Hrvatska

dijalektologija
2008./2009.
2.
Suglasnici

„ 23 fonema:
b, c, č, ć, d,
f, g, h, j, k,
l, ĺ , m, n, ń,
p, r, s, š, t,
v, z, ž.
„ nema  i ǯ

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 2
 Prasl. *dj, d[j
„ Najčešće:
*dj, d[j > j tuji, mlaji, slaji, meja,
mejaš, rojen, žeja, preja, saje (Krk)
„ Rjeđe
*d' > ž mlaži, slaži, žeža, posažen, rožen,
vižen, saže (= čađa) (Vodnjan)
*d' > d' (noviji refleks) mekši od štokavskoga,
“U govoru se gotovo razabira sinteza glasova d + j"
Mate Hraste.
*d' >  (najnovije, pod štokavskim utjecajem).
Mira Menac-Mihalić: Hrvatska
dijalektologija 3
 à:ž

„ strano à zamjenjivano sa ž (žep, žigerica).

„ asimilacijom od č (uz zvučne suglasnike) > ž:

svidožba//svedožba.

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 4
 Cakavizam
„ Pojava je dobila ime po izgovoru zamjenice ča,
ali sama je pojava sveobuhvatnija i donosi bitne
promjene u suglasnički sustav:

„ 1. tip: č, c >c ca ću cini(t) cili dan

„ ž, z >z zena je zivila za ń
„ š, s >s nasla san
„ Podtip: č, ć, c > c ca cu cinit cili dan (dio Istre)
Mira Menac-Mihalić: Hrvatska
dijalektologija 5
 Cakavizam
„ 2. tip: č, c > c = ca ću cini(t) cili dan
„ ž, z > ź źena je źivila źa ń
„ š, s > ś naśla śan
„ ś, ź u standardnom jeziku nisu samostalni
fonemi ali: past ću = [paśću], lišće = [liśće],
grožÞe = [groźÞe]

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 6
 Cakavizam
„ od Istre do srednjodalmatinskih otoka,

„ otoci: Vis, Hvar, Brač, Pag, Molat, Ist, Silba, Rab,

Krk, Cres, Lošinj, Susak,

„ na kopnu: dio Istre, Trogir, drugdje postojao:

Omiš, Senj, Bakar, Rijeka, Šibenik (samo najstariji
dio - izvan zidina - štokavski).

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 7
 Cakavizam

„ V. Małecki prvi sustavno proučavao

„ zabilježio gdje se sve cakavizam javlja

„ povezao ga sa sličnom pojavom u poljskom

„ oba slučaja objašnjavao stranim utjecajem

(mletačkim i pruskim).

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 8
 Cakavizam
ƒ neki poljski slavisti nisu se slagali s njegovim

mišljenjem

ƒ Josip Hamm nije se slagao isključivo s teorijom

utjecaja izvana

ƒ otvorio put za pronalaženje odgovora u sustavu

samom
Mira Menac-Mihalić: Hrvatska
dijalektologija 9
 Cakavizam
Milan Moguš:

o potencijal u sustavu, mogućnost derivacije

o prazno mjesto u sustavu može se (a ne mora) popuniti

o može doći do nastanka nečeg novog (ovdje - novi fonemi)

o strani sustav - pripomoć i poticaj, ali ne i jedini uzrok

promjenama.

o promjene se lakše ostvaruju u nenormiranim sustavima

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 10
 Cakavizam
Prije promjena sustav Maksimalno popunjen
je izgledao ovako: izgledao bi ovako:

c ć č c ć č

z ž z ź ž
s š s ś š

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 11
 Cakavizam
Takav se maksimalni sustav nije ostvarivao u
govorima, nego se reducirao:
I. tip cakavizma

c ć č

z ź ž

s ś š
Cres, Veli Lošinj ocenas, dusa bozja, istočna obala Istre
cetiri, pitas, bezat ću
Mira Menac-Mihalić: Hrvatska
dijalektologija 12
 Cakavizam
II. tip cakavizma
c ć č
z ź ž
s ś š
Trogir: covik, cudo, śin, źlo, Mali Lošinj śte ucinili, źiet,
Kastav poceli, naśa, juźina, središnja Istra nic, źeni će śe,
Krk (Baška, Batomalj, Jurandvor) cvarc=k, b=cva, śeśtr=,
vlâśi, ź¥kva, źl¥ca

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 13
 Cakavizam
Redukcija fonema može ići i dalje, sve do
svođenja na samo jedan niz, što je potvrđeno
rijetko:
Podtip I. tipa cakavizma
c ć č

z ź ž

s ś š
dio Istre ca cete, svica.
Mira Menac-Mihalić: Hrvatska
dijalektologija 14
 Cakavizam
Homografi
koza : koža > I. koza
II. koźa

I. koz'a : k'oza
II. koź'a : k'oźa

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 15
 PUC KOR DOR?

„ puc < poc < poč < po ča

„ kor < kar
„ dor < dorv < drv

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 16
 Suglasnički skupovi
O *dj i d[j već smo govorili.
„ *tj i t[j > ć sveća/svića, oćeš, cveće/cviće,
braća

„ *stj,*st[j > šć dvorišće, ognjišće, lišće, kršćani,

kršćen, s mašćun, s košćon

„ *skj > šć dašćica, išćen

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 17
 čr
• čuvanje skupa čr i čR : črivo / črevo, čRn
• prijelaz čr u cr nije karakterističan za čakavski kao
cjelinu
• čr > cr u onim govorima u kojima postoji
cakavizam, tj. gdje se svako č zamjenjuje sa c.
Cakavizam je čakavska osobina pa takve prijelaze
smatramo sustavnima, a ne utjecajem sa strane

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 18
 Novi suglasnički skupovi
- slabljenje napetosti

„ Ni ti olni vojku maški.

„ maška, pošmen
„ vojka, pripejka
„ pojkova, pojpis
„ olgovorit, polpis, olgojit
„ -K > - Ä pe, dese, doni, digni, on će kaza
žalos, rados, dvanajs
„ posa, faco, mašte
Mira Menac-Mihalić: Hrvatska
dijalektologija 19
 Slabljenje napetosti
„ tumačilo se lakšim izgovorom.
„ promjene proizlaze iz čakavskih karakteristika:
„ čakavski su slogovi kraći od štokavskih, a to znači da
se pomiče slogovna granica. Slog se zatvara odmah
nakon vokala (kad je to moguće), pa ako iza njega
slijedi suglasnik, on se vezuje za idući vokal:
pot-ko-va > po-tko-va,
„ u istom su slogu manje napeti suglasnici koji su dalje
od samoglasnika.

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 20
 Slabljenje napetosti

Stupanj napetosti glasova (od manjeg prema većem):

„ samoglasnici

„ j

„ l

„ nazali + v

„ zvučni i bezvučni suglasnici (frikativi

„ afrikate)

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 21
 Slabljenje napetosti

™ suglasnik udaljeniji od samoglasnika slabi - slabi

njegova napetost

™ razni načini
™ neznatno...,

™ za tri stupnja,

™ potpuna redukcija.

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 22
 Slabljenje napetosti
‰ prijelaz afrikata u frikative - u okviru istog stupnja
napetosti afrikate su napetije od friktiva:
Prslono ni ni maški drogo.
maška,
težaški,
petsto>pecto>pesto,
hrvatski > hrvacki >hrvaski.
‰ smanjivanje napetosti za jedan stupanj - bezvučni
suglasnik prelazi u v – rijetko potvrđeno:
klu-pko > klu-vko
Mira Menac-Mihalić: Hrvatska
dijalektologija 23
 Slabljenje napetosti
„ smanjivanje za dva stupnja - od zvučnoga ili
bezvučnoga do l :
o-dgo-vo-rit > olgovorit,
po-tpis > polpis
u zolnju
jelnega zaduha davi
„ smanjivanje napetosti za tri stupnja:
„ u pripećku > u pripejku,
„ potkova > pojkova,
„ odgojit > ojgojit
„ Dobar je ko kruh svajdonji

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 24
 Slabljenje napetosti

„ potpuna redukcija
„ gdi > di,
„ kći > ći,

„ ka će do,

„ tica,

„ na zonu, u zonju...

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 25
 Završno m
„ prijelaz dočetnoga -m > -n u gramatičkim morfemima i
nepromjenljivim riječima,
npr. Govorin s jednin dobrin čovikon, sedan, osan,
„ ali grom, kum, dim
„ čakavski i štokavski govori uz more i u nekim govorima
u unutrašnjosti (npr. sinjski, kninski i imotski kraj).
„ Iznimke: rijetko u leksičkim morfemima promjenjivih
vrsta riječi -m>-n: Vezen, Vozon, sân, sran.
„ u Omišlju na Krku -m ne prelazi u -n.

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 26
 Završno m
„ U staroj literaturi, kao npr. kod Marulića, m i n
na kraju riječi i sloga često su se zamjenjivali
tildom: jazikÂ, testamOta.
„ nastavci i nepromjenjlje riječi: m i n ne
oponiraju = nije ostvariva opozicija m i n.
„ leksički morfemi: opozicija između m i n
ostvariva. Zbog toga se u pravilu u toj poziciji
m ne zamjenjuje sa n.

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 27
 Završno m

„ Tamo gdje se opozicija ne ostvaruje, nema

opasnosti od gubitka obavijesti pa se slobodno

može ostvariti bilo jedan, bilo drugi element.

„ U čakavskom se uglavnom ostvaruje n.

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 28
 Završno l
„ Završno l čuva se u sva tri naša narječja.
„ Završno l ne čuva se na cijelom čakavskom području:

„ 1. zona - uvijek se čuva, tj. u imenicama, pridjevima i

muškom rodu jednine glagolskog pridjeva radnog.

„ središnja i istočna Istra, Kastavština, kvarnerski otoci,
Hrvatsko primorje i Gorski kotar:
„ posal, debel; pekal, govoril.

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 29
 Završno l
„ 2. zona – čuva se samo u imenicama i pridjevima, a u
pridjevu radnom ne.
„ npr. dalmatinsko otočje:
„ posal, debel // govori, reka, kupova. (Ima i odstupanja pa su
i na Hvaru i na Braču zabilježeni primjeri pridjeva radnog sa
-l Stari Grad pisol, hodil, Nerežišća išal, sovol)
„ Dobrinj (Krk) posol, cel, debel // bi, ču, kupova

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 30
 Završno l
„ 3. zona - ne čuva se ni u jednom ni u drugom:

„ npr. Vodnjan - imenice: fažo, mižo (< žmul), pajo/pajol, pridjevi:

debeja (< debel), goja (<gol), bili, cili (umjesto bil, cil), gl. pridj.
radni: reka, vidija, čuja

„ Omišalj ce, debe, vese, posto (uz pol, sol) // bi, ču, zva, sme

„ Božidar Finka: rijetki su govori u kojima se različito ponašaju

imenice muškoga roda od imenica ženskog roda:

„ dol > doja, trabakul >trabakuja

„ bol, sol
Mira Menac-Mihalić: Hrvatska
dijalektologija 31
 Završno l
„ Sufiks l u muškom rodu jednine glagolskog pridjeva radnog:
1. Neki govori, uglavnom na sjeveru čakavskog područja, i to u
sjevernoj i istočnoj Istri, na kvarnerskom otocima, u
Hrvatskom primorju, u čakavskoj unutrašnjosti, čuvaju -l:
„ (l + Ä = l + Ä)
„ Brinje 'išal, Cres 'oral, Hvar (ne svuda; najbolje se čuva u
Starom Gradu, manje u Brusju, Dolu, Grablju, Hvaru) mogal,
Krk (južni dio, npr. Stara Baška trpil), Komiža (Vis) vikôl,
Nerezine (Lošinj) l'upil, Nerežišća (Brač) m'oga(l), Novi
h'itil, Ogulin 'umril, Oštarije zabor'avil, Otočac pekal, Rab
zakasnîl, Senj k'itil, Susak strãšil
Mira Menac-Mihalić: Hrvatska
dijalektologija 32
 Završno l
2. Govori koji imaju Ä na mjestu -l (bez obzira na koji vokal
osnova završava) koncentrirali su se na jugu čakavskog
područja, a ima ih i na zadarskim otocima, na sjeveru Krka, u
sjeverozapadnoj Istri, Žumberku:
„ (V + l + Ä = V + Ä + Ä).

„ Brač (Ložišća nosî, uzjâho, Milna śâvi, pÑce) trẽsa, Dugi otok
ubî, pr'oda, Hvar (Sv. Nedija, Svirče, Vrbanj, Vrboska,
Vrisnik) vodî, Istra (SZ - Markovac, Martinčići pojê, Nova Vas
nosî, Tinjan pîta), Korčula p'očē, trêsā, Krk (sjeverni dio -
Dobrinj v'idē, Njivice v'idī, šâ, Omišalj razdilî, dâ, Rasopasno
trpê, Sv. Vid hodî, šâ, Lastovo smjê, čû, Lumbarda v¥dī, Šolta
(Grohote udrî, izû) govorî, Ugljan (Kali puštî) v'idi, b'iža, V. Iž
hodî, sê, pâ, Vis b'izo
Mira Menac-Mihalić: Hrvatska
dijalektologija 33
 Završno l

3. Govori sa Ä na mjestu -l (u glagola s osnovom na a), sa -ja na

tom mjestu (u glagola na ostale vokale) nalaze se između prve
dvije grupe govora, a to znači šibensko otočje, obala od Petrčana
do Kambelovca, otoci Čiovo i Drvenik, a s njima se još povezuje
zapadna i južna Istra
„ [a + l + Ä = a + Ä + Ä
„ V (ne a) + l + Ä = V + ja + Ä]

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 34
 Završno l

„ Čiovo i Drvenik v'idija, reka, zvâ, Istra (SZ i JZ - Babići Donji

b'iia, Kaldir gor'iia, Karojba, Kaštelir posûdiia, Labinci č'uja,
Materada nos'iia, dâ, Medulin rêsa, v'idiia, dâ, Rakalj d'ignuja,
kupovâ, R. Selo br'ija, d'rža), Kambelovac vrš'iia, kažīvâ,
Petrčane d'oniia, d'rža, Tkon (Pašman) vol'ija, bižã, Tribunj
pūštâ, sid'ija, udr'ija (uz takve su primjere sporadično zapisani

i bācî, pî), Trogir igrâ, j'ija, Žirje r'ekā, b'ija

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 35
 Završno l

4. Rijetki su govori koji u muškom rodu jednine u

glagola na bilo koji samoglasnik imaju -ja na mjestu -
l:
„ (V + l + Ä = V + ja + Ä).
„ Murter gledoja, pisoja, igroja (uz običniju pripadnost
3. tipu), Privlaka kraj Zadra gledaja, daja.

Mira Menac-Mihalić: Hrvatska

dijalektologija 36