MEDUNARODNO JAVNO PRAVO

Skripta po pitanjima prof.Rudolfa - Ivana Vujevic

1.MEDUNARODNO JAVNO PRAVO, POJAM I ELEMENTI

- Medunarodno pravo je skup pravnih propisa kojima se ureduju odnosi izmedu subjekata MP
- Osnovni elementi su:
a) sustav pravnih pravila za koji se pretpostavlja da nema pravnih praznina
b) na pravni nacin ureduje odnose izmedu svojih subjekata
c) pojam subjekta (koji se mjenjao tijekom povijesti)
- danas, subjekti su: DRZAVE i Nevladine MEDUNARODNE ORGANIZACIJE + priznati ustanici i oslobodilacki
pokreti (danas ih nema)

2. RAZLIKE MP I UNUTARNJEG PRAVA DRZAVA

- SUBJEKTI: drzave i medunarodne organizacije / fizicke i pravne osobe

- GLAVNI IZVORI: ugovori, obicaji,opca pravna nacela,akti drzava / ustav, zakon, podzakonski akti
-KARAKTER: koordinacijski (stvara, mijenja i primjenjuje pravo u odnosima subjekata koji su mu podcinjeni
slobodnom voljom) subordinacijski (subjekti su podcinjeni pravu drzavne vlasti)
- ORGANI: ne postoje centrazlizirani organi za osiguranje i izvrsenje pravila, ni sudski organi sa obveznom
nadleznoscu / postoje (sudovi svih vrsta)
- SANKCIJE: postoje ali su specificne i decentralizirane ( dopustene mjere reprsalija, osuda putem rezolucije
UN-a, oduzimanje prava glasa, iskljucenje iz organizacije)

3. ODNOS MEDUNARODNOG I UNUTARNJEG PRAVA, DUALISTICKO I MONISTICKO SHVACANJE

- postoje 2 shvacanja o odnosu MP i un.prava:

1) DUALISTICKO
- shvacanje da su MP i un.pravo dva odvojena, ali ravnopravna i neovisna pravna poretka
( medunarodna pravila se trebaju transformirati u zakone i druge akte, kako bi obvezivali drzavne organe)
2)MONISTICKO
- shvacanje da su MP i un.pravo dijelovi jedinstvenog pravnog poretka, koji pruza nacela o rjesavanju sukoba
izmedu MP i un.prava
-unutar ovog shvacanja, razvile su se dvije struje:
a) PRISTASE PRIMATA UNUTARNJEG PRAVA  smatraju da je MP vanjsko drzavno pravo, zbog nepostojanja
naddrzavne vlasti i nadleznosti koja lezi u Ustavu
b) PRISTASE PRIMATA MP smatraju da obveze drzave po MP imaju prvenstvo nad onim obvezama
unutarnjeg prava (nijedna drzava se ne moze rjesiti svojih medunarodnih obvez izmjenom svojih zakona)

*nijedno od ovih ucenja nije ispravno

- prva briga svim drzavama nakon stjecanja neovisnosti je stjecanje medunarodnog priznanja i clanstvo u UN-u
4. TOMA AKVINSKI - H. GROTIUS - E.VATTEL

1) T.Akvinski
- ostvario sintezu izmedu Aristotelove filozofije i krscanske kozmologije
- djela : ''Summa Theologiae'' i komentar Aristotelove politike
- podjelio pravo na
1. VJECNO – Bozja zapovijed za upravljanjem stvarima koje on predvida i primjer bozanske mudrosti, ljudski
razum ne moze u potpunosti shvatiti smisao Bozje vlasti, pa je poima djelomicno i na svoj nacin (nitko osim
Boga nemoze znati vjecno pravo u cijelosti)
2. BOZANSKO – dio Vjecnog prava koji je otkriven ljudima (10 zapovijedi)
3. PRIRODNO – je percepcija i sudjelovanje razumnih stvorenja u Vjecnom pravu, to je drugi nacin spoznaje
vjecnog prava jer je covjek razuman, obuhvaca opcenita nacela prirodnog prava
4. LJUDSKO – dijelom izvedeno poput zakljucaka neposredno iz prirodnog prava, dijelom se izvodi iz tumacenja
prirodnog prava (npr. Ne ubij  ne ucini nikom zlo)

2) H.Grotius
- otac MP, djelo : ''De iure belli ac pacis libri tres''
- istaknuo razliku izmedu: ius naturale i ius voluntarium
- PRIRODNO PRAVO
- zasnovano na razumu i prirodi covjeka (tzv.diktat razuma koji nam govori jeli nesto moralno podobno ili
nepodobno)
- vjecno pravo je unutar prirodnog prava
- pravila prirodnog prava su nepromjenjiva i ni Bog ih ne moze mijenjati
- VOLJNO PRAVO
- dijeli se na:
a) Bozansko
b) Ljudsko - sastoji se od:
- civilnog prava (koje proizlazi iz gradaske vlasti i propisuje ga drzava)
-uzeg prava koje obuhvaca npr zapovijedi oca sinu
- sireg prava - to je ljudsko voljno MP (ius gentium)tj. javno pravo na koje su pristale sve drzave i koje ureduje
njihove uzajamne odnose

3) E.Vattel
-zalagao se za jednakost svih drzava
- smatra da je MP prirodno pravo primjenjeno na narode
- ono je obvezno i nepromjenjivo
- podjelio ga je u 3 vrste:
- voljno (proizlazi iz pretpostavljenog pristanka)
-ugovorno (proizlazi iz izricitog pristanka)
-obicajno (proizlazi iz presutnog pristanka)

*ova podjela odgovara glavnim izvorima iz cl.38. Statuta medunarodnog suda: opcim nacelima, ugovoru i
obicaju
5. LIGA NARODA, BRIAND KELLOGGOV PAKT

- nakon 1.svjetskog rata javlja se potreba za svjetskom organizacijom koja ce odrzati mir
- zadaca joj je bila sprjecavanje svih buducih ratova s ciljem odrzanja medunarodnog mira i sigurnosti
- prethodile su joj Haske konvencije
- Pakt Lige naroda je sklopljen 1919.g. na Versajskoj mirovnoj konferenciji
- Liga naroda je zapocela s radom od 1920- 1946 (tada je Liga formalno dokinuta, Povelja Una je stupila na
snagu)
-sastojala se od 3 organa: Skupstine, Vijeca i Tajnistva
- najznacajnija ustanova Lige naroda je Medunarodna organizacija rada koja djeluje i danas
- uspjesi Lige naroda su :
a) izrada i usvajanje Statuta Stalnog suda medunarodne pravde 1920.
b) Zenevski protokol o plinovima i bakterioloskim sredstvima u ratu, 1925.
c) Zenevska konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima 1929.

d) BRIAND KELLOGGOV PAKT 1928

- 1. Put u povijesti zabranjeno ratovanje
-drzave potpisnice osuduju rat i odricu ga se kao sredstva nacionalne politike
- obvezuju se da ce sve sporove rjesavati mirnim sredstvima
- do pocetka 2.svj. rata prerastao je u opce obicajno pravo
- obvezivao je sve drzave svijeta i 4 neugovornice (arg,bol,čile,el salvador)

6. IZVORI MP

- izvori MP su izvori prava i obaveza za stranke nekog akta

* ugovor je izvor uzajamnih prava/obaveza stranaka
* jednostrani akt je izvor obaveza/prava neke drzave
- najvazniji izvori su opci obicaji, opca nacela prava, ugovori i neke vrste jednostranih akata

- čl.38. Statuta Medunarodnog suda propisuje izvore MP:

1.Sud kojemu je zadaca da sporove rjesava po MP, primjenjuje:
- medunarodne konvencije (opce i posebne)
-medunarodne obicaje
-opca nacela prava
- sudske odredbe i naucavanja publicista razlicitih naroda kao pomocno sredstvo za utvrdivanje pravnih pravila
2. ova odredba ne dira u ovlasti Suda da odlucuje ex aequo et bono...

7. PRAVICNOST I VRSTE PRAVICNOSTI

- pravicnost (aequitas) nije isto sto i pravda (justitia)

- pravicnost nije izvor MP, ali je znacajna u postupku primjene MP
- to je siguran i spontan osjecaj pravednog i nepravednog (narocito kod prosudivanja konkretnog i posebnog
slucaja)
- postoje 3 oblika:
a) INFRA LEGEM – u primjeni svakog prava
- sudac je duzan u svojoj djelatnosti voditi racuna o pravicnosti, u mjeri koja je u skladu sa postivanjem prava, i
u primjeni svakog pravnog pravila
*osobito kod slobode diskrecijskog odlucivanja i tumacenja nejasnih tekstova
-sudac nesmije putem pravicnosti otklanjati nedostatke ili praznine u pravu
b) PRAETER LEGEM – vezana je uz pravne praznine
*posebno oko razgranicenja kopnenih i morskih prostora
- to je neizravna ovlast suda da odlucuje po pravicnosti u nedostatku pravnih pravila
c) CONTRA LEGEM – posebno ovlastenje suda da odluci ex aequo et bono
- sud uvijek mora primjeniti pozitivno pravo, ako ono postoji da bi izbjegao nepravedn odluku (osim ako ga
stranke nisu izricito ovlastile)
- sloboda sudackog odlucivanja je ogranicena - ne smije prekoraciti nijedno imperativno pravilo opceg MP
8. UGOVORI, OBICAJI

-Obicaji (obicajna pravila) su specificna samo za MP

- nastaju u praksi drzava (tj.subjekata MP)
- svrha im je uredenje konkretnih medunarodnih odnosa
- postoje 2 elementa potrebna za nastanak obicajnog pravila:
- PRAKSA (materijalni i objektivni element) – ponavljano vrsenje
- OPINIO IURIS (subjektivni i psiholoski element) – praksa je prihvacena kao pravo

- materijalna i dokumentarna sredstva obicajnog procesa su akti koji su pismeni izvor sadrzaja nekog pravila (ciji
je proces nastanka uspjesno okoncan i rezultirao je novim obicajnim pravilom)
- prvenstveno to su UGOVORI
- svaki ugovor je za sebe izvor prava i obveza stranaka
- ugovori su najznacajniji izvor partikularnog prava
- to su vazna materijalna i dokumentarna sredstva obicajnog procesa

9. DOMASAJ OBICAJNIH PRAVILA

- podjela obicajnih pravila s obzirom na domasaj vaznosti:

1) NORME RETROAKTIVNOG UCINKA
- skupina imperativnih normi opceg MP (npr. odredeni clanci u Beckoj konvenciji o pravu ugovora, 1969)
-kad stupe na snagu, ponistavaju svaku prethodno stvorenu situaciju drzava
2) NORME KOJE ZABRANJUJU SUPROTNO PONASANJE ZA UBUDUCE
- skupina imperativnih normi, osobito o pravu mora
- postuju se sva vec stecena prava obalnih drzava
3) NORME DISPOZITIVNE NARAVI
- drzave mogu od njih odstupiti sklapanjem posebnih ugovora ili nastankom novih partikularnih obicajnih
pravila

10. KODIFIKACIJA I LEGISLACIJA

- najvazniji nacin utjecanja na obicajni proces i usmjeravanje prakse je putem konvencija o kodifikaciji i
progresivnom razvoju MP
* UN je ustanovila Komisiju za MP, kao pomocni organ za poticanje progresivnog razvitka MP i kodifikacije

- u tekstovima tih konvencija moguce je razlikovati 4 vrste pravila:

1) UGOVORNI PROPISI O CISTOJ KODIFIKACIJI
- oni samo odrazavaju postojeca pravila na snazi
-takvim odredbama se ne preuzimaju nove obveze ni stjecu nova prava
- ugovorni tekst sluzi kao dokaz o postojanju i sadrzaju opceg obicajnog prava
- to je zapravo konverzija obicajnih pravila u sustav pisanih, koordiniranih i sistematiziranih pravila
2) PROPISI KOJI CINE PROGRESIVNI RAZVOJ MP
- ova pravila kristaliziraju postojecu praksu u novo obicajno pravo
-prije usvajanja konvencija, praksa nije jednoobrazna, a pravila nisu prihvacena u potrebnoj vecini
3) LEGISLACIJA PUTEM KONVENCIJE
- propisi koji predvidaju potpuno nova rjesenja za nove odnosne i nove situacije
-obicajni proces jos nije otpoceo
- ta pravila po svom sadrzaju moraju biti na jednak nacin primjenjiva za sve drzave i ne smiju biti podlozna
rezervama
- posto ne postoji ni jedan zakonodavni organ koji bi donosio propise nekom vecinom, Legislacija se obavlja na
konferencijama usvajanjem opcih konvencija o kodifikaciji ( one su otvorene na pristup svim drzavama)
- ako neka konvencija stekne velik i reprezentativan broj stranaka, onda se smatra da su se njeni legislativni
propisi kristalizirali u novo opce obicajno pravo i da obvezuju sve drzave
4)KONVENCIJE O KODIFIKACIJI (tzv.kontraktualni propisi)
- zavrsne odredbe o potpisivanju, ratifikaciju, pristupu, stupanju na snagu, rezervama...
- predvidaju se samo prava i duznosti samo za stranke konvencije
11. MEDUNARODNI UGOVORI, VRSTE, PODJELA,

- medunarodni ugovori su izvor MP

- medunarodni ugovor je suglasnost volja dva ili vise subjekata MP, s ciljem da se postigne odredeni ucinak,
stvarajuci odnos prava i duznosti izmedu stranaka
- postoje dvostrani/mnogostrani, pisani/ u drugom obliku, sastavljeni od isprave + aneksa/ sastavljeni od vise
povezanih isprava

-Uvjeti koje ugovor mora ispunjavati da bi ostvarivao učinke po međunarodnom pravu:

1. sve stranke moraju biti subjekti međunarodnog prava
2. predmet ugovora ne smije biti pravno nedopustiv
3.izražena volja stranaka mora odgovarati njihovoj stvarnoj volji
4. određeni oblik (forma) ugovora nije propisan, a najveći broj se sklapa u pisanom obliku

- podjela ugovora:
1) S OBZIROM NA FORMU/OBLIK
a) u pisanom obliku
b) u nekom drugom obliku – usmeni (postoji u ratu), putem znakova (u ratu), izmjenom poruka, usmeni koji
nisu u pisanom obliku
2) S OBZIROM NA BROJ STRANAKA
a) dvostrani- sklopili su ga 2 subjekta MP, okoncava kad je sklopljen s mogucnoscu jednostranog otkaza po
isteku roka
b) mnogostrani – sklopilo ga vise subjekata MP, okoncava kod jednostranog povlacenja a ostaje vrijediti za
ostale stranke
3) UGOVOR ZAKON - sastoji se u stapanju volja njegovih stranaka usmjerenih ka istom cilju, a sve stranke
preuzimaju iste pravne obveze
4)UGOVOR POGODBA – volje stranaka su razlicitog sadrzaja koje se uzajamno dopunjuju i usmjerene su ka
istom cilju (to su pravni poslovi)
5) UGOVORI USTAVI – imaju razlicite funkcije (okvir suradnje/ radanje novog subjekta MP) i sklapaju se bez
ogranicenja trajanja
- njima se radaju novi subjekti MP i temeljnog je znacenja za organe nove organizacije
-to je npr. Povelja UN-a
6) POLITICKI SPORAZUM – sporazum posebne vrste koje drzave sklapaju sa ciljem moralne ili politicke obveze,
ali bez preuzimanja ikakvih pravnih obveza

12. POSTUPCI SKLAPANJA UGOVORA

-postoje 2 glavna:
1)POJEDNOSTAVLJENI POSTUPAK
-sastoji se od razmjene isprava
-isprave moraju predvidjeti da ce njihova razmjena imati ucinak pristanka na ugovor obiju/svih stranaka
-mora se isticati suglasnost volja stranaka s ciljem da postignu ucinak po MP i proizvedu prava i duznosti za
stranke ugovora
2)SLOZENI POSTUPAK
-moze se sastojati od vise odvojenih radnji:
a) usvajanje i ovjeravanje teksta ugovora, pregovori
-obavljaju ih ovlasteni predstavnici drzava
- pregovori se mogu odvijati pismenim putem, na sastanku, na dipl.konferenciji
-da bi se nacrt usvojio, potreban pristanak svih drzava sudionica
-autentifikacija se vrsi nakon sto je ugovor usvojen (utvrduje se da je tekst vjerodostojan i konacan, najcesce
potpisivanjem)
b)davanje pristanka stranaka da budu vezane ugovorom
-izrazvanje volje da postanu stranke u ugovoru (ratifikacijom, prihvatom,potpisivanje..)
c) razmjena ili polaganje isprava o ratifikaciji
- kod dvostranih ugovora, drzave ugovornice razmjenjuju isprave o ratifikaciji
-kod mnogostranih ugovora, isprave se polazu kod depozirata koji registrira ugovor kod gl.tajnika UN-a
d) registracija ugovora kod glavnog tajnika UN-a i objavljivanje
- prema Povelji, sve drzave clanice UN-a, imaju duznost da sve ugovore registriraju u Tajnistvu UN-a, koje ih
potom objavljuje
13. REZERVE NA UGOVORE, ROK

- rezerva je ograda/priuzdrzaj
-to je jednostrana izjava kojom drzava zeli ( u odnosu na sebe) iskljuciti ili izmjeniti pravni ucinak nekih odredbi
ugovora
- moze se ocitovati pri potpisivanju,ratifikaciji,pristupanju
-u nacelu, drzave stranke moraju dopustiti rezervu
-ne moze se uloziti rezerva na ugovor koji ju izricito zabranjuje
- prema Beckoj konvenciji - ako sam ugovor ne sadrzi odredbe o rezervi, one su nedopustene, mogu se
dopustiti samo naknadnim pristankom svih ostalih stranaka (N.APSOLUTNOG INTEGRITETA)
- Becka konvencija je podjelila ugovore s obzirom na davanje pristanka na rezerve:
A) dvostrani ugovori i ugovori pogodbe - na snazi n.aps.integriteta
B) ugovori ustavi - rezervu moraju prihvatiti nadlezni organi med.org
C) svi ostali ugovori - drzava koja ulozi rezervu ulazi u ugovorni odnos sa strankom koja rezervu izricito prihvati
ili joj ne stavi prigovor u roku od 12 mjeseci od primitka obavijesti o rezervi

14. TUMACENJE UGOVORA

- postoje 3 temeljne metode tumacenja ugovora:

1. SUBJEKTIVNA METODA
- svojstvena je ugovorima pogodbama
-to je metoda koja se sa nepovjerenjem odnosi prema tekstu ugovora
- smatra da rijeci nemaju znacenje osim ako izrazavaju namjeru stranaka kao najbitniji element ugovora
2.TEKSTUALNA METODA
-temeljna metoda koja uzima tekst ugovora kao najpouzdaniji dokaz prvobitne namjere ugovornica
- ako je tekst dvosmislen/nejasan - onda je dopusteno istrazivati namjeru stranaka putem drugih dokaza
3.FUNKCIONALNA METODA
-ugovor se tumaci s obzirom na predmet i svrhu u vremenu kad se vrsi tumacenje

+AUTENTICNO TUMACENJE - tumacenje koje mogu primjeniti stranke (mogu izabrati bilo koju metodu i
sporazumom izmijeniti/ukinuti ugovor), uvjet je jednoglasnost svih stranaka
+ JEDNOSTRANO TUMACENJE - ne proizvodi pravne ucinke za sve, jer nisu sve stranke dale pristanak

*BECKA KONVENCIJA -opce pravilo tumacenja ugovora: polazi se od tekstualne metode, a ugovor se mora
tumaciti u dobroj vjeri i u svijetlu predmeta i svrhe
+ propisuje neka dopunska sredstva tumacenja (pripremne radnje i okolnosti ugovora)

15. UGOVORI I TRECE DRZAVE

- u nacelu, ugovor stvara prava i obveze samo za stranke

- za sve trece - res inter alioc acta (zato ugovor nikad ne moze biti izvor opceg MP)
-ugovor je izvor PARTIKULARNOG MP (jer obvezuje samo stranke)
*izuzetci:
1) pristanak 3.drzave na ugovor - ako drzava da izricit pristanak u pisanom obliku
2) pravilo iz nekog ugovora moze postati obvezujuce za 3.drzave - pravilo se transformiralo u novo obicajno
pravo koje je izvor prava i duznosti za sve subjekte MP
3)ugovori koji stvaraju objektivne rezime erga omnes - stvaranje prava za sve (npr Konv. o istrazivanju
Antraktika)
4) klazula najveceg povlastenja - predvidaju se prava, za svaku stranku, koja je druga stranka priznala trecim
drzavama, da ne bi doslo do diskriminacije izmedu stranaca drzave stranke i stranaca 3.drzave (razlikuju se
temeljni ugovor i ugovor stranaka sa trecim drzavama)
16. NISTETNOST UGOVORA

- Becka konvencija je propisala pravila o postupku gdje svaka stranka mora obavijestiti ostale strane o mani
pristanka da bude vezana ugovorom (tj.o uzroku nevaljanosti)
*stranke imaju rok 3 mjeseca da uloze prigovor
- odredbe nistavog ugovora su bez pravne snage od sklapanja
-ako neka stranka izvrsi njegove odredbe (a nije pocinila prevaru,korupciju,prisilu) moze traziti povrat u
prijasnje stanje
*dvostruki ugovori su u cijelosti nistavi, ako je nistav pristanak jedne stranke
-valjanost se moze osporiti samo primjenom Konvencije u kojoj su propisani uzroci nistavosti
- Apsolutni uzroci ništavosti su oni koji se ne mogu naknadno otkloniti i ugovor se ne može kasnije osnažiti
ukoliko bi država koja je pretrpjela štetu čak i pristala da on ostane na snazi.

17. APSOLUTNI I RELATIVNI UZROCI NISTAVOSTI

- APSOLUTNI:
1) SUKOB UGOVORA SA IUS COGENS OPCEG MP
- nistav je svaki ugovor koji je u trenutku sklapanja suprotan imperativnoj normi opceg MP i nije dopusteno
nikakvo odstupanje od te norme (to su norme koje nalazu postivanje temeljnih prava i sloboda covjeka)
2) PRISILA IZVRSENA NA PREDSTAVNIK DRZAVE ZA PRISTANAK
- prisila nad predstavnikom, cinom ili prijetnjom protiv njega, nema pravnog ucinka, takav ugovor je nepostojeci
3)PRISILA NA DRZAVU PRIJETNJOM ILI CILOM

-RELATIVNI:
1)KORUPCIJA PREDSTAVNIKA DRZAVE - izravnim/neizravnim djelovanjem druge drzave
2)PREVARA - ako drzava da pristanak ali zbog prevarnog ponasanja druge drzave
3)ZABLUDA - pogresna svijest o nekoj cinjenici, (ako je ispriciva onda se moze pozvati na uzrok nistavosti)
4) ODREDEBE UNUTARNJEG PRAVA O NADLEZNOSTI ZA SKLAPANJE UGOVORA - mora postojati ocito krsenje
bitnog pravila
5) POSEBNO OGRANICENJE OVLASTI ZA DAVANJE PRISTANKA - ako je ovlast vezana uzposebno ogranicenje, a
ostale pregovarateljice su o tome bile obavijestene

18. SUSPENZIJA I PRESTANAK UGOVORA

- suspenzija je privremeno stanje prekida u njegovom izvrsenju

- kod prestanka ugovora, stranke se oslobadaju od obveze da nastave sa izvrsenjem
- osnove suspenzije i prestanka ugovora su:
1. SPORAZUMOM SVIH STRANAKA
- neovisno o njegovim odredbama oko trajanja,prestanka...
-ugovor moze prestati zastarom, tj. neizvrsavanje obveza, krsenjem, ostale ne protestiraju
2. PRIMJENOM VLASTITIH PROPISA
-mali broj ugovora se sklapa na odredeno vrijeme (najcesce na 5 godina)
-otkaz stupa na snagu 6 ili 12 mjeseci od obavijestavanja drugih stranaka
- neki ugovori se mogu otkazati u bilo kojem trenutku
*mnogostrani ug. mogu prestati ako broj stranaka padne ispod odredenog broja
3. POSLJEDICA NAKNADNE NEMOGUCNOSTI IZVRSENJA KOJU STRANKE NISU PREDVIDJELE
- nestanak/unistenje predmeta (npr.potonuce otoka)
-bitna promjena okolnosti
-prekid diplomatskih i konzularnih odnosa (ako je postojanje tih odnosa prijeko potrebno za primjenu)
-ucinci oruzanog sukoba (postojanje sukoba nije osnova za okoncanje/suspenziju)
-novi ius cogens (nova imperativna norma ponistava ugovore koji su joj suprotni)
4. ISPUNJENJEM POSEBNIH UVJETA BECKE KONVENCIJE, tj KRSENJEM
-rezidualno pravo je pravo svake drzave koja pretrpi stetu da protiv krsiteljice poduzme nenasilne mjere
represalija i prisili je da nadoknadi stetu i na izvrsenje ugovore
- bitna povreda ugovora moze biti:
a) odbacivanje ugovora
b) povreda odredbe bitne za ostvarenje predmeta ili svrhe
*kod dvostranih ugovora - druga stranka se moze pozvat na povredu kao uzrok prestanka/suspenzije
* kod mnogostranih ugovora - ostale stranke mogu jednoglasno ukinuti(suspenzirati) primjenu, a
ostecena stranka moze ukinuti (suspenzirati) prema pravilima
19. JEDNOSTRANI AKTI, VRSTE, KOJI SU IZVOR MP

- jednostrani akti nisu izvori MP po Statutu medunarodnog suda

-oni su znacajan cimbenik u obicajnom procesu
-poseban su izvor partikularnog prava
- jednostrani akti koji nisu izvor MP:
1. notifikacija - formalno priopcenje jedne drzave drugoj
2. prizanje i protest - reakcija na akte ili ponasanje druge drzave (imaju znacajan ucinak glede suprostavljivih
stanja)

- izvori mp su:
1. OBECANJE - akti kojima neka drzava/organizacija preuzima nove medunarodne obveze
- mora poticati od ovlastenog organa
- u pismenom/usmenom obliku
- temelj pravne obvezatnosti obecanja lezi u dobroj vjeri (uzajamno povjerenje je uvjet za suradnju)
2. ODREKNUCE - akti kojima drzava napusta svoje postojece subjektivno pravo
-moze se dati pismeno,usmeno,konkludentnim radnjama (ne moze proizaci iz sutnje i pasivnosti)
3. AKTI KOJIMA DRZAVA STJECE NOVA PRAVA
- okupacija nicijeg podrucja - efektivno i vidljivo zaposjedanje nekog podrucja koje ne pripada nijednoj drugoj
drzavi
- stjecanje zastarom i historijskim naslovom - uvjet je da na miroljubiv nacin u duzem razdoblju obnasa vlast na
nekom podrucju/dijelu otvorenog mora, a da ne naide na otpore i proteste
4.NEKI AKTI PRAVA MORA -ovlast obalnih drzava da steknu suverenost nad nekim dijelovima u produzetku
svoje obale

20. OPOZABILNOST (SUPROSTAVLJIVA STANJA)

- ugovor moze biti suprostavljiv u odnosu na neku stranku

-suprostavljivost je pojam koji ne implicira duznost 3.drzave na neku aktivnu cinidbu, nego podrazumijeva
pasivnu duznost postivanja
- suprostavljiva stanja nastaju:
1. PRIZNANJEM
- slucaj kada prizato stanje/zahtjev/akt drugog, postaju suprostavljivi u odnosu na drzavu koja ga je dala
-ima ucinak odreknuca ako neka drzava priznanjem napusti vlastito subjektivno pravo
2. PROTESTOM
- suprotan ucinak od priznanja
- sprjecava nastanak suprostavljivog stanja
- protest veceg broja drzava moze sprijeciti nastanak novog obicajnog pravnog pravila
-sprjecava stvaranje histrijskih naslova
-svaki protest prekida rok zastare
- ima za cilj ocuvanje vlastitih prava drzave koja ga je dala
3. PODRAZUMIJEVANIM PRISTANKOM
- sutnja se moze tumaciti kao pristanak/odbijanje/indiferentnost
-preba Beckoj konvenciji - sutnja je pristanak
-pasivnost na akte moze dovesti do novog obicajnog prava/hist.naslova/suprostavljiva stanja

* DOKTRINA PODRAZUMJEVANOG PRISTANKA - drzavi se ne moze imputirati pristanak ako nije znala za
cinjenice protiv kojih nije protestirala
21. MEDUNARODNA ZAJEDNICA

- SUBJEKT MP je svatko tko prema medunarodno pravnom poretku ima pravnu sposobnost (sposobnost biti
nosioc prava i obveza) i poslovnu sposobnost (sposobnost isticati zahtjeve prema drugima, sklapati
medunarodne ugovore i druge pravne poslove, te sudjelovati u stvaranju i izmjeni normi MP)
*poslovna sposobnost podrazumijeva i odgovornost za krsenje obaveza prema MP
- subjekti MP su drzave, meduvladine organizacije i priznati ustanici (privremeni subjekti koji se bore za
drzavnost/vlast u drugoj drzavi)
- Medunarodna zajednica jos uvijek ne moze imati pravnu sposobnost ni poslovnu sposobnost prema MP
*ako zaista i postoji, sastoji se od suverenih drzava
- Medunarodne organizacije su medudrzavne naravi (osim Medunarodnog odbora Crvenog kriza i Lige drustava
Crvenog kriza)
- sve medunarodne organizacije su tvorevine drzava, ciji su clanovi drzave, a njihovi glavni politicki organi su
sastavljeni od predstavnika drzava clanica (koji provode politiku svojih vlada).

22. NASTANAK DRZAVE

- postoje 2 nacina nastanka drzave:

1.ORIGINARNI
-kada neka drzava nastane na nicijem podrucju
-nema drzave prethodnice, nema sukcescije drzava

2. DERIVATIVNI
-svi ostali nacini
-postoji 1/vise drzava prethodnica i 1/vise drzava sljednica
-povlaci se pitanje sukcesije drzava
- npr.ujedinjenje, raspad, odvajanje...

NOVA DRZAVA NASTAJE pravnim aktom (unutarnje ili medunarodne naravI)

- unutarnji: Indian Indenpendence Act 1947
-ugovorom izmedu bivse kolonijalne sile i narodnooslobodilackog pokreta
- medunarodnim ugovorom : Odluka Londonske konferencije 1912.
- odlukama politickih organa UN-a

Kriteriji za nastanak drzave ( prema Konvenciji iz Montevidea 1933.) su:

a) stalno stanovnistvo
b) odredeno podrucje
c)vlada - postojanje organizane politicke vlasti
d) sposobnost ulaziti u odnose sa drugim drzavama
23. BADINTEROVA KOMISIJA

- Arbitrazna komisija pod predsjednistvom Roberta Badintera je djelovala na Konferenciji o Jugoslaviji u Haagu,
1991.godine
- prestala je djelovati nakon sklapanja Daytonskog sporazuma (1995)

- komisija je izrekla 15 misljenja o razlicitim problemima nakon raspada bivse Jugoslavije

- na konferenciji je postavljeno pitanje: dali je SFRJ prestala nezakonitim odvajanjem republika ili raspadom
Federacije
- odgovor bi trebao biti zasnovan na nacelima MP koja sluze za odredivanje uvjeta za nastanak drzave (znaci
pitanje je cinjenica, a priznanje od strane drugih drzava je cisto deklaratorno)
- Komisija je zauzela stajaliste prema kojemu :
KRITERIJ ZA NASTANAK I POSTOJANJE DRZAVE JE DA SE DRZVA OPCENITO DEFINIRA KAO ZAJEDNICA KOJA SE
SASTOJI OD TERITORIJA I STANOVNISTVA KOJI SU PODVRGNUTI ORGANIZIRANOJ POLITICKOJ VLASTI KOJA
TAKVU DRZAVU CINI SUVERENOM

- DRZAVNI TERITORIJ je podrucje na kojem drzavni organi vrse svoju vlast

- STANOVNISTVO je zajednica ljudi na podrucju drzave, koja se sastoji od gradana i stranaca (nemoze postojati
bez stanovnistva)
- ORGANIZIRANA POLITICKA VLAST, tj.suverenost je vrhovna vlast drzave na njenom teritoriju koja iskljucuje
vlast drugih drzva i nije podvrgnuta nikakvoj visoj vlasti (suverenost se ocituje kao neovisnost)

- Badinterova komisija je dala misljenje prema kojem raspad neke drzave okoncava njenu pravnu osobnost i
odrazava se na djelovanje MP
-postojanje federalne drzave je dovedeno u pitanje kada se vecina tih cjelina konstituiraju kao suverene drzave,
na nacin da se savezna vlast tamo vise ne moze ocitovati

- u Misljenju br.8, 1992. je zakljuceno da se SFRJ raspala i ne postoji

- za obrazlozenje prilozeni su:
a) akti 4 drzava prethodnica (osim Srbije i CG) o proglasenju neovisnosti temeljem referenduma
b) njihovo uzajamno priznanje kao novih drzava
c) priznanje od 3.
d) primanje u clanstvo EU

- sto se tice granica izmedu bivsih federalnih jedinica, one ostaju drzavne granice sljednica (nacelo uti
possidetis)

- dan sukcesije za RH i SLO 8.10.1991.

-Mak 17.11.1991.
-BiH 6.3.1992
-SRB i CG 27.4.1992
24. TEMELJNA PRAVA I DUZNOSTI DRZAVA, 2 nacela u suprotnosti

- drzave clanice medunarodne zajednice (svojim nastankom i postojanjem) stjecu i uzivaju neka neotudiva,
nedjeljiva i neprenosiva prava
- odrzanje svjetovnog mira zahtijeva priznanje i ocuvanje 2 temeljna prava drzava:
1. PRAVO NA TERITORIJALNU CJELOVITOST
2. PRAVO NA NEOVISNOST
- Povelja Un-a - izlaze nacela i proklamira n.ravnopravnosti i n.samoodredenja naroda
- Deklaracija o nacelima MP o prijateljskim odnosima i suradnji izmedu drzava - izlaze i razraduje 7 nacela MP
koja obvezuju sve drzave svijeta :

1. NACELO ZABRANE SILE

- rat je zabranjen Briand Kelloggovim paktom 1928.
- DUZNOSTI DRZAVA je uzdrzavati se od:
a) svake propagande u korist agresivnog rat
b) cina represalija koje ukljucuju upotrebu sile
c) upotrebe bilo koje prisilne mjere koja lisava naroda prava na
samoodredenje,slobodu,neovisnost
d) organiziranja/poticanja dobrovoljnih snaga,oruzanih skupina,placenika
e) organiziranja/poticanja/pomaganja/sudjelovanja u gradanskom ratu ili teroristickim cinima i
nedopustiti ih na svom podrucju
- DRZAVE IMAJU PRAVO na:
a) samoobranu (opravdana je u slucaju neposredne i neotklonjive opasnosti, bez
mogucnosti izbora)
*iskljuceni su: preventivni rat protiv moguceg napada, oruzani napad kao odg. na
produzenu agresiju, oruzani napad kao odg.na prijetnju silom
b) nenasilne represalije (pravo drzava da vrate istom mjerom na ostale prijetnje i upotrebe
sile, npr.gospodarski pritisak)
c) kolektivnu samoobranu (pravo drzave clanice saveza)

2. NACELO MIRNOG RJESAVANJA SPOROVA

- prema Povelji UN-a, duznost drzava je rjesavati sporove mirnim sredstvima

- duznost drzava stranaka spora i drugih drzava je da se uzdrze od svakog cina koji moze otezati situaciju, toliko
da bi bilo ugrozeno odrzavanje mira i sigurnosti
- drzave imaju pravo sklapati ugovore kojima ce preuzimati konkretne obveze na neke nacine rjesavanja svojih
buducih sporova

3.NACELO NEINTERVENCIJE

- nedopustena intervencija je diktatorsko mijesanje neke drzave/skupine drzava/medunarodne organizacije u

poslove unutrasnje i vanjske nadleznosti neke drzave bez njenog pristanka
- pravo svake drzave je PRAVO NA SAMOODREDENJE i UN.NADLEZNOST (stanovnistvo slobodno i samo bira i
razvija svoj sustav bez mijesanja izvana)
- svaka drzava ima PRAVO NA VANJSKU NADLEZNOST (da pripada i ne pripada medunarodnim organizacijama,
bude strankom ugovora, neutralnost...)

4.NACELO DUZNOSTI DRZAVA DA MEDUSOBNO SURADUJU U SKLADU SA POVELJOM UN-a

-drzave su duze medusobno suradivati na razlicitik podrucjima i bez obzira na razlike, radi odrzavanja
mira,sigurnosti, unaprijedenja ekonomske stabilnosti i napretka, te opceg blagostanja i medunarodne suradnje
bez diskriminacije

5.NACELO RAVNOPRAVNOSTI I SAMOODREDENJA NARODA

- u suprotnosti je sa nacelom teritorijalne cjelovitosti i politicke neovisnosti

-kad bi narodi pribjegli tom pravo, doslo bi do problema oko granica
-svi narodi imaju pravo da slobodno (bez mijesanja izvana) odrede svoj politicki status i da slijede svoj
privredni,socijalni i kulturni razoj, a svaka druga drzava je duzna to postivati
-pravo na samoodredenje se ostvaruje: stvaranjem neovisne drzave,ujedinjenjem...
6. NACELO SUVERENE JEDNAKOSTI

- sve suverene drzave su pravno jednake, uzivaju prava koja cine punu suverenost i duzne su postivati osobnosti
drugih drzava
*ako se odlucuje sporazumno, svaka drzava ima pravo na jedan glas
*osim VS (drzave VS mogu svojim negativnim glasom onemoguciti usvajanje neke odluke)

7. NACELO ISPUNJAVANJA PRIHVACENIH MEDUNARODNIH OBVEZA U DOBROJ VJERI

-svi clanovi UN-a moraju u dobroj vjeri ispunjavati preuzete obvezen

- cijelo MP je zasnovano na nacelu PACTA SUNT SERVANDA:
A) duznost svih drzava je da se pridrzavaju pravila MP
B) duznost izvrsavati ugovore u dobroj vjeri
C) postivanje obveza koje proizlaziz partikularnih obicajnih pravila i jednostranih akata

25. AGRESIJA

- AGRESIJA je upotreba oruzane sile od strane neke drzave, protiv suverenosti, teritorijalne cjelovitosti ili
politicke neovisnosti neke druge drzave, ili upotreba oruzane sile koja je na bilo koji nacin nespojiva sa
Poveljom UN-a
- cin agresije predstavlja: invazija, napad oruzanim snagama, bombardiranje, blokada luka i obale...

*POVELJA UN-a, je potpisana 26.6.1945. na Konferenciji u San Francsicu

- 51 drzava
- stupila na snagu 24.10.1945.

26. SUKCESIJA DRZAVA GLEDE MEDUNARODNIH UGOVORA

-novo stanje nastalo teritorijalnim promjenama

-postoje drzava prethodnica i drzva sljednica
- podjela medunarodnih ugovora drzave prethodnice:
a) mnogostrani - otvoren pristup svim drzavama svijeta
b) mnogostrani zatvoreni ugovori - pristup trecih je ogranicen/ uvjetovan pristankom
c)dvostrani ugovori

*ako identitet drzave nije upitan, ona ostaje strankom svih ugovora i clanicom svih organizacija
-N. PROMJENJIVOSTI TERITORIJALNIH GRANICA - svi ugovori se primjenjuju u novim granicama (osim ako
ugovor nije sklopljen za tocno odredeno podrucje)

-podjela drzava nasljednica:

a)novonastale neovisne drzave
b)ostale nove drzave
- primjenjivost ugovora na drzave nasljednice:
a) mnogostrani otvoreni - trebaju se automatski primjenjivati na nove drzave
b)mnogostrani zatvoreni - mogu im pristupiti, ali moraju pregovarati sa ostalim strankama
c) dvostrani ugovori - ako nema protivljenja neke zainteresirane strane, primjenjuju se privremeno
27. SUKCESIJA DRZAVA

-stanje nastalo teritorijalnim promjenama

-moguce je utvrditi drzavu prethodnicu i sljednicu
-tipovi promjena:
1. USTUP - postojeca drzava prethodnica ustupa dio svog podrucja nekoj vec postojecoj drzavi sljednici
(najcesce mirovnim ugovorom)
* ne nestaje prethodnica, ne nastaje sljednica
npr. odstupanje od Italije bivsoj Jugoslaviji
2. PRIPAJANJE - drzava prethodnica u potpunosti postaje dijelom druge vec postojece sljednice
* prethodnica nestaje, a sljednica prosiruje svoje podrucje
npr. asimilacija Demokratske Rep. NJ. u Saveznu Rep.Njemacku
3. UJEDINJENJE- 2/vise prethodnica se ujedinjuju u drzavu sljednicu i gube svoju drzavnost
*prethodnice nestaju, sljednica nastaje
npr. Arapska Rep.Jemen i Narodna Rep. Jemen su postale Republika Jemen
4.ODVAJANJE - na dijelu/dijelovima podrucja prethodnice (koja i dalje postoji) nastaju 1 ili vise novih sljednica
*prethodnica postoji na umanjenom podrucju, nastaje 1/vise sljednica
npr. dekolonizacija
5. RASPAD - prethodnica se raspada i prestaje postojati, a na njenom podrucju nastaju sljednice
npr. SSSR, SFRJ
6. PODJELA - vise susjednih sljednica je podijelilo podrucje prethodnice
npr. Njemacka i SSSR podijelije Poljsku

28. VRSTE SLOZENIH DRZAVA

- unitarne - jedinstvena drzavna vlast na citavom podrucju i jedinstveni organi medunarodnih odnosa
- slozene drzavne zajednice:
a) personalna unija -zajednica 2 drzave u osobi 1 vladara, bez zajednickih organa, nije bila subjekt MP
b) realna unija - zajednica vladara dvije drzave, postoji zajednicki vladar i neki drugi organi, bila subjekt MP,
(moguca samo u ustavnim monarhijama)
c)konfederacija - slobodan savez slobodnih, neovisnih i ravnopravnih drzava koje su prenijele neke ovlasti na
konfederalne organe, odnosi izmedu clanica su se uredivali med.ugovorima
d)federacija - drzava sa svojim stanovnistvom, podrucjem i suverenom vlasti, temeljni akt joj je savezni ustav,
nadleznost saveznih organa je vanjsko zastupanje, obrana, financije i monetarna politika

29. TRAJNO NEUTRALNE DRZAVE

- trajna neutralnost je pravno i politicko stanje neke drzave kojoj njen medunarodni polozaj zabranjuje
sudjelovanje u oruzanom sukobu ili da njeno drzavno podrucje postane podrucje ratnih operacija trecih drzava
- ogranicenja za trajno neutralne drzave:
a)obveza uzdrzavanja od sudjelovanja u napadackim ratovima
b)zadrzavaju pravo na samoobranu
c) imaju pravo drzati oruzane snage za potrebe vlastite obrane (osim ako podrucje nije demilitarizirano)
d) pristaju biti nepristrane u svim sukobim
e)nesmiju sklapati napadacke i obrambene saveze
- 3.drzave se obvezuju da nece nastetiti njenoj trajnoj neutralnosti
- svicarska, drzava vatikanskog grada, austrija, costa rica...
- danas to je SVICARSKA , kojoj je neutralnost priznata 20.3.1818
- nije clanica UN-a
- zagarantiran joj je cjelovit i nepovrediv teritorij 1919.g. Versajskim ugovorom
30. PRIZNANJE DRZAVA I VLADA, RAZLIKE

- nova drzava nastaje kad stekne 3 uvjeta : stanovnistvo, teritorij i suverenos

- Novonastala drzava ne moze uspostaviti odnose dok nije priznata
- postoje razlicita misljenja o ucinku priznanja:
1) konstituitvni ucinak - to je cetvrti uvjet postojanja drzave
2) deklaratorni ucinak- njegovo ne postojanje ne znaci da drzava ne postoji

-oblici priznanja su:

a) izricito - svecanim pravnim aktom
b) presutno - implicitno, nekim drugim pravnim aktom

-AKT PRIZNANJA se daje : pojedinacno i za sebe ili kolektivno na diplomatskoj konferenciji ili u okviru regionalne
medunarodne organizacije
*preuranjeno priznanje - daje se jos u procesu stvaranja drzave
*zakasnjelo priznanje - moze zakomplicirati odnose s tom drzavom, daje se nakon sto je ona pocela djelovati
-priznanja mogu biti : de iure-de facto, izricito-presutno, aktom-sporazumom, ogranicenog-prevremenog
znacaja
*ako priznanje nije privremeno, onda je KONACNO, tj. neopozivo i djeluje retroaktivno
-ne postoji duznost priznanja ni pravo na prizanje
- priznavanje/odbijanje - su akti slobodne volje, to je diskrecijsko pravo svake drzave

- na vlast moze doci nova vlada zbog:

a) smjene vlade u ustavu propisanom postupku
b) zbog dublje promjene drzavnog sustava
*ostale drzave se nemaju pravo mijesati
- smjena vlasti drzavnim udarom ili revolucijom - dolazi do pitanja hoce li druge drzave priznati novu vladu
- prema LEGITIMISTICKOJ DOKTRINI, koju je ustanovio Tobar (ministar vanjskih poslova Ekvadora), treba se
uskratiti priznanje vladi koja u nekoj drzavi dode na vlast neustavnim putem
- priznanje se moze dati:
1. na formalan nacin - pismeno ili usmeno (npr.produljenje diplomatskih odnosa sa novom vladom)
2. presutno ili konkludentno (npr.sklapanje dvostranog ugovora sa novom vladom)

- priznanje moze biti:

1. de iure - potpuno, konacno, retroaktivno
2. de facto - privremeno (nova vlast se jos nije ustalila i uspostavila potpunu kontrolu)
31. USTANICI I OSLOBODILACKI POKRETI

- Ustanici ne uzivaju objektivnu medunarodnu osobnost erga omnes jer su to cjeline prijelaznog znacaja
-bore se za drzavnost na dijelu podrucja neke postojece drzave ili vlast nad cjelim podrucjem
oni stvaraju novu drzavu/novu vladu/ nestaju
-njihova medunarodna osobnost ovisi o medunarodnom priznanju
-priznanje ima konstituitivni ucinak
-ako ih drzava ne prizna oni za nju nisu subjekt MP

- Ustanicka vlast kroz povijest:

1) Zaracenost u gradanskom sukobu

- preduvjet priznanja - obje strane moraju postivati pravila ratnog prava i biti pod zapovjednistvom
2)Ustanici
- priznanje ustanika je podrazumijevalo uskratu priznanja nijhove medunarodne osobnosti
3) Narodi
- U 1. svj.ratu bili su priznati narodi kao subjekti MP (cehoslovacki i poljski od VB i FR)
4)Narodnooslobodilacki pokreti
- oni su politicko sredstvo
-bore se neovisnost njihovih nesamoupravnih podrucja
- cesto su bili neefektivni
-vecina tih pokreta je djelovala i inozemstva
- novi razvoj je zapoceo osnivanjem ''Privremene vlade Alzirske Republike''
* dobila je vise od 30 priznanja
*uspostavljala je diplomatske odnose i dvostrane ugovore
-nakon sto je blok novooslobodenih i antikolonijalnih drzava stekao vecinu u OS, neki organi UN-a su ih priznali
(ali nisu imali pravo glasa ni sudjelovanja u sjednicama)
- drzave koje priznaju te pokrete, dopustaju im da na svom podrucju osnuju informativne urede
- znacajni su ugovori o neovisnosti sa VLADOM protiv koje su bili u sukobu
* to su posljednje zabiljeske o narodnooslobodilackim pokretima kao zasebnim subjektima MP

32. VAZALITET I PROTEKTORAT

- Vazalitet je odnos podloznosti i nadredenosti vazala i sizerena s obzirom na drzanje zemlje

-ako sizeren preuzme neke ugovorne obveze i ogranicenja u korist vazala prema trecim drzavama - onda je
vazalitet medunarodnopravno priznat
*ako ne preuzme, onda takav odnos potpada pod nadleznost sizerena
*primjer: odnos indijskih ovisnih drzavica prema britanskom kralju
- dok su trajale, VAZALNE DRZAVE su se smatrale posebnim subjektima MP sa ogranicenom poslovnom
sposobnoscu
* nisu uzivale pravo poslanstva
*u prijestolnicama su stolovali diplomati
- duznost im je bila placanje godisnjeg danka sizerenu

-Protektorat je oznacavao raznolike odnose drzavnosti

- protektorat je obuhvacako duznost jace drzave da stiti slabiju u odnosima prema 3.drzavama
-protektorati su bili nadlezni za obranu,vanjsko zastupanje i mijesanje u odnose ZASTICENE DRZAVE
-protektorat se izavno nametao ugovorom
-zasticene drzave su imale svojstvo posebnog subjekta MP
*ugovori sa trecima (prije protektorata) su ostajali na snazi
-protektorati su imali potpuno nadzor nad unutrasnjim organima vlasti
- tzv. kolonijalni protektorati su nastajali u odnosima europskih metropola sa lokalnim vladarima Afrike i
Pacifika
33.SVETA STOLICA I DRZAVA VATIKANSKOG GRADA

-SVETA STOLICA (PAPINSKA DRZAVA) je oduvijek subjekt MP

- papa je glavar katolicke crkve (u proslosti je bio i svjetovni drzavni vladar)
- Gracijanskim zakonom iz 1871. Italija je uredila polozaj pape:
1.priznata je nepovredivost papine osobe
2.izjednacen je sa talijanskim kraljem
- papi je odredena godisnja renta i sloboda u duhovnoj oblasti, primanja diplomatskih predstavnika i suradnja
sa drugim drzavama
- Sveta Stolica je ostala subjekt MP ali njen polozaj nije bio pravno ureden
- Sveta Stolica je sklopila ugovore sa italijom:

-Lateranski ugovor kojim je ustanovljena drzava Vatikanskog grada, a papi su priznata ista prava kao iz
Gracijanskog zakonika
- propisano je da ce se Grad Vatikan uvijek smatrati neutralnim i nepovredivim podrucjem
- uredeno je vatikansko drzavljanstvo

- sto se tice medunarodnih odnosa, odrzavaju se sa vise od 140 drzava svijeta

- Hrvatska je uspostavila odnose 08.02.1992.
- Sveta Stolica ima stalnu promatracku misiju u UN-u
- Sveta stolica je punopravna clanica specijaliziranih ustanova UNa (svj.org.za intelk.vl, svj.postanski savez..)
- sudionica je OESS-a
-sudjelovala je na brojnim konferencijama i stranka je nekih medunarodnih konvencija (npr. Konvencije o
polozaju izjeglica)
- sklapa POSEBNE DVOSTRANE UGOVORE, tj. konkordate o polozaju u drzavi

- Sveta stolica je Sredisnji upravni organ Katolicke crkve

-sastoji se od pape, Zbora kardinala, drzavnog tajnika i kongregacija
- Drzava Vatikanskog grada je ustanovljena 1991., i stekla je medunarodno priznanje
- ne postoji zbog dobrobiti gradana, nego radi upravljanja katolickom crkvom
- sveta stolica je izvanteritorijalni subjekt MP
- djelovanje Svete Stolice i Vatkana su akti razlicitih organa istog subjekta MP
34. DIPLOMATSKI SEFOVI, RAZREDI

- postoje 3 razreda diplomatskih sefova, odnosno sefova misije:

1. Veleposlanici (ambasadori) ili nunciji - koji su akreditirani kod drzavnih glavara, i drugi sefpvi misija jednakog
ranga
2. poslanici, ministri ili internunciji - akreditirani kod drzavnih glavara
3. otpravnici poslova- akreditirani kod ministarstva vanjskih poslova

- sefa misije imenuje drzava siljateljica prema odredenim kriterijima uz pristanak primateljice

-znacajna je Becka konvencija o diplomatskim odnosima (1961) a stupila je na snagu 1964.godine

- funkcije diplomatskih misija su:
a) predstavljanje siljateljice u drzavi primateljici
b) zastita interesa siljateljice i njenih gradana
c) pregovaranje sa vladom primateljice
d) sakupljanje obavijesti o stanju i razvoju dogadaja u drzavi primateljici i obavjestavanje vlade siljateljice
e) unaprijedivanje prijateljiskih odnosa te razvitak gospodarskih, trgovniskih, kulturnih i znanstvenih odnosa

35. KONZULARNO PRAVO

-materija o konzularnom pravu je kodificirana u Beckoj konvenciji o konzularnim odnosima iz 1963.

- PRAVO NA KONZULARNE ODNOSE imaju sve drzave, ali nemaju duznost da ih uspostave
- odnosi se uspostavljaju temeljem uzajamnog pristanka
- pristanak na diplomatske odnose ukljucuje i pristanak na konzularne odnose
-prekid diplomatskih odnosa ne znaci i prekid konzularnih odnosa
* konzularni ured se nalazi na podrucju primateljice uz njen pristanak ( sjediste, vrstu i konzularno podrucje
odreduje drzava siljateljica)

36. KONZULARNE FUNKCIJE

- konzul obavlja mnostvo nepolitickih i tehnickih funkcija od velike vaznosti za dvostrane odnose siljateljice i
primateljice
1. ZASTITA INTERESA SILJATELJICE U DRZAVI PRIMATELJICI
- zastita interesa njenih drzavljana
-zastita njenih morskih/rjecnih brodova i zrakoplova
2. PROMICANJE RAZVOJA TRG., EK., KULT. I ZNANSTVENIH ODNOSA
+ prikupljanje podataka o uvjetima i razvoju trgovackog, ekonomskog, kulturnog i znanstvenog zivota
primateljice
+ izvjestaj vlade i obavijestavanje zainteresiranih osoba
3. IZDAVANJE VIZA I ODGOVARAJUCIH ISPRAVA
4. ZASTITA RAZNOVRSNIH INTERESA VLASTITIH DRZAVLJANA I PRAVNIH OSOBA U DRZAVI PRIMATELJICI
- zastita interesa vl.gradana u slucaju nasljedivanja na podrucju primateljice
-zastita maloljetnika i smanjeno ubrojivih osoba
- zastupanje vlastitih gradana pred sudovima i ostalim tijelima drzave primateljice
- prosljedivanje akata i dostava zamolbi
5. PRAVO NADZORA I INSPEKCIJE NAD MORSKIM/RJECNIM BRODOVIMA I ZRAKOPLOVIMA SILJATELJICE i
posadama

37. KONZULARNI DUZNOSNICI

- u konz.duznosnike spadaju sef, duznosnici i ostali clanovi

-sefovi konzularnih ureda su podijeljeni u 4 razreda i ureda
1. generalni konzuli - generalni konzulat
2.konzuli - konzulat
3. vicekonzuli - vicekonzulat
4. konzularni agenti - konzularna agencija
- imenovanje vrsi drzava siljateljica uz pristanak primateljice
- PATENTNO PISMO je potvrda svojstva sefa konzularnog ureda
- EGZEKVATURA je odobrenje imenovanom sefu da obavlja funkcije, a primateljica o tome notificira svoje
organe
- KONZULARNI ZBOR cine svi sefovi konzularnog ureda u jednom gradu, a predvodi ih DOYEN
38. ODGOVORNOST PO MP

- opce nacelo je da svako protupravno djelo povlaci odgovornost i duznost pocinitelja da ispravi stetu
- stoga, svako protupravno djelo po MP, povlaci medunarodnu odgovornosti
- medunarodno protupravno djelo je ponasanje (cinjenje, necinjenje) koje se po MP pripisuje drzavi i koje cini
povredu neke medunarodne obveze te drzave
- Nacrt pravila Komisije za MP je sadrzavao:
1. MEDUNARODNE DELIKTE - kojima su povrijedeni interesi odredene drzave
- to je akt neke drzave koji cini povredu neke medunarodne obveze
-to je medunarodno protupravno djelo bez obzira na predmet prekrsene obveze
2. MEDUNARODNE ZLOCINE - kojima su povrijedeni interesi cijele zajednice
- to je povreda medunarodne obveze neke drzave, koja je bitna za zastitu temljenih interesa medunarodne
zajednice u cjelini, a citava zajednica je tu povredu priznala kao medunarodni zlocin (npr. genocid)
- razlika izmedu med.delikta i med.zlocina je u stupnjevanju i naravi stetnih posljedica

* VRSTE MEDUNARODNIH OBAVEZA:

a) one koje traze odredeno ponasanje
b) one koje traze postizanje odredenog cilja
c) one koje traze prevenciju nekog dogadaja
- napusta se krivnja pocinitelja kao osnova odgovornosti
- osnova odgovornosti je samo pocinjenje medunarodnog protupravnog djela
- u nekim medunarodnim instrumentima se i poziva na duznu paznju
- za posljedice opasnih djelatnosti, ugovara se ODGOVORNOST ZA RIZIK
(npr. lansiranje rakete u svemir...)
-onaj koji je preuzeo obvezu, duzan je ostecenim stranama nadoknaditi STETU
- duznost povreditelja je da prekine protupravno stanje, da ispravi pocinjenu stetu i da pruzi osiguranje da to
djelo nece ponoviti
39. STETA I NACINI ISPRAVLJANJA

- uvedena je actio popularis - pravo subjekta MP da trazi ustanovljivanje odgovornosti za pocinjenje kd

- steta:
1. neposredna (direktna) - ona koja nuzno proizlazi i medunarodnog protupravnog djela kao njegova
neposredna posljedica
- mora postojati uzrocna veza
-steta se procjenjuje prema stvarno nastaloj steti i zmakloj dobiti
2. posredna (indirektna)
- akcesorna steta koja ima pravni ucinak jedino ako nastupi neposredna steta
3.materijalna
4.nematerijalna - moralna steta za koju se pruza zadovoljstina

-oblici ispravljanja stete su:

1. POVRAT U PRIJASNJE STANJE
- povrijedena drzaa ima pravo na materijalnu restituciju, tj. ponovno uspostavljanje stanja kakvo je bilo prije
pocetka protupravnog akta
- to je nemoguce ako je pocinitelj proizveoo nepopravljive ucinke i nanio nepopravljivu stetu
- ne mora se izvrsiti:
a) u mjeri u kojoj je materijalno nemoguca
b)ako bi ukljucila povredu obveze imperativne norme MP
c)ako bi nametnula teret izvan razmjera sa koristi koju bi povrijedena drzava ostvarila
d) ako bi ozbiljno ugrozila politicku neovisnost ili gospodarsku stabilnost drzave pocinitelja
2. OBESTECENJE
-primjenjuje se cesto zbog nemogucnosti povrata
-sastoji se u novcanoj nadoknadi (samostalna nadoknada)
-akcesorna nadoknada postoji kako bi se u potpunosti nadoknadila nastala steta
-povrijedena drzava ima pravo na obestecenje
-obestecenje pokriva pocinjenu stetu, a moze pokriti i kamatu i izmaklu dobit
- u obzir se uzima stvarno pocinjena steta
3. ZADOVOLJSTINA
- dosuduje se zbog nematerijalne moralne stete
-povrijedena drzava ima pravo dobiti zadovoljstinu za stetu
- oblici:
a) isprika
b)simbolicna nadoknada
c)materijalna nadoknada
d) disciplinske stegovne mjere
4. OSIGURANJE DA DJELO NECE PONOVITI
- povrijedena drzava ima pravo na osiguranje i jamstvo

40. MEDUNARODNE ORGANIZACIJE

- medunarodne organizacije predstavljaju institucionaliziran i trajniji oblik suradnje njihovih drzava clanica u
izvrsenju nekih zajednickih ciljeva
-ima 1 ili vise stalnih organa, i stalni administrativni organ
- politicki i izvrsni organi se sastoje od predstavnika drzava clanica
-plenarni organ (skupstina,konferencija) je organ u kojem su zastupljene sve clanice
*meduvladina medunarodna organizacija je osnovana medunarodnim ugovorom (to je i ustav za tu med.org)
-taj ugovor je temeljni pravni akt za rad organizacije i njenih djelatnika
-ugovor propisuje ciljeve, nadleznost, odnos, ovlasti,donosenje odluka, prava i duznosti clanica...

-pravo medunarodne organizacije djeluje u okviru odredenih pravila

-skup pravila cini pravo medunarodne organizacije
-pravo medunarodne organizacije obuhvaca ustav i sve druge ugovore koje organizacija sklapa sa
clanicama,neclanicama, drugim organizacijama, te poslovnike i odluke nadleznih organa
- pravo med.org. ne obvezuje drzave ne clanice
-medunarodne org. imaju znacajan utjecaj na MP

- medunarodne organizacije nisu drzave, pa nemogu biti clanovi UN-a

41. PODJELA MEDUNARODNIH ORGANIZACIJA

1. SA STANOVISTA MP:
A) VLADINE
- osnivaju ih drzave i one su im jedini clanovi
-mogu biti subjekti MP (osim medunarodnog komiteta i lige drustva CK)
B) NEVLADINE
-clanovi su im pojedinci iz drzava, srodna nacionalna drustva i udruge pojedinaca
-znacajne su: Imparlamentarna unija, Svjetska sindikalna federacija

2.PO OPSEGU NADLEZNOSTI

A)OPCE
-one koje se bave politickim,ekonomskim i socijalnim pitanjima i problemima mirnog rjesavanja sporova
-to su one cija nadleznost nije usko specijalizirana
B)SPECIJALIZIRANE
- one koje su svojim ugovorom-ustavom ovlastene da djeluju u specijaliziranoj oblasti

3.PO PROSTORNOM VRSENJU DJELATNOSTI I CLANSTVU

A)UNIVERZALNE
-one kojima je cilj okupljanje svih drzava svijeta
B) REGIONALNE
-one koje obuhvacaju uzi krug drzava
+organizacije posebno zainteresiranih drzava - obuhvacaju drzave iz razlicitih dijelova svijeta, ali su zatvorenog
karaktera

4. PO SUPNJU OVLASTI I DOMASAJU ODLUKA

A)DELIBERATIVNE
-koordiniraju uzajamnu suradnju drzava clanica
-raspravljaju o pitanjima, usuglasavaju gledista, donose rezolucije
B) SUPRANACIONALNE
-to je danas EU
- EU nije naddrzavna organizacija, jer bi tada predstavljala federaciju drzava
- nastala je ujedinjenjem:
a) Eu zajednice za ugljen i celik
b) Eu zajednice za atomsku energiju
c) Eu ekonomske zajednice

42. UN, PRETEČE

- pretece Ujedinjenih naroda su:

1) SVETA ALIJANSA
-dugotrajni ratovi svjetskih razmjera su bili razlog za osnivanje organizacija za osiguranje mira
- nakon Francuske revolucije i Napoleonovih osvajanja, na Beckom kongresu 1815. osnovan je savez najvecih
europskih sila Sveta Alijansa
- to su bile Rusija, Austrija, Pruska, VB, Francuska
-to je bio elitisticki savez europskih vladara kojemu je cilj bio ocuvanje socijalnog statusa quo

2) LIGA NARODA
-osnovala se nakon 1.svjetskog rata
- na Versajskoj mirovnoj konferenciji 1919.g je sklopljen pakt Lige naroda
- to je bila prva moderna organizacija
-cilj joj je bio ocuvanje mira u svijetu
- sastojala se od 3 stalna organa
a) skupstina - predstavnici drzava clanica
b) vijece lige - predstavnici sila iz 1.svjetskog rata i predstavnici 4 druge drzave clanice
c) tajnistvo - glavni tajnik, tajnici, osoblje

*PAKT LIGE je sadrzavao propisen o:

- kolektivnoj sigurnosti i razoruzanju
-mirnoj promjeni
-obveznoj registraciji i objavljivanju ugovora
-sustavu mandata
-poboljsanju uvjeta rada
-polozaju zena i djece
- suzbijanju trgovine drogama

-clanice su pocele napustati ligu

-liga je dokinuta na Zenevskoj skupstini 1946.g.
-imovina lige je prenijeta u vlasnistvo UN-a

43. CLANOVI UN-a, UVJETI, RH

- iskonske prvotne clanice su sudjelovale na osnivackoj konferenciji u San Franciscu (1951) i imale su pravo
odlucivanja o primanju novih clanica
- clanovi UNa mogu postati sve miroljubive drzave koje prihvate obveze iz Povelje i koje su voljne i sposobne
izvrsavati ih
- uvjeti za primanje u clanstvo prema misljenju Medunarodnog suda:
a) drzava
b) miroljubivost
c)prihvacanje obveza iz Povelje
d)sposobnost izvrsavati obveze
e) voljnost

- sve clanice imaju jednaka prava i obveze (a 5 stalnih clanica imaju i neka posebna prava)
- drzave se primaju odlukom OS , na preporuku VS

*RH je primljena 22.5.1992.

44. ORGANI UN-a

1.OPCA SKUPSTINA
-plenarni i demokratski organ u kojem su zastupljene sve drzave clanice sa max 5 predstavnika
-ima opcu nadleznost i moze raspravljati o sim pitanjima i predmetima, te davati preporuke
-ima i supsidijarnu nadleznost jer ukoliko neko pitanje nije izrijekom dato u nadleznost drugog organa, nadlezna
je OS
-donosi rezolucije koje nisu pravno obvezujuce
-odluke se donose 2/3 vecinom prisutnih
-sastaje se u redovnim, izvanrednim i hitnim zasjedanjima
-ima 6 glavnih komiteta : za razoruzanje i sigurnost, za ekonomska i financijska pitanja, za socijalna
humanitarna i kulturna pitanja, za posebna politicka pitanja i dekolonizaciju, administrativni i proracunski
komitet, te pravni komitet
+ opci komitet i komitet za verifikaciju vjerodajnica
-OS je nadomjestak za svjetski parlament, ali ne moze donositi zakone

2.VIJECE SIGURNOSTI
-ima specijaliziran i ogranicenu nadleznost
-on je neka vrsta izvrsnog organa sa ogranicenim brojem clanova
- 15 clanova = 5 stalnih i 10 nestalnih
-moze neprestano djelovati i sastajati se u svako dobra
-glavna nadleznpost je odrzavanje medunarnodnog mira i sigurnosti
- suraduje sa OS

3.EKONOMSKO I SOCIJALNO VIJECE

- rjesavaju poslove oko ekonomskog i socijalnog pitanja na svjetskog razini
-najznacajnija djelatnost mu je unaprijedenje postivanja i odrzavanja ljudskih prava i sloboda za sve
-suraduje sa drugim ustanovama
-ima 54 clana, a odluke se donose vecinom prisutnih
-osniva funkcionalne i regionalne komisije
4.STARATELJSKO VIJECE
-osnovano radi provodenja medunarodnog sustava starateljstva
-izmjenom Povelje, biti ce formalno dokinuto

5.MEDUNARODNI SUD U HAAGU

-glavni sudski organ UNa-a
-sjediste je u Palaci mira u Haagu
-nasljednik Stalnog suda medunarodne pravde (od Lige naroda)
-osnovan Poveljom, dio povelje je Statut medunarodnog suda

6.TAJNISTVO
- sastoji se od gl.tajnika i osoblja
-glavni tajnik imenuje OS na preporuku VS
-najvisi administrativni duznosni organ UNa
- upozorava VS, i podnosi OS izvjesca o radu UN-a

45. VIJECE EUROPE

- VE je osnovano 1949.g
-ima siroku lepezu zadataka
- broji 47 clanova
- RH je clanica VE
- najvazniji organ VE je Odbor ministara i Parlamentarna skupstina
- najznacajnija zadaca mu je - pripremanje i usvajanje konvencija i protokola koji se podnose clanicama na
ratifikaciju i pristup
- najvaznije su:
* Europska konvencija za zastitu ljudskih prava i temeljnih sloboda 1950
* Europska socijalna povelja 1961.

- sjediste je u Strasbourgu u Francuskoj

46. SPECIJALIZIRANE USTANOVE

- to su medunarodne organizacije utemeljene izmedu drzava, koje imaju siroke odgovornosti na

ekonomskom/socijalnom/kulturnom i drugim podrucjima, a uspostavile su odnos sa UN-om
-svaka od njih je poseban subjekt MP
-ustanovljene su ugovorima njihovih izvornih drzava
- to su:
*Međ.org.rada
*FAO
*UNESCO
*WHO
*Međunarodne financijske ustanove
*WTO...
47. DRZAVLJANSTVO

-prema n.teritorijalne suverenosti - pojedinac je pod vlascu drzave u kojoj boravi i ima duznost postivanja
njenih propisa dok se u njoj nalazi
*kad je izvan svoje drzave - prema nacelu personalne suverenosti - on je pod vlascu svoje drzave
*u inozemstvu ima pravo traziti zastitu od svoje drzave
-DRZAVLJANSTVO je pravna veza izmedu osobe i drzave
- prema Opcoj dekl.o pr.covjeka ''svatko ima pravo na drzavljanstvo''
- drzavljanstvo se stjece
RODENJEM:
a) rodenjem na teritoriju neke drzave
b) temeljem porijekla nekog od roditelja
NATURALIZACIJOM :
- postupak u kojem neka drzava po diskrecijskom pravu dijeli svoje drzavljanstvo nekoj osobi, na njenu zamolbu
- uvjeti:
1.postivanje pravnog poretka i obicaja u RH
1.18 godina
3.poslovna sposobnost
4. otpust od stranog drzavljanstva ili dokaz da ce ga dobiti
5.prijavljen boravak na teritoriju RH min 5 god
6.poznaje hrv.jezik i latinicno pismo

*Drzavljanstvo udate zene

- Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije zena propisuje da ce drzave stranke priznati zenama jednaka
prava kao i muskarcima glede stjecanja/promjene/ocuvanja drzavljanstva supruga
- mnoge drzave propisuju da strana drzavljanka, trenutkom udaje, automatski stjece drzavljanstvo supruga i
gubi prijasnje
- prema Zakonu o hrv.drzavljanstvu - stranac koji je u braku sa hrv.drzavljaninom i kojem je odobreno trajno
nastanjenje na podrucju RH, moze steci drzavljanstvo, iako ne ispunjava uvjete naturalizacije

48. EKSPROPRIJACIJA IMOVINE STRANCA

-eksproprijacija je izlastenje, tj.oduzimanje stvari iz privatnog vlasnistva

-uvjeti za eksproprijaciju:
a) ako je u javnom interesu
b) ne smije biti diskriminacije ( u odnosu na predmet/lasnika)
c) za ekspropriranu imovinu mora se platiti naknada

49. PRAVA POJEDINACA, TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

-Opca deklaracija o ljudskim pravima - usvojena 10.12.1948

-definirana prava covjeka :
1. pravo na slobodu, zivot, jednakost
2.priznanje svakog kao osobe pred zakonom
3.jednakost svih pred zakonom
4. posebna jamstva u kaznenom postupku (posteno i javno sudenje, presumpcija nevinosti)
5. sloboda kretanja u drzavi
6.utociste
7.drzavljanstvo
8.pravo na vlasnistvo
9.sloboda misli, savjesti,vjeroispovijesti, izrazavanja, mirnog okupljanja i udruzvanja
10.socijalno osiguranje
11.rad uz pravicne i povoljne uvjete, udruzivanje u sindikate
12. prikladan zivotni standard i obrazovanje
13. pravo sudjelovanja u kulturnom zivotu, uzivanja u umjetnosti i sudjelovanja u znanstvenom napretku
50. MANJINE

- Dokument o ljudskoj dimenziji u Kopenhagenu, lipanj 1990

-najopsirniji dokument koji definira sadrzaj manjinskih prava
-1994. osnovan Visoki povjerenik za nacionalne manjine
- znacajna : Deklaracija o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim/etnickim/vjerskim ili jezicnim manjinama

-MANJINA je brojcano manja skupina, od ostatka pucanstva neke drzve, u nedominantnom polozaju, ciji
pripadnici imaju etnice/vjerske/jezicne zacajke razlicite od znacajki pucanstva, te iskazuju osjecaj uzajamne
solidarnosti ka ocuvanju svoje kulture,tradicije, vjere, jezika
- cilj zastite je potpuna ravnopravnos sa ostatkom pucanstva, tj. NEDISKRIMINACIJA i posebna prava za
ocuvanje njihove posebnosti

-znacajni dokumenti su:

* Medunarodni pakt o gradanskim i politickim pravima ( manjinama se ne smije uskratiti pravo da imaju vlastiti
kulturni zivot, vjeru i jezik)
* Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima
*Okvira konvencija za zastitu nacionalnih manjina
- u RH su znacajni:
* Ustavni zakon o nacionalnim manjinama

- PRAVA MANJINA su:

1. pravo na opstanak
2. pravo na jednakost i ravnopravnost (pod jednakim uvjetima uzivaju sva prava)
3. pravo na odgovarajucu zastupljenost u politickom odlucivanju
4. pravo na slobodnu upotrebu jezika u privatne i javne svrhe ( koristenje jezika, nazivi ulica...)
5. pravo na vlastite institucije (ustanove za odgoj,obrazovanje, etn/vjer./jezicne ustanove...)
51. MEDUNARODNI KAZNENI SUD ICC, MEDUNARODNI KAZNENI SUD ZA BIVSU JUGOSLAVIJU, razlike

Medunarodni kazneni sud - ICC:

-osnovan od strane UN, sporazumom drzava - Rimskim statutom, 17.7.1998
- rimski statut je po pravnoj prirodni medunarodni ugovor koji veze samo zemlje potpisnice koje ga ratificiraju
-sjediste Haag
- nije vezan za odredenu prostornu i vremensku situaciju
-nadlezan za kaznjavanje pojedinaca zbog najtezih medunarodnih kd (genocid, ratni zlocini...)
- postupak mogu pokrenuti drzave, samostalni tuzitelj i VS
-ima ovlast za izdavanje naloga za uhicenje i privodenje
-sud se sastoji od 18 sudaca na 9 godina
-radni jezici su engleski i francuski
- sudbenost ICC je komplementarna sudbenosti nacionalnih sudova

Medunarodni kazneni sud za podrucje bivse Jugoslavije (Haski tribunal) - ICTY

-osnovan od strane UN-a obvezujucom odlukom Vijeca sigurnosti UN (rezloucijom 827), obvezatne za sve
drzave clanice UN, pa su sve drzave morale donijeti zakone kojima se osigurava njihova suradnja sa ICTY,
Hrvatska je svoj ustavni zakon o suradnji sa ICTY donijela 1996
-ICTY je osnovan kao primjena mjere iz 7.povelje Un-a, obvezatne za sve drzave, radi se o sudu naddrzavnog
karaktera cija je sudbenost primarna nad sudbenoscu nacionalnih sudova
-nadlezan za kazneni postupak protiv odgovornih osoba za teska krsenja medunarodnog humanitarnog prava
na podrucju bivse Jugoslavije od 1.1.1991.
-sjediste mu je u Den Haagu, cesto se koristi naziv Haski sud
-nestati ce kad ispuni zadatak za koji je osnovanvodenje kaznenih postupaka protiv odgovornih osoba za
teska krsenja medunarodnog humanitarnog prava na podrucju bivse Jugoslavije od 1.1.1991.

- sastoji se od 11 sudaca na 4 godine

-sastoji se od 2 Vijeca po 3 clana, i Zalbenog vijeca od 5 clanova
- tribunal je nadlezan za kaznjavanje 4 vrste medunarodnih zlocina:
1. TESKE POVREDE ZENEVSKIH KONVENCIJA
2.KRSENJE ZAKONA I OBICAJA RATA
3. GENOCID
4.ZLOCINI PROTIV MIRA

*stvarna nadleznost oba suda je ogranicena na najtezna kd znacajna za cijelu medunarodnu zajednicu kao sto
su genocid, zlocin protiv covjecnosti, ratni zlocini i povrede zakona i obicaja ratovanja, a ICC je nadlezan i za
zlocine protiv mira i kd ometanja njegovog rada (lazno svjedocenje,lazni dokazi, sudenje za ova kd moze
ustupiti drzavi stranci)

52. OBJEKTI MP

Objekti u međunarodnom pravu su:

1. državno područje
2.dijelovi mora koji čine dio područja obalne države
3.morski prostori u kojima obalna država uživa suverena ili neka druga prava
4.morski prostori izvan nacionalne jurisdikcije država
5. tjesnaci i morski kanali

Državno područje je prostor na kojem država vrši svoju vrhovnu vlast i do granica kojeg ta vlast dopire. Vrhovna
vlast države na svom teritoriju naziva se suverenošću, koja sadrži dva aspekta: punoću i isključivost.

53. NACELO UTI POSSIDETIS

- ovo nacelo se primjenjuje na teritorijalne promjene kod sukcesije drzava

- ako izmedu novih drzava sljednica nema drugog sporazuma, crta razgranicenja unutar drzave prethodnice,
koja je bila na snazi na datum sukcesije, postaje njihova drzavna granica
* to je ustanovljeno u presudi Burkina Faso i Mali, nacelo uti possidetis proglaseno opcim nacelom MP
-nije ius cogens
-granice se mogu odredivati kako god zele (pod uvjetom da se sporazum obostran i slobodan)
- primjena nacela je obvezatna ukoliko se ne postigne sporazum
54. UTVRDIVANJE GRANICE IZMEDU PLOVNE I NEPLOVNE RIJEKE

- granicne rijeke mogu biti plovne i neplovne

- ako je prirodna granica dviju drzava:
a) NEPLOVNA RIJEKA onda je granicna crta - crta sredine izmedu njihovih obala
b) PLOVNA RIJEKA onda je granicna crta - THALWEG, tj. crta koja neprekinuto spaja najdublje tocke u koritu te
rijeke
- ukoliko postoji MOST preko granicne rijeke, granica se najcesce odreduje na sredini mosta

55. ZRACNI PROSTOR, KONVENCIJE O ZRACNOM PROSTORU

- postojala su 2 suprostavljena gledista oko pravnog polozaja zracnog prostora iznad podrucja svake drzave:
1)zagovarali potpunu slobodu tog prostora
2) zagovarali suverenost svake drzave u njenom zracnom prostoru

- prema Cikaskoj konvenciji o civilnom zrakoplovstvu 1944

- svaka drzava ima potpunu i iskljucivu suverenost u zracnom prostoru iznad svog teritorija
- ova konvencija je primjenjiva na civilne, ne i na drzavne zrakoplove
-svaka stranka priznaje drugim strankama pravo spustanja i prelijetanja

- ZRACNI PROSTOR iznad otvorenog mora i kopnenog podrucja koje ne potpada pod suverenost niti jedne
drzave , slobodan je za prelijetanje svih vrsta zrakoplova iz svih drzava svijeta
-svaka drzava iznad svog kopnenog podrucja, unutrasnjih morskih voda i teritorijalnog mora - uziva potpunu i
iskljucivu suverenost
*drzava ima pravo zatvoriti svoj zracni prostor za druge

56. TEMELJNA NACELA MEDUNARODNOG CIVILNOG ZRACNOG PROMETA

- Medunarodni zracni promet obavlja se propisima ugovornog karaktera

- na Cikaskoj konferenciji, raspravljalo se o 5 sloboda i prava:
1. pravo prelijetanja preko podrucja druge drzave bez slijetanja
2. pravo slijetanja na podrucje druge drzave, samo iz tehnickih razloga
3. pravo iskrcaja putnika, poste, tereta
4. pravo ukrcaja putnika, poste, tereta
5. pravo iskrcavanja izmedu zracnih luka drzava stranki konvencije

-na konferenciji su usvojena 2 sporazma :

a) Sporazum o medunarodnom zracnom tranzitu
b) Sporazum o medunarodnom zracnom transportu
* zbog malog broja stranaka, sporazumi su otkazani

- medunarodni civilni zracni promet se pretezito zasniva na dvostranim ugovorima i na temelju reciprociteta
- na skupstini ICAO - propisano da nijedna drzva ne smije upotrebljavati oruzje protiv civilnih zrakoplova u letu
57. KONFERENCIJA UN-A O PRAVU MORA

1. KONFERENCIJA 1958
- materija o pravu mora je podijeljena u 4 posebne konvencije
1) konvencija o teirtorijalnom moru i vanjskom pojasu
- potvrdena suverenost drzave u njenom teritorijalnom moru
- povlace se ravne crte za mjerenje sirine ( max 24 milje sirina ulaza u zaljev)
- vanjski pojas je dio otvorenog mora (max sirina 12 milja)
- Dozivjela neuspjeg jer se drzave nisu mogle usuglasit oko jedinstvene sirine
2) konvencija o epikontinentskom pojasu
- obalna drzava ima suverena prava nad svojim epikont.pojasom radi istrazivanja i iskoristavanja bogatstva
- more iza tog pojasa je otvoreno more
- dvostruki kriterij za mjerenje: dubina (do 200 m) i eksplotabilnost (dokle dubina dopusta iskoristavanje)
3) konvencija o otvorenom moru
- otvorenim morem se smatraju svi dijelovi mora koji ne pripadaju terit.moru ili un.morskim vodama
-slobodno je za sve narode
d)konvencija o ribolovu i ocuvanju bioloskih bogatstava otvorenog mora
- dvostruka svrha: ocuvanje prava drzavljana na ribolov i zastita interesa obalnih drzava

2.KONFERENCIJA 1960
-trebala se razmotriti sirina teritorijalnog mora i granice ribolova
- prijedlog SAD-a i Kanade : terit.more = 6 milja + 6 milja za ribolov
- nije prihvaceno

3.KONFERENCIJA 1973-1982
- u New Yorku
- sirina teritorijalnog mora je do 12 milja
- granica vanjskog morskog pojasa - 24 milje od polazne crte
- ZONA - naziv za prostor dna i podzemlja oceana
* moguce je gospodarsko iskoristavanje koje ce se solidarno raspodijeliti svim drzavama svijeta
- predvidalo se ustanovljenje Vlasti koja bi djelovala u Zoni

58. KONVENCIJA O PRAVU MORA

-donesena 1982. godine

-sadrzava 320 clanka
- to je cista kodifikacija obicajnog prava
- potvrduju se pravila Zenevskih konvnecija
- predvida se progresivni razvoj opceg obicajnog prava:
a) teritorijalno more - do 12 milja
b) vanjski morski pojas - do 24 milje
c) vanjska granica epik.pojasa - do 200 milja

*sadrzi propise o tranzitnom prolasku stranih brodova medunarodnim tjesnacima

* sadrzi odredbe koje dopustaju prosirenje epik.pojasa preko 200 milja

- propisi o Arhipelaskim vodama prvi put predvideni konvencijom iz 1982.

59. POJASEVI MORA, POVLACENJE CRTA, VANJSKE GRANICE

1)UNUTRASNJE MORSKE VODE - dijelovi mora koji su s kopnom u najuzoj vezi

- to je more do crte oseke, usca rijeka, zaljeva i more unutar ravnih polaznih crta
- vanjsku granicu cine crte koje spajaju najsiturenije stalne lucke gradevine
2)TERITORIJALNO MORE
- polazne crte mogu biti crte oseke, ravne polazne crte ili ravne arhipelaske crte
- vanjska granica je crta kojoj je udaljenost svake tocke od najblize tocke polazne crte jednaka sirini
teritorijalnog mora
3)ARHIPELASKE VODE - pravo priznato oceanskim arhipelaskim drzavama sastavljenima od arhipelaga
- povlace se RAVNE ARHIPELACKE CRTE kojima se spajaju krajnje tocke najudaljenijih vanjskih otoka i grebena u
arhipelagu, ali obuhvaceni su i glavni otoci
4) VANJSKI MORSKI POJAS
- max 24 milje od polaznih crta kojima se mjeri i sirina teritorijalnog mora
5)GOSPODARSKI POJAS
-vanjska granica se mjeri od polaznih crta ili ravnih arhipelaskih crta (od kojih se mjeri sirina teritorijalnog mora)
max do 200 milja
6) EPIKONTINENTALNI POJAS
- do 200 milja od polaznih crta
7) OTVORENO MORE
8) ZONA

60.. TERITORIJALNO MORE

- teritorijalno more obuhvaca pojas mora uzduz citave obale ukojem obalna drzava uziva suverenost
+ ima suverenost i n zracni prostor iznad njega, morsko dno i podzemlje
- obalna drzva ima iskljucivo pravo nad prirodnim bogatstvima
- svaka drzava ima pravo odrediti teritorijalnu sirinu do 12 milja
* Pomorski zakonik RH 12 milja
- sirina se mjeri od polaznih crta:
a) crte oseke
b) ravne crte
c) ravne arhipelaske crte
*zamrznuto more - sirina se racuna od kraja stalno zamrznute povrsine

- vanjska granica je crta kojoj je udaljenost svake tocke od najblize tocke polazne crte jednaka sirini
teritorijalnog mora
-svaka drzava ima pravo na teritorijalno more oko svojih otoka, stijena...
- ako se dvi drzave dodiruju, nijedna nije ovlastena prosiriti teritorijalno more preko EKVIDISTANCE - crte
sredine

61. NESKODLJIV PROLAZAK STRANIH BRODOVA TERITORIJALNIM MOREM

- drzava je duzna trpjeti neskodljiv prolazak stranih brodova

- neskodljiv prolazak se odnosi na sve drzave i sve vrste brodova
- prolazak se treba obaviti neprekinuto i bez odgode (osim ako je to nepohodno ili se brodovi nalaze u nevolji)
- prolazak je NESKODLJIV sve dok se ne dira u mir/red/sigurnost obalne drzave
*npr. prijetnja, upotreba sile, vojne vjezbe, prekrsaji o useljavanju, zagadivanje teritorijalnog mora....
- Medunarodna pomorska organizacija daje preporuke o plovnim putevima i sustavu odijeljenog prometa
* priznaje stranim ratnim brodovima neskodljiv prolazak
* podmornice i druga podvodna sredstva su duzna ploviti povrsinom i nositi svoju zastavu
- obalna drzava mora na propisani nacin oznaciti plovne puteve i sustave odijeljenog prometa
- ne smije od stranih brodova naplacivati pristojbe
- naknada se smije ubirati samo za posebne usluge (npr.tegljenje)
62. VANJSKI MORSKI POJAS

- prema Konvenciji o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu - sirina ne smije prelaziti 12 milja
- prema Konvenciji iz 1982. - obalna drzava moze protegnuti vanjski pojas do crte od 24 milje
* ako je teritorijalno more 12 milja, onda je vanjski pojas jos 12 milja
* ako je teritorijalno more < 12 milja, onda vanjski pojas ide do 24 milje

-najpravicnije rjesenje za RAZGRANICENJE VANJSKOG POJASA je CRTA SREDINE

- VANJSKI MORSKI POJAS je dio otvorenog mora samo ako drzava ne proglasi svoj gospodarski pojas do mx 200
milja
*ako ga proglasi, onda se preklapaju

-obalna drzava ima pravo vrsenja nadzora da bi se sprjecila povreda carinskih/fiskalnih/useljenickih propisa...
+ ima pravo suzbijanja prometa arheoloskim i povijesnim predmetima nadenim u moru

-obalna drzava mora IZRICITO PROGLASITI vanjski pojas, da bi imala pravo na njega
*ako ga ne proglasi, taj prostor ostaje dio otvorenog mora koji je izvan jurisdikcije bilo koje drzave

63. GOSPODARSKI POJAS (ISKLJUCIVA EKONOMSKA ZONA)

- vanjska granica se mjeri od polaznih ili ravnih arhipelaskih crta, do ukupne sirine do 200 milja (sa teritorijalnim
morem)
-obalna drzava nema pravo na gospodarski pojas, nego ga mora IZRICITO PROGLASITI
*obalna drzava ima epikontinentalni pojas bez proglasenja
- gospodarski pojas je pod posebnim pravnim rezimom - nije dio teritorija obalne drzave ni dio otvorenog mora

- prava 3. u gospodarskom pojasu:

a)sloboda plovidbe i prelijetanja
b) polaganje kabela i cjevovoda

- Resursi (ima iskljuciva prava na):

*mineralna bogatstva
* ziva bica koja su vrste od dna
- ima ogranicena prava na: ostale zive izvore, ribe i sisavce

64. PRAVA I DUZNOSTI OBALNE DRZAVE U GOSPODARSKOM POJASU

- obalna drzava ima:

a) iskljuciva prava radi istrazivanja/iskoristavanja/ocuvanja i gospodarenja nad prirodnim bogatsvima
b) nije duzna dijeliti s nikim mineralna bogatstva
c) iskljuciva prava nad svim zivim bicima koja pripadaju vrstama od dna
d) najveca prava glede zivih bogatstava ( i odreduje dopustivu kvotu lovine)
e) moze omoguciti drugim drzavama pristup visku dopustive lovine
f) odlucuje o odobrenju pristupa ribarima i ribarskim brodovima (izdaje dozvole i naplacuje naknade)
g) odreduje vrstu ribe koja se moze loviti i kvotu
h) odreduje sezonu, podrucje ribolova, tipove i velicinu brodova te ribarskog alata
i) ima suverena prava glede djelatnosti radi gosp.istrazivanja/iskoristavanja (npr.proizvodnja energije)
65. EPIKONTINENTSKI POJAS, PRAVO OBALNE DRZAVE

- to je prostor u moru koji obuvaca samo morsko dno i podzemlje

- kontinentalne orubine su:
* kontinentalna ravnina - 200 metara dubine od ruba morske obale (blago se spusta)
*kontinentalna strmina - od 1500-3000 metara (jaci nagib)
* kontinentalna kosina - oko 4000 m, (lagano spustanje)
- epikontinentski pojas je geografski pojam koji pocinje od obalnog mora
- J.Andrassy je predlozio da se dio morskog dna/podzemlja koji pocinje od vanjske granice teritorijalnog mora
zove epikontinentski pojas

- prema Konvenciji o epikontinentskom pojasu 1958:

- svaka obalna drzava ima pravo na svoj epikontinentski pojas
* cak i ako ne proglasi gospodarski pojas
- ako proglasi gospodarski pojas, epikontinentski pojas do sirine 200 milja ce se asimilirati u gospodarski pojas

- resursi:
*nezivi mineralni prirodni izvori
* ziva bica samo vrste od dna

66. VANJSKA GR. EPIK.POJASA

-prema Zenevskoj konvenciji:

a) do dubine od 200 m
b) do tocke granice eksplotabilnosti

- prema Konvenciji 1982:

a) do vanjskog ruba kontinentalne orubine
b) do 200 milja od polaznih crta

*ako se obale nalaze na rubu nekih kontinenata - ne smije prelaziti 350 milja od polaznih crta

67. RAZGRANICENJE EPIKONTINENTSKOG I GOSPODARSKOG POJASA

- vecina drzava ne moze odrediti punu sirinu tih dijelova mora

- javlja se potreba za razgranicenjem
- problem je odredivanje bocne granice epikontinentskog pojasa izmedu susjednih drzava na istoj obali
- prema Zenevskoj konvenciji - propisano je da se granica odreduje SPORAZUMOM
*ako nema sporazuma- onda je granica crta sredine

- prema Konvenciji 1982 - jednak propis za razgranicenje

68. OTVORENO MORE

* prema Konvenciji o otvorenom moru 1958:

- otvorenim morem se smatraju svi dijelovi mora koji ne pripadaju teritorijalnom moru ni unutrasnjim morskim
vodama

*prema Konvenciji 1982:

- otvoreno more obuhvaca sve dijelove mora koji nisu ukljuceni u gospodarski pojas, teritorijalno more,
un.morske vode ili arhipelaske vode
- izricito proklamira miroljubivu upotrebu otvorenog mora
- drzave stranke ( u ostarivanju prava i vrsenju duznosti) moraju se uzdrzavati od svake prije ili upotrebe sile
protiv teritorijalne cjelovitosti ili politicke neovisnosti bilo koje drzave ili drugog ponasanja protivnog Povelji
UN-a

*DANAS
- otvoreno more obuhvaca vodeni stup iznad morskog dna, povrsinu mora i zracni prostor iznad
- u njega spadaju dijelovi mora i zracni prostor iznad, koji ne spadaju u nacionalnu jurisdikciju obalnih drzava
69. SLOBODE OTVORENOG MORA

1. PRAVO PLOVIDBE
- svaka drzava ima pravo ploviti otvorenim morem
-nijedna drzava ne moze imati iskljucivu vlast nad otvorenim morem
* drzave vrse jurisdikciju samo na vlastitim brodovima koji plove otvorenim morem
- pregled stranog broda u otvorenom moru je moguc samo ako postoji ozbiljna sumnja da se brod bavi
piratstvom, trgovinom roblja, neovlastenim emitiranjem, da je bez drzavne pripadnosti, ili je iste pripadnosti
kao i drzavni brod

2. SLOBODA PRELIJETANJA
- propisuju je Konvencija o otvorenom moru i Konvencija iz 1982
- prelijetanje ureduje Vijece medunarodne agencije za civilno zrakoplovstvo

3. SLOBODA POLAGANJA KABELA I CJEVOVODA

- pravo svake drzave postaviti ih na dno mora
+ i u epikontinentski pojas - ako je ta drzava suglasna
- vlasnici kabela/cjevovoda snose troskove:
a)popravka
b) ostecenja tudih
c)naknadnu stete za osteceno sidro,mrezu,ribolovni alat

4.SLOBODA PODIZANJA UMJETNIH OTOKA I DRUGIH UREDAJA

- postoji za sve obalne i neobalne drzave
- JEDINO na dijelovima otvorenog mora iznas epikontinentskog pojasa neke drzave
-smiju se postavljati samo oni uredaji koji nisu ucvrsceni za morsko dno

5. SLOBODA RIBOLOVA
- potvredna Konvencijama iz 1958. i 1982.
- pravo svake drzave
- ogranicenja :
a) drzave su duzne postivati interese drugih drzava i prava na djelatnosti u Zoni
b) drzave su duzne pridrzavati se posebnih ugovornih obveza
c) duzost suradnje medusobno
d) odredivanje dopustive lovine/sezone/podrucja
e) posebni ugovori o ugrozenim zivotinjama

6. SLOBODA ZNANSTVENOG ISTRAZIVANJA

- iskljucivo u miroljubive svrhe i u skladu sa Konvencijom (glede sredstava i metoda)
-istrazivanja ne smiju ometati druge slobode otvorenog mora

7. ZLOUPOTREBE SLOBODE OTVORENOG MORA

-nuklearni pokusi (Moskovski ugovor o zabrani)
-pokusi sa raketama dugog dometa
- pomorski manervi sirokih razmjera
70. NACINI MIRNOG RJESAVANJA SPOROVA

1. DIPLOMATSKA SREDSTVA
-izravni pregovori, dobre usluge, posredovanje
-feliksibilan postupak
- moze se obaviti diskretno i izvan javnosti
- mana: nema jamstva ravnopravnosti

2. INSTITUCIONALIZIRANA SREDSTVA
-istraga, mirenje
-nepristranost tijela koje rjesava spor
- to su komisije, povjerenstva strucnjaka

3. SREDSTVA KOJA DOVODE DO OBVEZUJUCE PRESUDE

-arbitraza i postupak pred sudom
-postupak je nepristran
- stranke su jednake
-donosi se obvezujuca presuda
* Med.sud u Haagu
* Eu sud za ljudska prava
*Meduamericki sud za ljudska prava
*Sud Europskih zajednica
* Medunarodni tribunal za pravo mora
*ICTY
*Medunarodni kazneni tribunal za Ruandu

71. IZRAVNI PREGOVORI- POSREDOVANJE - DOBRE USLUGE

IZRAVNI PREGOVORI
- mnogi ugovori ih predvidaju kao obvezatan postupak prije ostalih nacina rjesavanja
-po opcem MP - nisu obvezatan nacin
- u slucaju nepostignutih pregovora i nepostojanja drugog nacina rjesavanja, jaca strana moze nametnuti svoj
interes slabijoj i diktirati joj uvjete rjesavnja

DOBRE USLUGE
-nacin rjesavanja u kojem 3.rzave ili vise njih, ili neko medunarodno tijelo, pokusava navesti strane da poduzmu
ili produlje izravne pregovore, ili se usuglase na neki drugi nacin
- to mogu biti: sud, arbitraza. spor pred med.org, mirenje, anketa, posredovanje
- razlike dobrih usluga i posredovanja leze u tome se se posrednik mijesa u predmet spora, a tijelo koje pruza
dobre usluge ne smije
- mogu se obavljati diskretno i tajno

POSREDOVANJE
- 3. drzava ili vise njih, ili medunarodno tijelo se aktivno mijesaju u predmet spora i pomazu stranama da
pristanu na rjesenje koje bi im trebalo biti prihvatljivo
-dobre usluge i posredovanje je nemoguce provesti ako ih jedna strana otkloni

72. ISTRAGA - MIRENJE

ISTRAGA(anketa)
- tijelo sastavljeno od strucnjaka (imenovano od strana ili po pristanku) na nepristran nacin utvrduje cinjenicno
stanje predmeta spora
- izvjesce povjerenstva NE OBVEZUJE strane, ali im pomaze u pronalazenju rjesenja
- razlog neprimjenjivanja istrage : objektivnost
- izvjesce ogranicava mogucnost daljnjeg cjenkanja i nagodbe
MIRENJE (koncilijacija)
- u tijeku postupka pred komisjom strucnjaka, nastoji se izmiriti suprotna gledista stranaka i postici prihvatljivo
rjesenje
-ako se u tome ne uspije, komisija sastavlja IZVJESCE kojim se predlaze cjelovito rjesenje spora i ostavlja im rok
za prihvacanje/odbacivanje
- brojne konvencije predvidaju mirenje kao obvezan postupak kod sporova o tumacenju i primjeni
73. ARBITRAZA (izabrano sudovanje)

- rjesavanje sporova izmedu drzava i drugih subjekata MP odlukom arbitara, kojeg su stranke izabrale i koju u
pravilu izrice obveznu i konacnu presudu
- arbitrazno rjesavanje pocinje od Jay Treaty ugovora (1974)

- arbitrazna tijela su:

1.JEDINSTVENI ARBITRI - vladari trecih drzava koje su imenovale strane
2.MJESOVITA VIJECA - paritetna diplomatska vijeca, a svaka strana imenuje po 1 predstavnika (tezi se nagodbi)
3.ARBITRAZNI TRIBUNALI - sastavljeni u neparnom broju od neovisnih i nepristranih strucnjaka
4. STALNI ARBITRAZNI SUD - nije stalni sudbeni organ, obavlja tehnicke poslove, a strane sastavljaju arbitrazni
zor (osnovan 1899 Haskom konvencijom)

OSNOVA ARBITRAZE se zasniva na dobrovoljnom pristanku strana da spor rjese na taj nacin (pristanak
podrazumijeva obvez izvrsenja izrecene presude u dobroj vjeri)
- pristanak se moze dati:
a) za vec postojeci spor - prigodna/izolirana arbitraza, pristanak se izrazava ARBITRAZNIM KOMPROMISOM
b) za buduci spor - institucionalna arbitraza (to se moze uglaviti u ugovorima)
c) u obliku arbitrazne klazule - u ugovorima u kojima je uglavljeno da ce se sporovi rjesavati arbitrazom

- za odlucivanje u sporu postuju se pravila iz KOMPROMISA, imperativna pravila MP i stecena prava 3.drzava

- predmet spora se utvrduje KOMPROMISOM

-arbitar se pridrzava propisa KOMPROMISA/UGOVORA O ARBITRAZI
-strane imaju agente
-postupak se sastoji od pismenog i usmenog dijela (vodi ga nadarbitar)
- presuda se donosi vecinom glasova a postaje pravno obvezujuca od trenutka izricanja/notifikacije
-rjesava spor KONACNO (osim ako stranke unaprijed nisu dogovorile mogucnost priziva)

-sporedni arbitrazni postupci su : intervencija trecih i naknadno utvrdivanje cinjenica koje moze dovesti do
revizije.
74. MEDUNARODNI SUD U HAAGU, PARNICNI POSTUPAK, PISMENI POSTUPAK, USMENI POSTUPAK,
SAVJETODAVNI POSTUPAK

MEDUNARODNI SUD U HAAGU

- glavni sudbeni organ UN-a
- 15 sudaca na rok od 9 god
- imaju diplomatske povlastice i izuzeca
-predsjednik i potpredsjednik se biraju na 3 god
- kvorum od 9 je dostatan za sastav suda
- moze osnivati Vijeca od min 3 suca za odredene predmete
- sastavlja se Vijece za brzi postupak od 5 sudaca
-sjediste Haag
-sluzbeni jezici : eng i fr
-dvostruka funkcija:
a) izrice obvezujuce presude u parnicama izmedu drzava
b) izrice savjetodavna misljenja drugim organima

PARNICNI POSTUPAK
-stranke u parnici mogu biti samo drzave uz pristanak
- parnicni propisi su predvideni u Statutu Suda koji je sastavni dio Povelje
- moze biti i nadlezan zdrzve neclanice UN (ako one pristanu na to)
*FAKULTATIVNA KLAZULA -predvida se jednostrano prihvacanje nadleznosti suda za buduce sporove sa svakom
2.drzavom koja je prihvatila istu obvezu
- postupak zapocinje : notifikacijom kompromisa ili tuzbom
-svaka strana imenuje agenta koji ce je zastupati
- postupak se sastoji od pismenog i usmenog dijela

PISMENI POSTUPAK
-obuhvaca priopcenje spomenice (izlazu se cinjenice i primjenjivo pravo) , odgovora ( priznavanje ili aganje
dopunskih, opservacije, zakljucci) osporavanje cinjenica, iz i protuodgovora, dokaznih spisa i isprava (
dostavljaju se drugoj strani putem Tajnika suda)
- sud moze spojiti vise parnica u jednu JEDINSTVENU RASPRAVU - npr. kad dvije drzave sude 3., pa ce donijeti
JEDINSTVENU PRESUDU
- oba tuzitelja imenuju zajednickog suca ad hoc
- ako ih sud odobri, REPLIKA I DUPLIKA trebaju obrazloziti tocke o kojima se strane jos nisu slozile

USMENI POSTUPAK
- saslusavanje:
a)svjedoka
b)vjestaka
c)agenata
d)savjetnika
e)odvjetnika
- raspravu vodi predsjednik/ potpredsjednik/najstariji sudac
-rasprave su javne i vodi se zapisnik
-sud moze zatraziti prelaganje i objasnjenje od agenata
- prije rasprave se priopcuju dokazi tajniku + spisak svjedoka i vjestaka
- sud moze povjeriti istragu bilo kojem svom tijelu
- pozvanim svjedocima i vjestacima se postavljaju pitanja
- izlazu se teze pa zavrsni zakljucci

SAVJETODAVNI POSTUPAK
- spada u 2.funkciju suda
-misljenja mogu zatraziti OS, VS , specijalizrane ustanove
- sudu se salje pisani podnesak putem tajnika
- podnesak se priopcuje drzvama stranama i medunarodnim organizacijama koje mogu dati obavijestenja o
pitanju
- sud se vodi propisima Statuta i Poslovnika
- nakon pismenog postupka sud odlucuje o usmenom
-ako se usmena rasprava zkaz, na njoj predstavnici obrazlazu stavove
-savjetodavna misljenja se usvajaju u tajnom vijecanju
75. KOLEKTIVNE MJERE

- kolektivne mjere VS:

1. PRVENSTVENA ODGOVORNOST ZA MIR

- VS donosi preporuke
* u slucajevima prijetnje/narusenja mira ili cina agresije moze donositi obvezujuce odluke
2. KVALIFIKACIJA NASTALOG STANJA
-VS mora utvrditi cinjenice i kvalificirati ih (prijetnja mira, narusenje mira, agresija)
3. PRIVREMENE MJERE
- donosi prije utvrdivanja cinjenica i kvalifikacije
-svrha im je sprjecavanje pogorsanja nastale situacije
-to su neobvezujuce presude
- mjere privremenog karaktera jer im je namjera da se atmosfera smiri
4. PREPORUKE I ODLUKE
- donose se u situacijama opasnim za mir
-VS moze propisati sankciju za drzavu koja se oglusi na njih
- odluke se mogu podijeliti:
a) one koje ne ukljucuju oruzane sile
- moze ih naloziti svima ili samo nekima
- mogu biti ekonomske i politicke naravi
- pokazuju se ucinkovitima tek na dulji rok
b) oruzane akcije
- pomocu zracnih, pomorskih i kopnenih snaga
- provode se ako je to potrebno radi odrzavanja ili uspostavljanja mira i sigurnosti
- moze obuhvatiti demonstracije, blokadu i druge operacije
- VS ima na raspolaganju oruzane snage, pomoci, olaksice, pravo prolaska
* predvida se osnivanje Odbora vojnog štaba da pomaze VS

76. PROMATRACKE I MIROVNE MISIJE UN-a

- 1. promatracka misija - 1947.g. u Grckoj

- 1. hitno izvanredno zasjedanje OS - 1956. u Egiptu
* OS im je preporucila prekid neprijateljstava - to je zavrsilo neuspjelo
*OS je ustanovila Medunarodne snage za brzo djelovanje
- rodene su tzv PLAVE KACIGE - za nadziranje i sprjecavanje oruzanih sukoba
- promatracke misije su malobrojne, a zadaca im je promatranje i obavijestavanje

MIROVNE MISIJE:
a) razdvajaju sukobljene strane
b) smiruju napetosti
c) privremene upravne funkcije
d) nadzor nad izvrsenjem sporazuma
e) nadzor provodenja izra
f) obucavanje lokalnih policijskih postrojbi
g) provjeravanje provodenja sporazuma...

- svaka misija je pomocni organ VS ili OS

- UN imenuje zapovijednika svake misije, a program sastavlja glavni tajnik
- uspjeh ovisi o mandatu i uvjetima u koje se upucuju
- silu mogu upotrijebiti samo u SAMOOBRANI
- prema svima moraju biti nepristrani i uzivati povjerenje svih

77. OGRANICENJE NAORUZANJA

-razoruzanje podrazumijeva:
1. ogranicenje naoruzanja - to moze biti i uvecanje ako zemlja nije dosegla odredene limite
2. smanjenje naoruzanja - u odnosu na stvarno postojece
3. ukidanje naoruzanja - npr. odredenog tipa ili vrste oruzja
78. SAMOPOMOC - RETORZIJA I DOPUSTENE REPRESALIJE

- MJERE SAMOPOMOCI su jednostrani akti protiv drzave koja je povrijedila prava ili nanjela stetu
- vrste:
a) jednostrane mjere odgovora na krsenje vlastitih prava
b) dopustena samoobrana
c) retorzija
d) represalije

RETORZIJA
-uzvracanje na pravno dopusteno, ali stetno i neprijatno ponasanje neke drzave, protumjerama iste ili slicne
naravi, da bi se iznudila promjena njenog stava
- tj. pretjerano kruto koristenje vlastitim pravima ko protumjera na jednako ili slicno ponasanje druge drzave
- mjere retorzije su u granicama MP, moraju biti RAZMJERNE
- to su :
A) uskrata prizanja
B) povlacenje egzekvature konzularnom agentu
C) ogranicavanje kretanja diplomatskog agenta
D) prekid diplomatskih odnosa

REPRESALIJE
- djela koja su povreda MP, ali se izuzetno smatraju dopustenima ako su protumjera na medunarodna
protupravna djela druge drzave
- reprasalije su najvaznije sredstvo samopomoci ( to je jednostrana mjera kojom se drugu drzavu zeli izuditi na
okoncanje protupravnog ponasa i ispravljanje stete)
-primjeri: suspenzija izvrsenja nekog ugovora, zabrana tranzita putnika i robe...

- podjela:
a)pozitivne - cinjenje
b)negativne - neizvrsenje pravne obveze

c) u vrijeme mira
- ogranicenja za dopustene represalije:
 mora postojati povreda nekog zasticenog dobra
 povrijedena drzava mora osigurati postivanje svojih prava i ponuditi pregovore, prije represalija
 ako je neuspjesno, moze pribjeci represalijama koje moraju biti proporcionalne
 cilj im mora biti: odvracanje prekrsiteljice od protupravnih radnji, navodenje na mirno rjesavanje
 povrijedena drzava mora suspendirati represalije, dok se spor ne rjesi

d) u vrijeme oruzanih sukoba

- ogranicenja za dopustene represalije:
 mora se raditi o ozbiljnim, kontinuiranim i ponovljenim krsenjima zakona i obicaja rata
 prije represalija, povrijedena strana mora pokusati navesti suprotnu stranu da prestane sa krsenjem
prava
 u izboru mjera, mora postivati propise o ogranicenjima i zabrani
 moraju biti razmjerne
 njihovo vrsenje se mora prekinuti cim suprotna strana prekine sa nedopustenim ponasanjem
 pravo narediti represalije ima vrhovni zapovjednik o
79. IZVORI RATNOG I HUMANITARNOG PRAVA

-Henri Dunant je potaknuo kodifikaciju medunarodnog ratnog prava

- izdao je brosuru 1862. godine koja je potakla organiziranje nacionalnih drustava Crvenog kriza i usvajanje 1.
Konvencije o poboljsanju sudbine ranjenika

- donesene su 2 Haske konvencije 1899. i 1907.godine

- posebno znacajne 4.Haska konvencija 1907. + Pravilnik o ratovanju na kopnu
- Zenevski protokol o zabrani upotrebe zagusljivih, otrovnih ili slicnih plinova i bakterioloskih sredstava u ratu
1925.g

-12.8.1949. usvojene su 4 Zenevske konvencije :

1. Zenevska konvencija o poboljsanju sudbine ranjenika i bolesnika u ratu
2. Zenevska konvencija za poboljsanje polozaja ranjenika, bolesnika i brodolomnika na moru
3. Zenevska konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima
4. Zenevska konvencija o zastiti gradanskih osoba

- 8.6.1977, usvojena su 2 DOPUNSKA PROTOKOLA:

1. Protokol I o zastiti zrtava medunarodnih oruzanih sukoba
2. Protokol II o zastiti zrtava nemedunarodnih oruzanih sukoba

- Cilj kodifikacije je bio da sve drzave svijet postanu strankama tih konvencija i da ih sve obvezuju, te da se
preciziraju prava i duznosti zaracenih strana.

80. MARTENOSOVA KLAZULA

- klazula je iz uvoda u 4.Hasku konvenciju o zakonima i obicajima rata

- predvida hijerarhiju u prvenstvu primjene pravnih pravila o ratovanju, sa ciljem da nikad ne dode do pravnih
praznina:
1. prvo se primjenjuju odredbe izte i drugih konvencija
2. u nedostatku pisanih propisa, mogu se primjeniti nacela MP koja proizlaze iz obicaja
3. ako nema ni takvih pravila, strane u sukobu se ne smiju ponasati samovoljno (dopusteno je sve sto nije
zabranjeno) - stranke onda moraju primjenjivati nacela MP koja proizlaze iz zakona covjecnosti

- klazula predvida dinamicni element u razvoju MP, s obzirom na nove nacine ratovanja, sredstva razaranaja i
oruzja
* ni u takvim situacijama, strane se ne smiju ponasati neodgovorno

*HUMANIZACIJA RATOVANJA znaci otklanjanje okrutnosti i sprjecavanje najstrasnijih oblika ratovanja

- Haski pravilnik propisuje da strane nemaju neograniceno pravo u izboru sredstva

- vecina ogranicenja ratovanja propisanih u konvencijama predstavljaju imperativne norme opceg obicajnog MP
- ostali izvori su :
* Nurnberska presuda 1946
* vojni pravilnici pojedinih drzava i propisi KZ koji se odnose na oruzane sukobe
81. RAT

- podjela ratova na PRAVEDNE I NEPRAVEDNE je imala za cilj podvrgnuti ratovanje pravnim pravilima i vodenje
ratova podvrgnuti pravu
- prema rimskom pravu:
* PRAVEDNI RAT je rat sa pravednim uzrokom i koji se poduzima u skladu sa strogo propisanim pravilima
- prema Ciceronu:
* PRAVEDNI RAT je onaj u cilju obrane ili osvete
* NEPRAVEDNI RAT je onaj bez dovoljnog razloga
- prema SV.Augustinu:
*PRAVEDNI RAT je onak koji osvecuje nanesene nepravde,
* kumulativni uvjeti koji se trebaju ispuniti da bi rat bio pravedan:
a) pravedan naslov
b) pravedan uzrok
c) nuzda
d) pravedan nacin
- podjela na DOPUSTENE (legalne) i NEDOPUSTENE (ilegalne)
* napadacki rat je dopusten ako se drzava prethodno podvrgla sustavu rjesavanja propisanim u Paktu Lige, a
nije bilo postignuto mirno rjesenje

-BRIAND KELLOGGOV PAKT 1928. rat je zabranjen!!

* osim izuzetaka kada je rat poduzet:
a) u samoobrani
b) u izvrsenju medunarodne obveze
c) protiv drzave koja je prethodno poduzela rat

82. PODJELE ORUZANIH SUKOBA

- trodioba do iza 2.svjetskog rata:

1. RAT
- makar jedna od sukobljenih strana mora imati namjeru ratovanja
-pocetak rata se morao objavom najaviti protivnickoj drzavi i trecoj drzavi
2.UPOTREBA ORUZANE SILE OD DRZAVA
- to su bila neprijateljstva koja nisu dovodila do rata, ratnog stanja ni neutralnosti trecih drzava
*oruzane represalije - akti samoobrane koji nisu dovodili do ratnog stanja i druge vrste oruzane intervencije
(npr.mirne blokade)
3.GRADANSKI RAT
-vodio se na podrucju jedne drzave

- podjela iz Zenevske konvencije i 2 Protokola:

1. MEDUNARODNI ORUZANI SUKOBI

a) svi slucajevi objavljenog rata kojih nakon 1945. nije bilo
b) svi oruzani sukobi izmedu stranaka Konvencije, ( cak i ako jedna nije priznala ratno stanje)
c) sve okupacije podrucja drzave ( cak i ako ne naide na vojni otpor)
d) sukobi u kojima se narodi bore protiv kolonijalne dominacije i strane okupacije i rasistickih rezima
2.NEMEDUNARODNI ORUZANI SUKOBI
- to su unutarnji ili gradanski
- oni u kojima neprijateljstva izbijaju na podrucju 1 drzave
- razlicite skupine u nekoj drzavi mogu se medusobno boriti
3. UNUTARNJI NEMIRI I ZATEGNUTOSTI
-to su akti nasilja, pobune i slicni akti
- protokol se ne primjenjuje jer to nisu oruzani sukobi
- nema druge strane, neprijateljstva, ratnog stanja ni neutralnosti trecih
4. UPLITANJE VE u med/nemed. ORUZANE SUKOBE
- pravila oruzanih sukoba se primjenjuju na jednak nacin
-3. drzave mogu proglasiti neutralnost dok VS jasno ne oznaci agresora ili protiv njega ne poduzme akciju
* osim trajno neutralnih
- obje strane u sukobu uvijek moraju postivati ista pravila i ogranicenja
- u danasnjem MP, ius ad bellum i ius in bello - potpuno razdvojeni
- unutrasnji nemiri se cesto pretvore u nemedunarodne sukobe, pa u medunarodni oruzani sukob
83. OGRANICENJA RATOVANJA

1. RAZLIKOVANJE RATNIKA I CIVILNOG PUCANSTVA

-osnova prava oruzanih sukoba
- u svakom oruzanom sukobu treba poduzeti sve mjere da bi se civilno pucanstvo zastitilo

2.METODE/SREDSTVA RATOVANJA I UPOTREBA ORUZJA

-ogranicenja sredstava priopisana Haskim konvencijama 1899. i 1907.
- ogranicenja metodi ratovanja propisana 1977.

a) ratna lukavstva i prefidne metode i sredstva

b)izdajnicko ubijanje ili ranjavanje neprijatelja
c) izjava da se nece davati milost
d) unistenje, pljacka ili pljenidba imovine protivnika
e) postupanje sa padobrancima
f) spijunaza
g) placenici

3. OBJEKT
a) nebranjena mjesta i vojni cilj
b) kulturni objekti i hramovi
c)objekti nuzni da bi civilno stanovnistvo prezivjelo
d) gradevine i instalacije koje sadrze opasne sile
e)prirodni okolis
f)bolnicki i kartelni brodovi

4.VRSTE ORUZJA
a)naboji tezine <400 g koji se rasprskavaju ili su napunjeni gorucom tvari
b) naboji koji se u ljudskom tijelu lako rasire
c) otrov i otrovno oruzje
d) oruzje koje je namijenjeno da svojim fragmentima nanosi povrede koje se ne mogu otkriti rendgenom
e) odredene mine, mine iznenadenja
f) napalm i druge vrste zapaljivog oruzja ili streljiva
g) zasljepljujuce lasersko oruzje
h) protupjesacke mine
i) biolosko, toksicno i kemijsko oruzje
j) u pomorskom ratu su dopustene samo usidrene mine

*NUKL.ORUZJE -nije jos razjasnjeno

84. PERFIDIJA

-ratna lukavstva su dopustena ali ne smiju prijeci u perfidiju

- ratna lukavstva su radnje namijenjene da obmane protivnika ili da ga navedu da se ponasa neoprezno (ali koje
ne krse nijedno pravilo MP)
*npr. kamuflaza, laza operacija, pogresne informacije...
- zbrananjena je PERFIDIJA i ubijanje/ranjavanje/zarobljavanje pribjegavajuci perfidiji
* to je akt kojim se ulijeva povjerenje protivnika, na nacin da ga se navodi da povjeruje da ima neko pravo ili
obvez glede zastite po MP, ali s namjerom da se to povjerenje izda
*npr. pretvaranje nesposobnosti za borbu, pretvaranje da se predaje

*zabranjeno je koristiti znakove/ambleme/odore protivnicke strane

- u ratu na moru- upotreba lazne i neprijateljske zastave nije zabranjena
- zabranjena je zlouporaba priznatih amblema
85. MEDUNARODNI ORUZANI SUKOBI

-ratno stanje je odsutnost miroljubivih odnosa izmedu zaracenih strana

* ratno stanje se odrazava na diplomatske odnose, trgovinu, ugovore...
-ratno stanje zavrsava sklapanjem i stupanjem na snagu mirovnog ugovora ili jednostranim okoncanjem
pobjednicke drzave
- neprijateljstva prestaju kapitulacijom ili na drugi nacin

- 3.Haska konvencija predvida pravnu obvezu objave rata ( kako bi se utvrdilo vrijeme pocetka i polozaj trecih)
- do medunarodnog oruzanog sukoba dolazi:
a) u svim slucajevima objavljenog rata
b) u oruzanim sukobima gdje je makar 1 strana priznala ratno stanje
c) okupacijom podrucja druge drzve (ako i ne naide na otpor)
d) u sukobima protiv kolonijalne dominacje, strane okupacije ili rasistickih rezima

86. PRAVNE POSLJEDICE RATA

1) PREKID DIPLOMATSKIH ODNOSA

- Becka konvencija nalaze duznost pruzanja olaksica da diplomatsko osoblje u najkracem roku, sa clanovima
obitelji, napusti teritorij
2)POSLJEDICE NA DVOSTRANE UGOVORE
-ponistavaju se ugovori o vojnom ili politickom savezu
-svaka strana moze suspendirati izvrsavanje ugovora
- pocinju se primjenjivati ugovori koji sami predvidaju da ce se izvrsavati u oruzanim sukobima ( 4 Zen.konv. i
protokol I)
-oruzani sukob nema ucinka na ugovore o granicama
3) POSLJEDICE ZA POLOZJ NEPRIJATELJSKIH DRZVLJANA
- ako se ne tretiraju kao neprijateljski drzavljani i ako ostaju pod zastitom diplomatske misije - onda ne postoji
ratno stanje
4) POSLJEDICE NA TRGOVINU I DRUGE SLICNE ODNOSE
- svaka strana je ovlastena zaaniti trgovinu sa neprijateljskim poduzecima
-ukinuti su svi sklopljeni ugovori
-nistavi su svi novi ugovori
-sklapanje novih ugovora je KD
- sve zaracene strane vrse pljenidbu neprijateljske javne pokretne imovine
87. RATNI ZAROBLJENICI (pravni polozaj i uvjeti)

- pod vlasti su neprijateljske sile

- neprijateljska drzava je odgovorna za njihovu sudbinu
-imaju pravo na covjecan postupak i postivanje
- duzni su navesti ime i prezime, datum rodenja i maticni broj
- ne smi ih se prisiljavati na odaju drugih podataka
- smiju zadrzati svoje osobne stvari i predmete
- podvrgnuti su disciplini i zakonima drzave u kojoj su zarobljeni
-imaju pravo na obranu
- drzava ih moze internirati - tj. ograniciti im slobodu

- uvjeti zarobljenistva:
a) drzava mora osigurati hranu, odjecu, smjestaj i medicinsku skrb
b) mogu se prisiliti na rad uz skromnu naknadu (osim casnika)
c) mora im se omoguciti da posalju obavijest obitelji i Sredisnjoj agenciji Crvenog kriza
d) imaju pravo izmedu sebe izabrati povjerenike koji ce ih zastupati

*REPATRIJACIJA*
- po okoncanju neprijateljstava, treba ih se osloboditi i repatrirati bez odlaganja
- u vrijeme neprijateljstava - treba vratiti bolesne i tesko ranjene zarobljenike

88. RANJENICI, BOLESNICI, BRODOLOMNICI

-njihova zastita je propisana 1.i 2. ZENEVSKOM KONV.

- Protokol I - prosirio zasticene osobe i na civile ranjenike, bolesnike,brodolomce
-sve te osobe moraju biti postovane i zasticene
- s njima se treba postupati covjecno i u najkracem roku im pruziti skrb i pomoc

- zarobljeni neprijateljski borci, koji su ranjenici, bolesnici, brodolomci - postaju ratni zarobljenici (korisnici su
sve 3 Zenevske konv)

*duzost je svake zaracene strane skupiti mrtva tijela neprijatelja i sprijeciti njihovu pljacku
- niti jedan mrtvac se ne smije zakopati prije nego sto se utvrdi njegov identitet i smrt

89. INVAZIJA I RATNA OKUPACIJA

- ratna okupacija - institut medunarodnih oruzanih sukoba

- okupacija - nacin stjecanja nicijeg podrucja

- dok borbe traju, INVAZIJA ne stvara stanje ratne okupacije

- ratna okupacija je prijelazi korak izmedu invazije i moguceg stjecanja suverenosti nad osvojenim podrucjem
- ratna okupacija je privremeno stanje u kojem se suverenos zaposjednutog podrucja nije promjenila

-OKUPANTU je zabranjeno:
 prisiljavati okupirano stanovnistvo na obavijesti
 prisiljavati na vjernost
 pljackati (priv.vl. se ne smije konfiscirati)
 ubirati veca sredstva za ratni napor

- OKUPANT mora postivati:

 obiteljsku cast
 pravo na zivot
 privatno vlasnistvo
 vjeru

- OKUPANT ima pravo:

 namiriti svoje troskove (uz ogranicenja)
 zaplijeniti sredstva za prijenos vijesti/prijevoza i spremiste
 zaplijeniti gotovinu, fondove, vrijednosne papire
90.. NEUTRALNOST, NEZARACENOST I NEUTRALIZAM

DUZNOST NEUTRALACA:
1. UZDRZAVANJE
- ne smiju ukazivati pomoc ni jednoj zaracenoj strani ( pomagati u oruzanim postrojbama, davati zajmove,
pruzati zaklon...)
2. PREVENCIJA
-duzni sprijeciti djelatnosti zaracenih strana (novacenje, pripreme)
3. TRPLJENJE
-duzni priznati zakonitost akata zaracenih strana protiv trgovacke djelatnosti njenih fizickih i pravnih osoba, ako
su u skladu sa ratnim pravom

DUZNOSTI ZARACENIH STRANA:

1.UZDRZAVANJE
- duzni su uzdrzti se od bilo kakvih vojnih djelatnosti na teritoriju, vodama, zracnom prostoru neutralne drzave
2.PREVENCIJA
-duzni su sprijeciti krsenje prava diplomatskih predstavnika i zlostavljanje gradana neutralne drzave na svom
podrucju/ neprijateljskom/okupiranom
3.TRPLJENJE
- duzni su trpjeti interniranje na neutralnom podrucju neprijateljskih trupa koje su tamo dobile utociste do kraja
rata - ako su razoruzane

*NEZARACENOST - stanje izmedu zaracenosti i neutralnosti

- drzave koje su proglasile nezaracenost, neko vrijeme nisu aktivno sudjelovale u neprijateljstvima, i nisu se
uzdrzavale od pomaganja svojim istomisljenicima

*NEUTRALIZAM - odbijanje drzava stupiti u neke vojne saveze, odbijanje sudjelovati u hladnom ratu
(ali, takve drzave su zadrzavale slobodu donosenja neovisnih odluka)

91. KONTRABANDA

- Kontrabanda - roba na neutralnom trgovackom brodu koja moze sluziti u ratne svrhe, zatecena je na putu za
neprijatelja, a zaracena strana u pitanju, je njen prijevoz zabranila
*praksa - izdavanje navicera - dokumend da se ne prevozi kontrabanda
- kontrabanda se ne moze uzuptiti na neutralnim vodama (moze u otvorenom moru i vodama zaracene strane)