Professional Documents
Culture Documents
Brankica Milić-Genetička Struktura Romskih Populacija S Obzirom Na Neka Statičko I Dinamičko Morfološka Svojstva
Brankica Milić-Genetička Struktura Romskih Populacija S Obzirom Na Neka Statičko I Dinamičko Morfološka Svojstva
Sažetak
Summary
238
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
1. Uvod
239
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
a) b)
Sl. 1. Oblik ušne resice a) slobodna, b) srasla
Ovaj dimorfizam određuje dva alela (L, l) jednog genskog lokusa pri čemu je alel
za slobodnu ušnu resicu dominantan nad alelom za sraslu ušnu resicu (autosomno
monogensko nasljeđivanje) ( tabela 1). Međutim, unutar ove dvije fenotipske varijante
se uočava veoma širok spektar varijacije, na koju utiču i mnoga druga svojstva ušne
školjke i lica.
240
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
a) b)
Sl. 2. Forma brade a) cjelovita, b) necjelovita
241
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
a) b)
242
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
Ovo svojstvo je definisano odnosom dužine i širine nokta. Ako je nokat duži nego
širi, označava se kao dugi, a alel (LN ) za ekstremno kratak nokat je dominantan nad
onim za normalno dugi nokat (ln). U kratke se ubrajaju i takvi slučajevi gdje su širina i
dužina nokta približno jednake. Unutar oba alternativna fenotipa javlja se niz
specifičnih varijanti (slika 4).
Osobina Interakcija alela Genotipovi Fenotipovi
Oblik nokta LN > ln LN, Ln, ln LN (kratak)
ln (dug)
243
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
244
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
Neke individue mogu saviti svoj jezik u žlijeb, dok neke individue ne mogu. Udio
sposobnosti savijanja jezika u žlijeb u populaciji se obično kreće od 65% do 81%, uz
nešto veći procenat kod žena nego kod muškaraca (Sturtevant, 1940; Komai, 1951; Lee
1955).
a) b)
Sl. 6. Ilustracija karakteristčkih formi jezika a) savitljiv, b) nesavitljiv
Savitljivost RR (''savijač'')
laterarnih rubova R>r RR, rr rr (''nesavijač'')
jezika
245
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
a) b)
Sl 7. Zglob palca a) nesavitljiv, b) savitljiv
a) b)
Sl. 8. Ilustracija forme prekrštanja ruku a) lijevo, b) desno
247
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
a) b)
Sl. 9. Ilustracija karakterističnih formi prekrštanja šaka a) desno, b) lijevo
2. Materijal i metode
R= q= iliR= ;
N -veličina uzorka;
R-populacija recesivnog homozigota;
Rf-apsolutna frekvencija recesivnog fenotipa;
q -relativna frekvencija recesivnog alela;
248
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
t%= P=
Q = 100 –P (q=1-p)
p1, p2 – dva poređena procenta
N1, N2 – dva poređena uzorka (Garrett, 1962)
3. Rezultati i diskusija
Ispitanici N Rf R q t% p
Dječaci 188 8 0,042 0,20
Djevojčice 187 6 0,032 0,17 0,05 p > 0,90
Ukupno 375 14 0,037 0,19
Tabela 10. Frekvencija fenotipa ''srasla'' ušna resica, recesivnog alela q i statistički značaj
uočenih razlika između dječaka i djevojčica
Nakon analize ukupnog broja ispitanika, njih 367 su imali cjelovitu formu brade
sa frekvencijom recesivnog alela od q = 0,98 (tabela 11).
249
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
Ispitanici N Rf R q t% p
Dječaci 188 185 0,98 0,99
Djevojčice 187 182 0,97 0,98 0,72 p= 0,47
Ukupno 375 367 0,97 0,98
Ispitanici N Rf R q t% p
Dječaci 188 168 0,89 0,94
Djevojčice 187 176 0,94 0,97 0,05 p > 0,90
Ukupno 375 344 0,91 0,95
Ispitanici N Rf R q t% p
Dječaci 188 180 0,95 0,97
Djevojčice 187 182 0,97 0,98 0,02 p > 0,90
Ukupno 375 362 0,96 0,98
250
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
Kod dječaka frekvencija recesivnog alela je q = 0,97, dok kod djevojčica iznosi q
= 0,98 što je približno poduzorku dječaka. Rezultati t-testa nisu pokazali statistički
signifikantnu razliku među spolovima.
Ispitanici N Rf R q t% p
Dječaci 188 84 0,44 0,66
Djevojčice 187 100 0,53 0,73 0,13 0,90> p > 0,80
Ukupno 375 184 0,49 0,70
Tabela 14. Učestalost fenotipa ''prava'' distalna falanga malog prsta,recesivnog alela q i
statistički značajuočenih razlika između dječaka i djevojčica
parametre varira među spolnim kategorijama , ali ni u jednom slučaju nije zabilježena
signifikantna razlika u ispoljavanju recesivnih fenotipova među spolovima.
Statičko-morfološke osobine
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4 Dječaci
0,3 Djevojčice
0,2
0,1
0
R Oblik ušne Forma brade Dlakavost Oblik nokta Savijenost Digitalni
resice srednje distalne indeks
digitalne falange malog
falange prsta
Ispitanici N Rf R q t% p
Dječaci 188 147 0,78 0,88
Djevojčice 187 54 0,28 0,53 0,69 0,50> p > 0,40
Ukupno 375 201 0,53 0,73
Ispitanici N Rf R q t% p
Dječaci 188 152 0,80 0,89
Djevojčice 187 154 0,82 0,90 0,02 p > 0,90
Ukupno 375 306 0,85 0,92
Tabela 17. Frekvencija fenotipa ''hiperekstenzibilan'' proksimalni zglob palca,recesivnog
alela q i statistički značaj uočenih razlika između dječaka i djevojčica
Ispitanici N Rf R q t% p
Dječaci 188 9 0,10 0,31
Djevojčice 187 10 0,05 0,23 0,19 0,90> p > 0,90
Ukupno 375 19 0,05 0,22
253
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
Analizom rezultata načina prekrštanja ruku od 188 dječaka, 102 prekršta ruke
''lijevo'', odnosno 54%, a 86 prekršta ruke ''desno'' to je 45%. Kod 187 djevojčica, 94
prekršta ruke ''lijevo'' to u procentima iznosi 50%, a 93 prekršta ruke ''desno'' što
iznosi 49%.
Od ukupno 188 dječaka, njih 107 sklapa šake ''desno'' to je 56%, a 81dječak
sklapa šake ''lijevo'' što je u procentima 43%. Kod djevojčica njih 187, 99 sklapa šake
''desno'' ,odnosno 52%, a njih 88 sklapa šake ''lijevo'' što u procentima predstavlja
47%.
Na slici 11. predstavljen je komparativni prikaz relativne frekvencije recesivnog
homozigota za dinamičko-morfološke osobine poređenih kategorija oba spola. Iako je
u većini ispitanih osobina veća frekvencija recesivnog alela u poduzorku dječaka,
rezultati t-testa nisu pokazali statistički signifikantnu razliku.
Dinamičko-morfološke osobine
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
Dječaci
0,4
Djevojčice
0,3
0,2
0,1
0
Savijenost jezika u Ekstenzibilnost Ekstenzibilnost
R žlijeb proksimalnog distalnog zgloba
zgloba palca palca
254
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
4. Zaključak
5. Literatura
Glass B., Kistler J.C., (1952); Distal hyperextensibility of the thumbs. Acta
Genet. Statist. Med., 4; 192-206.
Web stranice:
http://sr.wikipedia.org/wiki/
https://www.google.ba/webhp?sourceid=monogensko
http://biologijazasrednjoskolce.wordpress.com/
http://www.bionet-skola.com/w/Poligensko_nasleđivanje
http://www.mef.unizg.hr/meddb/slike/pisac15/file1525p15.pdf
255