Strateški-Plan Razvoja EZdravlja

Ministarstvo zdravlja
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
STRATEKI PLAN RAZVOJA eZDRAVLJA

U REPUBLICI HRVATSKOJ SPeZ
Zagreb, 20.08.2014.
1/48
Povijest promjena
Revizija Datum Ime Opis
0.10 31.05.2013. Miroslav Maari; Janko iin Interna revizija
ajn; Josipa Kern
0.20 15.07.2013. Tatjana Prena Trupec Interna revizija
0.30 04.08.2013. Predrag Pale; Vesna Kezdorf Interna revizija
0.40 06.08.2013. Hrvoje Belani Interna revizija
0.50 26.08.2013. Tatjana Prena Trupec Interna revizija
0.60 27.08.2013. Dario Sambunjak Interna revizija
0.70 01.09.2013. Miroslav Maari Interna revizija
0.80 03.09.2013. Ivan Prista Interna revizija
0.90 04.02.2014. Dunja Durut Besla Interna revizija
0.91 11.05.2014. Anja Celio Cega Interna revizija
0.92 12.07.2014. Goran Lazi Interna revizija
0.93 18.07.2014. Anja Celio Cega; Igor Ljubi Interna revizija
0.94 24.07.2014. Ozren Pezo Interna revizija
1.00 20.08.2014. Tatjana Prena Trupec Zavrni dokument
Lista distribucije
Broj Ime Pozicija Vrsta kopije
1 Sinia Varga Ministar zdravlja Digitalna verzija
2 Dijana Cimera Pomonica ministra zdravlja Digitalna verzija
Tatjana Prena Predsjednica povjerenstva za Digitalna verzija
3
Trupec informatizaciju zdravstva
Ozren Pezo Pomonik ravnateljice HZZO-a za Digitalna verzija
4
informatike tehnologije
5 Darko Pari Pomonik ministra uprave Digitalna verzija
6 Zvonimir Stani Direktor CARNet-a Digitalna verzija
7 Ratko Maarevi Profesor na FER-u Digitalna verzija
Vesna Ilakovac Profesorica na Medicinskom fakultetu OS
8 Miroslav Maari Direktor informatike KBC Zagreb Digitalna verzija
9 Ivan Prista Direktor informatike HZJZ Digitalna verzija
10 Dario Sambunjak Savjetnik ministra zdravlja Digitalna verzija
Odobrio/la: Organizacija Datum Potpis

Sinia Varga Ministar, Ministarstvo zdravlja
Tatjana Prena Predsjednica povjerenstva za
Trupec informatizaciju Ministarstva
zdravlja, HZZO
Pomonik ravnateljica HZZO-a za
Ozren Pezo informacijske tehnologije, HZZO
2/48
Saetak
Nacionalna strategija razvoja zdravstva u razdoblju 2012.-2020. prepoznala je informacijsku i

komunikacijsku tehnologiju kao sredstvo ostvarenja svojih ciljeva te je kao Prioritet 1 istaknula
Informatizaciju i eZdravstvo. Taj prioritet se ostvaruje kroz uvoenje sustava eZdravlja.
Vizija eZdravlja je da e za sustav zdravstva nadograditi informatiko-komunikacijske usluge koje

omoguuju kvalitetnije, sigurnije i ekonominije pruanje zdravstvene skrbi i upravljanje sustavom,
na dobrobit pacijenata, zdravstvenih djelatnika i cijelog drutva.
Koristi od eZdravlja su:
svaki podatak koji je nastao ili uao u zdravstveni sustav bit e trajno, trenutno, bilo kad i bilo
gdje dostupan svakom djelatniku u sustavu zdravstva radi pruanja pravovremene i kvalitetne
zdravstvene usluge pacijentima, te radi obavljanja javnozdravstvenih poslova
sve znanje u zdravstvenom sustavu bit e na raspolaganju zdravstvenim djelatnicima i
graanima
utedjet e se novac i drugi resursi eliminacijom nepotrebnih, pogrenih i redundantnih
aktivnosti
korisnicima sustava pojednostavit e se koritenje zdravstvenih usluga
zdravstvene djelatnike e se osloboditi nepotrebnih administrativnih i drugih poslova, te
omoguiti meusobnu sigurnu i jednostavnu komunikaciju
korisnici sustava imat e izravniju ulogu u brizi za svoje zdravlje
javno zdravstvo i upravitelji zdravstvenog sustava imat e pravovremeno neposredan uvid u
potpune i kvalitetne podatke
poboljat e se uinkovitost itavog zdravstvenog sustava
Izgradnju sustava eZdravlja moraju voditi strunjaci iz organizacije zdravstva, a u njoj ravnomjerno
sudjelovati djelatnici u zdravstvu (medicinari praktiari i voditelji, pravnici, ekonomisti i medicinski
informatiari) koji najbolje poznaju postojee poslovne procese, te poslovni savjetnici koji pomau u
jasnom definiranju unaprijeenih poslovnih procesa i zadataka za IT strunjake koji ih kvalitetno
implementiraju (arhitektura, dizajn i razvoj). Ukljuit e se i dionici iz tijela dravne uprave, javnih
tijela i privatnog sektora, kao i udruge graana i medija.
Nacionalna strategija definira pet stratekih razvojnih smjernica:
1. Poboljanje povezanosti i kontinuiteta u zdravstvu

2. Ujednaavanje i poboljanje kvalitete zdravstvene zatite
3. Poveanje uinkovitosti i djelotvornosti zdravstvenog sustava
4. Poveanje dostupnosti zdravstvene zatite
5. Poboljanje pokazatelja zdravlja
3/48
Iz tih smjernica u okviru Prioriteta 1 Razvoj informatizacije i eZdravstva proizlaze sljedei strateki
ciljevi:
1. Integriranje i standardizacija zdravstvenih informacija i ujednaavanje stupnja

informatiziranosti u sustavu zdravstva
2. Uspostava elektronikog zdravstvenog zapisa - eKartona
3. Koritenje zdravstveno statistikih informacija za potporu odluivanju i uspostava sustava
izvjeivanja i upozoravanja
4. Funkcionalno unapreenje, modernizacija i odravanje postojeih informacijskih sustava u
zdravstvu
5. Normizacija i certifikacija
6. Upravljanje promjenama i izobrazba
7. Financiranje i zakonsko reguliranje
Nacionalna strategija definira i konkretne mjere kojima e se ti ciljevi ostvariti. Te mjere, dopunjene i
usklaene sa svjetskim trendovima i preporukama Europske unije (EU), postaju ciljevima stratekog
plana eZdravlja:
1. Treba teiti smanjenju razlike meu ustanovama u razini integrirane informatiziranosti, na nain
da veina bre slijedi naprednije iji su se sustavi i procesi dokazali u praksi.
2. Sustavi eZdravlja trebaju omoguiti automatsku izradu standardiziranih izvjea, izvjeivanje i
alarmiranje u realnom vremenu, dostavu podataka za statistike analize te dati podrku za
samostalno izraivanje izvjea po narudbi razliitih korisnika (primjena tehnologije poslovnog
izvjeivanja)
3. Sustavi eZdravlja trebaju osigurati automatsko punjenje zdravstvenih i drugih registara od
interesa za javno zdravstvo (npr. trenutna epidemioloka situacija) i istraivanja u podruju
medicine i zdravstva
4. Postojei institucionalni sustavi e se unaprijediti i modernizirati kako bi bili interno djelotvorni, a
prema van interoperabilni, prije svega u potpori procesima zdravstvene skrbi i distribuiranom
raspolaganju zdravstvenim podacima pacijenta. Strogo e se voditi rauna o tome da se eZdravlje
i procesi u zdravstvu unapreuju sinkronizirano do mjere da planiranje promjena procesa
ukljuuje istovremeno planiranje promjena sustava eZdravlja
5. Osim potpore osnovnoj djelatnosti ostvarit e se i poslovni sustavi, koji e davati potporu i npr.
objedinjenoj nabavi
6. Telemedicina e koliko je god mogue biti integrirana u slubu hitne medicinske pomoi i druge
zdravstvene djelatnosti, te e skupa s mZdravljem omoguiti lijeenje na daljinu (ime
nadomjeuje nedostatak strunjaka) i uspostavu aktivnije uloge pacijenata u vlastitom lijeenju
7. Programska podrka koja e se nabaviti ili izraditi prije stavljanja u upotrebu e biti odgovarajue
certificirana na osnovi prihvaenih meunarodnih kriterija; certifikati se izdaju na osnovi
prihvaenih normi, neprekidno se provjerava funkcionalnost, sigurnost podataka i sustava te
interoperabilnost
4/48
8. Nabava rjeenja (hardver, softver, primjena, potpora) e se provoditi objedinjeno i u to veoj
mjeri koristei standardna rjeenja koja imaju znaajan udio na tritu, poglavito u zdravstvenom
sektoru irom svijeta
9. Djelatnici u sustavu zdravstva e biti dodatno educirani za eZdravlje, ukljuivo upravljanje
promjenama pri uvoenju eZdravlja, ukljuivo unapreenje potpore za korisnike eZdravlja s
naglaskom na pacijente i druge graane, po mogunosti sustavima za udaljeno uenje.
10. Sustavno e se educirati strunjaci iz podruja medicinske informatike, te e im se omoguiti
razmjena znanja i iskustava
11. Sredstva za eZdravlje e se poveati na potrebnu razinu u skladu s mogunostima dravnog
prorauna, koristei prosjenu razinu u EU kao orijentir, relativno u odnosu na zdravstveni
proraun. Koristit e se i drugi izvori sredstava pored dravnog prorauna, npr. sredstva iz
fondova EU-a, Svjetske banke, lokalnih samouprava i sl.
12. eZdravlje e biti zakonski regulirano
13. Beziznimno e se koristiti meunarodna razmjena iskustava, te preuzimanje i prilagoavanje
dobrih praksi
14. Upravljanje eZdravljem bit e centralno na nacionalnoj razini, organizirano kao dio postojee
institucije (trenutno HZZO-a) ili kao odvojeno sredinje tijelo s potrebnim ovlastima,
financiranjem, kadrovima i nezavisnou; Neprekidno e se provoditi evaluacija rezultata
eZdravlja.
15. Hrvatska e aktivno sudjelovati u meunarodnim inicijativama iz eZdravlja i kao lanica eHealth
Network sredinjeg EU tijela za eZdravlje dati svoj doprinos.
Strateki plan predvia aktivnosti kojima e se ti ciljevi ostvariti u obliku projektnih inicijativa:
Infrastruktura
o Pravni okvir, normizacija i certifikacija (uz pomo ProRec Hrvatska)
o Obrazovanje
o eRazmjena
o eSinkronizacija
o Elektroniki zdravstveni zapis
o Tetra
o Uspostava Sredinjeg tijela eZdravlja (STeZ)
Operativa
o eBolnica
o eLijekovi
o eHZZO
o eDRG
o Poslovni informatiki sustavi - ERP
o ePreventiva
o Evaluacija eZdravlja (kao neprekidni proces)
Unapreenje e-zdravlja i zdravstvenih usluga
5/48
o eSmjernice
o Upravljanje znanjem
o Telemedicina
o Portal programa projekata eZdravlje
o Komunikativni dvosmjerni portal pacijent - lijenik
Ostale projektne inicijative
Za uspjeno ostvarenje tih projekata, a time i ciljeva strategije eZdravlja te u konanici ciljeva
strategije cjelokupnog zdravstva, potrebno je osigurati odgovarajue resurse.
Kljuni resurs ostvarenja je dosljedni, profesionalni pristup uvoenju organizacijskih i procesnih
promjena, voenju projekata te upravljanje znanjem.
Za dugoronu uspjenost vano je osigurati organizacijski resurs u vidu sredinjeg tijela koje e
dugorono razvijati i nadzirati sustav eZdravlja. Potrebno je uspostaviti takvu organizaciju ili zasebnu
jedinicu postojee institucije, koja se u ovom stratekom planu zove STeZ (Sredinje tijelo eZdravlja)
stavljajui joj na raspolaganje potrebne resurse i ovlasti te stvarajui potreban regulatorni okvir. Do
uspostave pune funkcionalnosti tog tijela, ostvarenje stratekog plana e poivati na aktivnostima i
resursima postojeih ustrojbenih jedinica zaduenih za informacijske tehnologije (IT) u cjelokupnom
zdravstvu.
Za ostvarenje ovog stratekog plana osigurati e se odgovarajui pravni okvir, potrebne norme te
sustav certifikacije.
U zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske nedostaje veliki broj IT strunjaka. Uinkovitost rada
postojeih IT strunjaka treba poveati dobrom koordinacijom i openitom organizacijom te
ulaganjem u njihovo obrazovanje. Odgovarajuim obrazovanjem ne-IT kadrova u sustavu zdravstva,
oni mogu: a) preuzeti dio poslova od IT strunjaka (podrka i obrazovanje krajnjih korisnika;
odravanje podataka i sl.) i b) prekvalificirati se za odgovarajue poslove u okviru IT djelatnosti
(ispitivanje aplikacija, odravanje infrastrukture i sl.). Dio aktivnosti se moe prebaciti na ugovorne
usluge. Treba iskoristiti sinergiju s drugim dravnim i javnopravnim tijelima za poslove koje su im
zajedniki, kao to su: APIS, FINA, CARNet itd.
eZdravlje moe bitno unaprijediti kvalitetu zdravstvene usluge, ali i utedjeti znatna novana sredstva.
Meutim, eZdravlje zahtijeva i znatna novana ulaganja, bitno vea nego do sada. eZdravlje se treba
financirati i iz strukturnih fondova EU.
Aktivnosti eZdravlja po ovome Stratekom planu se mogu planirati za srednjorono razdoblje, dakle
za naredne 4 godine.
6/48
Sadraj
1 Uvod......................................................................................................................................... 9
1.1 Vizija ................................................................................................................................. 9
1.2 Koristi eZdravlja ................................................................................................................ 9
1.3 Dionici i njihove uloge ..................................................................................................... 10
1.4 Stanje e Zdravlja u RH i svjetski trendovi ......................................................................... 10
2 Ciljevi eZdravlja....................................................................................................................... 12
2.1 Tri strateka podruja primjene eZdravlja ........................................................................ 12
2.2 Opi ciljevi....................................................................................................................... 13
2.3 Posebni ciljevi ................................................................................................................. 13
3 Akcijski plan i pripadne projektne inicijative ............................................................................ 15
3.1 Razvoj pravnog i institucionalnog okvira .......................................................................... 15
3.1.1 Uspostava Sredinjeg tijela za eZdravlje (STeZ) ........................................................ 15
3.1.2 Razvoj pravnog okvira.............................................................................................. 15
3.2 Informatizacija sredinjeg zdravstvenog sustava.............................................................. 17
3.2.1 eRazmjena............................................................................................................... 17
3.2.2 eHZZO ..................................................................................................................... 17
3.2.3 eLijekovi .................................................................................................................. 17
3.2.4 eDRG ....................................................................................................................... 18
3.2.5 eSmjernice .............................................................................................................. 18
3.3 Uspostava standardnih platformskih rjeenja za potporu poslovanju .............................. 19
3.3.1 Uspostava dravne informacijske infrastrukture ...................................................... 19
3.3.2 Uspostava zdravstvene VPN mree eHealthNet .................................................... 19
3.3.3 Uspostava eKartona ................................................................................................ 20
3.3.4 eBolnica .................................................................................................................. 21
3.4 Ostale projektne inicijative .............................................................................................. 22
3.4.1 Proirenje komunikacijske mree za potrebe hitnih slubi - Tetra............................. 22
3.4.2 Telemedicina ........................................................................................................... 22
3.4.3 Upravljanje znanjem E-uenje za zdravstvene djelatnike ....................................... 22
3.5 Glavni oekivani ishodi .................................................................................................... 23
3.6 Rizici u provedbi stratekog plana ................................................................................... 25
7/48
4 Resursi za provedbu Stratekog plana - SPeZ ........................................................................... 28
4.1 Naela, profesionalni pristup i postupci ........................................................................... 28
4.2 Organizacijski aspekti ...................................................................................................... 28
4.3 Pravni aspekti.................................................................................................................. 30
4.4 Kadrovski aspekti ............................................................................................................ 30
4.5 Financijski aspekti ........................................................................................................... 30
4.5.1 Europski strukturni i investicijski fondovi ................................................................. 30
4.5.2 Bilateralni fondovi ................................................................................................... 31
4.6 Vremenski aspekti ........................................................................................................... 31
5 Prilozi ..................................................................................................................................... 32
5.1 Preporuke ....................................................................................................................... 32
5.2 Uporabljene kratice i pojmovi ......................................................................................... 34
5.3 Podloge........................................................................................................................... 35
5.3.1 Nacionalni literaturni okviri ..................................................................................... 35
5.3.2 Meunarodni literaturni okviri ................................................................................ 35
5.3.3 Meunarodna pozitivna iskustva u eZdravlju ........................................................... 36
5.4 Ostale projektne inicijative (dijelom i u tijeku) ................................................................. 40
8/48
1 Uvod
Nacionalna strategija razvoja zdravstva u razdoblju 2012.-2020. (u daljnjem tekstu Nacionalna
strategija) u poglavlju 3.10 podruje ovoga Stratekog plana definira kao Informatizacija i
eZdravstvo.
U relevantnim strategijama drava lanica EU, za puninu naziva ovoga podruja uvrijeen je pojam
eHealth (EU/EC, WHO, USA, ). Iz ovoga razloga naziv cijeloga dokumenta sadri pojam eZdravlje.
Kada se isto navodi u tekstu, podrazumijeva se na pojam Informatizacija i eZdravstvo, kako je
naveden u Nacionalnoj strategiji. Za potrebe SPeZ-a koristit e se ova prilagoena definicija eZdravlja:
eZdravlje: struni i poslovni zdravstveni postupci i procesi podrani elektronikim

informatiko-komunikacijskim uslugama. Obuhvaa informatike sustave u zdravstvenim
ustanovama, ukljuujui razmjenu elektronikim zdravstvenim zapisom (EZZ), distribuciju
zdravstvenih informacija, privatnih i javnih, medicinska istraivanja i internetske servise za
korisnike sustava zdravstva.
Smisao stratekog plana jest usmjeravanje aktivnosti svih dionika u nekom sektoru, u ovom sluaju
sektoru zdravlja i zdravstva, kako bi svi oni zajednikim snagama doprinijeli ostvarenju jasne i
konkretne vizije.
1.1 Vizija
eZdravlje omoguuju kvalitetnije, sigurnije, uinkovitije i ekonominije pruanje zdravstvene
skrbi i upravljanje sustavom, te bolju komunikaciju svih dionika u zdravstvu, na dobrobit
pacijenata, zdravstvenih djelatnika i cijelog drutva.
1.2 Koristi eZdravlja

Kako bi bilo potpuno jasno koja se koristi oekuju od eZdravlja, ovdje se navode eksplicitno:
svaki podatak koji je nastao ili uao u zdravstveni sustav bit e trajno, trenutano, bilo kad i
bilo gdje na raspolaganju svakom djelatniku u sustavu zdravstva radi pruanja pravovremene
i kvalitetne zdravstvene usluge pacijentu, te radi obavljanja javnozdravstvenih poslova
sve znanje u zdravstvenom sustavu bit e na raspolaganju zdravstvenim djelatnicima i

graanima
utedjet e se novac i drugi resursi izbjegavanjem nepotrebnih, pogrenih i redundantnih

aktivnosti
korisnicima sustava pojednostavnit e se koritenje zdravstvenih usluga
zdravstvene djelatnike e se osloboditi nepotrebnih administrativnih i drugih poslova
korisnici sustava e imati izravniju ulogu u brizi za svoje zdravlje
9/48
javno zdravstvo imat e pravovremeno na raspolaganju potpune i kvalitetne podatke a
naroito u pogledu epidemioloke situacije na terenu u stvarnom vremenu (real time)
upravitelji zdravstvenog sustava imat e pravovremeno na raspolaganju potpune i kvalitetne

podatke naroito u pogledu kvantitativnog i kvalitativnog izvrenja zdravstvenih usluga kako
bi mogli donositi odluke temeljene na dokazima odnosno stvarnim podacima
poboljat e se uinkovitost itavog zdravstvenog sustava
1.3 Dionici i njihove uloge

Izgradnju sustava eZdravlja moraju voditi strunjaci iz organizacije zdravstva, a u njoj ravnomjerno
sudjelovati djelatnici u zdravstvu (medicinari praktiari i voditelji, pravnici, ekonomisti i medicinski
informatiari) koji najbolje poznaju postojee poslovne procese, poslovni savjetnici koji pomau u
jasnom definiranju unaprijeenih poslovnih procesa i zadataka za IT strunjake koji ih kvalitetno
implementiraju (arhitektura, dizajn i razvoj). Ukljuit e se i dionici iz tijela dravne uprave, javnih
tijela i privatnog sektora, kao i udruge graana i medija.
Svatko u okviru svojih obveza i nadlenosti e predlagati, sudjelovati u projektiranju, izradi, ispitivanju,
koritenju i promicanju sustava.
Kao korisnici sustava, graani i pacijenti e sudjelovati u fazi analize potreba, izmjenama legislative i
projektiranju, te posebno u fazi testiranja rada novih sustava.
Medije e se kvalitetno i pravovremeno ukljuivati radi obavjetavanja javnosti o svojstvima i nainu

koritenja novih sustava.
1.4 Stanje e Zdravlja u RH i svjetski trendovi

Polazni poloaj eZdravlja proizlazi iz:
1. ocjene cjelokupnog sustava zdravstva (onog dijela na koji eZdravlje moe imati utjecaj),
2. sadanjeg stanja samoga eZdravlja.
3. svjetskih trendova
Stanje eZdravlja u RH detaljno je opisano u Nacionalnoj strategiji. Na temelju zakljuaka Nacionalne

strategije, kao i Deklaracije o eZdravlju iz 2011., problemi eZdravlja, izuzev temeljnog problema
nepostojanja ili neujednaenosti poslovnih procesa irom zdravstvenog sustava, mogu se saeti u
etiri skupine:
A. POVEZANOST - Informacijska povezanost unutar zdravstvenog sustava nije potpuna. Nema

komunikacije izmeu bolnica i primarne zdravstvene zatite, kao ni izmeu bolnica
meusobno i pogotovo na razini dvosmjerne komunikacije pacijent - lijenik
B. PODACI - Neujednaena je kvaliteta i strukture podataka koji se prikupljaju te metodologije
prikupljanja, kao i vlasnitvo i potreba razmjene (pitanje sistematizacije i ujednaenja u
razliitim programskim aplikacijama ve zastupljenih na tritu)
10/48
C. SREDSTVA - Sredstva koja se ulau u informacijske tehnologije u zdravstvu ispod su
europskog i svjetskog prosjeka
D. UPRAVLJANJE - Nema sredinjeg tijela koje e razvijati i upravljati eZdravljem
U svijetu je prepoznata potreba za promjenama dosadanjih paradigmi u zdravstvu. One su saeto

predloene kao 10 zlatnih novih pravila (iz knjige Crossing the quality chasm: healthcare in 21st
century):
Sadanji pristup Novo pravilo

1. Zdravstvena zatita se temelji Zdravstvena skrb se osniva na neprekidnim
prvenstveno na posjetima lijeniku odnosima u lijeenju
2. Profesionalna autonomija potie Zdravstvena skrb se prilagouje pacijentovim
raznolikost potrebama i vrijednostima
3. Zdravstvenu zatitu nadziru strunjaci Pacijent nadzire proces
4. Informacija je ono to je Znanje se dijeli a informacije slobodno teku
dokumentirano
5. Odluivanje se temelji na uenju i Odluivanje se temelji na znanstvenim injenicama
iskustvu
6. (Ne) initi tetu pacijentu je Sigurnost je svojstvo sustava
individualna odgovornost
7. Prikrivenost informacije je nuna Transparentnost je nuna
8. Sustav reagira zavisno o potrebama Potrebe se unaprijed predviaju
9. Zahtijeva se smanjenje trokova Gubitci se neprekidno smanjuju
10. Uloga strunjaka je vanija od sustava Prioritet je suradnja meu lijenicima
Iz snimke stanja u RH i svjetskih trendova proizlaze ciljevi i aktivnosti ovoga Stratekog plana, ime e
se unaprijediti eZdravlje i pomoi zdravstvenom sustavu u ostvarivanju stratekih razvojnih pravaca
definiranih u Nacionalnoj strategiji.
11/48
2 Ciljevi eZdravlja
Strateki plan svim aktivnostima u podruju eZdravlja daje okvir kojeg one moraju to vie ispuniti, ali
ne prelaziti preko njega. To se postie definiranjem stratekih podruja, pravaca i ciljeva te posebnih
ciljeva.
2.1 Tri strateka podruja primjene eZdravlja
Svjetska iskustva dijele primjenu eZdravlja u tri strateka podruja:
1. Uvid i koritenje klinikih podataka o prethodnim lijeenjima (engl. core data set) sustavnim
koritenjem elektronikog zdravstvenog zapisa - eKartona (EZZ). Osnovni skup klinikih podataka
ukljuuje:
osnovne podatke o pacijentu (npr. alergije, kronine bolesti i terapije, rizina ponaanja )
otpusna pisma, epikriza, razloge dolaska, anamneza, status, preporuke i nalaze pregleda
bolnikih specijalista
laboratorijske nalaze,
radioloke i druge dijagnostike nalaze s mogunou prikaza referentnih slika i
propisane lijekove.
Za odreene kategorije pacijenata po izboru i dogovoru struke skup se proiruje s dodatnim
podacima. Uvid u klinike podatke o minulim lijeenjima omoguuje sigurnije i racionalnije lijeenje,
smanjuje broj nepotrebnih pregleda i testova te nepotrebna dupliciranja istih, i postaje osnova za
neprekidno praenje zdravstvenog stanja pacijenta holistikim pristupom
2. Bolnica bez zidova za komunikaciju u stvarnom vremenu (engl. real time) izmeu davatelja
zdravstvene skrbi meusobno (posebno izmeu primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene
zatite) i s pacijentom. Time se omoguuje puna interakcija, a fokus se usmjerava na pacijenta u
cijelosti i kroz vrijeme, a ne na jednu bolest ili trenutnu epizodu.
Vana komponenta Bolnice bez Zidova je telemedicina i mZdravlje, naroito praenje vitalnih
znakova (parametara) npr. kod pacijenata bolesti srca i ila. Rizini pacijenti opremljeni mobilnim i
beinim instrumentima za mjerenje tlaka ili pulsa i programskim rjeenjem koje automatski
dojavljuje rizina stanja bili bi zbrinuti na vrijeme, a otpale bi i neke nepotrebne intervencije koje se
sada tretiraju kao hitni sluajevi. I manje rizinim pacijentima se moe pomoi automatiziranim
podsjeanjem i nadzorom uzimanja lijekova, ime se smanjuju hospitalizacije zbog neredovitog
uzimanja lijekova.
3. Dugoroni pristup (engl. longitudinal view) upravljanju kroninim bolestima, koji se sastoji od:
sistematskih pregleda i definiranja rizinih skupina
informatikog praenja kroninih bolesnika u primarnoj zdravstvenoj zatiti (kroz panele u
informacijskim sustavima)
ranog otkrivanja i suzbijanja komplikacija
obuavanja zdravih osoba i pacijenata
koordiniranog lijeenja na osnovi multidisciplinarnih klinikih smjernica uz aktivno
sudjelovanje pacijenta.
12/48
Na temelju primjera inovativnih pristupa lijeenju kroninih bolesti razvidno je da eZdravlje moe
osigurati intenzivnu i koordiniranu suradnju u zdravstvenom sustavu, na nain da su aktivnosti i
podaci meusobno povezani, interoperabilni, te raspoloivi u vrijeme i na mjestu potrebe ovlatenim
korisnicima. Zbog toga je vana projektna inicijativa ePreventiva, a u skladu s prioritetom 4.3 iz
Stratekog plana javnoga zdravstva 2013.-2015.
2.2 Opi ciljevi

Opi ciljevi eZdravlja se odnose na njegovu potporu razvoju sustava zdravstva, mogu se svrstati u
sljedee skupine:
Odravanje i poveanje kvalitete, sigurnosti i dostupnosti zdravstvene skrbi za pacijente

(evidence based zdravstvo, smanjeni rizici od tete za pacijente, zadovoljstvo pacijenata,
uinkovitost i djelotvornost osiguranja zdravstvene skrbi, jednaki pristup, smanjeno ekanje i
bolje koritenje resursa)
Poveanje uinkovitosti i sigurnosti rada zaposlenika davatelja zdravstvene skrbi (besprekidnost
zdravstvene skrbi, koordinacija aktivnosti i dijeljenje informacija meu davateljima zdravstvenih
usluga)
Smanjenje trokova sustava zdravstva bez tete za dionike u sustavu (praenje u realnom
vremenu)
Osiguranje tonih, potpunih i pravovremenih informacija za upravljanje sustavom zdravstva i
njegovim ustanovama (epidemioloki podaci, izvrenje, financijski podaci)
2.3 Posebni ciljevi

Posebni ciljevi odnose se na uspostavu eZdravlja i njegovih stratekih projekata, a u skladu su s
mjerama iz Nacionalne strategije, Prioritet 1, kao i relevantnim meunarodnim dokumentima poput
Federal Health Information Technology Strategic Plan 2011 2015 (prilog 5.3.3.5)
1. Treba teiti smanjenju razlike meu ustanovama u razini integrirane informatiziranosti, na nain
da veina bre slijedi naprednije iji su se sustavi i procesi dokazali u praksi.
2. Sustavi eZdravlja trebaju omoguiti automatsku izradu standardiziranih izvjea, dostavu
prvenstveno real time podataka za statistike analize te dati podrku za samostalno izraivanja
izvjea po narudbi razliitih korisnika (primjena tehnologije poslovnog izvjeivanja)
prevenstveno u svrhu pokretanja pravovremenih aktivnosti
3. Sustavi eZdravlja trebaju osigurati automatsko punjenje zdravstvenih i drugih registara od
interesa za javno zdravstvo i istraivanja u podruju medicine i zdravstva
4. Postojei institucionalni sustavi e se unaprijediti i modernizirati kako bi bili interno djelotvorni, a
prema van interoperabilni, prije svega u potpori procesima zdravstvene skrbi i distribuiranom
raspolaganju zdravstvenim podacima pacijenta (EZZ). Strogo e se voditi rauna o ome da se
eZdravlje i procesi u zdravstvu unapreuju sinkronizirano do mjere da planiranje promjena
procesa ukljuuje istovremeno planiranje promjena sustava eZdravlja
5. Osim potpore osnovnoj djelatnosti ostvarit e se i poslovni sustavi, koji e davati potporu i
13/48
racionalnu utedu u zdravstvenom sustavu npr. i objedinjenoj nabavi
6. Telemedicina e biti integrirana u slubu hitne medicinske pomoi i druge zdravstvene
djelatnosti, te e skupa s mZdravljem omoguiti lijeenje na daljinu (ime nadomjeuje
nedostatak strunjaka) i uspostavu aktivnije uloge pacijenata u vlastitom lijeenju
7. Programska podrka koja e se nabaviti ili izraditi prije stavljanja u potrebu e biti odgovarajue
certificirana na osnovi prihvaenih meunarodnih kriterija; certifikati se izdaju na osnovi
prihvaenih normi, neprekidno se provjerava funkcionalnost, sigurnost podataka i sustava te
interoperabilnost
8. Nabava rjeenja (HW, NW, SW, primjena, potpora) e se provoditi objedinjeno i u to veoj mjeri
koristei standardna rjeenja koja imaju znaajan udio na tritu, poglavito u zdravstvenom
sektoru irom svijeta
9. Djelatnici u sustavu zdravstva e biti educirani za eZdravlje, ukljuivo upravljanje promjenama pri
uvoenju eZdravlja, ukljuivo unapreenje potpore za korisnike eZdravlja s naglaskom na
pacijente i druge graane
10. Sustavno e se educirati strunjaci iz podruja medicinske informatike, te e im se omoguiti
razmjena znanja i iskustava
11. Sredstva za eZdravlje e se poveati na potrebnu razinu, koristei prosjenu razinu u EU kao
orijentir, relativno u odnosu na zdravstveni proraun. Koristit e se i drugi izvori sredstava pored
dravnog prorauna, npr. sredstva iz fondova EU-a
12. eZdravlje e biti zakonski regulirano
13. Beziznimno e se koristiti meunarodna razmjena iskustava, te preuzimanje i prilagoavanje
dobrih praksi
14. Za upravljanje eZdravljem e se osnovati sredinje tijelo na nacionalnoj razini unutar ili izvan
postojeih institucija, s potrebnim ovlastima, financiranjem, kadrovima i nezavisnou; to tijelo
neprekidno provodi evaluaciju rezultata eZdravlja
14/48
3 Akcijski plan i pripadne projektne inicijative
Strateki e se plan ostvariti konkretnim projektima i akcijama, koji ostvaruju posebne ciljeve
strategije. Ovdje se definira minimalni skup aktivnosti kojima se moe ostvariti definirane ciljeve.
Radi vee preglednosti, projektne inicijative su podijeljene na razvoj pravnog i institucionalnog okvira,
projekte informatizacije sredinjeg zdravstvenog sustava, uspostava standardnih platformskih
rjeenja za potporu poslovanju te ostale projektne inicijative.
3.1 Razvoj pravnog i institucionalnog okvira

Sve aktivnosti, kao i stvaranje potrebnih institucionalnih, kadrovskih i novanih preduvjeta za
ostvarenje stratekog plana trebaju imati jasan, vrst i potpun pravni okvir u kojemu e se provoditi i
ostvariti.
3.1.1 Uspostava Sredinjeg tijela za eZdravlje (STeZ)

Uspostava STeZ-a kljuan je preduvjet za provedbu ovog stratekog plana. STeZ e biti provedbeno
tijelo projekata eZdravlja po ovlatenju Ministarstva zdravlja i HZZO-a te e operativno provoditi
projekte i osigurati im odrivost.
Uspostava STeZ-a regulirati e se potrebnim pravnim aktima i provedbenim propisima.
Kratki opis: Uspostava sredinjeg tijela za upravljanje postojeim sustavima i projektima eZdravlja i
daljnji razvoj eZdravlja u Hrvatskoj.
Faze: nabava tehnike pomoi, elaboracija poslovnog plana (uklj. plana financiranja i kadroviranja),
razrada poslovnih procesa, izrada pravilnika i internih propisa, uspostava organizacije
Naziv projekta: "Uspostava Sredinjeg tijela za e-zdravlje - STeZ"

Zaduen: HZZO Poetak: Q1 2015 40.000.000,00 kn (za
Zavretak: Q1 2018 financiranje iz Europskog
socijalnog fonda)
3.1.2 Razvoj pravnog okvira

Za ostvarenje ciljeva strategije i provoenje akcijskih planova, bit e potrebno osigurati odgovarajui
pravni okvir. To ne moe biti stihijska aktivnost, ve mora biti visoko sinkronizirana i integrirana s
ostalim projektima. Za provedbu projekata u ovom poglavlju nisu potrebne zakonodavne promjene.
3.1.2.1 Standardizacija, normizacija i certifikacija
15/48
Aktivnostima u svezi standardizacije i normizacije, te posljedino postupka provjere sukladnosti
sustava (proces certifikacije) u eZdravlju ostvaruje se mjera 1.6 iz Prioriteta 1 Nacionalne strategije:
Normizacija i certifikacija informacijskih sustava u zdravstvu, uz neprekidnu provjeru funkcionalnosti,
sigurnosti podataka i sustava te interoperabilnosti .
3.1.2.2 Standardizacija i normizacija

Definiranjem i koritenjem normi osigurat e se interoperabilnost unutar sustava zdravstva RH i sa
sustavima zdravstva drugih zemalja te s drugim sustavima u RH. Predmet normizacije mora biti EZZ,
zdravstvena kartica, poruke, komunikacija, zatita/sigurnost, suelja, klasifikacije, ifriranja, rjenici
itd.
Za uspjeno provoenje ovog projekta potrebno je napraviti cjelovitu analizu svih standarda i normi
koje se koriste u podruju eZdravlja. S obzirom na propulzivnost podruja, te obilje ve postojeih
normi iz podruja medicinske informatike 1 , logino je zakljuiti da e se veinom preuzimati
meunarodne norme. Tu aktivnost provoditi e udruga ProRec Hrvatska, u suradnji sa svim
zainteresiranim ustanovama.
Kako bi se olakao i ubrzao rad na uvoenju normi u hrvatski zdravstveni sustav, potrebno je istaknuti
vanost sudjelovanja strunjaka koji rade u sustavu u tijelima koja raspravljaju i donose norme. Kako
se veinom radi o odborima meunarodnih standardizacijskih tijela, poticati zdravstvene ustanove da
alju svoje zaposlenike na rad u odborima i za to osigurati potrebna sredstva.
3.1.2.3 Certifikacija
Certifikacija proizvoda podrazumijeva jednoznanu, detaljno strukturiranu i unaprijed poznatu
provjeru sukladnosti proizvoda (najee softverskih rjeenja ili procesa) normama koje su
prihvaene u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Certifikaciju provodi ovlateno certifikacijsko tijelo i
certifikatom potvruje da proizvod udovoljava definiranim kriterijima.
Certifikacijsko tijelo u Hrvatskoj je ProRec kao sastavnica EuroRec-a.
Da bi se uspjeno provela predmetna mjera u smislu normizacije i kasnije certifikacije informacijskih

sustava eZdravlja, te provodila neprekidna provjera funkcionalnosti, sigurnosti podataka i sustava te
interoperabilnosti meu certificiranim sustavima, potrebno je osigurati odgovarajue resurse. Ovaj
posao e provoditi ili organizirati STeZ, preko ProRec udruge., za to e biti osposobljen u dijelu svojih
kompetencija i kapaciteta.
Primjena sustava normizacije i certifikacije provodi se projektom, kroz sljedeu projektnu inicijativu:
Kratki opis: Normizacija i certifikacija informacijskih sustava u zdravstvu, uz neprekidnu provjeru
funkcionalnosti, sigurnosti podataka i sustava te interoperabilnosti
Faze: definicija, izrada/preuzimanje normi, uspostava procesa certifikacije
Naziv projekta: Primjena normizacije i certifikacijskog postupka eZdravlja

Zaduen: HZZO Poetak: t0+3 mjeseca Planska cijena: 2.000.000 kn
Zavretak: +21 mjesec
1
http://31.45.242.218/HZN/Todb.nsf/WebPopisNorma?OpenView&RestrictToCategory='TO%20215'
16/48
3.2 Informatizacija sredinjeg zdravstvenog sustava
Projekti informatizacije sredinjeg zdravstvenog sustava predstavljaju najbitnije sustave
koje je u zdravstvu potrebno implementirati kako bi sustav postao efikasniji, transparentniji
i sigurniji za pacijente.
3.2.1 eRazmjena
Kratki opis:
eRazmjena se fokusira na interoperabilnost koja treba omoguiti povezivanje aplikacija koritenih
kod davatelja zdravstvenih usluga i drugih kljunih dionika u zdravstvenom sustavu ili povezanih s
njime (npr. HZZO, HALMED, HZJZ, DZS, ministarstva, ) u cilju razmjene informacija izmeu
razdvojenih heterogenih sustava.
Faze: koncept i specifikacija, nabava, uspostava
Naziv projekta: eRazmjena

Zaduen: HZZO i HZJZ Poetak: t0+6 mjeseci Planska cijena: 153.100.000 kn
Zavretak: +36 mjeseci
3.2.2 eHZZO
Kratki opis:
Modernizacija, proirenje, unaprjeenje te implementacija novih poslovnih IT sustava Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje s ciljem uinkovitijeg i kvalitetnijeg nadzora i upravljanja
zdravstvenog sustava, posebno u dijelu upravljanja i uinkovitog nadzora financijskih sredstava.
Postojei informacijski sustav HZZO-a pokriva osnovne potrebe poslovanja Zavoda, no potrebna mu
je nadogradnja kako bi se omoguila bra reakcija na poslovne promjene.
Faze: koncept i specifikacija, nabava, pilotiranje, validacija, provjera, dorada, uspostava
Naziv projekta: eHZZO

Zaduen: HZZO Poetak: Q2 2015 Planska cijena: 97.500.000 kn
Zavretak: Q2 2018 (za financiranje iz Europskog
fonda za regionalni razvoj)
3.2.3 eLijekovi
Kratki opis:
Integrirano povezati sve informacije o lijekovima u javnom zdravstvu RH u cilju vee kvalitete i
sigurnosti pacijenata, te omoguavanja lakeg rada zdravstvenog osoblja i boljeg upravljanja
trokovima.
17/48
Faze: koncept i specifikacija, nabava, validacija, provjera, dorada, uspostava
Naziv projekta: e-Lijekovi Integrirani informatiki sustav za struno i ekonomsko

upravljanje lijekovima
3.2.4 eDRG
Postojei sustav analize rauna u zdravstvenom sustavu (DTS) nije u cijelosti prilagoen potrebama ni
interoperabilan prema vrijedeim meunarodnim normama. Stoga je potrebno unaprijediti sustav
plaanja akutnog bolnikog lijeenja, specijalistiko konzilijarne zdravstvene zatite i dugotrajnog
lijeenja s ciljem poveanja uinkovitosti i kvalitete bolnike zdravstvene zatite.
Kratki opis:
Funkcionalna i tehnika nadogradnja postojeeg HR DRG sustava za obraun usluga bolnica na razini
Republike Hrvatske.
Naziv projekta: eDRG

3.2.5 eSmjernice
Osnova za sustavno postupanje u lijeenju trebaju biti klinike smjernice, to naroito vrijedi za
koordinirano lijeenje kroninih bolesti, smjernice upuivanja, te prijeoperativne obrade. U
Nacionalnoj strategiji se potreba za smjernicama spominje na vie mjesta, a unutar eZdravlja na
stranici 287: Postojee informacijske sustave u zdravstvu potrebno je funkcionalno unaprijediti kroz razvoj ,
e-klinikih smjernica, .
Stanje u Hrvatskoj je nezadovoljavajue, slubeno je prihvaeno tek pedesetak smjernica (struna

drutva HLZ-a), dok npr. NGC ima pretraiva za registar od vie od 2.500 smjernica. Treba uvesti
kontrolu PRIMJENE i tih malobrojnih smjernica, koja se propituje jedinu u forenzikim sluajevima.
Generalno, zadravanje smjernica na razini raspoloivosti samo u papirnatom obliku ne omoguuje
sustavnu kliniku primjenu.
Kratki opis:
18/48
Potaknuti lijenike i ostale zdravstvene djelatnike na izradu klinikih i ostalih smjernica, te ih
informatizirati u etiri opisane faze.
Faze:
1. Izrada predloka za izradu smjernica, uz obvezne upute za izradu algoritama
2. Izrada smjernica koritenjem predloka, ukljuivo alternativno priznavanje stranih

relevantnih smjernica; podrazumijeva periodiku doradu smjernica
3. Internetski, interaktivan prikaz smjernica
Naziv projekta: e-Smjernice: informatiki sustav zdravstvenih smjernica s integracijom u

ostale sustave eZdravlja
3.3 Uspostava standardnih platformskih rjeenja za potporu poslovanju
3.3.1 Uspostava dravne informacijske infrastrukture
Kratki opis:
Zajedniko planiranje i izvoenje informatikih projekata javne uprave i sustava zdravstva, te
optimalno zajedniko koritenje svih vrsta informatikih resursa, a u cilju istovremenog poveanja
kvalitete, uinkovitosti, djelotvornosti i ekonominosti.
Naziv projekta: Uspostava dravne informacijske infrastrukture

Zaduen: Ministarstvo Poetak: Q4 2015 Planska cijena: n/p
uprave Zavretak: Q4 2018
3.3.2 Uspostava zdravstvene VPN mree eHealthNet
U skladu s ciljevima nacionalne koncepcije zdravstva, zasnovanim na pravinosti usluga, dostupnosti,

pristupanosti, odrivosti, suradnji meu razliitim sektorima i sudjelovanju zajednice, a u vezi sa
19/48
modernim dosezima informacijsko komunikacijske tehnologije, potrebno je uspostaviti jedinstveno
informacijsko komunikacijsku mreu javnih ustanova iz podruja zdravstva.
Ovakav nain povezivanja ustanova nuan je preduvjet za postizanje razine informacijske sigurnosti
potrebne kod uspostave eKartona, eUputnice, eListiekanja, eNaruivanja, kao i ostalih usluga kojima
se u skoroj budunosti planira daljnja informatizacija hrvatskog zdravstvenog sustava.
Kratki opis:
Projektiranje i uspostava privatne virtualne mree za potrebe sigurnog spajanja ustanova iz
zdravstvenog sustava. Nakon uspostave mree, odnosno povezivanja HZZO, HZJZ, HZTM, ZTM, HZHM
na nju, u sljedeim fazama bi se na istu mreu povezale sve ostale ustanove iz zdravstvenog sustava
(bolnice, poliklinike, SKZZ,).
Faze: koncept i specifikacija, nabava, prikljuenje ustanova,
Naziv projekta: Uspostava zdravstvene VPN mree eHealthNet

Zaduen: HZZO Poetak: Q2 2014 Planska cijena:
Zavretak: Q2 2016 15.000.000 kn (ulaganje u
opremu)
10.000.000 kn (operativni
trokovi na godinjoj razini)
3.3.3 Uspostava eKartona
Uspostava eKartona je predviena kao jedna od kljunih funkcionalnosti eZdravlja u Nacionalnoj

strategiji. Provoditi e se u tri projektne inicijative koje ukljuuju uspostavu:
- Elektronikog zdravstvenog zapisa (EZZ)

- Elektronikog medicinskog zapisa (EMZ)
- Osobnog zdravstvenog zapisa (OZZ)
3.3.3.1 Elektroniki zdravstveni zapis EZZ

Kratki opis:
EZZ je zdravstveni zapis u raunalnom sustavu za prihvat, pohranu i komunikaciju saetka informacija
za pacijenta izmeu zdravstvenih organizacija i davatelja usluga - eKarton.
Naziv projekta: Elektroniki zdravstveni zapis EZZ

Zavretak: Q4 2017
20/48
3.3.3.2 Elektroniki medicinski zapis EMZ
Kratki opis:
Elektroniki medicinski zapis bolesti koji se koristi kao sustav za upis, spremanje i raspodjelu
informacija davatelja zdravstvenih usluga unutar jedne organizacije (poglavito bolnica) koja podupire
i omoguuje davanje zdravstvenih usluga pacijentima.
Naziv projekta: Elektroniki medicinski zapis EMZ (komunikacijski dio BIS EZZ)
Zavretak: Q4 2017
3.3.3.3 Osobni zdravstveni zapis OZZ
Kratki opis:
Osobni zdravstveni zapis je zdravstveni zapis u raunalnom sustavu stvoren i odravan od stane
pojedinca koji proaktivno upravlja svojim vlastitim zdravljem portal za pacijente.
Naziv projekta: Osobni zdravstveni zapis OZZ (komunikacijski dio OZZ EZZ)
Zavretak: Q4 2017
3.3.4 eBolnica
Kratki opis:
Uklanjanje manjkavosti postojeih bolnikih informatikih sustava u cilju poveanje njihove
sigurnosti, funkcionalnosti i interoperabilnosti, to umjesto sadanjeg fokusa na administrativne
procese treba pridonijeti uinkovitosti i djelotvornosti ukupnog zdravstvenog sustava kroz bolju
potporu procesima zdravstvene skrbi o pacijentima, te upravljanja bolnicama i cijelim zdravstvenim
sustavom. Povezivanje zajednikih servisa svih bolnica i informatizacija bolnica koje nemaju bolnike
informacijske sustave ili su njihove funkcionalnosti nedostatne.
Faze: koncept i specifikacija, nabava, pilotiranje, validacija, provjera, dorada, uspostava
Naziv projekta: e-Bolnica Uspostava standardnih, integriranih i 360 interoperabilnih

informatikih sustava u javnim bolnicama republike Hrvatske
21/48
3.4 Ostale projektne inicijative
3.4.1 Proirenje komunikacijske mree za potrebe hitnih slubi - Tetra
Kratki opis:
Sustav uspostave sigurne izdvojene komunikacijske mree za prijenos zvuka i podataka na razini RH
za sve kritine sustave u dravi (u zdravstvu prvenstveno hitne medicine). Za projekt je odgovorno
Ministarstvo unutarnjih poslova.
Naziv projekta: Proirenje komunikacijske mree za potrebe hitnih slubi Tetra

Zaduen: Ministarstvo Poetak: Q1 2016 Planska cijena: n/p
unutarnjih poslova Kraj: n/p
3.4.2 Telemedicina
U skladu s definiranim ciljevima potrebno je koristiti suvremenu tehnologiju za bre pruanje usluga,
pruanje usluga koje do sada nisu bile mogue te posebice za preventivu. Tome u bitnom moe
pomoi telemedicina. Potrebno je organizirano i sinkronizirano prepoznavati potrebe za
telemedicinom, pronalaziti ili razvijati rjeenja, te ih organizirano uvoditi u praksu to e se postii
ovim projektom. Validacija i nadzor primijenjenih rjeenja su takoer dio projekta.
Kratki opis:
Uspostaviti sustav identificiranja podruja primjene telemedicine, donoenja odluka o prioritetima,
pokretanja i izvoenja telemedicinskih projekata te njihovo uvoenje u svakodnevni rad to e
rezultirati poveanim brojem DTPa u telemedicini.
Faze: projektni zadatak, idejni projekt, izvedbeni projekt, pilot
Naziv projekta: Telemedicina

Zaduen: STeZ Poetak: Q4 2014 Planska cijena: 1.500.000 kn
Zavretak: Q2 2016
3.4.3 Upravljanje znanjem E-uenje za zdravstvene djelatnike

Zdravstveni sustav dnevno proizvodi velike koliine novog znanja koje proizlaze iz prakse. Za
kvalitetnu zdravstvenu zatitu nuno je da se greke dogaaju samo jednom. To je mogue samo ako
sve stvoreno znanje bude na raspolaganju svim zdravstvenim radnicima i pacijentima. To se postie
uspostavom sustava upravljanja znanjem. On se zasniva na informacijama i podacima koji postoje u
zdravstvenom sustavu ukljuujui EZZ.
Kratki opis:
22/48
Projekt uspostave razvoja i odravanja sustava upravljanja znanjem koji e biti uspostavljen na
postojeoj platformi za e-uenje i biti dostupno svim zdravstvenim djelatnicima te redovito
nadograivano novim sadrajima u cilju uspostavljanja centralnog mjesta cjeloivotnog uenja za
zdravstvene djelatnike.
Faze: projektni zadatak, idejni projekt, izvedbeni projekt, pilot
Naziv projekta: E-uenje za zdravstvene djelatnike

socijalnog fonda)
3.5 Glavni oekivani ishodi
Unutar svake projektne inicijative e se provoditi evaluacija postignutog kako bi se koristile samo
najefikasnije metode daljnjeg rada. U nastavku su glavni oekivani ishodi koje oekujemo postii
provedbom ranije prezentiranih projektnih inicijativa.
S obzirom na razliitu strukturu, nain provoenja te isporuku koja se oekuje ovim projektima, nije
mogue na jednak nain raspisati glavne oekivane rezultate za sve projekte. Tako je za projekte u
kojima su rezultati izraeni informacijski sustav, izraena pravna regulativa ili izraeno standardno
rjeenje rezultati kvantificirani sa brojkom 1. Time je oznaen uspjeno zavren projekt i uspostavljen
sustav odnosno proces koji je bio cilj projekta. S druge pak strane, u nekim projektima mogue je bilo
mjeriti rezultat, npr. u broju korisnika nekog sustava, postotku ustanova koje su poele koristiti
sustav za vrijeme trajanja projekta i sl.
Mjerljivi rezultati projekata opisanih u poglavlju 3.3. prikazani su u tablici.
Projektna Glavni oekivani rezultat Polazna Ciljana

inicijativa vrijednos vrijednos
t t
Razvoj pravnog 1. Izrada pravne regulative vezane uz eZdravlje #1: 0,2 #1: 1
i
2. Uspostavljeno provedbeno tijelo eZdravlja (STeZ) #2:0 #2:1
institucionalno
g okvira
Normizacija 1. Usvajanje normi u poslovanju #1: 0 #1: 2-3
Certifikacija 1. Pripremljen proces certifikacije #1: 0.3 #1: 1
eKarton 1. Postotak zdravstvenih #1: 0 #1: 40%

podataka obuhvaenih
#2: 0 #2:65%
eKartonom
2. Postotak graana s eKartonom
23/48
eBolnica 1. Izrada standardiziranih platformskih rjeenja za #1: 0 #1: 2-3
potporu bolnikim procesima #2: 0 #2: 20
#3: 0 #3: 34
2. Uspostava BIS/ERP sustava u bolnicama koje
nemaju integrirani sustav
3. Migracija BIS/ERP sustava u bolnicama koje imaju

integrirani sustav
eLijekovi 1. Izgradnja i povezivanje novih dijelova sustava

eLijekovi #1: 0 #1: 1
#2: 0 #2:
2. Broj pacijenata koji ima pristup portalu eSmjernice
500.000
eHZZO 1. Modernizacija sredinje aplikacije za upravljanje #1: 0,5 #1: 1

trabinama; #2: 0 #2: 1
#3: 0 #3: 1
2. Izgradnja sustava za planiranje poslovnih potreba
#4: 0,3 #4: 1
(ERP) i povezivanje svih ERP sustava bolnica;
#5: 0 #5: 1
3. Uspostava mehanizma financijskog kontrolinga; #6: 0,25 #6: 1
4. Upravljanje ljudskim i materijalnim resursima; #7:0,2 #7:1
5. Izrada sustava za automatizaciju poslovnih

procesa;
6. Izgradnja naprednog sustava poslovnog

izvjeivanja (BI)
7. Uvoenje sustava za elektroniku razmjenu

podataka sa pruateljima usluga u zdravstvu
putem web tehnologija
eDRG 1. Izgradnja HR-DRG sustava #1: 0,3 #1: 1

#2: 0,2 #2: 80
2. Povezivanje zdravstvenih institucija na HR-DRG
sustav
eSmjernice 1. Broj medicinskog osoblja koji ima pristup portalu #1: 0 #1:
eSmjernica; #2: 10% 65000
#2: 50%
2. Postotak odluivanja zasnovanog na dokazima
eUenje za 1. Broj zdravstvenih djelatnika s pristupom sustavu #1: 0% #1: 100%

zdravstvene eUenja #2: 0 #2:
djelatnike #3: 0 15000
2. Broj zdravstvenih djelatnika koji koriste sustav
#3: +30
eUenja
3. Broj eTeajeva dostupnih u sustavu eUenja
24/48
3. Telemedicina 1. Broj telemedicinskih DTP-ova #1: 202 #1: 350
izvrenih/prijavljenih u sustav (u tri
godine)
3.6 Rizici u provedbi stratekog plana
Glavni rizici, njihova vjerojatnost nastupanja i utjecaj na provedbu Stratekog plana, te mjere
umanjivanja rizika prikazane su u sljedeoj tablici
Rizik Aktivnost umanjivanja rizika Vjerojatnost Utjecaj na Opi rizini

nastupanja projektne faktor
(H/M/L) aktivnosti (H/M/L)
(H/M/L)
Nedostatak politike U izradi stratekog plana je L H M
podrke provoenju bila ukljuena iroka skupina
ovog stratekog plana dionika sa relevantnim
predstavnicima razine
odluivanja iz svih dijelova
zdravstvenog sustava kao i
drugih resornih tijela dravne
uprave
Otpor pojedinih Provoenjem pilot-projekata M M M
dionika u u sferi eZdravlja, vani dionici
zdravstvenom sustavu u zdravstvenom sustavu su
uvoenju senzibilizirani na potrebu
informatizacije u daljnje informatizacije te su
poslovnim procesima spremni sudjelovati. Izraditi
podroban komunikacijski plan
u okviru upravljanja
promjenama prema svim
dionicima.
Nedovoljan broj Procijenjeno je da i trenutno M M M
profesionalaca koji u unutar sustava postoji
zdravstvu, ali i izvan dovoljan broj profesionalaca
njega, raspolau za provedbu i osiguravanje
znanjem potrebnim da odrivosti ovog stratekog
bi cjelovito sagledali i plana. Kontinuiranom
edukacijom postojeih i novih
razvijali odriv sustav
djelatnika e se, sukladno
potrebama sustava, iriti krug
profesionalaca koji e
odravati i dalje razvijati
sustav eZdravlja.
Prijetnja da se resursi Za provedbu dijela projekata M H M
namijenjeni provedbi pod ovim stratekim planom,
25/48
Rizik Aktivnost umanjivanja rizika Vjerojatnost Utjecaj na Opi rizini
nastupanja projektne faktor
(H/M/L) aktivnosti (H/M/L)
(H/M/L)
ovog stratekog plana sredstva su osigurana ne
koriste za namirivanje samo u dravnom proraunu
potreba u drugim ve su i alocirana sredstva iz
dijelovima strukturnih fondova EU.
zdravstvenog sustava
Nedostatak S obzirom na zajedniko L M L
raznovrsnosti usluga trite, smatra se da na
dobavljaa iz podruja podruju EU ima dostatan
eZdravlja koje su broj dobavljaa. Fondovi EU
potrebne za provedbu novim pravilima vie ne
projekata pod ovim ograniavaju pravilom
stratekim planom podrijetla da dobra i usluge
moraju biti nabavljane samo
na podruju EU.
Sporost ostalih Ministarstvo zdravlja i HZZO H H H
nadlenih tijela su aktivni sudionici u izradi
dravne uprave u stratekih dokumenata kao i
ostvarivanju potrebnih provedbi aktivnosti sa
preduvjeta za podruja informatizacije
provedbu projekata uprave i slinim relevantnim
pod ovim stratekim za ovaj strateki plan.
planom
Sudjelovanje Ministarstva
Ministarstvo uprave zdravlja i HZZO-a u svim
treba izraditi strategiju vanim meuresornim
eHrvatske kao aktivnostima Ministarstva
preduvjet za dobivanje uprave u vezi informatizacije
sredstava iz javne uprave
strukturnih fondova
Uslijed sporosti U ranoj fazi provedbe M M M
provoenja pojedinih stratekog plana e biti
projekata zdravstvene konzultirani svi pruatelji
ustanove same zdravstvenih usluga u
iniciraju projekte sustavu. Ubrzavanje
informatizacije koji provedbe stratekog plana
nisu u skladu sa osiguravanjem dostatnih
ciljevima ovog materijalnih i ljudskih resursa.
stratekog plana
Legenda:
L- nizak rizik
26/48
M srednji rizik
H visok rizik
27/48
4 Resursi za provedbu Stratekog plana - SPeZ
Za uspjeno ostvarenje posebnih ciljeva strategije nuno je osigurati potrebne resurse.
4.1 Naela, profesionalni pristup i postupci

Iako naela, pristupe i postupke u uem smislu ne smatramo resursima, u sluaju eZdravlja, a zbog
zateenog stanja i dosadanje duboko ukorijenjene prakse, oni su vrlo vaan resurs za ostvarenje
stratekih ciljeva.
Naime, dosadanja praksa primijene pojedinanih projekata imala je sljedee manjkavosti:
Rad kroz ad hoc formirana povjerenstva

Izostanak dugoronih stratekih smjernica (tehnolokih, arhitekturnih, metodolokih,
organizacijskih i dr.)
Izostanak profesionalnih projektnih timova i stroge primjene pravila upravljanja projektima
Specifikaciju esto pie dobavlja
Manjkav struni nadzor u ostvarenju projekata
Izostanak upravljanja promjenama u organizaciji rada
Izolirani nabavni postupci
Openito nedovoljni kapaciteti institucija-korisnika za prijem novih sustava i uvoenje
procesnih i organizacijskih promjena
Neusklaena politika prava vlasnitva i odravanja aplikacija
Sve ovo je ispravno prepoznala Nacionalna strategija, opisujui slabost i nudei rjeenje:
Uvoenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u rad bilo pojedinca bilo

organizacije znai promjenu naina rada pa sastavni dio svakog projekta informatizacije mora
biti upravljanje promjenama (organizacija rada, izobrazba)
Stoga temeljni resurs za ostvarenje stratekih ciljeva ine:
sveobuhvatno i dosljedno upravljanje promjenama

profesionalno upravljanje projektima
za pripremu projekata, projektiranje te nadzor potrebno je koristiti provjerene i u praksi
dokazane profesionalce bilo iz sustava zdravstva bilo iz privatnog sektora. Oni ne smiju imati
interes u, ni korist od, dobavljanja proizvoda, usluga ili radova.
upravljanje znanjem u tijeku izgradnje eZdravlja i u sustavu zdravstva openito
4.2 Organizacijski aspekti

Nacionalna strategije prepoznaje da posebno pitanje predstavlja institucionalno upravljanje
sustavom eZdravstva i provoenje strategije informatizacije gdje postoji meuovisnost sustava
upravljanja i financiranja zdravstvenog sustava (kroz dravni proraun ili kroz samostalnost Hrvatskog
28/48
zavoda za zdravstveno osiguranje) i organizacije sredinjeg tijela za upravljanje eZdravstvom, kako bi
vertikalna i horizontalna povezanost u sustavu bila i institucionalno ustanovljena.
Dakle, resurse za upravljanje eZdravljem treba osigurati sredinje, kroz organizaciju ili tijelo unutar
postojee institucije generiki nazvanu Sredinje tijelo eZdravlja STeZ. Osnovne osobine ovog
tijela su:
Financiranje:
o Vodei rauna o istaknutoj slabosti u financiranju eZdravlja i o mjeri 1.9 Poveanje
sredstava za informatizaciju u Nacionalnoj strategiji, financiranje ukupnoga eZdravlja
treba biti kroz proraun STeZ-a, koji je postotno na razini EU benchmarka. STeZ treba
raspolagati i sredstvima dravnog prorauna i sredstvima iz drugih izvora poput EU
fondova.
Struna kadrovska osposobljenost:
o STeZ e preuzeti dio IT kadrova iz sadanjih javnih zdravstvenih ustanova, te u okviru
svojega prorauna pribavljati strune kadrove potrebne za obavljanje svoje ukupne
djelatnosti. Dio djelatnika u IT-u koji ostaju zaposlenici institucija sustava javnog
zdravstva financirat e STeZ, u obujmu koji odreuje STeZ, zavisno o lokalnim potrebama.
Ovlasti:
o STeZ ima opu ovlast u oblikovanju, izgradnji, nabavi, uspostavljanju, pogonu i nadzoru
eZdravlja. Drugim rijeima, institucije unutar sustava javnoga zdravstva od STeZ-a
dobivaju potpunu uslugu u pogledu eZdravlja. STeZ e u okviru svojeg plana i programa,
te financija, potrebne robe i usluge nabavljati od gospodarskih subjekata, ostvarujui
tako i mjeru 1.7 Objedinjavanje nabave i ujednaavanje standarda za raunalnu opremu,
licence, komunikacijsku infrastrukturu, odravanje i tehniku podrku iz Nacionalne
strategije.
U konanici, zadatak STeZ-a u budunosti je dugorona operacionalizacija i provedba Stratekog

plana eZdravlja.
Kljune aktivnosti STeZ-a trebaju biti organizacijske, a ne tehniko-operativne. Dakle, STeZ treba
definirati, planirati, organizirati, nadgledati i kontrolirati projekte i servise u skladu sa Strategijom
eZdravlja.
Aktivnosti predviene ovim Stratekim planom moraju zapoeti im prije, a osnivanje STeZ-a treba
obaviti profesionalno i kvalitetno to zahtjeva puno vremena. To je posao koji se ne smije raditi
preskaui nune faze i korake. Stoga u prijelaznom razdoblju, do operativne sposobnosti STeZa,
poslove ostvarenja ove strategije treba nastaviti raditi IT dio HZZO-a koji ima najvei kadrovski
potencijal i ve provodi veinu IT projekata u zdravstvu.
U tom prijelaznom razdoblju treba uvoditi projektni rad, upravljanje portfeljem projekata te na
odgovarajui nain raunovodstveno pratiti aktivnosti, kako bi prijenos aktivnosti u STeZ bio formalan,
a ne operativan in.
29/48
4.3 Pravni aspekti
Za ostvarenje ovog stratekog plana treba osigurati odgovarajui pravni okvir. Zbog toga je
predviena posebna projektna inicijativa. Pored zakona i pravilnika potrebno je osigurati potrebne
norme bilo izradom hrvatskih bilo prihvaanjem meunarodnih te sustav certifikacije.
4.4 Kadrovski aspekti

Na osnovi ankete 29 bolnica u RH, kadrovska situacija u hrvatskim bolnicama je vrlo nepovoljna u
pogledu IT strunjaka. Prosjeno je u bolnicama zaposleno 3 IT djelatnika, ukupno u cijelom sustavu
zdravstvenih je oko 200 ili 0,4% od ukupnog broja djelatnika, dok je u svijetu to oko 3%. Taj je
podatak preuzet i u Nacionalnoj strategiji, no u mjerama se nije konkretizirao prijedlog daljih
4.5 Financijski aspekti

eZdravlje je djelatnost koja osim struno-tehnolokih, postavlja i odgovarajue zahtjeve za
financiranjem. Dosadanja praksa je bila kako na institucionalnoj, tako i na dravnoj razini,
zahvaanje malih, nepovezanih projekata u zavisnosti o trenutno raspoloivim, esto arbitrarno
alociranim, financijskim sredstvima, ili pak prigodama financiranja iz lateralnih izvora (npr. BIS u
KBC-u Zagreb iz sredstava kredita projekta razvoja bolnice Rebro). Takvo nesustavno i nedovoljno
financiranje redovito zavrava rjeenjima koja su nezadovoljavajua za investitora, a financijski
neodriva za izvoaa. Potreba poveanja sredstava za eZdravlje je utvrena i mjerom 1.9.
Nacionalne strategije.
Izdaci za eZdravlje ne bi se trebali smatrati trokom, ve investicijom s brzim povratom. Prema

najboljoj svjetskoj praksi, pokazalo se kako poboljanjem upravljanja putem bolje informatizacije
mogu se osigurati utede (netetne po pacijente) od 20-30%.
4.5.1 Europski strukturni i investicijski fondovi

Nakon ulaska Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije, 1. srpnja 2013. godine, otvorila se
mogunost financiranja projekata eZdravlja iz Strukturnih i investicijskih fondova Europske unije (eng.
European Structural and Investment Funds ESIF).
U programskom razdoblju 2014-2020 godine, projekti e-Zdravlja su uvrteni u operativne programe
za financiranje kroz Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond.
U spomenutom programskom razdoblju, Europska komisija je u regulativi koritenja Europskih
strukturnih i investicijskih fondova izdvojila sljedee tematske ciljeve za financiranje (eng. Thematic
objectives-TO) :
1. Jaanje istraivanja, tehnolokog razvoja i inovacija
2. Poboljani pristup, koritenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija
3. Jaanje konkurentnosti malih i srednjih poduzea, poljoprivrednog sektora te sektora
ribarstva i akvakulture
4. Podrka prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima
5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima
6. Zatita okolia i promicanje uinkovitosti resursa
7. Promicanje odrivog prometa te uklanjanje uskih grla na kljunoj infrastrukturi
8. Promicanje zapoljavanja i podrka mobilosti radne snage
30/48
9. Promicanje socijalnog ukljuivanja te borba protiv siromatva
10. Ulaganje u obrazovanje, vjetine i cjeloivotno uenje
11. Jaanje institucionalnih kapaciteta te uinkovita javna uprava
Projekti eZdravlja su nali svoje mjesto u tri tematska cilja na sljedei nain:
- Projekti informatizacije sredinjeg zdravstvenog sustava (eHZZO, eSmjernice, eLijekovi,
HR DRG) te projekt e-Bolnice su uvrteni u tematski cilj 2 - Poboljani pristup,
koritenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija sa procijenjenom
alokacijom od 45 MEUR
- Projekt E-uenje za zdravstvene djelatnike je uvrten u tematski cilj 9 - Promicanje
socijalnog ukljuivanja te borba protiv siromatva s procijenjenom alokacijom od 2,5
MEUR
- Projekt Uspostava Sredinjeg tijela za e-zdravlje - STeZ" je uvrten u tematski cilj 11 s
procijenjenom alokacijom od 5,3 MEUR
Financiranje kroz spomenute fondove se vri bespovratnim sredstvima sa nacionalnim

su-financiranjem od najvie 15% za projekte koji nemaju elemenata dravnih potpora.
4.5.2 Bilateralni fondovi

Osim strukturnih i investicijskih fondova, za financiranje projekata e-Zdravlja se otvaraju mogunosti i
kroz bespovratna sredstva bilateralnih fondova kao to su, na primjer, Financijski instrument
Kraljevine Norveke i Financijski instrument Europskog gospodarskog prostora.
4.6 Vremenski aspekti

Aktivnosti eZdravlja po ovome Stratekom planu se mogu planirati za srednjorono razdoblje, dakle
za naredne 4 godine. Pri tome treba donijeti politiku odluku da poetak, tzv.t0 bude 1.1.2015,
tako da se sve predloeno ostvaruje u najveoj mjeri u razdoblju 2015-2018.
31/48
5 Prilozi
Ovi prilozi slue za pojanjenje nekih tvrdnji i navoda te proirenje informiranosti itatelja stratekog
plana. Strateke preporuke
5.1 Preporuke
Ovdje su na jednom mjestu ponovljene sve preporuke u tekstu stratekog plana.
Preporuka 1: Struka treba definirati, a zdravstvene vlasti institucionalizirati (poeljno

u okviru budueg Pravilnika o medicinskoj dokumentaciji) obvezne zdravstvene zapise u
raunalnim sustavima, poeljno proirenje i adaptaciju meunarodno priznati definicija
takvih zapisa.
Preporuka 2: Treba uspostaviti i uiniti slubenim nacionalni standard stvaranja i odravanja

EZZ-a (metapodaci: atributi, ifrarnici i druge liste vrijednosti, pravila).
Preporuka 3: Uspostaviti i odravati funkcionirajui sustav EZZ-a, koji omoguuje punjenje

informacijama iz EMZ-a i OZZ-a, te sigurno koritenje istih podataka. Osnovna
funkcionalna razrada sustava je:
- Pomou metapodataka i pripadnog SW rjeenja se filtriraju SVE informacije,
npr. Patient Summary potreban za epSOS razmjenu informacija;
- Ukupna funkcionalnost po dobroj praksi znai zdravu kompeticiju izmeu
vlastitog razvoja i preuzimanje nekog od najboljih gotovih svjetskih rjeenja EZZ-
a
- Arhitektura treba biti zasnovana na najboljoj praksi: Dio medicinskih
podataka je SREDINJE KOPIRAN (definirano metapodacima EZZ-a). To je
djelomino dupliranje podataka, dakle duplira se dio koji ulazi u EZZ, po potrebi
se pristupa u lokalne sustave po dodatne dokumente
Preporuka 4: Uvoenje poslovnih informatikih sustava u institucije sustava zdravstva

takoer treba biti dio eZdravlja i provoditi se sredinje preko STeZ organizacije.
Optimalno bi bilo za sve institucije uvesti SREDINJI sustav za obradu
poslovanja, ime bi se postigle utede, ali i imali konsolidirane informacije koje
bi hranile jedinstveni BI sustav.
32/48
Preporuka 5: Uspostaviti sustav transparentnog praenja CIJELOG ivotnog ciklusa programa
projekata eZdravlja od inicijative do umirovljenja projekta.
Preporuka 6: Pomou projekta eSmjernice uspostaviti sustav upravljanja smjernicama, u etiri

faze: dizajn, izrada, prikaz, primjena.
Preporuka 7: Osnovati Sredinje tijelo eZdravlja STeZ koje je odgovarajue financirano,

kadrovski osposobljeno i s potrebnim ovlastima.
Preporuka 8: Unutar STeZ-a osigurati kadrovsku osnovicu za sve zadae eZdravlja. Brojano
stanje strunih djelatnika u STeZ-u zajedno s IT-djelatnicima koji ostaju u
drugim institucijama zdravstva treba kapacitirati prema EU benchmarku.
Preporuka 9: Dio aktivnosti se moe prebaciti na ugovorne usluge, odnosno outsourcing, no i

za upravljanje nabavom i za nadzor bit e nuno predvidjeti odgovarajue
kadrovske kapacitete. Zbog specifinosti zdravstvenog sustava, najkvalitetnije
kadrove koji ve postoje u zdravstvenom sustavu treba koristiti za specifine,
sloene i kritine poslove. Istovremeno treba iskoristiti sinergiju s drugim
dravnim i paradravnim organizacijama za poslove koje su im zajedniki poput:
APIS, Fina, CARNet itd. I u drugim poslovima treba maksimalno koristiti
potencijale akademskog i znanstvenog sustava u konkretnim projektima.
Preporuka 10: Treba sustavno i znatno ulagati u obrazovanje postojeih kadrova kako bi se
poveala njihova uinkovitost.
Odgovarajuim obrazovanjem ne IT kadrova u sustavu zdravstva, oni mogu a)
preuzeti dio poslova od IT strunjaka (podrka i obrazovanje krajnjih korisnika;
odravanje podataka i sl) i b) prekvalificirati se za odgovarajue poslove u okviru
IT djelatnosti (ispitivanje aplikacija, odravanje infrastrukture i sl.)
Preporuka 11: eZdravlje se treba financirati u skladu s EU benchmarkom na dravnoj razini.

Taj postotak treba osigurati zbrojem izdataka iz prorauna za zdravstvo i
raspoloivih EU fondova.
33/48
Preporuka 12: Za t0 odrediti pri tome 1.1.2015.
Preporuka 13: STeZ treba formalno osnovati/organizirati to je prije mogue, poeljno

poetkom 2015.
Preporuke iz kljunog dokumenta European countries on their journey towards national eHealth
infrastructures:
1. Meunarodna razmjena iskustava, preuzimanje dobrih praksi

2. Zajedniko uenje, trans-Evropska razmjena iskustava
3. Upravljanje eZdravljem (= sredinje tijelo na nacionalnoj razini - STeZ)
4. Standardizacija eZdravlja
5. Ukljuivanje privatnog sektora i dionika u sustavu zdravstva
6. Ulaganje u izobrazbu
7. Evaluacija rezultata eZdravlja i analiza utjecaja na sustav zdravstva
8. Viestruka uporaba zdravstvenih podataka pacijenta
9. Financijski izazovi
10. Unapreenje potpore za pacijente i druge graane u uporabi eZdravlja
5.2 Uporabljene kratice i pojmovi

ADE Adverse Drug Event
APIS Agencija za podrku informacijskih sustava RH
benchmark neto relevantno s ime usporeujemo na postojei ili eljeni projekt, sustav i sl.
BI Business Intelligence = poslovno izvjeivanje
BIS Bolniki informacijski sustav
CARNet Hrvatska akademska i istraivaka mrea
CDA Clinical Document Architecture
CDMS Chronic Disease Management Systems
CDS Clinical Decision Support
CGO Care Giver Organization
CHF Congestive Heart Failure
CPOE Computerized Physician Order Entry
EHR Electronic Health Record
EMR Electronic Medical Record
EMZ Elektroniki medicinski zapis
EPR Electronic-based Patient Record
EZZ Elektroniki zdravstveni zapis
Fina Financijska agencija RH
IT informacijska tehnologija
IKT informacijska i komunikacijska tehnologija
HZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
LOM Lijenik obiteljske medicine
MZ Ministarstvo zdravlja
34/48
OZZ Osobni zdravstveni zapis
outsourcing povjeravanje (dijela) poslova koje organizacija na i moe sama izvesti nekoj drugoj
organizaciji radi fokusiranja na bitne aktivnosti
PACS Picture Archiving and Communication System
RFID Radio-frequency Identification
RH Republika Hrvatska
SPeZ Strateki plan eZdravlja
STeZ Sredinje tijelo eZdravlja
WHO World Health Organization
5.3 Podloge
U nastavku su reference na kljune dokumente koji pomau u razumijevanju teksta stratekog plana
ili na koje se plan poziva.
5.3.1 Nacionalni literaturni okviri

1. Hrvatski Sabor: Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012-2010. - poglavlje 3.10
Informatizacija i eZdravstvo, poglavlje 7 Strateki razvojni pravci i mjere, rujan 2012.
Dostupno na: http://www.vlada.hr/hr/content/download/225269/3306409/file/%E2%80%8E
2. Sinia Varga, Ranko Stevanovi, Mladen Mauher, (Tatjana Prena Trupec): Uspostava i razvoj
nacionalnog integriranog zdravstvenog informacijskog sustava Hrvatski asopis za javno
zdravstvo, vol.1, br.3, 7.srpnja 2005.;
http://www.moh.hr/dokumenti/Uspostava%20i%20razvoj%20nacionalnog%20integriranog%
20zdravstvenog%20informacijskog%20sustava%20-
%20S.Varga,%20R.Stevanovi%C4%87,%20M.Mauher,%20T.Pren%C4%91a-Trupec_215_f.doc
ili: http://www.hcjz.hr/old/clanak.php?id=12538
3. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske: Deklaracija o eZdravlju, oujak 2011. Dostupno na:
http://www.amzh.hr/novosti%20i%20dogadaji.html
4. Rekonstrukcija industrije zdravstva. Intervju. InfoTrend online 2012. Dostupno na:
http://www.infotrend.hr/clanak/2012/6/rekonstrukcija-industrije-zdravstva,74,931.html
5. Strateki plan razvoja javnog zdravstva, 2012-2015 (radna verzija). Dostupno na:
http://www.hzjz.hr/publikacije/plan_jz_12_15.pdf
5.3.2 Meunarodni literaturni okviri

Gartner inc.: eHealth for a Healthier Europe; 2009. Dostupno na: http://www.calliope-
network.eu/LinkClick.aspx?fileticket=Tmkyr/QNsaU=&tabid=277&mid=633
WHO: National eHealth Strategy Toolkit, 2012. Dostupno na: http://www.itu.int/dms_pub/itu-

d/opb/str/D-STR-E_HEALTH.05-2012-PDF-E.pdf
INSTITUTE OF MEDICINE: Crossing the quality chasm; 2012. Dostupno na:

http://upchmed.pe/red_cochrane_peru/wp-
content/uploads/2012/09/Taller_6_Seguridad_del_Paciente_Lectura_Sugerida_4_Crossing_the_Qua
lity_Chasm_Dr.Garc%C3%ADaElorrio1.pdf
35/48
Office of the National Coordinator for Health Information Technology (ONC): Federal Health
Information Technology Strategic Plan 2011 2015; 2010 Dostupno na:
http://www.healthit.gov/sites/default/files/utility/final-federal-health-it-strategic-plan-0911.pdf
EC: eHealth priorities and strategies in European countries; March 2007; Dostupno na:
http://www.ehealth-era.org/documents/2007ehealth-era-countries.pdf
European countries on their journey towards national eHealth infrastructures; Dostupno a:

http://ehealth-strategies.eu/report/eHealth_Strategies_Final_Report_Web.pdf
EC: eHealth Action Plan 2012-2020 - Innovative healthcare for the 21st century;
http://ec.europa.eu/information_society/newsroom/cf/document.cfm?action=display&doc_id=1252;
Dec. 2012.
5.3.3 Meunarodna pozitivna iskustva u eZdravlju

U Nizozemskoj, Danskoj, vedskoj, Austriji, SAD-u i drugim dravama se usvajanje preporuka
navedenih u Poglavlju 0 odvija ve vie od 10-15 godina. U tim dravama je zajednika posebna
panja posveena primarnoj zdravstvenoj zatiti. Lijenik ope prakse postaje Care Coordinator
(Koordinator zdravstvene skrbi). Poveava se sadraj klinikih postupaka na primarnom razini to
bitno smanjuje upuivanje prema sekundarnom i naroito tercijarnom razini. Multidisciplinarne
klinike smjernice i upravljanje kroninim bolestima su postali standardni nain rada. Ovakav
opeprihvaeni pristup zdravstvenoj skrbi ne samo da je poduprt eZdravljem, nego bez njega nije
mogu na uinkovit i djelotvoran nain. Pri tome se eZdravlje ne koristi kao puki administrativni alat,
nego kao enabler, sredstvo koje omoguava, nove vrste procesa u osnovnoj djelatnosti.
5.3.3.1 Danska
Po mnogim kriterijima najuspjenija drava u pogledu nacionalnog eZdravlja. Ono je u neprekidnom
razvoju ve due od 15 godina. Sundhed portal sa portletima je sigurno najkompletnija skupina
servisa za graanstvo (naroito pacijente), pacijente i izvoae zdravstvenih postupaka (lijenike,
medicinske sestre, apotekare,..).
Posebna vrijednost je organizacija poslovanja u Funen County koordinirano i neprekidno lijeenje

dijabetesa. Pacijenti su isto aktivno ukljueni bilo sa regularnim mjerenjem glukoze i INP, bilo sa
interaktivnom komunikacijom sa lijenikom. Neprekidno obuavanje zdrave populacije i pacijenata je
jedna od znaajnih komponenti portala eZdravlja. Rezultati su izvrsni: tokom 15 godina broj
amputacija se je smanjio za 80%; broj sluajeva sljepoe je smanjen na polovicu; broj smrtnih
sluajeva smanjen za 35%; broj bolnikih dana za 40%. Osnova za koordinirano i neprekidno lijeenje
su multidisciplinarne klinike smjernice, koje su takoer dostupne preko Sundhet portala, tako da
moemo govoriti o eSmjernicama. Sigurno najrevolucionarniji pomak je na podruju nadoknade /
plaanja lijeenja. Umjesto tradicionalnog naina odreene tarife za konzultacije i lijeenje kod
specijalista uvela se kombinacija glavarine, nadoknade za elektroniku potu /SMS/telefonski
razgovor i bonus vezan za uspjenost lijeenja (Outcome Based Compensation), ime se bez dodatne
potrebe runog unosa podataka upravlja pomou sustava eZdravlja.
36/48
Relevantno i pozitivno iskustvo iz Danske:
- Agencija za koordinaciju projekata i certifikaciju IT rjeenja Medcom; centar nacionalnog

eZdravlja - Sundhed .
o Funkcije i ustroj Medcom-a: <bit e opisane>
o Funkcije i ustroj Sundhed-a: <bit e opisane>
- Evolucija eZdravlja je neprekidni i dugotrajni proces, sigurno dui od mandata politike

stranke. Politika ima minimalan (jedino na podruju legislature) utjecaj na evoluciju eZdravlja
za razliku od mnogo slabih primjera u regiji gdje se nakon svakih izbora neto bitno mijenja,
zaustavlja ili dodaje
- Evolucija eZdravlja nije bila informatizacija-zbog-informatizacije nego u potpunosti
sinkronizirana (slijedila je) s evolucijom i promjenama u nainu poslovanja zdravstvenog
sektora: kako su se uloge i podruje djelovanja na primarnoj razini mijenjali, kako se prelazilo
na Care Coordination i Continuity of Care, tako su se razvijali potrebni alati i rjeenja
- Pozitivne promjene i pomaci na primarnom razini se popularno nazivaju low hanging fruit -
velika povratna vrijednost na ogranienu investiciju
- Kada je na Danskom simpoziju eZdravlja vodea osoba iz Sundhed-a upitana koje su glavne
lekcije koje su nauili odgovorio je: nismo poeli sa strukturiranom strategijom (poslovnom i
IT) i to nas je kasnije kotalo puno vremena i resursa. (opravdanje je da su bili prvi u svijetu i
uili su se na vlastitim grekama)
Jedina slaba komponenta Danskog eZdravlja su informatika rjeenja u bolnicama. Prije 6-7 godina
konsenzus meu vodeim strunjacima je bio da je potrebno jo najmanje 15 godina da bolnice
uhvate korak sa ostalim segmentima.
5.3.3.2 Finska
Finska je vodea drava na podruju edukacije, suzbijanja i ranog otkrivanja bolesti. Najvei pomak je
postignut na podruju suzbijanja komplikacija dijabetesa. Ustanovljeno je da za dijabetes tipa II
prosjeni godinji trokovi lijeenja iznose 500 EUR, a za pacijente s komplikacijama 11.000 EUR. Ovaj
primjer je sigurno najbolja potvrda to predstavlja win-win situaciju i za pacijenta (bolja kvaliteta
ivota), a i za zdravstveni sustav (smanjeni trokovi). Presudna u ostvarivanju ovih ciljeva je bila vrlo
intenzivna i koordinirana suradnja izmeu svih dionika u sustavu zdravstva.
5.3.3.3 Kvalitetno zdravstvo i tradicionalni pristup (imuni na inovacije) Austrija

U Austriji u MZ postoji odjel za ELGA (Elektronische Gesundheitsakte elektronika zdravstvena
dokumentacija, nacionalni EZZ) jo od 2005-6, a sada se uvodi u sve austrijske pokrajine. To je
informatiki sustav koji povezuje postojee nalaze jednog pacijenta, bez obzira gdje su u Austriji
pohranjeni (npr. bolnice, laboratoriji), dakle po definiciji odgovara EZZ-u. Postavljena je vrlo moderna
nacionalna infrastruktura za eZdravlje, zasnovana na najnovijim standardima. MZ Republike Austrije
je 2007. naruilo opirnu studiju o vrijednosti eZdravlja zakljuak je da bi godinje utede, odnosno
poveanje uinkovitosti, izraeno u EURima, iznosile izmeu 170 i 200M. Studija do nedavno nije
37/48
slubeno objavljena Austrijsko zdravstveno osiguranje je bilo zabrinuto da bi izgubili dosta radnih
mjesta.
Pojedine savezne pokrajine (Bundesland) imaju autonomiju donoenja odluke o uvoenju eZdravlja.
Jo danas pojedine pokrajine nisu ostvarile projekt ELGA kojeg preporuuje MZ , u toku je natjeaj u
Beu.
to se tie uvoenja Care Coordination, Community Care itd jo nema nikakve bitne inicijative koja
se oekuje od zdravstvenog osiguranja.
U bolnikom dijelu je izvanredan primjer austrijska pokrajina tajerska, gdje su postojali preduvjeti za
primjenu BIS-a u svim javnim bolnicama, budui da se nalaze pod upravom Krankeanstaltges.mbH
(Graz), to je holding u vlasnitvu pokrajinske vlade i upravlja s 20 javnih bolnica u pokrajini. U sve
bolnice je tokom kasnih 1990-tih uveden integrirani bolniki informatiki sustav, koji podupire
lokalne procese i sredinje upravljanje (sustav MEDOSCS na bazi SAP-a). Ovaj primjer pokazuje kako
se na uspjenoj makroorganizaciji moe ostvariti uinkovit i djelotvoran institucionalni informatiki
sustav koji podupire osnovnu djelatnost.
Dodatna je pogodnost ovakve organizacije bolnica i to, to obradu poslovanja (financijskog,

kadrovskog) obavlja Landesrechenzentrum Steiermark, a ustanove javnih usluga se bave svojim core
businessom.
5.3.3.4 Drugi svijet SAD

U SAD je situacija vrlo posebna. Nekoliko injenica: Zdravstvo je najvea industrija i trenutno kota
18% od GDP-a; samo 20% lijenika ope medicine imaju IT rjeenja; veliki je raspon cijena
standardnih postupaka na primjer, za rutinsku operaciju kuka cijene variraju od $12.000 do
$110.000; opirne analize (Darthmouth Atlas of Health Care) pokazuju da nema nikakve korelacije
izmeu kvalitete i cijene; 60% privatnih bankrota (objavljeno u travnju 2013) je posljedica trokova
lijeenja i neplaenih rauna. Sve ovo, uz daljnje zahtjeve za poveanje zdravstvenog budeta je
motiviralo predsjednika Obamu da krene u zdravstvenu reformu. Jedna od glavnih toaka reforme je
plan uvoenja EZZ-a s dovretkom do 2015. godine.
CMS agencija za Medicare i Medicaid, intenzivno radi na inicijativama (kombinacije tapa i mrkve)
koje bi poveale uinkovitost i djelotvornost zdravstvenog sektora i u toku sljedee 2-3 godine bit e
De Facto obavezno (nuno) za zdravstvene organizacije prijelaz na: Care Coordination, Communiy
Care, Continuity of Care, ACCO (Accountable Care Organization), drugim rijeima, adaptacija veine
od 10 Zlatnih Pravila iz Poglavlja 1 ovoga dokumenta.
Najvei problem je u tome to se nitko ne usudi izjaviti da je konani cilj drastino smanjivanje
trokova u zdravstvu, to znai i smanjivanje najvee industrije.
Opaska: izvorni dokumenti: eHealth for eHealthier Europe; Funen County diabetes initiative;
Sundhed portali i portleti; Meaningful Use; izvori dostupni.
38/48
5.3.3.5 Federal Health Information Technology Strategic Plan 2011 2015
Iz Federal Health Information Technology Strategic Plan 2011 2015 (Apendix F)
navodimo ciljeve, koji se u konanoj verziji mogu mapirati s onima izvedenim iz mjera hrvatske
Nacionalne strategije:
Opi cilj I: Postii prihvaanje i razmjenu informacija kroz smislenu uporabu eZdravlja
Posebni ciljevi:
I.A: Ubrzati prihvaanje elektronikih zdravstvenih zapisa (EZZ)
I.B: Omoguiti razmjenu informacija radi potpore smislenoj uporabi elektronikih zdravstvenih zapisa
I.C: Podrati prihvaanje eZdravlja te razmjenu informacija u javnom zdravstvu i radi specifinih
potreba populacije.
Opi cilj II: Unaprijediti zdravstvenu zatitu, poboljati zdravlje populacije i reducirati trokove kroz
uporabu eZdravlja
Posebni ciljevi:
II.A: Podrati sofisticiraniju uporabu EZZ-a i drugih servisa u sklopu eZdravlja sa ciljem poboljanja
performansi zdravstvenog sustava
II.B: Poboljati zdravstveni menadment, njegovu uinkovitost i zdravlje populacije kroz mjere
(indikatore) dobivene kao izvjetaj izravno iz EZZ-a.
II.C: Demonstrirati reformu struktura plaanja, klinike prakse i upravljanja zdravljem populacije kroz
uporabu eZdravlja
II D: Podrati nove pristupe u uporabi eZdravlja u istraivanju, javnom zdravstvu i zdravlju populacije
te nacionalnom zdravstvenom osiguranju.
Opi cilj III: Izgraditi povjerenje u eZdravlje
Posebni ciljevi:
III.A: Zatititi povjerljivost, integritet i dostupnost zdravstvenih informacija (informacija o zdravlju)
III.B: Informirati osobe (korisnike zdravstvene zatite) o njihovim pravima i poveati transparentnost
uporabe i zatite zdravstvenih informacija (informacija o zdravlju).
III.C: Unaprijediti sigurnost i uinkovitost eZdravlja
Opi cilj IV: Omoguiti pojedincima (korisnici zdravstvene zatite) da kroz uporabu eZdravlja
poboljaju i svoje zdravlje i zdravstveni sustav
Posebni ciljevi:
IV.A: Ukljuiti pojedince (korisnike zdravstvene zatite) u eZdravlje
IV.B: Ubrzati pristup elektronikim zdravstvenim informacijama i korisniku i davatelju zdravstvenih
usluga i to u formatu koji im odgovara i omoguuje daljnju uporabu.
IV.C: Integrirati zdravstvene informacije dobivene od pacijenta i korisnika eZdravlja s klinikim

informacijama sa svrhom potpore pristupu patient-centered care.
Opi cilj V: Postii brzo uenje i tehnoloko napredovanje
Posebni ciljevi:
V.A: Teiti stvaranju ueeg zdravstvenog sustava sa svrhom potpore kvaliteti, istraivanju, javnom
zdravstvu i zdravlju stanovnitva
V.B: iriti kapacitete eZdravlja kroz inovacije i istraivanja
39/48
Ovi su ciljevi formulirani na nain da zapravo predstavljaju program rada STeZ-a, naravno dopunjen s
dijelovima koji su specifini za RH.
5.3.3.6 EuroRec Quality Seal

Certifikacijski kriteriji: EuroRec Quality Seal (http://www.eurorec.org/services/seal/index.cfm )
- Seal Level 1: The EuroRec EHR Quality Seal Level 1 has been unveiled during the High
Level Interministerial eHealth 2008 Conference in Portoroz, Slovenia. The main objective
of the EuroRec Seal Level 1 is to grant cross border certificates based on a mainly generic
and minimal set of quality criteria for EHR systems. This level of the EuroRec Seal focuses
on trustworthiness of the clinical data.
- Seal Level 2: Level 2 of the EuroRec EHR Quality Seal has been published during the
Health Informatics Society Ireland Annual Conference in Dublin, November, 2009. This
Seal encompasses 50 functional quality criteria, addressing various essential functions of
the EHR: access and security management of the systems, basic functional requirements
on medication, clinical data management and the generic statements focusing on
trustworthiness of the clinical data already included in the Level 1 Seal.
5.3.3.7 Profesionalne organizacije u EU za brigu o eZdravlju

Pri tome treba imati na umu da se o strategijama eZdravlja u EU brinu profesionalne (u pravilnu non-
profit) organizacije, koje su definirale strategije eZdravlja svojih zemalja. U bazi podataka
http://ehealth-strategies.eu/database/database.html prikazane su 34 takve strategije, od ega etiri
iz Ujedinjenog kraljevstva, te izvan EU: Turske, Norveke i vicarske. To znai da svih 27 zemalja EU
ima strateku podlogu za eZdravlje i pripadnu (barem jednu) profesionalno ustrojenu organizaciju
koja ju je izradila i koja se brine o njezinoj provedbi.
Dakle, osim domaih podloga za to, i dobra praksa EU eZdravlja beziznimno govori u prilog
uspostavljanja STeZ-a. Kao primjere uzornih zemalja u eZdravlju moemo navesti:
Danska: http://www.medcom.dk/wm109991
eka: http://www.ehealthforum.cz/en
Austrija: http://www.elga.gv.at/
5.4 Ostale projektne inicijative (dijelom i u tijeku)
Predvidivi Predvidivi
Kratki opis
Ostale projektne inicijative poetak zavretak
40/48
Potrebno je nadograditi sredinji
zdravstveni informacijski sustav novim
funkcionalnostima koje poboljati
dostupnost zdravstvene zatite.
Predviaju se sljedei podprojekti:
Uspostava funkcionalnosti eUputnica,
Nadogradnja funkcionalnosti eRecept,
Uspostava funkcionalnosti Struktuiran
eNalaz, Uspostava funkcionalnosti
eTerapija, Uspostava funkcionalnosti
eOtpusno pismo, Uspostava
Nadogradnja novih
funkcionalnosti eKonzultacija A5
funkcionalnosti u sredinji
uputnica, Uspostava funkcionalnosti Q2 2014 Q4 2020
zdravstveni informacijski
eNjega, Uspostava funkcionalnosti
sustav (CEZIH)
ePatronaa, Uspostava funkcionalnosti
eFizikalna, Uspostava funkcionalnosti
Komunikacijska poruka, Uspostava
funkcionalnosti ePomagala, Uspostava
funkcionalnosti eBijeli recept,
Nadogradnja funkcionalnosti osigInfo
(informacija o statusu osobe u
zdravstvenom osiguranju), Uspostava
funkcionalnosti ePutni nalog, Uspostava
funkcionalnosti eNovoroene
Osigurava se stabilna programska

osnovica za funkcioniranje programske
komponente sredinjeg dijela sustava
CEZIH uz uvjet maksimalne
automatizacije rada i omoguavanja
Implementacija novog
brzog povrata podataka u sluaju bilo
srednjeg sloja i baza Q2 2014 Q4 2015
kakvog ispada sustava, te se uzimaju
podataka u sustavu CEZIH
rjeenja dokazanih visokih
funkcionalnosti i zastupljenosti u
zdravstvenom sektoru irom svijeta (kroz
provjeru udjela na tritu eZdravstva u
svijetu)
Zaposlenici HZZO-a ue procedure
potrebne za nadzor i upravljanje
sredinjim dijelom sustava CEZIH.
Preuzimanje nadzora
Osigurava se sustav nadzora svake
sustava CEZIH sa Q1 2014 Q4 2014
pojedine komponente sloenog sustava
prijenosom znanja
CEZIH u cilju osiguravanja
visokorasploivosti sredinjeg dijela
sustava CEZIH
Planira se proirivanje funkcionalnosti
Nadogradnja sustava eListe
proirivanjem broja postupaka za koje je Q1 2014 Q4 2016
ekanja
mogue obaviti pregled listi ekanja, te
41/48
ukljuiti ostale vrste zdravstvenih
ustanova (vanbolniki SKZZ)
Planira se proirivanje funkcionalnosti
proirivanjem broja postupaka za koje je
Nadogradnja sustava
mogue obaviti pregled listi ekanja, te Q1 2014 Q4 2016
eNaruivanje
ukljuiti ostale vrste zdravstvenih
ustanova (vanbolniki SKZZ)
Potrebno je izvriti pripremne radnje
kako bi se i ova djelatnost ukljuila u
sredinji sustav. S obzirom na
Povezivanje hitne medicine decentralizaciju Zavoda za hitnu
Q2 2015 Q4 2016
na CEZIH medicinu i razliit stupanj informatizacije
pojedinih Zavoda, ovaj projekt e se
provoditi u fazama, ovisno o njihovoj
spremnosti za ulazak
Informatizacija poslovnog procesa za
nacionalne preventivne programe, te
Nacionalni preventivni
uvoenje sustava za poslovno Q1 2014 Q4 2014
programi
izvjetavanje i procjenu uinkovitosti
programa
Projekt je usmjeren smanjenju
administrativnih aktivnosti koje pruatelji
Programske e-usluge
zdravstvenih usluga moraju svakodnevno
Hrvatskog zavoda za
obavljati prema HZZO-u, kako bi u Q3 2014 Q4 2015
zdravstveno osiguranje
najveoj moguoj mjeri poveali vrijeme
(HZZO)
posveeno pacijentu i kakvoi
zdravstvenih usluga.
Kako bi nesmetano mogli koristiti sustav
CEZIH, zaposlenici bolnica moraju poeti
koristiti pametne kartice koje im je izdao
HZZO. S obzirom da do sada bolnice nisu
Izgradnja/nadogradnja
na taj nain koristile sustav, potrebno je Q3 2014 Q2 2015
bolnike infrastrukture
osigurati svu potrebnu infrastrukturu
(itae pametnih kartica, povezivanje
raunala lokalnom mreom na
BIS/ERP,...).
Automatizacija procesa Obraun mjesenih prihoda PZZ doktora
obrauna prihodovanja prema novom modelu prihodovanja, koji Q2 2014 Q2 2015
PZZu je uspostavljen 2013. godine
Potrebno je izvriti funkcionalne
prilagodbe programskog rjeenja portala
za ugovorne partnere na nain da se oni
Nadogradnja portala za povezuju s portalom automatski putem
Q4 2014 Q4 2015
ugovorne partnere svojih programskih rjeenja. Time bi se
smanjilo njihovo administrativno
optereenje i ostavilo vie vremena za
obavljanje primarne zdravstvene
42/48
djelatnosti.
U suradnji sa proizvoaima Gx
programskih rjeenja potrebno je
Dorada panela za kronine doraditi panele za praenje kroniara i
Q2 2014 Q4 2016
bolesnike u PZZ ostale u sve 4 djelatnosti. Nakon
uspjeno provedenog projekta potrebno
je i ovaj dio sustava certificirati.
Dorada sustava CEZIH za Osigurava tonost podataka u
slanje tonih Quality Centralnom zdravstvenom sustavu kao
Q4 2014 Q4 2015
parametara za obraun temelj za izradu BI sustava nad
prihoda cjelokupnim zdravstvenim sustavom
Potrebno je osigurati poveanje kvalitete
Podizanje kvalitete
podataka koji iz Gx aplikacija stiu u Q1 2014 Q4 2016
podataka u G1
sredinji sustav
Izgradnja drutvene mree zdravstvenih
Uspostava Informacijskog
profesionalaca koja omoguava raspravu, Q1 2014 Q1 2015
sustava za lijenike (ISL)
komunikaciju, uenje,
Potrebno je nadograditi sustav ePonuda
na nain da se omogui preuzimanje
Nadogradnja sustava
podataka iz ponuda za ugovaranje Q1 2014 Q4 2014
ePonuda
bolnike i vanbolnike ZZ u ZOROH
ugovore
Osiguravanje pristupa bazi znanja koja
Podrka odluivanju omoguuje podrku sustavu odluivanja Q4 2014 Q4 2016
zdravstvenih radnika
Digitalizacija registra Online provjera registra lijekova
Q3 2014 Q4 2015
lijekova (zamjena za "bijelu knjigu")
INFRASTRUKTURA
Aktivnosti unaprjeenja Osiguravanje visokodostupnosti Data
Q2 2014 Q4 2014
Data Centar centra
Uspostava ispisnog sustava s najmom
Implementirati sustav za
pisaa i potronog materijala s ciljem Q2 2014 Q4 2016
nadzor ispisa
utede na trokovima ispisa
S obzirom na brojnost projekata iz
podruja eZdravlja, potrebno je osigurati
Project Management Office Q3 2014 Q4 2014
njihovo upravljanje i efikasno koritenje
resursa.
Potrebno je uspostaviti katalog svih IT
servisa koje je HZZO u mogunosti pruiti
Katalog IT usluga Q2 2014 Q3 2015
svojim korisnicima (unutarnjim ili
vanjskim).
BI
Dovriti projekt CHBIS Zavretak svih funkcionalnosti
Q2 2014 Q4 2014
FAZA1 predvienih fazom 1 projekta CHBIS
43/48
Potrebno je proiriti postojee
Provesti projekt CHBIS funkcionalnosti sustava CHBIS uslugom
Q3 2014 Q4 2016
FAZA 2 zasnovanom na geografskom
informacijskom sustavu (GIS)
Nadogradnja sustava BI
Q2 2014 Q4 2015
lijekovi
Proirenje BI lijekovi Osigurati i pripremiti vrijedne, Q2 2014 Q4 2015

podacima o bolovanju pravovremene i tone informacije, te
Nadogradnja BI kontinuirana potreba za unaprjeenjem
eNaruivanje eListe ekanja procesa prikupljanja, pohrane, Q2 2014 Q4 2015
izvjetaji organizacije, distribucije i prezentacije
BI nad ortopetskim informacija iz zdravstvenog sustava koja Q2 2014 Q4 2015
pomagalima je temelj poslovnom odluivanju u
Izgradnja BI nad bolnikim zdravstvenom sustavu Q2 2014 Q4 2015
fakturama
Priprema podataka za
benchmarking (PZZ, Q2 2014 Q4 2015
bolnice)
MEUNARODNI PROJEKTI
Europski projekt uspostave
interoperabilnosti izmeu zdravstvenih
sustava europskih zemalja. Hrvatska se Q2 2014
ukljuila razmjenom eRecepata sa (plan za
epSOS drugim zemljama. Nakon zavretka Q1 2013 bilateralni
projekta osigurati mehanizme potrebne nastavak do
da bi se nastavilo koritenje Q4 2016)
uspostavljenih usluga putem bilateralnih
dogovora.
Cilj projekta INCA (INclusive INtroduction
of INtegrated Care) je omoguiti veu
INCA dostupnost socijalnih i zdravstvenih Q1 2014 Q3 2016
usluga, s posebnim naglaskom na
poboljanje kvalitete ivota.
Uspostava sustava za razmjenu podataka
ustanova koje se bave pitanjima socijale i
Pridruivanje RH projektu
osiguranja na nivou Europske unije.
EESSI, povezivanje na Q1 2014 Q4 2016
Razmjena podataka s INO
mreu s-TESTA
osiguravateljima o trokovima ZZ INO
osiguranika u RH.
Projekt prekogranine suradnje iji je
vodei korisnik Federalno ministarstvo
zdravstva Bosne i Hercegovine, a u kojem
AdriHealthMob sudjeluju i Republika Hrvatska, Albanija, Q1 2014 Q4 2016
Crna Gora, Grka, Italija i Slovenija.
Glavni cilj projekta je transfer znanja,
ljudi i podataka kako bi se postigao
44/48
efikasniji transport pacijenata unutar
drava ukljuenih u projekt te laka i bra
dostupnost zdravstvenim ustanovama u
svakoj od njih.
HZZO IT
Prikupljanje informacija o programima za
praenje poslovanja u zdravstvenom
osiguranju. Dizanje sredinje poslovne
Priprema za provoenje
aplikacije HZZO-a na viu tehnoloku Q3 2014 Q4 2015
projekta eHZZO
razinu kako bi se optimizirali poslovni
procesi, pojednostavila komunikacija
osiguranika sa Zavodom,
Aplikacija za praenje rada vanjske
Registar izreenih mjera za
kontrole, izreenih mjera i ustege od Q1 2015 Q4 2016
Kontrolore
mjesenih prihoda
Zbog zastarjelosti dosadanjeg sustava
potrebno je izvriti cjelovitu migraciju
Nadogradnja sustava za podataka i aplikacije na novu
Q1 2014 Q4 2014
obradu rauna HZZO posluiteljsku infrastrukturu, ukljuivo i
obuku korisnika za rad s novom
aplikacijom.
Zbog zastarjelost potrebno je
modernizirati postojee intranet stranice
Nadogradnja Intranet Zavoda, kako bi se radnicima omoguila
Q2 2014 Q4 2014
stranica HZZO laka komunikacija i pravovremeni
pristup svim informacijama potrebnima
za njihov nesmetan rad.
Uvesti jedinstveno programsko rjeenje
pozivnog centra za sve brojeve koji u
Jedinstveni pozivni centar Q2 2014 Q4 2016
zdravstvenom sustav pruaju usluge
informacije korisnicima i/ili helpdeska
Uvoenje ISO/IEC Uvoenje norme ISO/IEC 27001:2013
Q1 2014 Q3 2014
27001:2013 podie se razina informacijske sigurnosti
S obzirom na osjetljivost podataka
potrebno je izgraditi sustav koji e
Izgradnja sustava za
prikupljati podatke o radu sa sustavom Q3 2014 Q2 2015
prikupljanje logova
radi omoguavanja forenzike analitike
nad tim podacima.
Uspostava sustava Provedba postupka usklaivanja
Q3 2014 Q1 2015
informacijske sigurnosti poslovanja Zavoda sa normom ISO 27001
Potrebno je provesti vie manjih
Povezivanje sa ostalim projekata kako bi se omoguilo
Q2 2014 Q4 2016
tijelima dravne uprave povezivanje sa drugim tijelima dravne
uprave (najee putem usluga Weba)
45/48
Osigurava pravovremenu informaciju o
osiguranicima kolske dobi radi
Razmjena sa maticom -
reguliranja statusa u obveznom i Q2 2014 Q4 2014
uenici
dopunskom osiguranju, te pripadnost
lijeniku kolske medicine
HZMO - aplikacija za
pojedinani upit u status Online provjera statusa osobe u HZMO Q2 2014 Q3 2014
radne knjiice (pristup e radnoj knjiici)
Omoguiti HZZ uvid u status osobe u
HZZ - web servis za
HZZO-u koja eli stei status nezaposlene
pojedinani upit u status Q2 2014 Q4 2014
osobe (jeli osoba na bolovanju,
osigurane osobe (naknade)
porodiljnom)
Omoguuje kontrolu prijave
nezaposlenih na zdravstveno osiguranje
te prava nezaposlenih u zdravstvenom
Razmjena sa HZZ Q2 2014 Q4 2014
sustavu, a u krajnjem koraku i
automatsku prijavu na zdravstveno
osiguranje.
Objedinjeni portal za graane RH na
kojem ustanove RH pruaju graanima
Razvoj eUsluga za
najzanimljivije informacije i usluge. Q2 2014 Q4 2016
eGraane
Projekt obuhvaa razvoj usluga HZZO-a
prema graanima.
Ovim projektom omoguuje se
jedinstvena prijava radno aktivnih
osiguranika na mirovinsko i zdravstveno
Jedinstvena prijava s HZMO
osiguranje to znai da osiguranici a ni Q1 2014 Q3 2014
(zaposleni)
poslodavci ne moraju dolazite na altere
HZZO radi reguliranja statusa u
zdravstvenom osiguranju
Prosljeivanje informacije o vlasnicima
Razmjena sa MUP-om
oruja izabranim lijenicima koji
(oruje, OIB, adrese,
pravovremeno mogu upozoriti MUP o
oduzimanje vozake za Q1 2014 Q2 2015
promjenama zdravstvenog stanja
odreene dijagnoze i
vlasnika oruja i sumnje na mogue loe
lijekove)
reakcije vlasnika oruja
Razmjena sa One stop shop projekt izgradnje jedinstvenog novanog
Q1 2014 Q4 2014
i MSSOZ centra za socijalne isplate
Osigurava pravovremenu i preciznu
Razmjena sa FINOM isplatu naknada (porodiljinih,
Q1 2014 Q4 2016
(zatieni R) bolovanja,..) na zatiene raune
osiguranika
Razmjena s Poreznom Potivanje zakonskih obveza predaje
Q1 2014 Q4 2014
(APIS, JOPP) izvjea o novanim isplatama
Izlaskom iz Riznice, HZZO je od velike
Gradske etvrti vanosti znati rasporeenost osiguranika Q2 2014 Q4 2014
po naseljima, gradovima ali i gradskim
46/48
etvrtima radi bolje planiranja mree
zdravstvenih usluga
Razmjena sa HLK oko Omoguuje pravovremenu informaciju i
licenci zdravstvenih nadzor nad kompetencijama Q2 2014 Q3 2014
djelatnika zdravstvenih djelatnika u sustavu
Radi unapreenja zdravstvenog sustava i
unapreenja analitikih kapaciteta,
Razmjena sa HZJZ-om komunikacijske uinkovitosti i smanjenja Q2 2014 Q4 2016
nepotrebnih redundancija u prikupljanju
podatka
Omoguuje prema novom zakonu od
Razmjena sa Ministarstvom 01.07.2013 svim RH dravljanima koji se
Q1 2014 Q4 2014
pravosua - zatvorenici nalaze u Zatvoru potrebnu zdravstvenu
zatitu
Zbog potreba objedinjenja informacija o
statusu poslovnih prostora u vlasnitvu
Informatizacija procesa za drave, odnosno onih koje se unajmljuju,
Q3 2014 Q4 2015
upravljanje nekretninama a koristi ih HZZO, potrebno je
informatiki popratiti proces upravljanja
nekretninama.
Praenje izdavanja i povrata pomagala
Posudionica pomagala po
koja prema Pravilniku podlijeu vraanju. Q3 2014 Q4 2015
Podrunim slubama
Racionalizacija potronje pomagala.
Kako bi se osigurala semantika
interoperabilnost sustava, potrebno je
Uvoenje jedinstvenih uvesti sljedee jednoznane
Q3 2014 Q4 2015
ifrarnika ifrarnike/registre: registar invalidnih
osoba, ifrarnik lijekova, ifrarnik
materijala, ifrarnik postupaka.
Potrebno je implemetirati sustav za
Uvoenje sustava Digitalna izdvajanje i ouvanje arhivskog gradiva u
Q1 2014 Q4 2016
arhiva digitalnom obliku, sukladno pozitivnim
propisima
Automatizacija procesa
povrata sredstava za INO Razmjena podataka s INO Q3 2014 Q4 2017
osiguranike i Direktivu osiguravateljima
Potrebno je provesti nekoliko projekata
Informatizacija dopunskog
informatizacije procesa potrebnih za rad Q3 2014 Q4 2015
zdravstvenog osiguranja
dopunskog zdravstvenog osiguranja
Omoguiti predaju Prijave preko weba,
Automatizacija medicine smanjiti papirologiju, bolja dostupnost
Q3 2014 Q4 2015
rada, eOzljedanaRadu podataka svim sudionicima u procesu
prijavljivanja OR/PB.
Implementacija usluge obavjeivanja
osiguranika putem SMS-a o raznim
SMS usluga za osiguranike Q2 2014 Q4 2014
uslugama koje se mogu obaviti (ePrijava,
eLista ekanja, eNaruivanje,)
47/48
Uspostaviti sigurnosne mehanizme kako
Dizajn postupka oporavka
bi se poveala raspoloivost i dostupnost
od katastrofe i uspostava Q3 2014 Q4 2015
informacijskih sustava kojima upravlja
priuvne lokacije
Zavod
IT Ministarstvo zdravlja
Ovim projektom uspostavlja se
jedinstveni informacijski sustav sanitarne
Projekt uvoenja inspekcije. Sustav e biti povezan s
informacijskog sustava informacijskim sustavom za uzimanje
Q2 2014 Q4 2015
sanitarne inspekcije - uzoraka za potrebe laboratorijske
implementacija analize, ali i s drugim komponentama
informacijskog sustava Ministarstva
zdravlja
Objedinjavanjem svih funkcionalnosti u
integrirano programsko rjeenje svi
poslovi Ministarstva zdravlja e biti u
potpunosti informatizirani. Projektom e
Projekt uvoenja
se osigurati raspoloivost svih podataka u
integriranog programskog
svim podsustavima informacijskog Q3 2014 Q4 2015
rjeenja za MiZ -
sustava Ministarstva zdravlja. Projektom
implementacija
e se osigurati da integrirano
programsko rjeenje u potpunosti bude
povezano s informacijskim sustavom
Ministarstva financija.
Projektom e se nabaviti programsko
rjeenje kojim e se u potpunosti pokriti
Registar klinikih ispitivanja
cjelokupni poslovni proces vezan u Q3 2014 Q4 2015
- izrada dokumentacije
klinika ispitivanja novih lijekova i
medicinskih proizvoda.
48/48

Strateški-Plan Razvoja EZdravlja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Strateški-Plan Razvoja EZdravlja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ministarstvo zdravlja

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

STRATEKI PLAN RAZVOJA eZDRAVLJA

Odobrio/la: Organizacija Datum Potpis

Nacionalna strategija razvoja zdravstva u razdoblju 2012.-2020. prepoznala je informacijsku i

Vizija eZdravlja je da e za sustav zdravstva nadograditi informatiko-komunikacijske usluge koje

Koristi od eZdravlja su:

Nacionalna strategija definira pet stratekih razvojnih smjernica:

1. Poboljanje povezanosti i kontinuiteta u zdravstvu

1. Integriranje i standardizacija zdravstvenih informacija i ujednaavanje stupnja

eZdravlje: struni i poslovni zdravstveni postupci i procesi podrani elektronikim

1.2 Koristi eZdravlja

sve znanje u zdravstvenom sustavu bit e na raspolaganju zdravstvenim djelatnicima i

utedjet e se novac i drugi resursi izbjegavanjem nepotrebnih, pogrenih i redundantnih

korisnicima sustava pojednostavnit e se koritenje zdravstvenih usluga

zdravstvene djelatnike e se osloboditi nepotrebnih administrativnih i drugih poslova

korisnici sustava e imati izravniju ulogu u brizi za svoje zdravlje

upravitelji zdravstvenog sustava imat e pravovremeno na raspolaganju potpune i kvalitetne

poboljat e se uinkovitost itavog zdravstvenog sustava

1.3 Dionici i njihove uloge

Medije e se kvalitetno i pravovremeno ukljuivati radi obavjetavanja javnosti o svojstvima i nainu

1.4 Stanje e Zdravlja u RH i svjetski trendovi

Stanje eZdravlja u RH detaljno je opisano u Nacionalnoj strategiji. Na temelju zakljuaka Nacionalne

A. POVEZANOST - Informacijska povezanost unutar zdravstvenog sustava nije potpuna. Nema

U svijetu je prepoznata potreba za promjenama dosadanjih paradigmi u zdravstvu. One su saeto

Sadanji pristup Novo pravilo

2.1 Tri strateka podruja primjene eZdravlja

Svjetska iskustva dijele primjenu eZdravlja u tri strateka podruja:

2.2 Opi ciljevi

Odravanje i poveanje kvalitete, sigurnosti i dostupnosti zdravstvene skrbi za pacijente

2.3 Posebni ciljevi

3.1 Razvoj pravnog i institucionalnog okvira

3.1.1 Uspostava Sredinjeg tijela za eZdravlje (STeZ)

Uspostava STeZ-a regulirati e se potrebnim pravnim aktima i provedbenim propisima.

Naziv projekta: "Uspostava Sredinjeg tijela za e-zdravlje - STeZ"

3.1.2 Razvoj pravnog okvira

3.1.2.1 Standardizacija, normizacija i certifikacija

3.1.2.2 Standardizacija i normizacija

Certifikacijsko tijelo u Hrvatskoj je ProRec kao sastavnica EuroRec-a.

Da bi se uspjeno provela predmetna mjera u smislu normizacije i kasnije certifikacije informacijskih

Naziv projekta: Primjena normizacije i certifikacijskog postupka eZdravlja

Faze: koncept i specifikacija, nabava, uspostava

Naziv projekta: eRazmjena

Faze: koncept i specifikacija, nabava, pilotiranje, validacija, provjera, dorada, uspostava

Naziv projekta: eHZZO

Naziv projekta: e-Lijekovi Integrirani informatiki sustav za struno i ekonomsko

Faze: koncept i specifikacija, nabava, uspostava

Naziv projekta: eDRG

Stanje u Hrvatskoj je nezadovoljavajue, slubeno je prihvaeno tek pedesetak smjernica (struna

1. Izrada predloka za izradu smjernica, uz obvezne upute za izradu algoritama

2. Izrada smjernica koritenjem predloka, ukljuivo alternativno priznavanje stranih

3. Internetski, interaktivan prikaz smjernica

Naziv projekta: e-Smjernice: informatiki sustav zdravstvenih smjernica s integracijom u

3.3 Uspostava standardnih platformskih rjeenja za potporu poslovanju

3.3.1 Uspostava dravne informacijske infrastrukture

Faze: koncept i specifikacija, nabava, uspostava

Naziv projekta: Uspostava dravne informacijske infrastrukture

3.3.2 Uspostava zdravstvene VPN mree eHealthNet

U skladu s ciljevima nacionalne koncepcije zdravstva, zasnovanim na pravinosti usluga, dostupnosti,

Faze: koncept i specifikacija, nabava, prikljuenje ustanova,

Naziv projekta: Uspostava zdravstvene VPN mree eHealthNet

3.3.3 Uspostava eKartona

Uspostava eKartona je predviena kao jedna od kljunih funkcionalnosti eZdravlja u Nacionalnoj