MOTORI SUS

1. Definicija motora?
Motor je uredjaj koji u lancu transformacije energije stvara rad, pa zato sva postrojenja i svi ureaji koji se kreu
ili vre rad moraju imati motor. Pri tome se zakon o odranju energije (energija je kao mjera kretanja neunitiva;
ona ne moe da se troi i da nestane, ona samo mijenja oblik pa moe iz vieg oblika da pree u nii, tj da se
degradira ) ne smije izgubiti iz vida.
2. Podjela motora SUS?
prema namjeni
prema vrsti primjenjenog goriva
prema nainu pripremanja smjese za sagorevanje
prema nainu paljenja smjese
prema konstrukciji
prema vrsti sistema za hlaenje
3. Objasni podjelu motora SUS prema namjeni i prema vrsti primjenjenog goriva?
Prema namjeni klipni motori SUS se dijele na:
stacionarne (primjenjuju se na generatorima elektrine struje, pumpama za polivanje)
transportne (ugrauju se u lokomotive, automobile, traktore, avione, amce, brodove)
Prema vrsti primjenjenog goriva klipni motori SUS dijele se na:
motore koji koriste laka tena goriva (benzin, kerozin)
motore koji koriste teka tena goriva (dizel, mazut)
motore koji koriste gasna goriva (zemni gas, teni naftni gas)
4. Objasni podjelu motora SUS prema nainu paljenja smjese?
Prema nainu paljenja smjese klipni motori SUS dijele se na:
motore sa stranim paljenjem smjese
motore sa samopaljenjem smjese goriva i vazduha uslijed visoke temperature
U prvu grupu spadaju OTTO motori koji imaju posebne sisteme a stvaranje stranog izvora paljenja
smjese varnica na elektrodama sveice koja se nalazi u komori za sagorevanje.
Varnicu stvara sistem za paljenje. U drugu grupu motora SUS spadaju dizel motori koji nemaju
sistem za paljenje, ali zato moraju imati velike stepene kompresije radi stvaranja dovoljno
visokih temperatura smjese na kraju sabijanja. Vrednosti temp. smjese na kraju sabijanja
moraju prevazilaziti temperaturu samopaljenja smjese.
5. Objasni podjelu motora SUS prema konstrukciji i vrsti sistema za hlaenje?
Prema konstrukciji klipni motori SUS dijele se na:
Klipne motore sa pravolinijskim kretanjem klipova
Klipne motore sa rotacionim kretanjem klipa Wankel motori
Prema vrsti sistema za hlaenje klipni motori SUS dijele se na:
motore SUS hlaene tenostima
motore SUS hlaene vazduhom
motore SUS sa kombinovanim hlaenjem (glava motora se hladi tenou, a blok vazduhom
Porsche 959)
6. Osnovni dijelovi i princip rada etvorotaktnog OTTO motora?

1 glava motora
2 cilindar
3 gornji dio kartera
4 donji dio kartera
5 koljenasto vratilo
6 klipnjaa
7 klip
8 usisni ventil
9 bregasto vratilo usisnih ventila
10 izduvni ventil
11 bregasto vratilo izduvnih ventila
12 svjeica kod OTTO motora
 Opis rada etvorotaktnog OTTO motora
Jedan takt je faza koja odgovara obrtanju koljenastog vratila od 180 stepeni, odnosno pomeranju klipa od SMT
do UMT.
Prvi takt usisavanje; poinje kada se klip nalazi u SMT i traje sve dok klip ne dodje u UMT. U toku kretanja
klipa od SMT ka UMT u cilindru se poveava zapremina i smanjuje se pritisak ispod pritiska okoline. Poto je
usisni ventil otvoren u toku ovog takta u cilindar ulazi smjesa goriva i vazduha.
Drugi takt sabijanje; na dalje se klip kree od UMT ka SMT. Pri tom kretanju klipa dolazi do smanjenja
zapremine u cilindru, a kako su i usisni i izduvni ventili zatvoreni, dolazi do porasta pritiska svjeeg punjenja koje
se nalazi u cilindru. Pri kraju ovog takta, kada se klip nalazi blizu SMT, varnica na svjeici
inicira paljenje i sagorijevanje smjese koje e se obaviti u blizini SMT. Tako sagorevanje nije poseban takt, ve
samo faza izmedju 2. i 3. takta.
Trei takt irenje; zbog zagrijavanja dolazi do naglog poveanja pritiska i temperature gasova u cilindru, tako
da pritisak gasova gura klip od SMT do UMT i ovo je jedina faza koja se zavrava kada klip dodje u UMT.
etvrti takt izduvavanje; sada se klip kree od UMT ka SMT i ispred sebe gura sagorijele gasove napolje kroz
otvoren izduvni ventil. Ovaj takt se zavrava u SMT kada se zatvara izduvni ventil, a otvara se usisni ventil da bi
zapoeo novi ciklus.
7. Osnovni dijelovi i princip rada etvorotaktnog Diesel motora?

1 glava motora
2 cilindar
3 gornji dio kartera
4 donji dio kartera
5 koljenasto vratilo
6 klipnjaa
7 klip
8 usisni ventil
9 bregasto vratilo usisnih ventila
10 izduvni ventil
11 bregasto vratilo izduvnih ventila
12 brizgaljka za gorivo kod DIESEL motora
Opis rada etvorotaktnog Diesel motora
Prvi takt usisavanje; ovaj takt se odvija isto kao i kod
etvorotaktnog OTTO motora pri kretanju klipa od SMT do UMT
samo to ovde kroz otvoren usisni ventil ulazi samo ist vazduh.
Drugi takt sabijanje; identian kao kod OTTO motora, u toku ovog takta kretanjem klipa od UMT ka SMT
ostvaruje se sabijanje vazduha i poveanje pritiska i temperature. Ovdje je neophodno da se pri kraju sabijanja
ostvari dovoljno visoka temperatura vazduha unutar cilindra, da kada se u cilindar kroz brizga ubrizga gorivo u
sabijeni vazduh, doe do samopaljenja goriva i sagorijevanja. I kod Diesel motora kao i kod OTTO motora
sagorijevanje je faza izmeu sabijanja i irenja.
Trei takt irenje; potpuno identian kao kod OTTO motora
etvrti takt izduvavanje; potpuno identian kao kod OTTO motora.
8. Osnovni dijelovi i princip rada dvotaktnog OTTO
motora?

1 cilindar
2 kuica
3 koljenasto vratilo
4 klipnjaa
5 klip
6 usisni kanal (uk)
7 prelivni kanal (pk)
8 izduvni kanal (ik)
9 svjeica kod OTO motora
 Princip rada:
Kod etvorotaktnih motora proces izmjene radne materije traje jedan obrt koljenastog vratila ili itava dva hoda
klipa. U tenji da se proces izmjene radne materije skrati nastali su dvotaktni motori kod kojih se proces
izmjene radne materije obavlja samo u jednom hodu klipa u blizini UMT. Kod dvotaktnih motora nema taktova
usisavanja i izduvavanja, ve postoje samo taktovi sabijanja i irenja. Proces izmjene radne materije je faza koja
se odvija u okolini UMT, tj na kraju irenja i na poetku sabijanja.
I takt sabijanje; prije poetka ovog takta produkti sagorijevanja od prethodnog ciklusa su izali kroz izduvni
kanal, a u cilindar je ulo svjee punjenje kroz prelivni kanal. Stvarno sabijanje poinje tek tada, tj kada klip
svojim elom zatvori pk i ik. Na dalje u cilindru raste pritisak i temperatura i pri kraju sabijanja u blizini SMT, kod
OTTO motora varnica izmeu elektroda sveice pali smjesu i poinje sagorijevanje koje se odvija u blizini SMT.
Paralelno sa sabijanjem u cilindru se odvija poveanje zapremine u kuici ispod klipa to dovodi do pada
pritiska i ulaska svjeeg punjenja u kuicu kroz usisni kanal.
II takt irenje; posle sagorijevanja gasovi pritiskom guraju klip od SMT ka UMT. Klip zatvara usisni kanal pa
uslijed toga dolazi do porasta pritiska i temperature svjeeg punjenja. Kada klip otvori izduvni kanal dolazi do
izduvavanja, a kada se otvori prelivni kanal svjee punjenje iz kuice se preliva u cilindar i ispred sebe potiskuje
sagorijele gasove. Na ovaj nain se odvija izmena radne materije.
9. Osnovni dijelovi i princip rada dvotaktnog Diesel motora?

1 cilindar
2 kuica
3 koljenasto vratilo
4 klipnjaa
5 klip
6 usisni kanal (uk)
7 prelivni kanal (pk)
8 izduvni kanal (ik)
9 brizgaljka kod dizel motora

Princip rada:
Kod etvorotaktnih motora proces izmjene radne materije traje jedan obrt koljenastog vratila ili itava dva hoda
klipa. U tenji da se proces izmjene radne materije skrati nastali su dvotaktni motori kod kojih se proces
izmjene radne materije obavlja samo u jednom hodu klipa u blizini UMT. Kod dvotaktnih motora nema taktova
usisavanja i izduvavanja, ve postoje samo taktovi sabijanja i irenja. Proces izmjene radne materije je faza koja
se odvija u okolini UMT, tj na kraju irenja i na poetku sabijanja.
I takt sabijanje; prije poetka ovog takta produkti sagorijevanja od prethodnog ciklusa su izali kroz izduvni
kanal, a u cilindar je ulo svjee punjenje kroz prelivni kanal. Stvarno sabijanje poinje tek tada, tj kada klip
svojim elom zatvori pk i ik. Na dalje u cilindru raste pritisak i temperatura i pri kraju sabijanja u blizini SMT,
ubrizgava se gorivo i poinje sagorijevanje koje se odvija u blizini SMT. Paralelno sa sabijanjem u cilindru se
odvija poveanje zapremine u kuici ispod klipa to dovodi do pada pritiska i ulaska svjeeg punjenja u kuicu
kroz usisni kanal.
II takt irenje; posle sagorijevanja gasovi pritiskom guraju klip od SMT ka UMT. Klip zatvara usisni kanal pa
uslijed toga dolazi do porasta pritiska i temperature svjeeg punjenja. Kada klip otvori izduvni kanal dolazi do
izduvavanja, a kada se otvori prelivni kanal svjee punjenje iz kuice se preliva u cilindar i ispred sebe potiskuje
sagorijele gasove. Na ovaj nain se odvija izmena radne materije.
10. ta je radni ciklus motora?
Ukupan proces transformacije hemijske energije goriva u toku stvaranja para u motorima SUS je praen nizom
veoma sloenih fiziko-hemijskih toplotnih pojava koje se esto vremenski preklapaju i koje sve skupa
obuhvatamo imenom RADNI CIKLUS MOTORA.
Od karaktera odvijanja radnog ciklusa i njegovih pojedinih faza zavise izlazni parametri motora, snaga,
potronja goriva, toksinost izduvnih gasova, buka
11. Vrste radnih ciklusa SUS motora?
I realni stvarni ciklus u motorima SUS
 II uvoenjem maximalnih uproenja dobijaju se idealni ciklusi koji se mogu opisati jednostavnim
matematikim izrazima i predstavljaju granine termodinamike cikluse sa najveim stepenom korisnosti i
najveim specifinim radom.
III proraunski ciklusi se nalaze izmedju prethodna dva. Ukoliko podrazumijevaju veliki broj uproenja, blii su
graninim termodinamikim ciklusima, dok su u suprotnom blii realnim ciklusima.
12. Termodinamiki ciklusi motora?
Pod termodinamikim ciklusima motora podrazumijevamo granine termodinamike cikluse, tj maksimalno
uprotene stvarne radne cikluse motora SUS. To su kruni, zatvoreni, povratni ciklusi koji su definisani
uvoenjem slijedeih pretpostavki:
Specifine toplote radne materije su konsantne
U ciklusu ne postoje nikakvi gubici osim onih koji su po II zakonu termodinamike povezani sa predajom
dijela toplote toplotnom ponoru
Stvarni proces sagorijevanja je zamijenjen procesom dovoenja toplote radnoj materiji koji se odvija
pri odreenim promjenama stanja
13. Karakteristike goriva OTTO motora?
U cilindar Ottovog motora usisava se goriva smjesa, sabija se i malo prije SMT pali elektrinom iskrom koja
preskae na elektrodama svjeice. Za vrijeme kompresije u cilindru raste pritisak ali i temperatura te postoji
opasnost da do upaljivanja doe i prije pojave iskre. Takvo nekontrolisano upaljivanje moe zavriti
detonantnim izgaranjem koje je vrlo opasno jer moe u kratkom vremenu otetiti motor. Zbog toga goriva za
Ottove motore moraju biti otporna prema samozapaljenju, odnosno prema detonantnom izgaranju. Ta se
otpornost iskazuje oktanskim brojem goriva, koji se odreuje prema normiranoj metodi. Vei oktanski broj
znai veu otpornost prema samozapaljenju.
Najvanije gorivo za Ottove motore je benzin. Tekui naftni plin (propan + butan), zemni plin, metanol i etanol
se primjenjuju u vrlo maloj mjeri. Najie gorivo je svakako vodik. Meutim, visoki trokovi proizvodnje i niz
jo nerijeenih problema ine njegovu primjenu potpuno neizvjesnom.
14. Cetanski broj?
U cilindar Dieselovog motora usisava se zrak, sabija se, raste mu pritisak i temperatura, i malo prije SMT u taj se
vrui zraka ubrizgava gorivo i odmah se pali uslijed visoke temperature zraka. Odatle proizlazi i osnovni zahtjev
na goriva za Dieselove motore: ona se moraju upaliti lako i sa to manjim zakanjenjem, odnosno
moraju biti sklona samoupaljivanju. Ta se sklonost iskazuje cetanskim brojem koji se odreuje ispitivanjem u
laboratorijskom motoru prema normiranoj metodi. to je gorivo sklonije samoupaljivanju, to mu je cetanski
broj vei.
Drugi pokazatelj sklonosti samoupaljivanju je cetanski indeks. On se izraunava na temelju gustoe goriva i
taaka na krivulji destilacije. U poreenju s izmjerenim cetanskim brojem, na cetanski indeks ne utiu dodaci za
poboljanje upaljivanja.
15. Primjena biodizela u Dieselovim motorima?
Dananji Dieselovi motori uz male preinake mogu raditi s veinom ulja i naftnih derivata. Primjerice, veliki
brodski motori za svoj rad koriste mazut ili sirovu naftu, tenkovski motori pak rade sa skoro svim tekuim
gorivima itd. Goriva, odnosno ulja na osnovi biljnih ili ivotinjskih masti takoer se mogu koristi za pogon
Dieselovih motora. Velika prednost biodizelskog goriva je njegova nizak sadraj sumpora. Time ovo gorivo
upravo idealno odgovara zahtjevima stalnog smanjivanja sumpora u gorivu. Naime, sumpor u gorivu poveava
emisiju estica, HC, NOX i CO. Osim toga, sumpor oteuje filtere za hvatanje i izgaranje estica iz Dieselovog
motora. S druge strane, sumpor daje gorivu mazivost potrebnu za podmazivanje pumpivisokog pritiska za
ubrizgavanje. Zbog toga u mineralno dizelsko gorivo treba dodavati aditiv za poboljanje mazivosti ako sadraj
sumpora padne ispod 500 ppm. Biodizel je i tu u prednosti jer izvrsno podmazuje. Ve samo 0,4 % biodizela u
mineralnom dizelskom gorivu osigurava minimalnu propisanu mazivost. Stoga mjeavina i s malim postotkom
biodizela moe u potpunosti nadomjestiti manjak mazivosti nesumpornih goriva.
Biodizel je agresivan prema elastomerima pa proizvoai motora moraju primjenjivati kvalitetnije materijale
(uglavnom fluorirani kauuk) za elemente sistema za napajanje motora gorivom. Pri pogonu biodizelom dolazi
do pojave razrjeivanja ulja za podmazivanje pa je potrebno ee mijenjati ulje i filter ulja za podmazivanje
motora. Razlog tome je znatno via temperaturna karakteristika isparavanja biodizela u odnosu na dizelsko
gorivo. Do razrjeivanja dolazi zbog toga to nakon ubrizgavanja goriva u cilindar dio fino rasprenih kapljica
biodizela ne stigne ispariti nego dospijeva na stijenke cilindara u podruju klipnih prstenova. Kako je stijenka
cilindra zbog hlaenja motora hladnija od ostatka prostora izgaranja sitne kapljice goriva na njima se sporije
zagrijavaju odnosno ne isparavaju. Istovremeno klip se kree od donje mrtve toke ka gornjoj mrtvoj taci te
klipni prstenovi razmazuju kapljice goriva u film koji ostaje van prostora izgaranja. U povratnom kretanju
klipa klipni prstenovi sastruu dio tog filma koji nakon toga pada u karter gdje se nalazi ulje za podmazivanje.
 Ukoliko se vozila pogonjena biodizelom ne koriste due vrijeme, u spremnicima goriva moe doi do stvaranja
gljivica i taloga ili nakupljanja vlage zbog higroskopnosti ovoga goriva.
16. Priprema gorive smjese kod OTTO motora?
Za dobro izgaranje raspodjela koliine smjese i bogatstvo smjese po pojedinim cilindrima i u uzastopnim
procesima motora moraju biti to ujednaeniji. Gorivo mora biti raspreno u to vei broj sitnih kapljica jer je
tada njegovo isparavanje bre, mijeanje sa zrakom je bolje i smjesa u cilindru je homogenija. Ove zahtjeve
najbolje ispunjavaju ureaji za ubrizgavanje goriva s elektronikom regulacijom bogatstva smjese, koji mogu
uzeti u obzir i mnotvo drugih parametara koji utjeu na rad motora.
Prema mjestu, razlikujemo dva osnovna naina pripreme smjese:
stvaranje gorive smjese izvan cilindra: kod rasplinjaa ili uobiajenih ureaja za
ubrizgavanje benzina
stvaranje gorive smjese u samom cilindru: kod motora s izravnim ubrizgavanjem
benzina u cilindar.
U oba sluaja je zajedniko to to je goriva smjesa u cilindru ve gotova u trenutku preskakanja elektrine iskre.
Sami ureaji za pripremu gorive smjese kod Ottovog motora se dakle mogu podijeliti na:
rasplinjae
ureaje za ubrizgavanje goriva.
Dobru kontrolu omjera goriva i zraka u smjesi, u cijelom radnom podruju motora,omoguuju samo ureaji za
ubrizgavanje s elektronikom regulacijom omjera goriva i zraka.