Adolescenti koji prolaze kroz proces unutarnjeg pretraivanja sebe naposljetku
dolaze do zrelog identiteta. Oni odabiru karakteristike koje su definirale njihovo ja u
djetinjstvu i kombiniraju ih s posveivanjem novim stvarima. Potom se to oblikuju u vrstu
unutarnju jezgru koja im prua osjeaj stabilnosti dok se u svakodnevnom ivotu kreu iz
uloge u ulogu. Kada je identitet jednom stvoren, on se tijekom odrasle dobi i dalje proiava
jer ljudi vre ponovnu procjenu svojih ranijih izbora i obvezivanja.

Za neke mlade ljude razvoj identiteta je traumatian i uznemirujui, no za veinu on to nije.

Istraivanje je naziv koji bolje opisuje tipian postupan, neuzbudljiv pristup formiranju
identiteta koji postoji kod veine adolescenata. Erikson je opisao negativan ishod
adolescencije kao konfuziju identiteta. Neki mladi ljudi izgledaju plitki i neusmjereni bilo
zbog toga to im drutvo ograniava izbore na one koji ne odgovaraju njihovim
sposobnostima i eljama. Zbog toga oni nisu spremni za psiholoke izazove odrasle dobi.
Samopoimanje

Promjene u samopoimanju: do srednje ili kasne adolescencije tinejderi kombiniraju svoje

osobine u organizirani sustav. Takoer poinju upotrebljavati i modifikatore (Dosta lako
planem...) kojima otkrivaju kako su svjesni da se psiholoke osobine iz situacije u situaciju
mogu mijenjati. Stariji adolescenti takoer dodaju u svoje opise integrirajua naela koja daju
smisao katkada problematinim proturjenostima. U usporedbi sa kolskom djecom tinejderi
takoer stavljaju vei naglasak na socijalne vrline. Njih brine hoe li ih drugi vidjeti u
povoljnom svijetlu. U pojmu o sebi starijih adolescenata kljune su teme osobne i moralne
vrijednosti. Revidirajui svoja gledita o sebi kako bi ona ukljuivala trajna uvjerenja i
planove, oni kreu k jedinstvenom pojmu o sebi koji je kljuan za razvoj identiteta.

Promjene u samopotovanju

Samopotovanje ili evaluativni aspekt pojma o sebi u adolescenciji se nastavlja diferencirati.

Evaluaciji akademske, socijalne i tjelesne/sportske kompetencije, te tjelesnoga izgleda,
pridruuje se nekoliko novih dimenzija samovrednovanja: blisko prijateljstvo, romantina
privlanost i poslovna kompetencija.

Razina samopotovanja takoer se mijenja.Osim za neke adolescente privremenog slabljenja

nakon promjene kole, samopotovanje je u jaanju i za veinu mladih ostaje visoko, dovodi
do osjeaja samopouzdanja i ponosa.

Mladi se jako razlikuju u profilima svojih samopotovanja. Dok se neki slino vrednuju u
svim podrujima, drugi su u jednom ili dva podruja zadovoljniji nego u ostalima. Profil svih
jako povoljnih samovrednovanja nije jae povezan s dobrom prilagodbom od profila koji je
openito pozitivan. No, tinejderi koji puno povoljnije vrednuju svoje odnose s vrnjacima
nego svoju kolsku/akademsku kompetenciju i odnose s obitelji obino imaju potekoa s
prilagodbom.

Profil niskog samopotovanja u svim podrujima vezan je uz tjeskobu, depresiju i s

vremenom uz sve vie antisocijalnog ponaanja. Meu onima kod kojih samopotovanje slabi,
veina su djevojice. Pozitivno samopotovanje podrava autoritativno roditeljstvo, te kola i
susjedstvo koje je u skladu sa socioekonomskim i etnikim porijeklom mlade osobe.

Putovi k identitetu
 ETIRI STATUSA IDENTITETA
Status identiteta Opis
Osobe koje su postigle identitet nakon to su ispitale
razliite alternative obvezale su se jasno formuliranom
Postignuti identitet skupu vrijednosti i ciljeva koje su same odabrale. One
imaju osjeaj psihike dobrobiti, kontinuiteta vlastitoga ja
tijekom vremena i znaju kamo idu.
Moratorij znai obrazac odgaanja ili zadravanja. Te se
osobe nisu jo konano neemu obvezale. One su u procesu
Moratorij istraivanja - prikupljanja informacija i isprobavanja
aktivnosti s ciljem da nau vrijednosti i ciljeve kojima e se
u ivotu voditi.
Osobe s preuzetim identitetom obvezale su se nekim
vrijednostima i ciljevima, a da prije nisu istraile
Preuzeti ili zakljueni identitet alternative. One prihvaaju ve gotov identitet koji su za
njih izabrali drugi (obino roditelji, katkad nastavnici,
vjerske voe, romantini partneri).
Osobe s difuzijom identiteta nemaju jasan smjer. Nisu se
obvezale vrijednostima i ciljevima, niti ih aktivno
Difuzija identiteta pokuavaju postii. One nikada nisu istraile mogue
alternative ili su drale da im je to zadatak koji je previe
prijetei ili preteak.

Razvoj identiteta moe se odvijati mnogim putanjama. Budui da studenti imaju mnogo
prilika za istraivanje moguih opcija zanimanja i ivotnih stilova, oni vie napreduju u
formuliranju identiteta nego to su uspijevali kao srednjokolci. Mnogi ljudi i godinama
nakon fakulteta nastavljaju stjecati iroka ivotna iskustva prije no to izaberu svoj ivotni
put. Adolescenti koji odmah nakon mature ponu raditi uvruju definiciju sebe prije od
fakultetski obrazovanih mladih ljudi. Postignut identitet i moratorij su psiholoki zdravi, a
preuzimanje i difuzija neadaptivni putovi k zreloj definiciji sebe. Mladi koji su ostvarili
identitet ili aktivno istrauju imaju vii osjeaj samopotovanja, ee se angairaju u
apstraktnom i kritikom miljenju, izvjetavaju o veoj slinosti izmeu svog idelanog i
stvarnoga ja, te su napredniji u moralnom rasuivanju.
Adolescenti koji zaglave u preuzetom ili difuznom identitetu imaju potekoa u prilagodbi.
Osobe s preuzetim identitetom sklone su biti dogmatine, nefleksibilne i netolerantne. Neke
dre prijeteom svaku razliku u miljenjima. Veina njih boji se odbijanja od strane onih o
kojima su ovisni jer od njih dobivaju naklonost i osjeaj samopotovanja. Manji broj ih se
moe prikljuiti kultovima ili ekstremistikim skupinama. Tinejderi s dugorono difuznim
identitetom najmanje su zreli u razvoju identiteta. Oni se obino pouzdaju u sreu ili sudbinu,
imaju stav Ba me briga, ine ono to njihovo drutvo ini. Rezultat toga su njihove tekoe
u upravljanju vlastitim vremenom i akademske potekoe. Postoji mogunost od uzimanja
droga (najvie od svih ostalih) te je esto u sri njihove apatije osjeaj beznaa u pogledu
vlastite budunosti.

initelji koji utjeu na razvoj identiteta:

Formiranjem identiteta u adolescenciji zapoinje cjeloivotni proces proiavanja onoga

emu smo se obvezali. Na razvoj identiteta uthee iri skup initelja.

Formiranje zrelog identiteta potpomau znaajke linosti, posebice fleksibilan, otvoren

pristup hvatanja u kotac s meusobno suprotnim uvjerenjima i vrijednostima.

Adolescenti koji pretpostavljaju kako je uvijek mogue postii apsolutnu istinu, obino imaju
preuzeti identitet, dok oni koji nisu sigurni hoe li ikada neto posve sigurno znati, ee
imaju difuzni identitet. Adolescenti koji shvaaju kako je mogue upotrijebiti racionalne
kriterije kako bi se odabralo izmeu alternativa, najvjerojatnije su u statusu moratorija ili
postignutog identiteta.

Dok adolescenti komuniciraju s razliitim vrnjacima, iri se i njihova izloenost razliitim

idejama i vrijednostima. Osiguravajui socijalnu podrku i modele za uzore, bliski prijatelji si
uzajamno pomau u istraivanju opcija.

Razvoj identiteta podupiru takoer kola i zajednica, koje pruaju bogate i razliite prilike za
istraivanje. kola moe pomoi: kroz nastavu koja promie miljenje viega stupnja,
slobodne aktivnosti koje uenicima omoguuju da preuzimaju odgovorne uloge, preko
nastavnika i savjetovatelja koji podupiru upis na fakultete, programima profesionalnog
osposobjavanja koji mlade ukljuuju u stvarni svijet rada odraslih.

Na razvoj identiteta takoer utjee iri kulturalni kontekst i povijesno razdoblje.

 Naini na koje odrasli mogu poduprijeti zdrav razvoj identiteta u adolescenciji
STRATEGIJA
Topla, otvorena komunikacija.
Rasprava koja potie miljenje viega stupnja
kod kue i u koli.
Pruanje prilike za sudjelovanje u
izvannastavnim aktivnostima i programima
strune izobrazbe.
Pruanje prilike za razgovor s odraslima i
vrnjacima koji su proradili svoja pitanja
identiteta.
Pruanje prilika za istraivanje etnikog
naslijea i uenja o drugim kulturama u
ozraju potovanja.
RACIONALA
Daje emocionalnu podrku, slobodu
izraavanja vrijednosti i ciljeva.
Ohrabruje racionalan i namjeran odabir
izmeu meusobno suprotnih uvjerenja i
vrijednosti.
Mladim ljudima doputa da istrauju stvarni
svijet rada odraslih.
Daje modele za potizanje identiteta i savjete o
tome kako razrijeiti pitanja identiteta.
Njeguje stjecanje identiteta u svim
podrujima i etniku toleranciju koja potie
istraivanje identiteta drugih.

Moralni razvoj

Sa svojim sve boljim shvaanjem drutvenog ureenja, adolescenti konstruiraju nove ideje o
tome to treba initi kada se potrebe i elje ljudi sukobe, te se kreu prema sve pravednijim,
fer i uravnoteenim rjeenjima moralnih problema.

Piagetova teorija moralnog razvoja

Piaget je drao kako se djeca kreu kroz dva iroka stadija moralnoga shvaanja.

1. stadij - heteronomna moralnost (cca od 5. do 10. godine ivota). Heteronomno - pod

autoritetom drugoga, djeca u ovom stadiju vide pravila kao zadana od strane autoriteta, kao
neto to ima trajno postojanje, nepromjenjivo je i zahtijeva strogo potovanje.

2. stadij - autonomna moralnost (oko 10. godine ivota) - vie ne gledaju pravila kao neto
nepromjenjivo, ve ih vide kao drutveno dogovorena naela koja se po potrebi mogu
mijenjati. Prilikom stvaranja i mijenjanja pravila starija djeca i adolescenti kao mjerilo koriste
standard pravednosti koji se naziva idealnim reciprocitetom. Piaget je vjerovao kako je za
ovaj napredak u moralnom prosuivanju zasluan napredak u sposobnosti zauzimanja
prespektive, koji je pak rezultat kognitivnog razvoja i prilika da se stupa u interakciju s
vrnjacima.

Kohlbergovo proirenje Piagetove teorije

Sluio se metodom klinikog intervjuiranja; djeci i adolescentima davao moralne dileme,

najpoznatija Heinzova dilema (izbor izmeu vrijednosti pokoravanja zakonu (ne krasti lijek)
i vrijednosti ljudskoga ivota (bolesna, umirua ena kojoj je potreban lijek).

Kohlberg je naglaavao kako je ono to odreuje moralnu zrelost nain na koji osoba rasuuje
o dilemama, a ne sadraj odgovora.

Kohlbergovi stadiji moralnoga shvaanja - on je vjerovao kako je moralno razumijevanje pod

utjecajem istih onih initelja za koje je Piaget mislio kako su vani za kognitivni razvoj:

1) aktivno hvatanje u kotac s moralnim pitanjima i zamjeivanje slabosti u svojem trenutnom

rasuivanju

2) razvoj u sposobnosti zauzimanja perspektive koja pojedincima doputa da moralne

konflikte razrijee na djelotvornije naine.

PRETKONVENCIONALNA RAZINA - Moral je kontroliran izvana. Djeca prihvaaju

pravila od autoritarnih osoba, a postupke procjenjuju po njihovim posljedicama. Ponaanja
koja rezultiraju kaznom smatraju se loima, a ona koja dovode do nagrada dobrima.

1. stadij - orijentacija prema kazni i poslunosti: Djeci je teko razmatrati dva gledita u
moralnim dilemama. Zato ona zanemaruju namjere ljudi, a temelj za moralno ponaanje -
strah od autoriteta i izbjegavanje kazne.

2. stadij - orijentacija prema instrumentalnoj svrsi: Djeca postaju svjesna da ljudi u moralnoj
dilemi mogu imati razliite perspektive, no to je shvaanje vrlo konkretno. Ona vide kako
pravedni postupci proizlaze iz vlastitih interesa. Reciprocitet se shvaa kao jednaka razmjena
usluga: Ako ti uini to za mene, ja u uiniti neto drugo za tebe.

KONVENCIONALNA RAZINA - Pojedinci nastavljaju smatrati da je vano konformirati se

s drutvenim pravilima, no ne iz vlastitog interesa. Oni vjeruju kako aktivno odravanje
trenutanog drutvenog sustava osigurava pozitivne odnose i drutveni poredak.
3. stadij - orijentacija dobrog djeaka i dobre djevojice ili moral interpersonalne suradnje:
ele biti dobrom osobom - povjerljivom, lojalnom, potovanom, dragom, spremnom
pomoi, zadrati naklonost i odobravanje prijatelja i rodbine. U ovom stadiju pojedinac
razumije idealni reciprocitet koji je izraen u zlatnom pravilu.

4. stadij - orijentacija prema odravanju drutvenog poretka - pojedinac uzima u obzir iru
perspektivu (drutveni zakoni). Pravila se trebaju ravnopravno primjenjivati na sve i svaki
lan drutva ima osobnu dunost pridravati ih se. Vjeruju kako se zakoni ne smiju kriti ni
pod koju cijenu jer su vitalni za osiguranje drutvenog poretka.

POSTKONVENCIONALNA RAZINA ILI RAZINA NAELA - nadrastanje neupitne

podrke zakona i pravila svojega drutva. Oni moral definiraju u terminima apstraktnih naela
i vrijednosti koje se primjenjuju na sve situacije i drutva.

5. stadij - orijentacija prema dutvenom ugovoru - pojedinci na zakone i pravila gledaju kao
na fleksibilne instrumente za unapreenje ljudskih potreba. Oni mogu zamisliti alternative
drutvenome poretku u kojem ive i naglaavaju pravedne procedure za tumaenje i promjenu
zakona. Kada su zakoni u skladu s individualnim pravima i interesom veine, svatko ih se
pridrava zbog orijentacije prema drutvenom ugovoru - slobodno i spremno sudjelovanje u
sastavu jer on ljudima donosi vie dobra nego kad nebi postojao.

6. stadij - orijentacija prema univerzalnim etikim naelima - pravedna akcija se definira na

temelju samoizabranih etikih naela savjesti koja vrijede za sav ljudski rod, bez obzira na
zakon i drutveni poredak. Te su vrijednosti apstraktne, uvaavanje zahtjeva svih ljudskih
bia i potovanje vrijednosti i digniteta svake osobe.

Odnosi izmeu Kohlbergovih stadija moralnog razvoja, Piagetovih stadija kognitivnog

razvoja i Selmanovih stadija zauzimanja perspektive.
Selmanov stadij
Kohlbergov stadij Piagetov stadij
Opis zauzimanja
moralnoga razvoja kognitivnog razvoja
perspektive
Orijentacija prema Strah od autoriteta Predoperacijski, rani Zauzimanje
kazni i poslunosti stadij konkretnih perspektive na
operacija temelju socijalnih
informacija
Orijentacija prema Zadovoljavanje Stadij konkretnih Zauzimanje
instrumentalnoj svrsi osobnih potreba operacija perspektive
utemeljeno na
razmiljanju o sebi
Orijentacija prema Odravanje Rani stadij formalnih Zauzimanje
dobrom djeaku i naklonosti i operacija perspektive tree
dobroj djevojici odobravanja prijatelja strane
i rodbine
Orijentacija prema Dunost je drati se Formalno - Drutveno
odravanju zakona i pravila radi operacijski stadij zauzimanje
drutvenog poretka njih samih perspektive
Orijentacija prema Pravedni postupci za
drutvenom ugovoru mijenjanje zakona
kako bi se zatitila
individualna prava i
potrebe veine
Orijentacija Apstraktna
univerzalnih etikih univerzalna naela
naela koja vrijede za
cjelokupno
ovjeanstvo

ADOLESCENCIJA EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ U ADOLESCENCIJI

(391.-409. str.)

Postoje li razlike u moralnom rasuivanju?

moralne dileme iz stvarnoga ivota esto istiu doprinos emocija moralnome

rasuivanju

Carol Gilligan najpoznatija osoba meu onima koji su tvrdili kako Kohlbergova
teorija ne reprezentira na odgovarajui nain moralnost djevojica i ena ona vjeruje kako
enska moralnost naglaava etiku brige koja je u Kohlbergovu sustavu podcijenjena
briga za druge je drugaija, a ne manje vrijedna, osnovica za moralno rasuivanje no to je to
usmjeravanje na neosobna prava Gilligan daje snano upozorenje da su istraivanja o
moralnom razvoju ograniena time to su previe pozornosti davala pravima i pravdi
(maskulinum idealu), a premalo brizi i responzivnosti (femininum idealu)

na hipotetikim dilemama, kao i na svakodnevnim moralnim problemima

adolescentice i odrasle ene pokazuju moralno rezoniranje na istim ili viim stadijima nego
njihovi muki vrnjaci

teme brige i pravde pojavljuju se u odgovorima obaju spolova i djevojke kada potegnu
interpersonalna pitanja, ne dobivaju nie ocjene u Kohlbergovu sustavu ocjenjivanja

neki dokazi pokazuju kako ene zaista vie naglaavaju brigu, a mukarci vie
naglaavaju pravdu ili brigu i pravdu koriste podjednako

razlika u dvije orijentacije najee se pojavljuje kada se radi o stvarnim ivotnim, a

ne hipotetikim dilemama razlika je posljedica enske ukljuenosti u svakodnevne
aktivnosti koje se odnose na brigu i skrb o drugima

istraivanje Norveani su jednako kao i Norveanke napredni u rasuivanju koja se

temelji na brizi norveka kultura naglaava jednakost spolova

Okolinski utjecaji na moralno rasuivanje

promjena u stadiju moralnog rasuivanja potaknuta je mnogim okolinskim initeljima

odgojni postupci roditelja, kolovanje, interakcija s vrnjacima i aspekti kulture

Kohlberg sve vei broj dokaza sugerira kako je nain na koji ta iskustva djeluju na
ljude taj da ih stavlja pred morlane izazove koji ih potiu da o moralnim problemima misle na
sloenije naiine

Roditeljski odgojni postupci toplo roditeljstvo i raspravljanje o moralnim

vrijednostima potie moralno rasuivanje u adolescenciji (kao i u djetinjstvu) tinejderi
koji u moralnom razvoju pokazuju najvei napredak imaju roditelje koji stvaraju podravajue
ozraje osjeajno sluajui, postavljajui pojanjavajua pitanja i pokazujui rasuivanje
najviega stupnja

rodtelji koji dre prodike, koriste prijetnje ili sarkastine primjedbe imaju djecu koja se u
tinejderskoj dobi malo mijenjaju ili se uope ne mijenjaju

kolovanje broj godina kolovanja jedan je od najjaih predikatora moralnog

shvaanja visoko obrazovanje ima snaan utjecaj na moralni razvoj zato to mlade ljude
upoznaje s drutvenim pitanjima koja nadmauju osobne odnose i tiu se itavih politikih i
kulturalnih skupina

Interakcija s vrnjacima istraivanja podupiru Piagetovo uvjerenje kako interakcija

meu vrnjacima koji se meusobno konfrontiraju s razliitim gleditima, unapreuje moralno
shvaanje
 adolescenti s vie prijatelja i koji ee sudjeluju u razgovorimia s prijateljima i koje
vrnjaci iz razreda vide kao voe pokazuju bolje rezultate kod moralnog rasuivanja

da bi bila uinkovita, interakcija s vrnjacima mora imati odreena obiljeja: tinejder se

izravno suprotstavlja i kritizira izjave drugoga te se pojavljuje intenzivno izraavanje
neslaganja takve rasprave vode k mnogo veoj promjeni u stadijima nego one u kojima
adolescenti izraavaju svoja miljenja na neorganiziran nain

Kultura mladi se ljudi u industrijaliziranim zemljama bre kreu kroz Kohlbergove

stadije i dospijevaju do viih stupnjeva moralnog rasuivanja od ljudi u neindustrijaliziranim,
seoskim drutvima koji se rijetko miu dalje od 3. stadija u seoskim drutvima moralna je
suradnja utemeljena na izravnim odnosima izmeu ljudi rasuivanje na stupnjevima od 4.-
6. ovisi o razumijevanju uloge zakona i upravljakih institucija u rjeavanju moralnih
konflikata

Moralno rasuivanje i ponaanje

Kohlberg na viim razinama moralnog rasuivanja, moralno ponaanje i postupanje

bi se trebali ujediniti zreli moralni mislioci shvaaju kako je ponaanje u skladu s vlastitim
uvjerenjima vaan dio stvaranja pravednoga svijeta

adolescenti ije je moralno rasuivanje na viem stupnju se ee ponaaju

prosocijalno pomaui i branei rtve nepravde i dijelei svoje resurse s njima

moralno je ponaanje pod utjecajem mnogih initelja osim kognicije, a neki od njih su
emocije empatije i krivnje, individualne razlike u temperamentu i duga povijest iskustva koja
utjee na donoenje odluka moralno ponaanje je i pod utjecjem stupnja u kojem moralnost
predstavlja sredinji dio pojma o sebi

Rodno tipiziranje

rana adolescencija je razdoblje intenziviranja rodne pripadnosti pojaanog rodnog

stereotopiziranja stavova i ponaanja i usmjeravanja prema tradicionalnijem rodnom identitetu

premda se intenziviranje roda pojavljuje kod oba spola, jae je za djevojke i one se
osjeaju manje slobodnima eksperimentirati aktivnostima i ponaanjima drugog roda no to
su se to osjeale tijekom srednjeg djetinjstva

u intenziviranje rodne pripadnosti ukljueni su bioloki, kognitivni i socijalni

imbenici

pubertet poveava spolne razlike u izgledu i to uzrokuje da tinejderi provode vie

vremena mislei o sebi na naine vezane uz rod pubertetske promjene takoer potiu za
rod tipine pritiske od strane drugih roditelji u veoj mjeri nego u srednjem djetinjstvu
potiu aktivnosti i ponaanja prikladna za rod

kako bi poveali svoju privlanost, adolescenti se, kada poinju izlaziti sa suprotnim
spolom, esto pou ponaati tipinije za svoj rod sve vie ih brine to drugi misle o njima
 intenziviranje rodne pripadnosti postupno opada prema srednjoj i kasnoj adolescenciji,
no svi mladi ne prevladavaju tu pojavu u istoj mjeri

androgini adolescenti su obino psihiki zdraviji samouvjereniji su, spremniji su

izraavati vlastito miljenje, omiljeniji su kod vrnjaka i obino postiu zreli identitet

Obitelj

razvoj u adolescenciji ukljuuje tenju za autonomijom osjeajem sebe kao zasebne

osobe koja upravlja sama sobom autonomija, koja je po prvi put bila veliko razvojno
pitanje u dobi od oko 2 godine, sada se ponovno pojavljuje na puno irem planu
funkcioniranja tinejderi tee da se oslanjaju vie na sebe, a manje na roditelje za savjete i
donoenje odluka okretanje od obitelji k vrnjacima s kojima istrauju mogue opcije koje
se razlikuju od ranijih obrazaca ponaanja unato tome, odnos izmeu roditelja i djeteta
ostaje kljuan initelj u pomoi adolescentima da postanu odgovorni, autonomni pojednici

Odnosi djece i roditelja

da bi eksperimentirali, adolescentima je potrebna sloboda, ali im takoer treba i

voenje i povremeno zatita od opasnih situacija

roditeljska toplina i prihvaanje u kombinaciji s vrstim nadzorom aktivnosti

tinejdera adolescentska kompetencija visoko samopotovanje, samopouzdanje,
akademski uspjeh i orijentacija za rad

poniavanje i omalovaavanje adolescenata od strane roditelja nisko

samopotovanje, depresija, antisocijalna ponaanja

obiteljskim napetostima doprinosi i poboljana sposobnost tinejdera da rasuuje o

socijalnim odnosima

kada tinejderi jednom deidealiziraju svoje roditelje, oni se vie ne podvrgavaju

roditeljskom autoritetu kao to su to inili u ranijoj dobi nesuglasice je puno tee razrijeiti
kada roditelji i adolescenti situacijama prilaze s razliitih pozicija

pritisci u generacijama meusobno kolidiraju roditeljima se mogunosti suavaju,

tinejderima proiruju

roditelji i adolescenti jako se razlikuju u tome to misle koja je dob prikladna za

davanje odreenih odgovornosti i privilegija (kontrola odijevanja, kolske obaveze, izasci)

tijekom cijelog razdoblja adolescencije najdosljedniji predikator mentalnog zdravlja je

kvaliteta odnosa izmeu roditelja i djeteta to se tinejderi sve vie pribliavaju odrasloj
dobi, adolescenti, roditelji i djeca moraju sve vie balansirati izmeu povezanosti i separacije
u obiteljima koje dobro funkcioniraju, tinejderi ostaju vezani uz roditelje i od njih trae
savjete, no to ine u kontekstu vee slobode

do srednje ili kasne adolescencije veina roditelja i djece postie taj zreli, uzajaman
odnos
Obiteljske okolnosti

tekoe u poslu i ostali ivotni stresori u bilo kojoj fazi razvoja mogu interferirati s
njegujuim i angairanim odgojem djeteta to onda moe rezultirati tekoama u djetetovoj
prilagodbi

roditelji koji su financijski sigurni, posveeni svome poslu i zadovoljni svojim brakom
obino lake tinejderima daju prikladnu autonomiju

manje od 10 % obitelji s adolescentima ima ozbiljno poremeene odnose kronine i

sve intenzivnije sukobe i opetovanje svae oko ozbiljnih pitanja meu njima najvei je
broj onih ije su tekoe poele ve u djetinjstvu

Braa i sestre

odnosi izmeu brae i sestara se, poput odnosa s roditeljima, u adolescenciji trebaju
prilagoditi promjenama

kada mlaa braa i sestre sazrijevaju i postaju neovisniji utjecaj starije brae opada
odnos postanje manje intenzivan, kako u pozitivnim, tako i u negativnim osjeajima

kada tinejderi postaju angairaniji u prijateljstvima i romantinim odnosima, ulau

manje energije u brau i sestre koji su dio obitelji i od kojih pokuavaju ostvariti autonomiju

usprkos svemu, privrenost ostaje snana

Odnosi s vrnjacima

kada adolescenti poinju provoditi manje vremena s lanovima obitelji, sve im vaniji
postaju vrnjaci u industrijaliziranim zemljama mladi ljudi veinu vremena preko tjedna
provode s vrnjacima u koli i izvan kole i to u nekim kulturama vie, u nekim manje

Prijateljstva broj najboljih prijatelja opada s otprilike 4 6 u ranoj adolescenciji na

1-2 u odrasloj dobi istodobno se mijenja i priroda prijateljskih odnosa

najvanije karakteristike prijateljstva kod tinejdera intimnost (psihika bliskost,

povjerenje i uzajamno razumijevanje) i lojalnost (da se zalau za njih i da ih ne naputaju radi
nekoga drugoga)

tijekom adolescencije takoer raste suradnja i uzajamno slaganje izmeu prijatelja

prijatelji adolescenti obino su slini po svome statusu identiteta, obrazovnim aspiracijama,
politikim uvjerenjima i spremnosti da isprobaju drogu i uputaju se u krenje zakona
katkada se sprijateljuju s vrnjacima razliitih stavova i vrijednosti te im to omoguuje da
istrauju nove perspektive

meu djevojkama je emocionalna bliskost uobiajnija nego meu mladiima djevojke

se sastaju kako bi priale, a mladii zbog nekakvih aktivnosti te se oni u razgovoru obino
fokusiraju na tua postignua i status, a djevojke se fokusiraju na zajednika pitanja i
mladii stvaraju bliske prijateljske veze, no kakvoa prijateljstva im je varijabilnija
 adolescentna su prijateljstva, ako nisu utemeljena na zajednikoj sklonosti antisocijalnim
ponaanjima, vezana uz mnoge aspekte psihikog zdravlja i kompetencije u odrasloj dobi:

bliska prijateljstva daju priliku za istraivanje vlastitoga ja i razvijanje dubinskog

razumijevanja druge osobe

bliska prijateljstva osiguravaju temelje za budue intimne odnose

bliska prijateljstva pomau mladima da se nose sa stresom u adolescenciji

bliska prijateljstva mogu poboljati stavove prema koli i angaman u njoj

Klike i klape prijatelji se grupiraju u vrnjake grupe koje tijekom adolescencije

postaju sve uobiajnije i sve vre organiziranije

klika mala grupa od 5-7 lanova koji su dobri prijatelji i meusobno nalikuju po
obiteljskom porijeklu, stavovima i vrijednostima prvo isti spol, zatim mjeovito

klapa ili drutvo nekoliko klika sa slinim vrijednostima, no labavije povezana

lanstvo u klapi utemeljeno je na reputaciji i stereotipima

mnoge vrijednosti vrnjakih skupina zapravo su ekstenzija vrijednosti steenih kod kue

klike i klape imaju nekoliko vitalnih funkcija klike pruaju kontekst za stjecanje novih
socijalnih vjetina, a klape osiguravaju privremeni identitet dok se adolescenti odvajaju od
obitelji i stvaraju koherentan osjeaj vlastitog ja

"Hodanje"

premda je spolno zanimanje pod utjecajem pubertetskih hormonalnih promjena, poetak

"hodanja" reguliraju kulturalna oekivanja zapadna drutva toleriraju pa ak i potiu
romantine veze koje obinu zapoinju u viim razredima osnovne kole

zato hodaju mladi tinejderi zabava, stjecanje statusa meu vrnjacima

kasna adolescencija postaju spremni za veu psiholoku intimnost, trae nekoga tko e
dijeliti njihove interese, imati jasne ciljeve za budunost i tko bi bio dobar trajni partner

ostvarivanje intimnosti u odnosima sa suprotnim spolm obino zaostaje za onim u

prijateljstvima

za mlade je tinejdere najbolje da se, prije no to ponu s "hodanjem" i imaju stalnog

deka ili curu, dre grupnih aktivnosti kao to su zabave i plesnjaci

mladima homoseksualne orijentacije osobito je teko javno zapoeti i odravati romantine

veze

dok ne pone prerano, "hodanje" prua lekcije iz suradnje, lijepog ponaanja i postupanja s
ljudima u razliitim situacijama
 stvaranje bliskih emocionalnih veza potie razvoj osjetljivosti, empatije, socijalne podrke
i identiteta

Vrnjaki komformizam

premda je konfirmiranje s vrnjakim pritiskom tijekom adolescencije vee nego u

djetinjstvu ili ranoj odrasloj dobi, ono je sloen proces koji varira s dobi mlade osobe, s
potrebom za socijalnim odobravanjem i sa situacijom

istraivanje u osnovnoj koli najvei pritisak kod oblaenja, dotjerivanja, sudjelovanju

u drutvenim aktivnostima kao to je "hodanje" i odlazak na kolske plesove jakim se
pokazao i vrnjaki pritisak za angairanjem u ponaanjima koje odobravaju odrasli

roditelji i vrnjaci se razlikuju u podrujima na kojima imaju najvei utjecaj roditelji

imaju vie utjecaja na temeljne ivotne vrijednosti i planove u obrazovanju, a vrnjaci su
utjecajniji u pogledu svakodnevnih kratkoronih stvari poput oblaenja, glazbe, itd.

Problemi razvoja (depresija, samoubojstvo, delikvencija)

Depresija

depresija osjeaji tuge, frustriranosti i beznada u ivotu, praeni gubitkom uivanja u

veini aktivnosti i poremeajima u spavanju, apetitu, koncentraciji i energiji najvei su
psiholoki problem adolescencije 15-20 % adolescenata imalo

depresija mladim ljudima onemoguava da svladavaju kritine razvojne zadatke i naruava

razvoj identiteta povezana je s trajnom anksioznou, loim kolskim uspjehom, uporabom
droga itd. te ako se ne lijei moe ostati i u odrasloj dobi

initelji povezani s depresijom kombinacija biolokih i okolinski initelja te se razlikuje

od osobe do osobe vana uloga nasljednih initelja

uznemireni roditelji esto imaju neprilagoenja ponaanja posljedice naruena

emocionalna samoregulacija, privrenost i samopotovanje djece to sve moe imati ozbiljne
posljedice za mnoge kognitivne i socijalne vjetine

depresivni mladi ljudi obino imaju atribucijski stil nauene bespomonosti misle da
kako je sve izvan njihove kontrole

djevojke su skolnije depresiji, no ne zbog biolokih razlika nego zbog stresnih ivotnih
dogaaja i rodnog tipiziranja najsklonije djevojice koje rano sazrijevaju

Samoubojstvo

posljedica duboke depresije

 initelji koji su povezani sa samoubojstvom adolescenata najnia u djetinjstvu, najvia
u starosti, no u adolescenciji naglo raste

velike spolne razlike broj mladia premauje broj djevojaka koje se ubijaju za 4-5 x
djevojke koriste metode zbog kojih ih se lake spaava (mogue zbog rodnih uloga)

visokorizina skupina mladi homoseksualne i biseksualne orijentacije

samoubojstvo se obino dogaa kod dva tipa mladih vrlo inteligentni koji su povueni,
usamljeni i nesposobni zadovoljiti visoke standarde te oni koji pokazuju antisocijalne
sklonosti

prevencija i lijeenje zamjeivanje signala prvi je korak podrka kole, roditelja i

vrnjaka

Delikvencija

maloljetni delikventi su djeca ili adolescenti koji se uputaju u nezakonita ponaanja

veinom manja kriminalna djela

za veinu adolescenata, bliski susret sa zakonom ne prognozira dugorono antisocijalno

ponaanje

ako se problemi u ponaanju pojave u djetinjstvu, postoji puno vea vjerojatnost da e

potrajati nego ako se pojave u tinejderskoj dobi

initelji vezani uz delikvenciju spolne razlike u otvorenoj agresiji u adolescenciji

postaju vee

djeaci u oko 3-8 putaveem broju poine kriminalno djelo

premda su SES i etnika pripadnost snani predikatori uhienja, oni su samo blago
povezani s podacima o antisocijalnim djelima koje daju sami adolescenti

s delikvencijom su povezani teak temperament, niska inteligencija, lo kolski uspjeh,

odbijanje vrnjaka u djetinjstvu i povezanost s vrnjacima antisocijalnog ponaanja u
obiteljima nema topline

dugotrajna adolescentna delikvencija razvija se dvama putovima jedan zapoinje

pojavom problema u ponaanju u djetinjstvu, a drugi zapoinje u adolescenciji (slika gore)