SPONDYLARTHROSIS ET SPONDYLOSIS VERTEBRAE LUMBALIS (Lumbalna spondilartroza i spondiloza

Uvod Dijagnoza Prognoza

Uvod Nalaz degenerativnih promjena na diartrotinim intervertebralnim zglobovima

(spondylarthrosis) i diskusima i tijelima prljenova (spondylosis) lumbalne kime veoma je est,
jer je ovaj dio kime dinamiki i statiki i najvie optereen. Kako najvee optereenje pada na
donji deo lumbalne kime, koji je ujedno i najpokretniji degenerativne promjene se najee
sreu na petom lumbalnom diskusu (L5/S1), a neto rijee na etvrtom (L4/L5), dok su na
treem diskusu mnogo rijee.

Artroza intervertebralnih zglobova javlja se esto paralelno sa degenerativnim promjenama

aparata diskusa.

Profesija ima znaaja za nastajanje lezija diskusa: rad spojen sa noenjem tereta ili stalnim
savijanjem kime, nanosi svakodnevne mikrotraume, koje naroito u osoba sa konstituciono
slabijim vezivnim tkivom dovodi do oteenja - labavljenja inae veoma snanog aparata
potpore lumbalne kime. Kao posljedica, javlja se lumbalna hiperlordoza, ugao izmeu sakruma
i lumbalne kime se poveava, a linija teita se pomjera prema natrag, sa tijela ka arkusima
prljenova; dejstvo sila klizanja se pojaava, naroito u visini promontorijuma. Oslabljenost
potpornog aparata, ligamenata i miia, doprinosi razvoju degenerativnih promjena diskusa.

Statike promjene (lumbalna hiperlordoza, sputenost stopalnih svodova, diskretne skolioze)

dovode do ranije istroenosti diskusa donjeg dijela lumbalne kime i hrskavice intervertebralnih
zglobova a klinika slika moe da se ispolji uglavnom hroninim lumbalnim sindromom koji je
odraz ve postojeih degenerativnih promjena Simptomi se razvijaju postepeno, sa osjeajem
tupih bolova u krstima, koji se javljaju na optereenje, hod, due sjedenje, savijanje a smiruju se
odmorom, leanjem.

Prilikom podizanja nekog tereta ili i pri sasvim nedunim pokretima kao to je uspravljanje iz
pognutog stava (ponekad i bez jasnog povoda), moe da doe do pojave naglog, otrog bola u
krstima, zbog koga se bolesnik prosto ukoi u antalginom poloaju, povijen prema naprijed.
Pojava moe da se smatra izrazom protruzije mase nukleus pulpozusa izmeu raskidanih
lamela anulusa; javlja se bol zbog ukljetenja ove mase nukleusa. Ako doe do totalnog
rascjepa fibroznog anulusa, jezgrina masa se probija u postero-lateralnom smjeru u vertebralni
kanal: nastaje hernija diskusa. Do prodora jezgrine mase prema pozadi dolazi iz razloga to je
optereenje diskusa zbog fizioloke lumbalne lordoze najvee u njegovom stranjem dijelu, gdje
je i graa anulusa slabija, odnosno debljina manja, pa se njegove lamele tu najlake i oteuju.
Prodor se odigrava lateralno zato to dorzalni longitudinalni ligament predstavlja barijeru koja
najee onemoguava stvaranje medijalne hernije diskusa. Masa nukleusa prodrla u

1/3
SPONDYLARTHROSIS ET SPONDYLOSIS VERTEBRAE LUMBALIS (Lumbalna spondilartroza i spondiloza

vertebralni kanal, nailazi na spinalni(e) korjen(ove) ivca. U uskom prostoru u kanalu,, korjen
nema mogunost da izbjegne pritisak neukleusa: javlja se neuralgina bol - iijas.

Dijagnoza Anamnezu uzeti detaljno, jer sama moe da prui mnoge podatke za
stvaranje zakljuka. Bolovi u lumbalnom predjelu koji nastaju pri optereenju a poputaju
leanjem, odmorom, najee su uzrokovani degenerativnim promjenama aparata diskusa i
intervertebralnih zglobova (a ne promjenama bubrega, kao to su bolesnici esto, a ponekad i
ljekari, skloni da misle). Poslije dueg sjedenja ili leanja nastaje oseaj ukoenosti u krstima,
koji se poslije kraeg razgibavanja gubi. Ovakvu anamnezu daju bolesnici u kojih se
degenerativne promjene diskusa razvijaju sporo, postepeno. Povremene faze akutne
ukoenosti sa pojaanim bolovima, trebalo bi da odgovaraju protruzijama nukleusa izmeu
rascjepljenih unutranjih lamela anulusa i obino su kraeg trajanja. Jak, naglo nastala bol koji
se iri du noge, a pojaava se pri kalju, kihanju, jaem smijehu, defekaciji, najee je odraz
hernijacije diskusa.

Kliniki nalaz zavisi od intenziteta bola u prvom redu. U hroninim stanjima esto se
nalazi lumbalna hiperlordoza, osobito esta u gojaznih ena u postklimakterinom dobu sa
osteoartrozom koljena, mlitavim trbunim zidom i sputenim svodovima stopala.
Paravertebralna muskulatura moe da bude veoma napeta, tvrda. Mada postoji redukcija
pokretljivosti lumbalne kime u veem ili manjem stepenu, nema nikada stvarne ankiloze, to
moe da se ocjeni izvoenjem Schoberovog znaka. Ekstenzija je obino srazmjerno ograniena
u veem stepenu od fleksije.

U akutnim epizodama, lumbalna fizioloka lordoza se smanjuje ili iezava, bolesnik dri
lumbalnu kimu ispravljenom i neto nagnutom prema naprijed - zauzima antalgini stav i na taj
nain nastoji da smanji osjeaj bola, poveavajui prostor u stranjem dijelu diskusa.
Pokretljivost kime moe da bude znatno smanjena, ekstenzija kime uslijed bola esto
neizvodljiva. Napominjemo da je spazam paravertebralne muskulature objektivni znak i da
ispitivana osoba treba da bude posebno obuena da bi mogla da ga imitira.

Antalgina skolioza, pozitivan Lazareviev znak, izmijenjen povrni senzibilitet koe noge i drugi
neuroloki znaci odraz su kompresivnog radikularnog sindroma izazvanog hernijacijom diskusa.

Rtg nalaz: potreban je profilni i A-P snimak lumbo-sakralne kime. Na snimku moe da
se zapazi ispravljena fizioloka lumbalna lordoza ili naprotiv hiperlordoza, suenost
meuprljenskog prostora (jednog ili vie), najee L5/S1, skleroza subhondralne kosti tijela ili
intervertebralnih zglobova, marginalni osteofiti. Ukoliko Rtg nalaz nije jasan, treba uraditi
centrirani snimak u stojeem stavu koji ujedno daje i najbolji uvid u statiku lumbalne kime.

2/3
SPONDYLARTHROSIS ET SPONDYLOSIS VERTEBRAE LUMBALIS (Lumbalna spondilartroza i spondiloza

Laboratorijski nalazi su bez znaaja za dijagnozu kao takvu ali treba uraditi nalaz SE i
urina (i eventualno alkalne fosfataze) radi iskljuenja drugih obolenja.

Funkcionalno ispitivanje se izvodi, izmeu ostalog, odreivanjem Schoberovog znaka:

ispitivani zauzima leeran stojei stav sa podjednakim optereenjem obje noge. Pisaljkom se
povue horizontalna linija u visini L5, a zatim se nategnutom centimetarskom trakom odmjeri
prema gore u medijalnoj liniji rastojanje od 10 cm od horizontalno povuene linije. Potom se
ispitivanom naloi da se savija prema naprijed, drei koljena oprueno; pri ovom pokretu
mjeri se poveanje rastojanja. Normalno poveanje iznosi 4,5 cm ili i vie Pri ekstenziji
lumbalne kime rastojanje od 10 cm se smanjuje za oko 2 cm. Pri fleksiji se moe da mjeri u
centimetrima odstojanje vrhova prstiju ruku od poda, ali treba znati da se jedan dobar dio
odstojanja smanjuje kretnjom iz kukova; ruke treba da budu upravIjene vertikalno prema podu,
odnosno prema vrhovima prstiju nogu Normalno se vrhovima prstiju ruku moe da dodirne
pod ili dopre do nekih 10 cm od njega.

Mennellov znak se izvodi u leeem stavu na trbuhu na taj nain to se noga savijena u koljenu
odie pasivno od podloge; pojava bola koji ispitivani lokalizuje u predjelu sakro-ilijanog zgloba
treba da ukae na mogue promjene u ovom zglobu koje su najee upalne prirode.
Mennellov znak moe da se izvodi i u poloaju na boku, povlaei butinu, uz fiksiranu karlicu
prema natrag.

Minimalni program za postavljanje dijagnoze Ukljuuje rtg lumbosakralne kime u dva

pravca, nalaz SE i mokrae.
Funkcionalne karakteristike Degenerativne promjene lumbalne kime mogu da imaju uticaja
na mogunost hoda, dueg sjedenja, dizanja tereta. Ozbiljna stanja se javljaju ako doe do
hernije diskusa sa motornom lezijom miia noge ili kompresije kaude ekvine pri medijalnim
prolapsima diskusa sa gubitkom ili slabljenjem refleksa mikcije (ili i defekacije), paraparezom ili
paraplegijom,

Detaljno ispitivanje preostalih funkcionalnih mogunosti moe se izvriti u nekoj

specijalizovanoj ustanovi za rehabilitaciju uz uee tima strunjaka.

Prognoza Stanje je fiksno u tom smislu to su anatomske promjene, na rtg snimku dijelom
vidljive definitivne i ireverzibilne. Meutim, u funkcionalnom pogledu se ispravnim lijeenjem i
uklanjanjem spoljnih nepovoljnih faktora (dugo stajanje ili sjedenje, fiksirani stav kime pri radu,
a naroito dizanje i noenje tereta) mogu postii znatna poboljanja. Degenerativne promjene
tokom ivota lagano progrediraju i doseu svoj maksimum negdje oko 60-te godine ivota.

3/3