Professional Documents
Culture Documents
Nemecki Pravila I Izgovor
Nemecki Pravila I Izgovor
Nemacki jezik sa moze veoma lako nauciti ako se to radi sa dobrim sistemom. Kao i u svemu, tako i u svom
jeziku, Nemci imaju red i logucan sled pravila. Na zalost, nekima je to izgleda zasmetalo, pa je pravopis
poslednjih godina nekoliko puta reformisan, tako da je sada ispravno u nemackom jeziku pisati tri jednaka
slova jedan za drugim, posto je nacinjen pokusaj ukidanja slova "ostro es" ili ß (slovo koje izgleda kao grcko -
beta). Posto se pravila menjaju u hodu, mnoge izavacke kuce se jos uvek drze starog dobrog pravopisa koji
ima i svoju logiku i svoj smisao. Jedino deca su izlozena ovom besmislenom eksperimentu u skolama, tako da
su Nemacka i Austrija po pismenosti dece na podlednjim mestima u Evropi.
Ovde cemo poceti sa ucenjem nemackog jezika i pravopisom po starim pravilima. On i danas nije pogresan, jer
se novi pravopis sve vise potiskuje, a za pocetnike je lakse kada im se pokazu pravila koja imaju smisla, pre
nego reci kao sto su: ABSCHLUSSSERIE, umesto ranije ABSCHLUßSERIE i slicno.
Nemacki jezik ima jako puno slozenica, sto znaci, reci koje se sastoje iz dve reci, a imaju znacenje jedne reci.
Nije redak ni slucaj dozvoljenog pravljenja licnih slozenica koje su opsteprihvacene. Mozda na prvi pogled ovo
zvuci zbunjujuce, ali to veoma prosiruje mogucnost preciznog izrazavanja.
Ja se nadam da svi mogu da vide ova specijalna slova koja su potrebna u nemackom jeziku: Ä Ö Ü ß
IZGOVOR
Da se pozabavimo malo prvo izgovorom ovih specijalnih slova u nemackom jeziku. Slova sa tackicama iznad se
zovu UMLAUTI.
Nemacki jezik je veoma tvrd jezik i on mora tako i da se govori da bi se govorio dobro. Ljudi sa nasih prostora
iz Rusije, Ukrajine, Bugarske, Amerike, Enleske i slicno, govore nemacki jako mekano i samim time im je
akcenat prejak i nerazumljiv. Nemacki jezik treba bukvalo da se laje da bi rec bila dobro izgovorena. Na
primer, rec ÜBER (iznad), treba izgovoriti ostro i naglaseno na slovu Ü. Tada se pravilno izgovara.
Kod slova R, postoji vise nacina izgovaranja. I tu ne bi trebalo da se slovo izgovara mekano, niti sa slovom R
koje se "vozi" po jeziku, nego treba staviti jezik na prednji deo nepca i onda ga izgovoriti. Posebo Englezi i
Amerikanci imaju problem sa slovom R, jer je njihov izgovor previse mekan, kod slovenskih naroda je izgovor
izmedju mekanog i tvrdog, tako da ne lici ni na sta i cesto stranci nisu u stanju da se zbog tako loseg izgovora
kvalitetno sporazumeju.
Takodje je slovo E jos jedan od problema za dobar govor nemackog jazika. Dok slovenski narodi slovo E,
izgovaraju previse otvoreno, sa siroko razvucenim usnama, slicko slovu A, Nemci ga izgovaraju veoma
odsecno, na pocetku reci malo duze, u sredini reci, malo krace naglaseno.
Skoro uvek se naglasava prvi slog u nekoj nemackoj reci, a kada se radi o slozenici, onda se naglasava prvi
slog od svake reci koja cini tu slozenicu. Na primer kod reci übervorteilen, naglasak je na slogu über i na
slogu vorteilen, dok se rec izgovara zajedno, u jedno dahu.
PRAVILA ZA CITANJE
U nemackom jeziku skoro da i ne postoje izuzeci kod pravila za citanje, sto u mnogome olaksava pravilno
citanje. Jedino se reci stranog porekla, imena, drzave, gradovi i slicno, izgovaraju u originalu i ne podlezu ovim
pravilima:
SP se skoro uvek na pocetku reci ili reci u slozenici cita kao ŠP (sparen, sprechen)
ST se skoro uvek na pocetku reci ili reci u slozenici cita kao ŠT (stehen, stress)
Slovo V se skoro uvek na pocetku reci ili reci u slozenici cita kao F (Vetter, Vorhang)
Slovo H ce u sredini reci cesto ne cita, nego se samoglasnik pored koga stoji produzuje)
ß se cita kao SS
Ko odmah nauci ova pravila, nece imati problem sa ispravnim citanjem nemackih reci.
BROJEVI
1 - eins (ajns)
2 - zwei (cvaj)
3 - drei (draj)
4 - vier (fiir)
5 - fünf (fünf)
6 - sechs (zeks)
7 - sieben (ziben)
8 - acht (aht)
9 - neun (nojn)
10 - zehn (cen)
VISECIFRENI BROJEVI
VEZBANJE CITANJA NEMACKIH RECI
Pravilo: SP se skoro uvek na pocetku reci ili reci u slozenici cita kao ŠP
1) sparen (stedeti)
2) sprechen (govoriti)
3) Spanien (Spanija)
4) später (kasnije)
5) Spargel (spargla)
Pravilo: ST se skoro uvek na pocetku reci ili reci u slozenici cita kao ŠT
1) stehen (stajati)
2) Stress (stres)
3) studieren (studirati)
4) streben (stremiti)
5) stricken (strikati)
Pravilo: Slovo V se skoro uvek na pocetku reci ili reci u slozenici cita kao F (Vetter, Vorhang)
1) Vater (otac)
2) Vorhang (zavesa)
3) Verantwortung (odgovornost)
4) Verdoppeln (udvostruciti)
5) Vergebung (oprostaj)
Pravilo: Slovo H se u sredini ili na kraju reci cesto ne cita, nego se slovo pored koga stoji produzuje)
1) Vieh (stoka)
2) Reh (srna)
3) Bohren (busiti)
4) Mohn (mak)
5) Sohn (sin)
Pravilo: slovo ß se cita kao SS. Ovo slovo ne postoji na pocetku reci
1) verdruß (zasicenje)
2) Streß (stres)
3) Maß (mera)
4) Gruß (pozdrav)
5) Kuß (poljubac)
LIČNE ZAMENICE
JA = ICH
TI = DU
ON = ER
ONA = SIE
ONO = ES
MI = WIR
VI = IHR
ONI = SIE
POCASNO VI = SIE
Mozda je na prvi pogled zbunjujuce sto se zamenica SIE pojavljuje i kao zenski rod i kao mnozina i kao
pocasno oslovljavanje, ali iz pomocnog glagola koji se nalazi pored ove zamenice, kao i iz konteksta recenice,
uvek je jasno o kome se radi, osim toga pocasno Sie, se pise velikim slovom. Na primer:
U nemackom jeziku se velikim slovima pisu imenice, licna imena, i reci koje se zavrsavaju na - UNG. Reci koje
imaju clanove ispred sebe (der, die das, ein, eine) su imenice.
Primeri:
das Haus (kuca)
die Frau (zena)
der Fluß (reka)
der Berg (planina)
die Bestätigung (potvrda)
die Meinung (misljenje)
das Finanzamt (porezni ured)
LIČNE I PRISVOJNE ZAMENICE
GLAGOLI
Glagoli su reci koji oznacavaju radnju. U nemackom jeziku se svi glagoli zavrsavaju na - EN, pa se tako veoma
lako prepoznaju. Glagoli se uvek pisu malim slovom.
Primeri:
lesen (citati)
essen (jesti)
gehen (hodati)
sprechen (govoriti)
kochen (kuvati)
GRADNJA RECENICE
U nemackom jeziku, u recenici glagol stoji uvek ili na drugom mestu ili na poslednjem mestu, ako je rec o
prostoj recenici. Kod slozene recenice koja se sastoji od vise prostih recenica, vazi pravilo za prostu recenicu,
tako da svaka prosta recenica ima glagol na odredjenom mestu i cini deo slozene recenice. Ako ima vise
glagola u jednoj recenici, onda se jedan nalazi na drugom mestu, a drugi na poslednjem mestu.
1)Ich gehe ins Kino. (Idem u bioskop). Glagol gehen se nalazi na drugom mestu.
2)Ich werde das Buch lesen. (Citacu knjigu). Glagol "werden" se nalazi na drugom mestu, a glagol "lesen"
na poslednjem.
1) Ich schreibe am Computer und höre Musik. (pisem na kompjuteru i slusam muziku)
2) Ich werde in das Geschäft gehen, um ein Buch zu kaufen, und ein Bild zu suchen.
(Ici cu u radnju da kupim knjigu i da potrazim jednu sliku)
Zadatak:
1) koche, Abendessen, Freund, meinen, das für ich. (Kuvam veceru za mog prijatelja)
U nemackom jeziku se pridevi porede u tri stupnja poređenja: pozitiv, komparativ i superlativ.
Komparativ se gradi kad se na pridev doda nastavak –er. Primer: dick – dicker.
Superlativ se gradi tako što se ispred prideva doda am , a pridevu se doda nastavak –sten. Primer: dick – am
dicksten (der, die, das dickste).
Posebni slučajevi:
Kod nekih jednosložnih prideva, u komparativu i superlativu se pojavljuje umlaut (iako ga nema u pozitivu).
Primer: arm – ärmer – am ärmsten.
Nekim pridevima se, radi lakšeg izgovora, umeće –e ispred nastavka za superlativ. To su pridevi koji se
završavaju na: –t, –d, –sch, –s, –ss, –z, –tz, –x i –ß. Primer: nass – nasser – am nassesten.
Kod prideva koji se završavaju na –el i –er, slovo –e se gubi u komparativu. Primer teuer – teurer – am
teuersten
Nepravilna komparacija
Postoje i pridevi koji imaju nepravilnu komparaciju. To su pridevi: gut, gern, hoch, viel i nah. Onda
komparacija izgleda ovako:
ZADATAK - 1:
groß, weit, laut, sauber, hell, jung, schön, schlecht, dick, lang.
ZADATAK - 2:
klein, nah, leise, schmutzig, dunkel, alt, hässlich, gut, dünn, kurz.
DVOCIFRENI BROJEVI
U nemackom jeziku se dvocifreni brojevi preko 20 citaju tako, da se cifre obrnu. Na primer, broj 56 se cita kao
"sest i pedeset" (sechsundfünfzig). Ko zna slovenacki jezik, bice mu lakse da razume ovo pravilo, jer se i tamo
brojevi obrcu na ovaj nacin. Do 20 se brojevi izgovaraju kao u nasem jeziku, vidi objasnjenje o brojevima na
prvoj strani. Dakle, broj 21 i dalje se cita ovako:
21 - einundzwanzig
22 - zweiundzwanzig
23 - dreiundzwanzig
24 - vierundzwanzig
25 - fünfundzwanzig
26 - seschsundzwanzig
27 - siebenundzwanzig
28 - achtundzwanzig
29 - neunundzwanzig
31 - einunddreissig
32 - zweiunddreissig
itd....
Trocifreni, cetvorocifreni i visecifreni brjojevi se citaju normalno, osim dva zadnja broja, ako su preko 20.
118 - Einhundertachtzehn
142 - Einhunderteinundvierzig
199 - Einhundertneunundneunzig
1.005 - Eintausendfünf
1.012 - Eintausendzwölf
1.076 - Eintausendsechsundsiebzig
10.009 - Zehntausendneun
10.311 - Zehntausenddreihundertelf
10.644 - Zehntausendsechshundertvierundvierzig
100.532 - Einhunderttausendfünfhundertzweiunddreissig
Kod desetine hiljada i stotine hiljada, takodje se obrcu brjevi koji su preko 20.
34.000 - Vierunddreissigtausend
72.026 - Zweiundsiebzigtausendsechundzwanzig
Zebra
Sonne (sunce)
Zenter (centar)
Zimt (cimet)
Zar (car)
Saal (sala)
Reci stranog porekla ne podlezu ovom pravilu.Na primer: STEREO, se cita stereo.
PADEZI
Potrebno je znati na koja pitanja odgovaraju ovi padezi i kada se sta koristi:
PROSLO VREME:
BUDUCE VREME:
DU WIRST - bices
ER WIRD - bice
ES WIRD - bice