HRN EN 1991-2:2011/NA

HRVATSKA NORMA HRN EN 1991-2:2011/NA

travanj 2011.
ICS 91.010.30; 91.080.30; 91.080.40; 93.040

Eurokod 1 – Djelovanja na konstrukcije –

2. dio: Prometna opterećenja mostova –
Nacionalni dodatak

Sadržaj

Predgovor

1 Područje primjene

2 Nacionalno odreñeni parametri (NDP)

3 Neoprečni dopunski podaci

Dodatak A (obavijesni) Točke u normi HRN EN 1991-2:2011 u kojima su dopušteni nacionalno

odreñeni parametri

Dodatak B (obavijesni) Točke u normi HRN EN 1991-2:2011 na koje se odnose neoprečni

dopunski podaci

1
HRN EN 1991-2:2011/NA

Predgovor

Ovaj je dokument pripremio tehnički odbor HZN/TO 548, Konstrukcijski eurokodovi.

Ovaj dokument čini nacionalni dodatak normi HRN EN 1991-2:2011, Eurokod 1: Djelovanja na
konstrukcije – 2. dio: Prometna opterećenja mostova.

Norma HRN EN 1991-2:2011 istovjetna je s europskom normom EN 1991-2:2003/AC:2010.

U europskoj normi EN 1991-2:2003 dopušteno je, na nacionalnoj razini, donijeti odluke o vrijednostima
odreñenih parametara ili odreñenim postupcima proračuna. Tako odreñene vrijednosti ili postupci
nazivaju se "nacionalno odreñeni parametri" (en. Nationally determined parameters – NDP). Te
vrijednosti i postupci primjenjuju se za projektiranje grañevina koje se izvode u Republici Hrvatskoj.

U Dodatku A ovoga nacionalnog dodatka, navedene su točke iz norme HRN EN 1991-2:2011 za koje
je dopušteno donijeti odluke na nacionalnoj razini. U točki 2 ovog dokumenta navedene su te odluke.

Ovaj nacionalni dodatak sadrži osim toga i neoprečne dopunske podatke za primjenu HRN EN 1991-
2:2011 (en. non-contradictory complementary information – NCCI).

U Dodatku B ovoga nacionalnog dodatka, navedene su točke iz norme HRN EN 1991-2:2011 na koje
se odnose neoprečni dopunski podaci. U 3. točki ovog dokumenta navedeni su ti podaci.

1 Područje primjene

Ovaj nacionalni dodatak sadrži nacionalno odreñene parametre i neoprečne dopunske podatke za
prometna opterećenja mostova, koje treba uzeti u obzir kod primjene norme HRN EN 1991-2:2011.

Ovaj nacionalni dodatak vrijedi zajedno s normom HRN EN 1991-2:2011.

2 Nacionalno odreñeni parametri

2.1 Točka 1.1(3): Dopunska pravila za potporne zidove, ukopane grañevine i tunele

Nema dodatnih odredbi.

2.2 Točka 2.2(2) Napomena 2: Uporaba rijetkih vrijednosti djelovanja za cestovne mostove

Za neke provjere betonskih mostova ili betonskih dijelova spregnutih mostova treba upotrijebiti rijetke
vrijednosti djelovanja. Te vrijednosti proračunavaju se množenjem karakterističnih vrijednosti
djelovanja faktorom ψ1,infq. Uporaba rijetkih vrijednosti odreñena je u eurokodovima za projektiranje i u
normi EN 1990, Dodatak A2.

2.3 Točka 2.3(1): Djelovanja za izvanredne proračunske situacije

Zaštitne mjere nisu odreñene.

2.4 Točka 2.3(4): Djelovanja za izvanredne proračunske situacije

Sile udara nisu odreñene.

2
HRN EN 1991-2:2011/NA

2.5 Točka 3(5): Proračunske situacije

Nema posebnih pravila.

2.6 Točka 4.1(1), Napomena 2: Područje primjene

Za mostove s duljinom opterećenja većom od 200 m u pravilu se primjenjuju analogni modeli

opterećenja kao kod duljina opterećenja manjih od 200 m.

2.7 Točka 4.1(2), Napomena 1: Područje primjene

Posebni modeli za mostove s ograničenjem mase vozila nisu odreñeni.

2.8 Točka 4.2.1(1), Napomena 2: Modeli cestovnih opterećenja

Za mostove na lokalnim cestama treba upotrebljavati samo Model LM 1 (Model opterećenja 1).

2.9 Točka 4.2.1(2): Modeli cestovnih opterećenja

Modeli posebnih vozila nisu odreñeni.

2.10 Točka 4.2.3(1): Podjela kolnika na proračunske prometne trakove

Kod odreñivanja širine kolnika za podjelu kolnika u proračunske prometne trakove treba uzeti u obzir
rubnjake više od 50 mm.

2.11 Točka 4.3.1(2), Napomena 2: Opće i pridružene proračunske situacije

Upotreba Modela LM 2 točnije nije odreñena.

2.12 Točka 4.3.2(3), Napomene 1 i 2: Model opterećenja 1

Faktori prilagodbe αQi , αqi i αqr uzimaju se s vrijednostima 1,0.

2.13 Točka 4.3.2(6): Model opterećenja 1

Nema dodatnih uvjeta za primjenu tih alternativnih pravila.

2.14 Točka 4.3.3(2): Model opterećenja 2

Faktor prilagodbe βQi uzima se s vrijednošću 1,0.

2.15 Točka 4.3.3(4), Napomena 2: Model opterećenja 2

Pojednostavnjeno se za Model LM 2 smije uzeti jednaka kvadratna dodirna ploha kotača kao za
Model LM 1.

2.16 Točka 4.3.4(1): Model opterećenja 3 (posebna vozila)

3
HRN EN 1991-2:2011/NA

Na autocestama, brzim cestama i sličnim prometnicama, kao i na dionicama cesta koje su predviñene
za posebne teške transporte, treba primijeniti normirani osnovni model oznake 3000/200, sukladno
normi HRN EN 1991-2:2011, Dodatak A, ukupne težine 3000 kN.

2.17 Točka 4.4.1(2), Napomena 2: Kočne i vučne sile

Usvaja se gornja granica kočne sile 900 kN na cestovnim mostovima.

2.18 Točka 4.4.1(3), Napomena 3: Kočne i vučne sile

Horizontalne sile ne zadaju se zajedno s Modelom LM 3.

2.19 Točka 4.4.1(6): Kočne i vučne sile

Usvaja se predložena vrijednost za Qlk.

2.20 Točka 4.4.2(4): Centrifugalna i ostale sile poprečne na most

Sile poprečne na most koje nastaju od kosog kočenja ili klizanja vozila ne uzimaju se u obzir.

2.21 Točka 4.5.1, tablica 4.4a, Napomena a: Karakteristične vrijednosti višekomponentnog

djelovanja

Prihvaćaju se odredbe norme HRN EN 1991-2:2011 za horizontalne sile.

2.22 Točka 4.5.1, tablica 4.4a, Napomena b: Karakteristične vrijednosti višekomponentnog

djelovanja

Kombinacijska vrijednost jednoliko raspodijeljenog opterećenja na pješačkim i biciklističkim stazama

odreñena je u iznosu 2,5 kN/m2.

2.23 Točka 4.5.2(1), Napomena 3: Druge reprezentativne vrijednosti višekomponentnog

djelovanja

Nema nacionalne odredbe.

2.24 Točka 4.6.1(2), Napomena 4: Modeli opterećenja zamora

Brojčane vrijednosti modela opterećenja ne mijenjaju se.

2.25 Točka 4.6.1(3), Napomena 1: Modeli opterećenja zamora

Primjenjuju se kategorije prometa i vrijednosti za Nobs iz norme HRN EN 1991-2:2011, tablica 4.5.

Samo jedan trak uzima se kao trak za prometovanje teških vozila. Svi drugi prometni trakovi su trakovi
za brzi promet.

2.26 Točka 4.6.1(6): Modeli opterećenja zamora

Dinamički koeficijent povećanja primjenjuje se sukladno normi HRN EN 1991-2:2011, slika 4.7.

2.27 Točka 4.6.4(3): Model 3 opterećenja zamora (model s jednim vozilom)

4
HRN EN 1991-2:2011/NA

Nema nacionalne odredbe.

2.28 Točka 4.6.5(1), Napomena 2: Model 4 opterećenja zamora (skup „standardnih“ kamiona)

Nema nacionalne odredbe.

2.29 Točka 4.6.6(1): Model 5 opterećenja zamora (temeljen na podacima mjerenja cestovnog
prometa)

Model 5 opterećenja zamora u pravilu se ne primjenjuje.

2.30 Točka 4.7.2.1(1): Sile sudara na stupišta i ostale elemente oslanjanja

Nema nacionalne odredbe.

2.31 Točka 4.7.2.2(1), Napomena 1: Sile sudara na rasponske sklopove

Treba primijeniti vrijednosti za ekvivalentne statičke sile sudara prema normi HRN EN 1991-1-7:2011,
tablica 4.2. Prema normi HRN EN 1991-1-7 sudar treba uzeti u obzir, ako slobodna visina za cestovni
promet iznosi najviše 6 m, uzimajući u obzir moguća podebljanja cestovnog kolnika.

2.32 Točka 4.7.3.3(1), Napomena 1: Sile sudara na zaštitne sustave zadržavanja za vozila

Proračun treba provesti za sile sudara navedene u tehničkom dopuštenju za primijenjeni zaštitni
sustav zadržavanja za vozila. Treba uzeti u obzir i norme HRN EN 1317-1i HRN EN 1317-2.

2.33 Točka 4.7.3.3(1), Napomena 3: Sile sudara na zaštitne sustave zadržavanja za vozila

Proračun treba provesti za sile sudara, navedene u tehničkom dopuštenju za primijenjeni zaštitni
sustav zadržavanja za vozila.

2.34 Točka 4.7.3.3(2): Sile sudara na zaštitne sustave zadržavanja za vozila

Lokalno izvanredno djelovanje uzeto je u obzir u silama sudara, navedenim u tehničkom dopuštenju
za odnosni zaštitni sustav zadržavanja za vozila.

2.35 Točka 4.7.3.4(1): Sile sudara na konstrukcijske elemente

Opterećenja zbog sudara na nezaštićene konstrukcijske dijelove, koji se nalaze iznad kolnika ili pored
njega, treba uzeti s vrijednostima 1000 kN u smjeru kretanja i 500 kN poprečno na smjer kretanja, a
djeluju na visini od 1,25 m iznad razine kolnika. Te sile ne djeluju istovremeno.

2.36 Točka 4.8(1), Napomena 2: Djelovanja na ograde za pješake

Investitor smije odrediti sile koje se s ograda za pješake prenose na rasponski sklop i njihovu
razredbu, sukladno normi HRN EN 1317-6 za pojedinačni projekt. Linijsko opterećenje 1 kN/m koje
djeluje kao promjenjiva sila horizontalno u oba smjera odnosno vertikalno na gornjem rubu ograde za
pješake je najmanje djelovanje koje se primjenjuje kod pješačkih mostova. Najmanja vrijednost za
poslužne staze iznosi 0,8 kN/m.

Ova djelovanja ne treba kombinirati s djelovanjima vjetra.

5
HRN EN 1991-2:2011/NA

2.37 Točka 4.8(3): Djelovanja na ograde za pješake

Prihvaća se preporučena vrijednost.

2.38 Točka 4.9.1(1), Napomena 1: Vertikalne sile

Prihvaća se preporučena vrijednost. Dodirna ploha za svaku dvostruku osovinu usvaja se kao
pravokutnik širine 3,0 m i duljine 5,0 m. Dvostruke osovine smiju se smanjiti s faktorom prilagodbe αi =
0,8.

2.39 Točka 5.2.3(2): Primjena modela opterećenja

Usvaja se predloženi model opterećenja.

2.40 Točka 5.3.2.1(1): Jednoliko raspodijeljeno opterećenje

Usvaja se predložena vrijednost za pješačke i biciklističke staze.

Za područja bez redovitog pješačkog ili biciklističkog prometa, npr. rubne grede mostova na
autocestama, smije se primijeniti vrijednost qk = 2,5 kN/m2.

2.41 Točka 5.3.2.2(1): Koncentrirano opterećenje

Prihvaćaju se preporučene vrijednosti.

2.42 Točka 5.3.2.3(1)P, Napomena 1: Servisno vozilo

Prihvaća se preporuka.

2.43 Točka 5.4(2): Statički model za horizontalne sile – karakteristične vrijednosti

Prihvaćaju se preporučene vrijednosti.

2.44 Točka 5.6.1(1): Općenito

Ne odreñuju se posebne sile sudara.

2.45 Točka 5.6.2.1(1): Sile sudara na stupištima

Opterećenja od sudara na nezaštićene konstrukcijske dijelove, koji se nalaze iznad kolnika ili pored
njega, moraju se uzeti s vrijednostima 1000 kN u smjeru kretanja i 500 kN poprečno na smjer kretanja,
a djeluju na visini od 1,25 m iznad razine kolnika. Te sile ne djeluju istovremeno.

2.46 Točka 5.6.2.2(1), Napomena 1: Sile sudara na rasponskom sklopu

Treba primijeniti vrijednosti za ekvivalentne statičke sile sudara prema normi HRN EN 1991-1-7:2011,
tablica 4.2. Prema normi HRN EN 1991-1-7:2011 sudar treba uzeti u obzir, ako slobodna visina za
cestovni promet iznosi najviše 6 m, uzimajući u obzir moguća podebljanja cestovnog kolnika.

2.47 Točka 5.6.3(2), Napomena 2: Izvanredni nailazak vozila na most

6
HRN EN 1991-2:2011/NA

Prihvaća se predloženi model opterećenja.

2.48 Točka 5.7(3): Dinamički modeli za opterećenja pješacima

Ne odreñuje se dinamički model za pješačke mostove.

2.49 Točka 6.1(2): Područje primjene

Ne odreñuju se alternativni modeli opterećenja.

2.50 Točka 6.1(3): Područje primjene

Opterećenja i karakteristične vrijednosti djelovanja za uskotračne pruge odreñuju se kao Model

opterećenja 71 s koeficijentom α = 1,0.

Opterećenja i karakteristične vrijednosti djelovanja za mostove za tramvaje i metroe odreñena su u

sljedećim točkama ove norme pod nazivom „tramvajski mostovi“.

2.51 Točka 6.1(7): Područje primjene

Proračunsko opterećenje za privremene mostove prihvaća se kao Model opterećenja 71 s

koeficijentom α = 1,0.

Po potrebi se za pojedinačni projekt mogu propisati drugi zahtjevi.

2.52 Točka 6.3.2(3)P: Model opterećenja 71

U pravilu se mostovi na svim prugama normalnog kolosijeka proračunavaju za α = 1,21, ako se ne

odredi drugačije. Za dokaz zamora usvaja se α = 1,0.

Tramvajski mostovi se proračunavaju s vrijednostima α sukladno tablici 2.1(HR), ako se ne odredi

drugačije.

Tablica 2.1(HR) - Vrijednosti α za tramvajske mostove

Raspon konstrukcijskog dijela α

manji od 2 m 0,564
2 m do manje od 4 m 0,513
4 m do manje od 6 m 0,424
6 m i veći 0,350

2.53 Točka 6.3.3(4)P: Modeli opterećenja SW/0 i SW/2

Svi mostovi na prugama normalnog kolosijeka proračunavaju se na Model opterećenja SW/2, ako nije
odreñeno drugačije.

U proračunu tramvajskih mostova Model SW/2 ne uzima se u obzir.

2.54 Točka 6.4.4(1): Zahtjevi za statički ili dinamički proračun

Za tramvajske mostove nije potrebna dinamička provjera.

7
HRN EN 1991-2:2011/NA

2.55 Točka 6.4.5.2(3)P: Definicija dinamičkog koeficijenta Φ

Za sve željezničke mostove u Hrvatskoj prihvaća se dinamički koeficijent Φ3.

2.56 Točka 6.4.5.3(1): Mjerodavna duljina LΦ

Usvajaju se predložene vrijednosti za mjerodavnu duljinu LΦ.

2.57 Točka 6.4.5.3: Tablica 6.2 a)

Veličina e prema HRN EN 1991-2:2011, slika 6.11 ne treba biti veća od 0,5 m.

2.58 Točka 6.4.6.1.1(6), tablica 6.4, Napomena: Opterećenje

Ne daju se dodatne odredbe za primjenu HSLM-A i HSLM-B kod kontinuiranih i složenih konstrukcija.

2.59 Točka 6.4.6.1.1(7): Opterećenje

Za proračun se upotrebljava Model opterećenja HSLM. Dodatno se primjenjuju vrste vlakova prema
normi HRN EN 1991-2:2011, Dodatak D.

2.60 Točka 6.4.6.1.2(3), tablica 6.5: Kombinacije opterećenja i parcijalni koeficijenti

Kod rasponskih sklopova za više kolosijeka ne zahtijeva se provjera prelaska vlakova rezonantnom
brzinom na dva kolosijeka. Mogućnost susreta vlakova na mostu potrebno je provjeriti, kod čega se
unutarnje sile proračunavaju, kako slijedi:

slučaj opterećenja 1: dinamički proračun za jedan kolosijek, ostali kolosijeci neopterećeni

slučaj opterećenja 2: statičko proračunsko opterećenje pomnoženo dinamičkim koeficijentom na

jednom dosad neopterećenom kolosijeku, ostali kolosijeci neopterećeni

Nepovoljne mjerodavne unutarnje sile u promatranom presjeku odreñuju se superpozicijom slučajeva

opterećenja 1 i 2.

2.61 Točka 6.4.6.3.1(3), tablica 6.6: Konstrukcijsko prigušenje

Ne odreñuju se alternativne donje vrijednosti kritičnog prigušenja.

2.62 Točka 6.4.6.3.2(3): Masa mosta

Ne odreñuju se alternativne vrijednosti obujamske mase betona.

2.63 Točka 6.4.6.3.3(3), Napomene 1 i 2: Krutost mosta

Ne odreñuju se alternativne vrijednosti modula elastičnosti i drugih značajki materijala.

2.64 Točka 6.4.6.4(4): Modeliranje uzbude i dinamičkog ponašanja konstrukcije

Nije potrebno modeliranje meñudjelovanja vozilo - most. Dovoljno je uzeti u obzir meñudjelovanje
prema normi HRN EN 1991-2:2011, slika 6.15.

8
HRN EN 1991-2:2011/NA

Prihvaća se predložena vrijednost ∆ζ.

2.65 Točka 6.4.6.4(5): Modeliranje uzbude i dinamičkog ponašanja konstrukcije

Prihvaća se koeficijent (1 + ϕ").

2.66 Točka 6.5.1(2): Centrifugalne sile

Kod tramvajskih mostova visina 1,80 m zamjenjuje se s 1,30 m.

2.67 Točka 6.5.2(5)P: Centrifugalne sile

Najveću lokalnu dopuštenu brzinu odreñuje korisnik infrastrukture.

Kod tramvajskih mostova proračunska brzina iznosi V = 80 km/h.

2.68 Točka 6.5.3(5): Djelovanja kočenja

Ne odreñuju se dodatni zahtjevi uzimanja u obzir djelovanja sila kočenja na opterećenim duljinama
većim od 300 m.

2.69 Točka 6.5.3(9)P: Djelovanja kočnih i vučnih sila

Ne daju se alternativne odredbe za primjenu kočnih i vučnih sila.

2.70 Točka 6.5.4.1(5):Opća načela

Zahtjevi za zajednički odziv konstrukcije i kolosijeka za promjenjiva djelovanja kod otvorenog kolnika
odreñuju se za pojedinačni projekt.

2.71 Točka 6.5.4.3(2), Napomene 1 i 2: Djelovanja koja treba uzeti u obzir

Ne odreñuju se alternativne vrijednosti za ∆TN.

Ne odreñuju se alternativni zahtjevi za primjenu razlika temperature.

2.72 Točka 6.5.4.4(2), Napomena 1: Modeliranje i proračun zajedničkog sustava

kolosijek/konstrukcija

Vrijednosti uzdužne otpornosti izmeñu kolosijeka i rasponskog sklopa mosta u uzdužnom smjeru treba
uzeti iz željezničkog propisa UIC-Kodex 774-3.

2.73 Točka 6.5.4.5: Proračunski kriteriji

Ne odreñuju se alternativni proračunski kriteriji.

2.74 Točka 6.5.4.5.1(2): Kolosijek

Prihvaća se predloženi najmanji polumjer kolosijeka.

Ne odreñuje se granična vrijednost naprezanja u tračnicama za druge vrste konstrukcija kolosijeka i

tipove tračnica.

9
HRN EN 1991-2:2011/NA

2.75 Točka 6.5.4.6: Proračunski postupci

Kod okvirnih konstrukcija preko jednog ili više polja do 40 m ukupne duljine i s polumjerom r ≥ 1500 m
meñudjelovanja konstrukcije i kolosijeka smatraju se dokazanim i ne treba ih posebno uzeti u obzir.

Kod okvirnih konstrukcija preko jednog polja do 15 m duljine i kod konstrukcija preko jednog polja
raspona do 10 m i r ≤ 1500 m i drugim tipovima tračnica meñudjelovanja konstrukcije i kolosijeka
takoñer se smatraju dokazanim i ne treba ih posebno uzeti u obzir.

Konstrukcija se u oba slučaja treba proračunati na kočne i vučne sile bez umanjenja zbog
meñudjelovanja.

Za konstrukcije preko jednog polja do 25 m raspona i konstrukcije preko više polja do 40 m ukupne
duljine (osim ako se radi o slobodno oslonjenim gredama) i r ≥ 1500 m smije se upotrijebiti
pojednostavnjeni postupak prema normi HRN EN 1991-2:2011, točka 6.5.4.6.1 i α = 1,21. Kod toga
sile na ležajeve zbog deformiranja rasponskog sklopa treba pomnožiti s odgovarajućom vrijednošću α.

2.76 Točka 6.5.4.6.1(1): Pojednostavnjeni proračunski postupak za pojedinačni rasponski

sklop

Ne odreñuju se alternativni kriteriji. Usvajaju se predloženi kriteriji.

2.77 Točka 6.5.4.6.1(4): Pojednostavnjeni proračunski postupak za pojedinačni rasponski

sklop

Ne odreñuju se alternativne vrijednosti za k.

2.78 Točka 6.6.1(3): Aerodinamička djelovanja od prolaska vlakova

Ne odreñuju se alternativne vrijednosti za aerodinamička djelovanja.

2.79 Točka 6.7.1(2)P: Djelovanja od iskliznuća vlaka na željeznički most

Ne odreñuju se dodatni zahtjevi za iskliznuće željezničkih vozila.

2.80 Točka 6.7.1(8)P: Djelovanja od iskliznuća vlaka na željeznički most

Ne odreñuju se mjere odnosno zahtjevi za smanjenje učinka iskliznuća.

2.81 Točka 6.7.3(1)P: Ostala djelovanja

Korisnik infrastrukture odreñuje opterećenja za tramvajske mostove i cestovne mostove kojima

prometuju tramvaji ili trolejbusi.

2.82 Točka 6.8.1(11)P, tablica 6.10: Općenito

Ne odreñuju se zahtjevi za broj opterećenih kolosijeka kod provjere odvodnje i slobodnih profila.

2.83 Točka 6.8.2(2), tablica 6.11: Skupine opterećenja – karakteristične vrijednosti

višekomponentnog djelovanja

10
HRN EN 1991-2:2011/NA

Prihvaćaju se predložene vrijednosti.

2.84 Točka 6.8.3.1(1): Česte vrijednosti višekomponentnih djelovanja

Ne odreñuju se česte vrijednosti višekomponentnih djelovanja.

2.85 Točka 6.8.3.2(1): Nazovistalne vrijednosti višekomponentnih djelovanja

Ne odreñuju se nazovistalne vrijednosti višekomponentnih djelovanja.

2.86 Točka 6.9(6): Prometna opterećenja zamora

Prihvaća se preporučeni proračunski uporabni vijek od 100 godina.

2.87 Točka 6.9(7): Prometna opterećenja zamora

Ne odreñuje se posebni sastav prometa.

2.88 Dodatak C(3)P: Dinamički koeficijenti 1 + ϕ za Stvarne vlakove

Smije se upotrebljavati jednadžba (C.1).

Ne daju se podaci o primijenjenom postupku.

2.89 Dodatak D.2(2): Opća proračunska metoda

Prihvaća se predložena vrijednost.

3 Neoprečni dopunski podaci

3.1 Točka 1.2 Upućivanje na druge norme

UIC-Kodex 774-3, Interakcija kolosijek/most – Preporuke za proračun, UIC

3.2 Točka 4.3.5: Model opterećenja 4 (navala ljudi)

Model opterećenja LM 4 upotrebljava se samo u posebnim slučajevima. Za mostove s w ≤ 12,50 m i

L ≤ 100 m Model opterećenja LM 4 nije mjerodavan, jer je obuhvaćen Modelom opterećenja LM 1.

3.3 Točka 4.5.3.(2): Skupine opterećenja u prolaznim proračunskim situacijama

Faktori prilagodbe za prolaznu proračunsku situaciju „popravak“ (npr. voñenje prometa na pola širine
mosta) smiju se za kontinuirano jednoliko opterećenje Modela opterećenja LM 1 smanjiti na 0,8
(αqi = αqr = 0,80).

NAPOMENA: Opterećenja dvostruke osovine smiju se u prolaznim proračunskim situacijama sukladno normi
HRN EN 1991-2:2011, točka 4.5.3(2) usvojiti s vrijednostima 0,8 x αQi x Qik.

Voñenje prometa i podjelu na trakove treba odrediti za pojedinačni projekt.

11
HRN EN 1991-2:2011/NA

Za prolaznu proračunsku situaciju „podizanje zbog zamjene ležajeva“ vrijede odredbe norme HRN EN
1990/NA koje se odnose na Dodatak A2 (mostovi) norme HRN EN 1990.

3.4 Točka 4.6.4(2): Model opterećenja 3 (model s jednim vozilom)

Za proračun maksimalnih razlika naprezanja opterećuje se samo jedan (najnepovoljniji) prometni trak.
Razlike naprezanja zbog postavljanja opterećenja na različitim prometnim trakovima smiju se
zanemariti.

3.5 Točka 4.6.5, tablica 4.7: Model opterećenja 4 za zamor (grupa „standardnih“ kamiona)

Kod primjene Modela opterećenja 4 za zamor za autoceste i ceste 1. kategorije može se općenito
usvojiti „velika udaljenost“, za ceste 2. i 3. kategorije „srednja udaljenost“, a za ceste 4. i 5. kategorije
„lokalni promet“.

NAPOMENA: Kategorije cesta navedene su u Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i
njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti, Narodne novine, broj 110/2001.

3.6 Točka 4.7.3.1(1): Vozilo na pješačkim i biciklističkim stazama cestovnih mostova

Tračnice vodilice i pomični betonski zaštitni zidovi ne smatraju se krutim zaštitnim sustavima.

Izvanredno osovinsko opterećenje prema normi HRN EN 1991-2:2011, točka 4.7.3.1(2) treba postaviti
do ruba konstrukcije, neovisno o vrsti zaštitnog sustava, da bi se uzele u obzir moguće kasnije mjere
sanacije.

3.7. Točka 4.7.3.1(3): Vozilo na pješačkim i biciklističkim stazama cestovnih mostova

Kao rub rasponskog sklopa u pravilu se uzima rub grubo izvedene konstrukcije.

3.8. Točka 5.3.2.1(2): Jednoliko raspodijeljeno opterećenje

Kod pješačkih mostova u gradskom području u pravilu se računa s navalom ljudi.

3.9. Točka 5.3.2.3(1)P, Napomena 2: Servisno vozilo

Ovu napomenu ne treba uzeti u obzir, jer se elementi za sprečavanje pristupa vozila na most mogu
promijeniti odnosno ukloniti.

3.10 Točka 6.3.2(2)P: Model opterećenja 71

Koncentrirane sile i kontinuirana opterećenja Modela opterećenja 71, koja djeluju rasterećujuće treba
zanemariti. Objašnjenja su sadržana u normi HRN EN 1991-2:2011, točka 6.8.1(3), kao i na slici
3.1(HR) ovog nacionalnog dodatka.

12
HRN EN 1991-2:2011/NA

Slika 3.1(HR) - Primjeri za postavljanje Modela opterećenja 71

na različite utjecajne linije (mjere u m)

3.11 Točka 6.3.5(1)P: Ekscentričnost vertikalnih opterećenja (Modeli opterećenja 71 i SW/0)

Treba paziti da ekscentričnost opterećenja može nastupiti zbog položaja kolosijeka (sukladno normi
HRN EN 1991-2:2011, točka 6.8.1(1)), nadvišenja (sukladno normi HRN EN 1991-2:2011, točka
6.3.6.3) i zbog debljeg zastora kod nadvišenja (norma HRN EN 1991-1-1:2011, točka 5.2.3(2)).
Rezultirajuća ekscentričnost e iskazana je u normi EN HRN 1991-2:2011, slika 6.3.

3.12 Točka 6.3.5(1)P, slika 6.3: Ekscentričnost vertikalnih opterećenja (Modeli opterećenja 71
i SW/0)

Razmak r izmeñu opterećenja kotača iznosi za normalni kolosijek 1,50 m.

3.13 Točka 6.3.6.2(1): Uzdužna raspodjela opterećenja preko pragova i zastora

(1) Ravnomjerna raspodjela osovinskih opterećenja dopušta se samo za proračun glavnih nosača s
utjecajnom linijom jednakog predznaka duljom od 10 m.

(2) U pravilu se za željeznice odnosno tramvaje mogu prihvatiti vrijednosti prema tablici 3.1(HR).

Tablica 3.1(HR) - Izmjere pragova

Izmjere Željeznice Tramvaji

Razmak pragova u cm 60 65
Širina pragova u cm 26 26
Visina pragova u cm 21 16
Duljina pragova u cm 260 250

13
HRN EN 1991-2:2011/NA

3.14 Točka 6.3.6.3(5): Poprečna raspodjela opterećenja preko pragova i zastora

Raspodjela prometnih opterećenja preko tračnica, pragova i zastora smije se kod jednodijelnih
pragova prihvatiti prema HRN EN 1991-2:2011, slike 6.6 i 6.8.

3.15 Točka 6.3.6.4(1): Istovrijedno vertikalno opterećenje za zemljane grañevine i učinke tlaka
zemlje

Za željezničke mostove se bez točnijeg dokaza za α = 1,21 prihvaća vrijednost q = 63 kN/m2.

Za tramvajske mostove se bez točnijeg dokaza za α = 0,564 (0,513, 0,424, 0,350) prihvaćaju
vrijednosti q = 30 kN/m2 (27 kN/m2, 22 kN/m2, 18,2 kN/m2 ).

3.16 Točka 6.3.7(4): Djelovanja na poslužne staze koje nisu javne

Za horizontalne sile na ograde i zidove ograda prihvaća se karakteristična vrijednost linijskog

opterećenja qk = 1,0 kN/m.

3.17 Točka 6.4.6.1.1(2)P: Zahtjevi za dinamički proračun – opterećenje

Za željezničke mostove prihvaća se Model opterećenja HSLM. Dodatno se moraju primijeniti vrste
vlakova prema normi EN 1991-2:2011, Dodatak D.

3.18 Točka 6.4.6.3.2(2)P: Masa mosta

Obujamska masa zastora 2000 kg/m3 prihvaća se za obje procijenjene vrijednosti.

3.19 Točka 6.4.6.6(3): Dodatne provjere zamora kada se zahtijeva dinamički proračun

Dodatna provjera zamora potrebna je, ako je godišnja bruto masa vlakova, koji prometuju brzinom
većom od 200 km/h, veća od 5 milijuna tona godišnje po jednom kolosijeku. U tom slučaju se
mjerodavno opterećenje zamora mora uvećati za postotak, za koji maksimalne rezne sile dobivene
dinamičkim proračunom za Model opterećenja HSLM premašuju vrijednosti reznih sila dobivenih
statičkim proračunom s dinamičkim koeficijentom, ako se ne provede točnije ispitivanje.

3.20 Točka 6.5.2(3): Sile bočnog udara

Karakteristična vrijednost sile bočnog udara se kod tramvajskih mostova smije pomnožiti faktorom
α = 0,564.

3.21 Točka 6.5.3(4): Kočne i vučne sile

(1) To vrijedi i za graničnu vrijednost sile kočenja, ali ne i za graničnu vrijednost vučne sile.

(2) Za tramvajske mostove vrijede sljedeća pravila:

(a) Vučna sila: Prihvaća se 12,5 % kontinuiranog opterećenja od Modela opterećenja 71 na cijeloj
utjecajnoj duljini Lf sa vrijednosti α, ali bez dinamičkog koeficijenta. Utjecajna duljina mora se ograničiti
na 110 m.

14
HRN EN 1991-2:2011/NA

(b) Kočna sila: Prihvaća se 15,0 % (za mostove koji služe samo za promet metroa) odnosno 25 % (za
mostove za tramvajski promet) kontinuiranog opterećenja od Modela opterećenja 71 na cijeloj
utjecajnoj duljini Lf sa vrijednosti α, ali bez dinamičkog koeficijenta. Utjecajna duljina mora se ograničiti
na 110 m.

3.22 Točka 6.6: Aerodinamička djelovanja prolazećih vlakova

Provjera nije potrebna za tramvajske mostove.

3.23 Točka 6.7.1, slika 6.27: Djelovanja iskliznuća željezničkog prometa na željezničkom
mostu

Mjera (1) prema normi HRN EN 1991-2:2011, slika 6.27 u pravilu se ograničava na 2,2 m.

3.24 Točke 6.8.1(1)P i (2): Općenito

Za odreñivanje broja i položaja kolosijeka na konstrukcijama kod proračuna vrijedi sljedeće:

(1) Kod konstrukcija s otvorenim kolnikom i jednokolosiječnih konstrukcija sa zastorom, položaj

kolosijeka odreñuje korisnik infrastrukture. Mora se uzeti u obzir odstupanje od poznatog položaja
veličine od 0,10 m na svaku stranu, ako korisnik infrastrukture nije dostavio nikakve druge podatke.

(2) Kod dvo- i višekolosiječnih konstrukcija sa zatvorenim kolnikom, osim za specijalne slučajeve
prema stavku (3), svaki se konstrukcijski dio mora proračunati za geometrijski i konstrukcijski mogući
broj kolosijeka u najnepovoljnijem položaju. Kod toga treba upotrijebiti ispod iskazane veličine.

Najmanji razmak kolosijeka kod pruga normalne širine iznosi 4,0 m, najmanji razmak osi kolosijeka od
ruba zastora iznosi 1,80 m, a najmanji razmak osi kolosijeka od ruba perona iznosi 1,60 m.

Kod uskotračnih pruga razmake kolosijeka i rubne razmake propisuje korisnik infrastrukture.

(3) U posebnim slučajevima korisnik infrastrukture može sam propisati broj i položaj kolosijeka za
proračun za dvo- i višekolosiječnih konstrukcija sa zatvorenim kolnikom. U tom slučaju mora se uzeti u
obzir odstupanje od poznatog položaja veličine od 0,10 m na svaku stranu.

3.25 Točka 6.9(4): Prometna opterećenja zamora

Kod mostova za tramvajski promet mjerodavna opterećenja za provjeru sigurnosti na zamor mora
propisati korisnik infrastrukture.

3.26 Dodatak D.3: Vrste vlakova za proračun zamora

Primjenjuje se norma HRN EN 1991-2:2011, tablica D.2 (teški promet s osovinskim opterećenjem od
25 t).

15
HRN EN 1991-2:2011/NA

Dodatak A
(obavijesni)

Točke u normi HRN EN 1991-2:2011 u kojima su dopušteni nacionalno odreñeni parametri

Norma HRN EN 1991-2:2011 dopušta nacionalno odreñene parametre u niže navedenim točkama.

Točka Točka u Predmet

ovom
dokumentu
1.1(3) 2.1 Dopunska pravila za potporne zidove, ukopane grañevine i tunele.
2.2(2) 2.2 Uporaba rijetkih vrijednosti djelovanja za cestovne mostove
2.3(1) 2.3 Djelovanja za izvanredne proračunske situacije
2.3(4) 2.4 Djelovanja za izvanredne proračunske situacije
3(5) 2.5 Proračunske situacije
4.1(1), Napomena 2 2.6 Područje primjene
4.1(2), Napomena 1 2.7 Područje primjene
4.2.1(1), Napomena 2 2.8 Modeli cestovnih opterećenja
4.2.1(2) 2.9 Modeli cestovnih opterećenja
4.2.3(1) 2.10 Podjela kolnika na proračunske prometne trakove
4.3.1(2), Napomena 2 2.11 Opće i pridružene proračunske situacije
4.3.2(3), Napomene 1 i 2 2.12 Model opterećenja 1
4.3.2(6) 2.13 Model opterećenja 1
4.3.3(2) 2.14 Model opterećenja 2
4.3.3(4), Napomena 2 2.15 Model opterećenja 2
4.3.4(1) 2.16 Model opterećenja 3 (posebna vozila)
4.4.1(2), Napomena 2 2.17 Kočne i vučne sile
4.4.1(3), Napomena 3 2.18 Kočne i vučne sile
4.4.1(6) 2.19 Kočne i vučne sile
4.4.2(4) 2.20 Centrifugalna i ostale sile poprečne na most
4.5.1, tablica 4.4a, 2.21 Karakteristične vrijednosti višekomponentnog djelovanja
Napomena a
4.5.1, tablica 4.4a, 2.22 Karakteristične vrijednosti višekomponentnog djelovanja
Napomena b
4.5.2(1), Napomena 3 2.23 Druge reprezentativne vrijednosti višekomponentnog djelovanja
4.6.1(2), Napomena 4 2.24 Modeli opterećenja zamora
4.6.1(3), Napomena 1 2.25 Modeli opterećenja zamora
4.6.1(6) 2.26 Modeli opterećenja zamora
4.6.4(3) 2.27 Model 3 opterećenja zamora (model s jednim vozilom)
4.6.5(1), Napomena 2 2.28 Model 4 opterećenja zamora (skup „standardnih“ kamiona)
4.6.6(1) 2.29 Model 5 opterećenja zamora (temeljen na podacima mjerenja
cestovnog prometa)
4.7.2.1(1) 2.30 Sile sudara na stupišta i ostale oslonačke elemente
4.7.2.2(1), Napomena 1 2.31 Sile sudara na rasponske sklopove
4.7.3.3(1), Napomena 1 2.32 Sile sudara na zaštitne sustave zadržavanja za vozila
4.7.3.3(1), Napomena 3 2.33 Sile sudara na zaštitne sustave zadržavanja za vozila
4.7.3.3(2) 2.34 Sile sudara na zaštitne sustave zadržavanja za vozila
4.7.3.4(1) 2.35 Sile sudara na konstrukcijske elemente
4.8(1), Napomena 2 2.36 Djelovanja na ograde za pješake
4.8(3) 2.37 Djelovanja na ograde za pješake
4.9.1(1), Napomena 1 2.38 Vertikalne sile
5.2.3(2) 2.39 Primjena modela opterećenja
5.3.2.1(1) 2.40 Jednoliko raspodijeljeno opterećenje
5.3.2.2(1) 2.41 Koncentrirano opterećenje
5.3.2.3(1)P, Napomena 1 2.42 Servisno vozilo

16
HRN EN 1991-2:2011/NA

5.4(2) 2.43 Statički model za horizontalne sile – karakteristične vrijednosti

5.6.1(1) 2.44 Općenito
5.6.2.1(1) 2.45 Sile sudara na stupištima
5.6.2.2(1), Napomena 1 2.46 Sile sudara na rasponskom sklopu
5.6.3(2), Napomena 2 2.47 Izvanredni nailazak vozila na most
5.7(3) 2.48 Dinamički modeli za opterećenja pješacima
6.1(2) 2.49 Područje primjene
6.1(3) 2.50 Područje primjene
6.1(7) 2.51 Područje primjene
6.3.2(3)P 2.52 Model opterećenja 71
6.3.3(4)P 2.53 Modeli opterećenja SW/0 i SW/2
6.4.4(1) 2.54 Zahtjevi za statički ili dinamički proračun
6.4.5.2(3)P 2.55 Definicija dinamičkog koeficijenta Φ
6.4.5.3(1) 2.56 Mjerodavna duljina LΦ
6.4.5.3 2.57 Tablica 6.2 a)
6.4.6.1.1(6), tablica 6.4, 2.58 Opterećenje
Napomena
6.4.6.1.1(7) 2.59 Opterećenje
6.4.6.1.2(3), tablica 6.5 2.60 Kombinacije opterećenja i parcijalni koeficijenti
6.4.6.3.1(3), tablica 6.6 2.61 Konstrukcijsko prigušenje
6.4.6.3.2(3) 2.62 Masa mosta
6.4.6.3.3(3), Napom. 1 i 2 2.63 Krutost mosta
6.4.6.4(4) 2.64 Modeliranje uzbude i dinamičkog ponašanja konstrukcije
6.4.6.4(5) 2.65 Modeliranje uzbude i dinamičkog ponašanja konstrukcije
6.5.1(2) 2.66 Centrifugalne sile
6.5.2(5)P 2.67 Centrifugalne sile
6.5.3(5) 2.68 Djelovanja kočenja
6.5.3(9)P 2.69 Djelovanja kočnih i vučnih sila
6.5.4.1(5) 2.70 Opća načela
6.5.4.3(2), Napom. 1 i 2 2.71 Djelovanja koja treba uzeti u obzir
6.5.4.4(2), Napomena 1 2.72 Modeliranje i proračun zajedničkog sustava kolosijek/konstrukcija
6.5.4.5 2.73 Proračunski kriteriji
6.5.4.5.1(2) 2.74 Kolosijek
6.5.4.6 2.75 Proračunski postupci
6.5.4.6.1(1) 2.76 Pojednostavnjeni proračunski postupak za pojedinačni rasponski
sklop
6.5.4.6.1(4) 2.77 Pojednostavnjeni proračunski postupak za pojedinačni rasponski
sklop
6.6.1(3) 2.78 Aerodinamička djelovanja od prolaska vlakova
6.7.1(2)P 2.79 Djelovanja od iskliznuća vlaka na željeznički most
6.7.1(8)P 2.80 Djelovanja od iskliznuća vlaka na željeznički most
6.7.3(1)P 2.81 Ostala djelovanja
6.8.1(11)P, tablica 6.10 2.82 Općenito
6.8.2(2), 2.83 Grupe opterećenja – karakteristične vrijednosti višekomponentnog
tablica 6.11 djelovanja
6.8.3.1(1) 2.84 Česte vrijednosti višekomponentnih djelovanja
6.8.3.2(1) 2.85 Nazovistalne vrijednosti višekomponentnih djelovanja
6.9(6) 2.86 Prometna opterećenja zamora
6.9(7) 2.87 Prometna opterećenja zamora
Dodatak C(3)P 2.88 Dinamički koeficijenti 1 + ϕ za Stvarne vlakove
Dodatak D.2(2) 2.89 Opća proračunska metoda

17
HRN EN 1991-2:2011/NA

Dodatak B
(obavijesni)

Točke u normi HRN EN 1991-2:2011 na koje se odnose neoprečni dopunski podaci

Točka Točka u Predmet

ovom
dokumentu
1.2 3.1 Upućivanje na druge norme
4.3.5 3.2 Model opterećenja 4 (navala ljudi)
4.5.3.(2) 3.3 Skupine opterećenja u prolaznim proračunskim situacijama
4.6.4(2) 3.4 Model opterećenja 3 (model s jednim vozilom)
4.6.5,tablica 4.7 3.5 Model opterećenja 4 za zamor (grupa „standardnih“ kamiona)
4.7.3.1(1) 3.6 Vozilo na pješačkim i biciklističkim stazama cestovnih mostova
4.7.3.1(3) 3.7 Vozilo na pješačkim i biciklističkim stazama cestovnih mostova
5.3.2.1(2) 3.8 Jednoliko raspodijeljeno opterećenje
5.3.2.3(1)P, 3.9 Servisno vozilo
Napomena 2
6.3.2(2)P 3.10 Model opterećenja 71
6.3.5(1)P 3.11 Ekscentričnost vertikalnih opterećenja (Modeli opterećenja 71 i SW/0)
6.3.5(1)P, 3.12 Ekscentričnost vertikalnih opterećenja (Modeli opterećenja 71 i SW/0)
slika 6.3:
6.3.6.2(1) 3.13 Uzdužna raspodjela opterećenja preko pragova i zastora
6.3.6.3(5) 3.14 Poprečna raspodjela opterećenja preko pragova i zastora
6.3.6.4(1) 3.15 Istovrijedno vertikalno opterećenje za zemljane grañevine i učinke tlaka
zemlje
6.3.7(4) 3.16 Djelovanja na poslužne staze koje nisu javne
6.4.6.1.1(2)P 3.17 Zahtjevi za dinamički proračun – opterećenje
6.4.6.3.2(2)P 3.18 Masa mosta
6.4.6.6(3) 3.19 Dodatne provjere zamora kada se zahtijeva dinamički proračun
6.5.2(3) 3.20 Sile bočnog udara
6.5.3(4) 3.21 Kočne i vučne sile
6.6 3.22 Aerodinamička djelovanja prolazećih vlakova
6.7.1, 3.23 Djelovanja iskliznuća željezničkog prometa na željezničkom mostu
slika 6.27
6.8.1(1)P i (2) 3.24 Općenito
6.9(4) 3.25 Prometna opterećenja zamora
Dodatak D.3 3.26 Vrste vlakova za proračun zamora

18