OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

Elektromagnetska indukcija
doc.dr.sc. Hrvoje Hegeduš
doc.dr.sc. Petar Mostarac

1
 Elektromagnetska indukcija metalnog štapa

• Nema promjene toka, vodič se giba u polju,

na naboje u njemu djeluje sila: 𝐹 = 𝑄𝑣 × 𝐵 X X X X X X

𝐵
• Rad koji pri tome napravi jednak je X X X X X X

• 𝑑𝑊 = 𝐹 𝑑𝑙 ,
X X X X X X

𝑣X × 𝐵X
slijedi za ukupnu duljinu ravnog vodiča, X X X X

𝑣
X𝑙
• rad koji napravi infinitezimalna količina
X X X X X

naboja: X X X X X X

X X X X X X
• 𝑑𝑊 = 𝑑𝑄 𝑣 × 𝐵 𝑙
X X X X X X

X X X X X X

2
Elektromagnetska indukcija metalnog štapa

X X X X X X
• Rad je jednak 𝑑𝑊 = 𝑝 𝑑𝑡 = 𝑒 𝑖 𝑑𝑡. 𝐵
• 𝑒 – elektromotorna sila, napon X X X X X X

𝑑𝑄 (2)
• 𝑖 = 𝑑𝑡 - struja X X X
++
X X X
++

• Uvrštavanjem slijedi: 𝑑𝑄 𝑣 × 𝐵 𝑙 = X 𝑣X × 𝐵X X X X

𝑑𝑄 𝑣
= 𝑒 𝑖 𝑑𝑡 →Uz 𝑖 = da je EMS: X𝑙 X X X X X
𝑑𝑡
• 𝑒 = 𝑣 × 𝐵 𝑙, a za djelić vodiča se inducira: X X X
−−
X X X

𝑑𝑒 = 𝑣 × 𝐵 𝑑𝑙 X X X −− X
(1)
X X

(2)
• Za ravni vodič: 𝑒 = (1)
𝑣 × 𝐵 𝑑𝑙 = 𝑣 × 𝐵 𝑙 X X X X X X

X X X X X X

3
 Elektromagnetska indukcija metalnog štapa
• Rad koji obavi sila na elektrone jest
A  W  q v  B l
• Između krajeva štapa javlja se razlika potencijala

A
U AB   v  B l  E l
q

• Ravnoteža se uspostavlja kad je inducirano električno polje Eind

jednako električnom polju E’ razdvojenih naboja

4
Relativnost gibanja

Razmotrimo sada gibanje vodiča duž metalnih tračnica

• Vodič je izvor napona
• Zatvara se strujni krug
• U Δt put vodiča je Δx=v∙Δt
• Površina je: ΔS=Δx∙l=l∙v∙Δt
Pokretni vodič

Metalne tračnice
5
Faradayev zakon i Lenzovo pravilo
v  B  l  t BS 
• Možemo pisati: U  v  B  l   
t t t
ind

• Posljedica: PROMJENA toka uzrokuje inducirani napon

• Polaritet induciranog napona: Lenzovo pravilo
• Magnetski učinci induciranog napona (struje) se protive
promjeni toka (uzroku koji ih je stvorio)
• Smjer sile Fr na vodič je suprotan brzini v
• Faradayev zakon:
 d
U ind  
t dt

6
Faradayev zakon i Lenzovo pravilo

Lenzov zakon (pravilo):

Inducirani napon ima takav polaritet da nastoji poništiti svoj uzrok.
U diferencijalnom obliku Faradayev zakon glasi:
d
e
dt
Inducirani napon (inducirana elektromotorna sila) u zatvorenoj
konturi jednaka je negativnoj promjeni magnetskog toka koji je
obuhvaćen tom konturom.
Između smjera obilaska konture (pozitivni referentni smjer
induciranog napona) i smjera pozitivnog referentnog toka vrijedi
pravilo desne ruke: prsti određuju smjer obilaska konture, a palac
smjer pozitivnog toka.
7
Ulančani magnetski tok

• Za istu struju se dobije dvostruko više magnetskog toka, pa je

ulančani tok suma tokova.

𝛹=𝛷 𝛹 = 2𝛷

8
Ulančani magnetski tok

• Ista struja može kroz više zavoja tj. zatvorene površine, stvoriti više
tokova. Ukupan tok je suma svih pojedinih tokova.
• Ukupni tok se zove ulančani tok i označava se sa 𝛹 (psi)
•𝛹= 𝑆
𝐵𝑑𝑆
• Ulančani tok svitka od N zavoja:
• 𝛹= 𝑁 𝑘=1 𝛷𝑘
• Ako pretpostavimo da nema rasipanja toka, da sve silnice prolaze kroz
sve zavoje:
• 𝛹 = 𝑁𝛷, gdje je 𝛷 magnetski tok kroz jedan zavoj.
𝑑Ψ 𝑑Φ
𝑒=− = −𝑁
dt 𝑑𝑡

9
Faradayev zakon i Lenzovo pravilo

Inducirani napon u petlji – Faradayev zakon

Petlja vodljiva •Štap se giba u smjeru brzine v
I
D A
•eAB > 0 se pojavljuje kao EMS, dakle
Bi kao napon izvora
v •eAB će potjerati struju I

B
•Struja I stvorit će u okolnom prostoru
inducirano magnetsko polje, čiji će se
B
tok suprotstavljati magnetskom
toku ΔΦ
C

ΔΦ raste pa se inducirana struja I nastoji

suprotstaviti promjenama.
10
Primjer - ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
Primjer 5
Ravni vodič (štap) duljine 20 cm giba se brzinom 15 m/s okomito na silnice
magnetskog polja gustoće toka (indukcije) 1,2 T. Koliki će se napon pojaviti
(inducirati) na krajevima vodiča? Koja je točka (A ili B) na višem potencijalu?

l v

11
Primjer - ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
Primjer 5
Ravni vodič (štap) duljine 20 cm giba se brzinom 15 m/s okomito na silnice
magnetskog polja gustoće toka (indukcije) 1,2 T. Koliki će se napon pojaviti
(inducirati) na krajevima vodiča? Koja je točka (A ili B) na višem potencijalu?

Primjer 5 – Rješenje
A
Ako je zadovoljen uvjet međusobne okomitosti
B smjera gibanja štapa i magnetskih silnica inducirani
napon na krajevima štapa je:
l v Uind = Blv, Uind = 3,6 V
Po pravilu desne ruke točka A je na višem
potencijalu
B
UAB = 3,6 V

12
Primjer - ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA

Primjer 6
Vodljivi štap duljine 10 cm klizi brzinom 9 m/s po vodljivom okviru u
magnetskom polju gustoće toka (indukcije) 1T. Kolika je magnetska sila
na štap ako je ukupan otpor (okvira i štapa) 150 mW?

okvir štap

strujni krug

I +
Fmag uin
smjer gibanja
R
R

silnice polja "u papir"

13
Primjer - ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA

Primjer 6
Vodljivi štap duljine 10 cm klizi brzinom 9 m/s po vodljivom okviru u
magnetskom polju gustoće toka (indukcije) 1T. Kolika je magnetska sila
na štap ako je ukupan otpor (okvira i štapa) 150 mW?
Primjer 6 – Rješenje
okvir štap

strujni krug

I +
Fmag uind
smjer gibanja
R
Rs

silnice polja "u papir"

14
Primjer - ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA

Primjer 6 – Rješenje (nastavak 1)

• Ovo je primjer strujnog kruga u kojem je inducirani napon
na krajevima štapa izvor napona, otpor štapa je unutarnji
otpor izvora, a otpor okvira vanjski otpor. Treba zapaziti da
se vanjski otpor tj. otpor okvira povećava kako se štap
pomiče. Rješenje odgovara trenutku kad je ukupni otpor
kruga Ruk = 150 mW.
• Najprije valja izračunati inducirani napon, a onda Ohmovim
zakonom struju:
Uind = Blv, Uind = 0,9 V, I = Uind/Ruk, I = 6 A

15
Primjer - ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA

Primjer 6 – Rješenje (nastavak 2)

• Na štap protjecan strujom I = 6 A koji se giba u magnetskom polju
djeluje magnetska sila:
Fm = BIl, Fm = 0,6 N
• Ovu, magnetsku silu, moramo savladavati prilikom pomicanja
štapa. Time trošimo mehaničku energiju koja se pretvara u
električnu, a ta se onda troši na zagrijavanje otpora.
• U ovom zadatku je prikazan jednostavni uređaj za proizvodnju
el.energije (generator).
• Umjesto pravocrtnog gibanja pogodnom konstrukcijom se postiže
isti efekt - pri kružnom gibanju štapa (rotacioni strojevi)

16
Primjer - ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
Primjer 7
Okomito kroz površinu kvadratnog zavoja načinjenog od vodiča prolazi
homogeno magnetsko polje indukcije 1 T. Stranica zavoja je a=4 cm a
otpor zavoja je 0,1 W. Ako se magnetsko polje smanji linearno na nulu
unutar 2 ms odrediti iznos i smjer inducirane struje.

17
Primjer - ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
Primjer 7 – Rješenje

Zbog smanjenja magnetske indukcije

Bi inducirani napon će protjerati induciranu
struju koja će stvoriti inducirano magnetsko
B
I
polje Bi istog smjera kao i B. Smjer struje
prikazan je na slici.

Φ = BS=Ba2= 1,6. 10-3 Vs

ΔΦ dΦ uind
U ind    I  I8A
Δt dt R

18
 Generator sinusnoga napona
Petlja
• Petlju okrećemo u vanjskom polju Koluti
• Inducira se napon u petlji
• Krajevi petlje su spojeni na kolute koji
Vanjski
rotiraju s petljom
Četkice krug
• Vanjski krug je spojen preko fiksnih
četkica koje su u kontaktu s kolutima

19
Elektromagnetska indukcija - motor

• Magnetski tok kroz rotirajuću konturu:

• Φ = 𝐵𝑆cos𝛼 = Φ𝑚𝑎𝑥 cos𝛼
• 𝛼 = 𝐵, 𝑛𝑆
𝑑𝛼
• Kružna frekvencija: 𝜔 =
𝑑𝑡
• Ako je 𝜔 konstantna tada je kut
definiran: 𝛼 = 𝜔𝑡.
𝑛𝑆
• Jedinica rad/s.
𝑑Φ
• Inducirani napon: 𝑒 = − =
𝑑𝑡
𝐵𝑆𝜔sin 𝜔𝑡 .

20
Elektromagnetska indukcija - motor

𝑑Φ
• Inducirani napon: 𝑒 = − =
𝑑𝑡
𝐵𝑆𝜔sin 𝜔𝑡 .
2𝜋
• Period signala: 𝑇 = , jedinica
𝜔
sekunda, (s).
1
• Frekvencija: 𝑓 = ,
𝑇
• jedinica herc, (Hz). 𝑛𝑆

21
Elektromagnetska indukcija - motor

• Svitak od 200 zavoja površine

presjeka 20 cm2 rotira oko osi
okomite na silnice homogenog
magnetskog polja gustoće toka 1T.
Kojeg je oblika napon induciran u
svitku. Ako svitak u svakoj sekundi
učini 5 okretaja, odredite najveću
vrijednost (amplitudu) induciranog 𝑛𝑆
napona.

22
Elektromagnetska indukcija - motor

• Kolika će biti amplituda signala koji se

inducira u petlji dimenzija 10x10 cm
ako rotira sa 314 rad/s. Magnetsko
indukcija iznosi 1T. Koliki je period
signala?
• Koliko zavoja treba dodati da bi se
inducirao napon 230V@50Hz.
𝑛𝑆

23
Primjer – Elektromagnetska indukcija

Primjer 8
Svitak od 200 zavoja površine presjeka 20 cm2 rotira oko osi okomite na
silnice homogenog magnetskog polja gustoće toka 1,2T. Kojeg je oblika
napon induciran u svitku. Ako svitak u svakoj sekundi učini 5 okretaja,
odredite najveću vrijednost (amplitudu) induciranog napona.
Primjer 8 – Rješenje
• Rješenje: Rotaciono gibanje svitka u magnetskom polju ima veliki
praktički značaj za proizvodnju električne energije. Napravljeni su
generatori od onog malog, na biciklu snage nekoliko W, pa do ogromnih
u hidro i termoelektranama snage više stotina MW (milijuna vata).
Prilikom okretanja svitka promjenjivi magnetski tok koji prolazi kroz
svitak se mijenja po sinusnom zakonu.

24
Primjer – Elektromagnetska indukcija
Primjer 8 – Rješenje (nastavak 1)
• Derivacijom promjenjivog sinusnog toka dobiva se vremenski promjenjivi
sinusoidni napon koji popularno nazivamo: izmjenični napon (eng.
kratica: AC od alternatnig current). Taj napon vremenski gledano mijenja
svoj iznos i polaritet pa uvodimo pojam trenutne vrijednosti. Grafički
prikaz momentalnih vrijednosti naziva se valni oblik. Dakle, naš napon
ima sinusni valni oblik.
• Ovisno o broju okretaja koje svitak učini u jedinici vremena mijenjaju se
dvije značajke induciranog napona: frekvencija i amplituda. Kod
kružnog gibanja pri jednom okretaju učini se kut od 2p radijana odnosno
360o i opisuje se jedna sinusoida. Ako se u jednoj sekundi načini 5
okretaja znači da se u sekundi učini kut od 10p radijana. Kutna brzina w
je onda w=10p radijana/s. Ovaj napon u jednoj sekundi 5 puta opisuje
sinusoidu tj. ponavlja se 5 puta pa mu je frekvencija f=5 Hz. Općenito je
kutna brzina w=2pf

25
Primjer – Elektromagnetska indukcija

Primjer 8 – Rješenje (nastavak 2)

• Amplituda induciranog napona iznosi

Um  N  w  B S Um  15.08 V

• U prikazu generatora sinusnog napona je površina petlje S=a.l.

• Napomena: Europski standard za proizvodnju električne energije je
frekvencija od 50 Hz. To znači da svi generatori uključeni u jedinstveni
elektroenergetski sustav proizvode izmjenični napon te frekvencije.

26
 Samoindukcija i međusobna indukcija (1)
1. 2.

B •Površina S1 omeđena je petljom

i kroz koju prolazi struja i.
•Struja stvara magnetsku indukciju
Φ1 Φ2 koja je dijelom zahvaćena u obje
Ψ1 Ψ2 petlje.
S1 S2

•Kroz površinu S1 (odnosno S2) prolazi odgovarajući magnetski tok

Φ1 (odnosno Φ2).
•Magnetski tokovi Φ1 i Φ2 mogu biti obuhvaćeni (ulančeni) s više
zavoja. Takav obuhvaćeni (ulančeni tok) označavamo s . U prvoj
petlji imamo 1, a u drugoj 2.
27
Samoindukcija i međusobna indukcija (2)

• Ukoliko se struja promjeni, promijenit će se, Φ1 i 1 u prvoj

petlji te Φ2 i 2 u drugoj. Zbog promjene toka kroz petlje
inducirat će se odgovarajući napon.
• U prvoj petlji je do promjene toka došlo kao posljedica
vlastite struje petlje (strujnog kruga). Ovakvu pojavu kad se u
petlji inducira napon kao posljedica promjene struje vlastite
petlje nazivamo pojavom samoindukcije, a inducirani napon
nazivamo naponom samoindukcije.
• Promjena struje u prvoj petlji uzrokovat će i promjenu
ulančanog (obuhvaćenog) toka u drugoj petlji, zbog toga će
se u drugoj petlji inducirati odgovarajući napon. Ovakvu
pojavu kad se u jednoj petlji inducira napon kao posljedica
promjene struje u drugoj petlji nazivamo pojavom
međusobne indukcije, a napon naponom međuindukcije.

28
 Samoindukcija u torusnoj zavojnici
l
Φ
i A Torus površine presjeka S i srednje
S
N duljine l s koeficijentom
permeabilnosti μ0 obuhvaćen je sa N
B
zavoja (zavojnica).

• Struja ulazi na A označeni kraj zavojnice.

Kao posljedica
struje u torusu postoji magnetsko polje B i odgovarajući
tok Φ čiji smjer po pravilu desne ruke vidimo na slici.
• Tok Φ prolazi kroz N zavoja žice, dakle obuhvaćeni
(ulančeni) tok  iznosi:
Ni
 = N Φ = NBS = Nμ0 S = k i
l
gdje je k konstanta.
29
 Napon samoindukcije
l
Ako struja i poraste, porast će i ulančeni tok 
Φ te će se inducirati napon samoindukcije es.
i A Pozitivni smjer napona, dakle obilaska petlje
S
N (zavojnice) je u smjeru struje od točke A do
točke B. Budući da se zavojnica ponaša kao
B izvor i napon samoindukcije predstavlja EMS
(elektromotornu silu), dobijemo:

dΨ
es=  = uBA
dt
Zbog pretpostavke o porastu struje i, porast će i prirast toka d (prirast je veći od
0) te je napon uBA negativan. Dakle, uBA < 0, iz čega slijedi da je uAB > 0. Kad bi
mogla poteći struja zbog induciranog napona, ona bi potekla kroz izvor
(zavojnicu) od točke B prema točki A.
30
 Definicija induktiviteta L
Ni
 = NΦ = NBS = Nμ0 S = nešto . i = ki
l
• Vidimo da postoji odnos između  i i. To nešto ovisi samo o
geometriji prostora kroz koji prolaze magnetske silnice i
svojstvu materijala (μ0). To nešto nazivamo koeficijent
samoindukcije L ili kraće induktivitet L.
ψ
L
i
dψ d(Li) di
es= Uba =   =-L
dt dt dt

31
Izračun induktiviteta L
Izračunavanje induktiviteta– primjer torusa
Ni
N  μo  S
Ψ l N 2
L=  
i i 1 l

μo S
Pri tome je magnetski otpor Rm :
1 l
Rm = 
μo S
Dakle induktivitet L je:
2
N
L= R
m

32
Polaritet induciranoga napona

ind
• U zavojnicu u točku A ulazi rastuća struja i 
• Tok kroz zavojnicu raste
• Zavojnica se opire rastu toka
• Inducira se struja iind koja nastoji poništiti rast toka
• Zavojnica se ponaša kao izvor. iind A
B
• iind teče od B prema A (izlazi na točki A iz zavojnice)  
• Na mjestu gdje iind izlazi iz zavojnice je točka višeg
potencijala.
• Inducirani napon UAB > 0
A > B
i (t )
33
Pad napona na induktivitetu

Induktivitet je bitan parametar strujnih krugova

L
i A  B

di
uAB = L
dt
Zbog karaktera samoindukcije (suprotstavljanje promjeni
magnetskoga toka), + polaritet pada napona zbog
samoindukcije pridružuje se točki gdje struja ulazi u zavojnicu.
Ako je struja rastuća, točka A bit će na višem polaritetu od
točke B, ako je struja padajuća, polaritet će biti obrnut. Uz ovu
konvenciju, karakter promjene struje određuje stvarni
polaritet.
34
Primjer – induktivitet u strujnom krugu

Primjer 9
Svitak induktiviteta L=1 H protjecan je strujom I= 1A. Koliki se
napon inducira na krajevima svitka, ako se struja linearno
smanji na nulu u vremenu t= 100ms? Koliko napona
«otpada» na pojedini zavoj ako zavojnica ima N=100 zavoja?
Krajeve svitka označimo s A i B. Struja ulazi u stezaljku
označenu s A. Koji je polaritet induciranog napona?
L
i A B

35
Primjer – induktivitet u strujnom krugu
• Primjer 9 – Rješenje
L
i A B

i
uL = uAB = - uBA = - es= L
t

UAB = -10 V, po svakom zavoju se inducira 0,1 V

• Komentar: s obzirom da struja opada, promjena struje je

negativna

36
Energija pohranjena u induktivitetu (1)
Promjenu energije definiramo kao:
 W = p (t) .t
• Ukoliko prelazimo na infinitezimalne dijelove tada 
zamjenjujemo s diferencijalom d
dW = p(t).d(t)
• U elektrotehnici se trenutna snaga izražava
produktom trenutnog napona i struje:
dW = u(t).i(t) dt
• Zamjenom u(t) s izrazom za pad napona na
induktivitetu dobijemo:
di
dW = i(t).L .dt = i(t).L.di
dt
37
Energija pohranjena u induktivitetu (2)

• Promjena energije:
i
W  p(t )t  u (t )  i (t )  t  i  L  t  i  L  i    i
t

• Ukupna energije:
I
I2

W   W   i  Ldi  L
0
2

i
I I
38
 Energija pohranjena u induktivitetu (3)

Ukupna energija akumulirana u induktivitetu L (dakle torusu koji taj

induktivitet predstavlja) je suma doprinosa dW od trenutka kad je
struja kroz zavojnicu bila 0 (nije postojalo magnetsko polje), do
trenutka kad je struja poprimila iznos I (za taj iznos postoji magnetsko
polje).
iI


2
i(t) L di = L I
W=
i 0
2
U torusu je akumulirana magnetska energija.
• Akumulirana magnetska energija je ovisna o kvadratu trenutne
vrijednosti struje:
I2
W=L
2

39
 Induktivitet u strujnome krugu
Induktivitetom prikazujemo u strujnom krugu pohranjenu (akumuliranu)
magnetsku energiju.

L
i A B

•Energija se ne može trenutno povećati jer bi za to trebala

beskonačna snaga.
•Zbog toga nije moguće da se struja kroz induktivitet
trenutno poveća.
•Time možemo objasniti i Lenzov zakon koji govori da se
inducirani napon želi poništiti svoj uzrok.

40
Polaritet napona – energetsko tumačenje
L
i A B

• U trenucima kad struja i kroz induktivitet raste, u njemu se

povećava magnetska energija (električna energija pretvara se u
magnetsku) i induktivitet se ponaša kao trošilo (uAB > 0).
• U trenucima kad struja i kroz induktivitet opada, u njemu se
smanjuje magnetska energija (magnetska energija se pretvara u
električnu) i induktivitet se ponaša kao izvor (napon uAB < 0, uBA >
0).
• U trenucima kad je struja i konstantna, tada je napon
uAB = 0, nema promjene magnetske energije.

41
Međuinduktivitet i međuindukcija (1)-(2)
• Međuinduktivitet ili međusobna indukcija je pojava kada
se zbog promjene jakosti struje u jednom svitku inducira
napon u nekom drugom svitku.
• Prvi svitak generira tok: Φ1 = Φ1𝑟 + Φ12 .
• Φ12 ≤ Φ1
Ψ
• Definirali smo 𝐿 = 𝑖 .
𝑁1 Φ1
• Induktivitet prvog svitka: 𝐿1 = 𝑖1
• Međuinduktivitet između svitaka:
N2 Φ12
𝑀12 = , henri (H)
𝑖1

42
Međuinduktivitet i međuindukcija (1)-(2)
𝑁1 Φ1
• Induktivitet prvog svitka: 𝐿1 = 𝑖1
• Međuinduktivitet između svitaka:
N2 Φ12 Ψ12
𝑀12 = =
𝑖1 𝑖1
• Uslijed promjene struje 𝑖1 inducira se napon u obje
zavojnice.
𝑑𝑖1 𝑑𝑖1
• U prvoj 𝑒𝐿1 = −𝐿1 , a u drugoj 𝑒𝑀12 = −𝑀12
𝑑𝑡 𝑑𝑡
• U slučaju idealne magnetske veze Φ12 = Φ1 u drugom
svitku će se inducirati napon:
𝑑𝛹12 𝑁1 𝑑𝑖1 𝑑𝑖1
𝑒𝑀12 = − = −N2 𝜇0 𝑆 = −𝑀12
𝑑𝑡 𝑙 𝑑𝑡 𝑑𝑡
• Tada je međuinduktivitet:
𝑁1 𝑁2 𝑁1 𝑁2
𝑀12 = 𝜇0 𝑆=
𝑙 𝑅𝑚

43
Međuinduktivitet i međuindukcija (2)-(1)
• Ako promotrimo slučaj kada u drugom svitku teče struja,
a u prvom 𝑖1 = 0, tada slijedi:
• Φ2 = Φ𝑟2 + Φ21
𝑁2 Φ2
• Induktivitet drugog svitka iznosi: 𝐿2 = .
𝑖2
N2 Φ21 Ψ12
• Međuinduktivitet: 𝑀21 = =
𝑖2 𝑖2
• Uslijed promjene struje 𝑖2 inducira se napon u obje
zavojnice.
𝑑𝑖2 𝑑𝑖2
• U drugoj 𝑒𝐿2 = −𝐿2 , a u drugoj 𝑒𝑀21 = −𝑀21
𝑑𝑡 𝑑𝑡
• U slučaju idealne magnetske veze Φ21 = Φ2 u drugom
svitku će se inducirati napon:
𝑑𝛹21 𝑁2 𝑑𝑖2 𝑑𝑖2
𝑒𝑀21 = − = −N1 𝜇0 𝑆 = −𝑀21
𝑑𝑡 𝑙 𝑑𝑡 𝑑𝑡

44
Međuinduktivitet i međuindukcija
• Ako su zavojnice namotane na isti torus tada su im
hipotetski, duljina silnica i presjek isti te je
međuinduktivitet:
𝑁1 𝑁2 𝑁1 𝑁2
𝑀12 = 𝑀21 = 𝜇0 𝑆=
𝑙 𝑅𝑚
• Zavojnice su namotane gusto jedna preko druge po
cijelom torusu.
• 𝑀= 𝐿1 𝐿2
• Ako postoje rasipni tokovi tada se definiraju koeficijenti
magnetske veze:
Φ12 Φ21
• 𝐾1 = , 𝐾2 =
Φ1 Φ2

• Tada je međuinduktivitet definiran: 𝐾1 𝐾2 = 𝑘.

• 𝑀 = 𝑘 𝐿1 𝐿2 , 𝑘 ∈ 0,1 . 𝑘 – faktor induktivne veze.

45
Indukcija, međuindukcija i samoindukcija.

• Ako kroz oba svitka teku struje tada su ukupni tokovi:

Ψ1 = 𝑁1 Φ1 = 𝑁1 Φ1 ± Φ21 = 𝐿1 𝑖1 ± 𝑀𝑖2
Ψ2 = 𝑁2 Φ2 = 𝑁2 Φ2 ± Φ12 = 𝐿2 𝑖2 ± 𝑀𝑖1
• Inducirani naponi na njima su:
𝑑Ψ1 𝑑𝑖1 𝑑𝑖2
𝑒1 = − = −𝐿1 ∓𝑀
𝑑𝑡 𝑑𝑡 𝑑𝑡

𝑑Ψ2 𝑑𝑖2 𝑑𝑖1

𝑒2 = − = −𝐿2 ∓𝑀
𝑑𝑡 𝑑𝑡 𝑑𝑡
• Predznak ovisi potpomažu li se ili si odmažu tokovi pojedinog svitka i
doprinosa drugog svitka.

46
Indukcija, međuindukcija i samoindukcija.

Φ12
Φ𝑟1 Φ21 Φ𝑟2
𝑖1 𝑖2

𝑒𝐿1 𝑒𝑀1 𝑒𝑀2 𝑒𝐿2

𝑑Ψ1 𝑑𝑖1 𝑑𝑖2 𝑑Ψ2 𝑑𝑖2 𝑑𝑖1

𝑒1 = − = −𝐿1 −𝑀 𝑒2 = − = −𝐿2 −𝑀
𝑑𝑡 𝑑𝑡 𝑑𝑡 𝑑𝑡 𝑑𝑡 𝑑𝑡

47
Indukcija, međuindukcija i samoindukcija.

𝑀
𝑖1 𝑖2
+ +

𝑢1 𝑒1 𝑒2 𝑢2

𝑑Ψ1 𝑑𝑖1 𝑑𝑖2 𝑑Ψ2 𝑑𝑖2 𝑑𝑖1

𝑒1 = − = −𝐿1 −𝑀 𝑒2 = − = −𝐿2 −𝑀
𝑑𝑡 𝑑𝑡 𝑑𝑡 𝑑𝑡 𝑑𝑡 𝑑𝑡

48
Indukcija, međuindukcija i samoindukcija.

Φ12
Φ𝑟1 Φ21 Φ𝑟2
𝑖1 𝑖2

𝑒𝐿1 𝑒𝑀1 𝑒𝐿2 𝑒𝑀2

𝑑Ψ1 𝑑𝑖1 𝑑𝑖2 𝑑Ψ2 𝑑𝑖2 𝑑𝑖1

𝑒1 = − = −𝐿1 +𝑀 𝑒2 = − = −𝐿2 +𝑀
𝑑𝑡 𝑑𝑡 𝑑𝑡 𝑑𝑡 𝑑𝑡 𝑑𝑡

49
Indukcija, međuindukcija i samoindukcija.

𝑀
𝑖1 𝑖2
+

𝑢1 𝑒1 𝑒2 𝑢2

𝑑Ψ1 𝑑𝑖1 𝑑𝑖2

Ψ1 = 𝑁1 Φ1 = 𝑁1 Φ1 − Φ21 = 𝐿1 𝑖1 − 𝑀𝑖2 𝑒1 = − = −𝐿1 +𝑀
𝑑𝑡 𝑑𝑡 𝑑𝑡

50
Serijski spoj zračnih svitaka

𝑖
+ +
𝑑𝑖 𝑑𝑖
• 𝑢1 = 𝑖𝑅1 + 𝐿1 +𝑀 𝑅1
𝑑𝑡 𝑑𝑡
𝑑𝑖 𝑑𝑖 𝑢1
• 𝑢2 = 𝑖𝑅2 + 𝐿2 + 𝑀 𝐿1
𝑑𝑡 𝑑𝑡
• Ukupni napon: 𝑢 𝑀
+
• 𝑢 = 𝑢1 + 𝑢2 = 𝑅1 + 𝑅2 𝑖 + 𝑅2
𝑑𝑖
𝐿1 + 𝐿2 + 2𝑀 𝑢2
𝑑𝑡
• 𝐿𝑢𝑘 = 𝐿1 + 𝐿2 + 2𝑀 𝐿2

51
Serijski spoj zračnih svitaka

𝑖
+ +
𝑑𝑖 𝑑𝑖
• 𝑢1 = 𝑖𝑅1 + 𝐿1 −𝑀 𝑅1
𝑑𝑡 𝑑𝑡
𝑑𝑖 𝑑𝑖 𝑢1
• 𝑢2 = 𝑖𝑅2 + 𝐿2 − 𝑀 𝐿1
𝑑𝑡 𝑑𝑡
• Ukupni napon: 𝑢 𝑀
• 𝑢 = 𝑢1 + 𝑢2 = 𝑅1 + 𝑅2 𝑖 + 𝑅2
𝑑𝑖
𝐿1 + 𝐿2 − 2𝑀 𝑢2
𝑑𝑡
• 𝐿𝑢𝑘 = 𝐿1 + 𝐿2 − 2𝑀 𝐿2

52
 Polaritet napona izazvanog međuindukcijom (1)
l l
S S
Φ Φ
i1 A i1 A
E
C

N1 N2 1 N1 N2 2

D F
B B

Pretpostavimo da iznos struje i1 raste. Kao posljedica toga

raste i tok Φ i ulančeni tok Ψ12 u drugoj zavojnici. Tok Φ je isti
u oba slučaja (slučaj 1 i slučaj 2). U zavojnici N2 inducirat će se
u oba slučaja odgovarajući napon međusobne indukcije koji će
se po Lenzovom zakonu suprotstaviti promjeni. Dakle kroz
zavojnicu N2 bi trebala poteći inducirana struja koja bi stvorila
magnetski tok u suprotnom smjeru od toka stvorenog strujom
i1.
53
 Polaritet napona izazvanog međuindukcijom (2)
l
l
S
S
Φ Φ

i1 A
i1 A
E
C
N1 N2 2
N1 N2 1

F
D B
B

Prije smo ustanovili da je u prvoj zavojnici zbog samoindukcije uAB > 0.

Kad bi mogla poteći struja zbog induciranog napona, ona bi potekla kroz
izvor (zavojnicu) od točke B prema točki A.
Analizirajmo inducirani napon međuindukcije u drugoj zavojnici.
U slučaju 1 inducirana struja bi trebala teći od točke D prema točki C i
napon uCD bi bio pozitivan budući da se zavojnica ponaša kao izvor.
U slučaju 2 inducirana struja bi trebala teći od točke E (koja odgovara
točki C u prvom slučaju) prema točki F (koja odgovara točki D u prvom
slučaju) i napon uFE bi trebao biti pozitivan budući da se zavojnica
ponaša kao izvor.
54
Polaritet i smjer namatanja zavojnica (1)

Zaključak: polaritet napona međusobne indukcije ovisi o smjeru

namatanja zavojnice.
Problem namatanja zavojnice rješava se sljedećim pravilom:
• Označimo punim kružićem točku gdje struja ulazi u Zavojnicu 1.
• Po pravilu desne ruke odredit će se smjer toka Φ.
• Odredimo punim kružićem točku Zavojnice 2 gdje bi struja trebala ulaziti
da se stvori tok u istom smjeru.
• Polaritet induciranog napona između označene točke i neoznačene točke
prve zavojnice (napon samoindukcije) i druge zavojnice (napon
međuindukcije) bit će isti.

55
 Polaritet i smjer namatanja zavojnica (2)
l l

S S
Φ Φ
i A i1 A
E
1 C
N1 N2 1 N1 N2 2

D F
B B

Slučaj 1 Slučaj 2
di1 di
es= - L = uBA es= - L
1
= uBA
dt dt
di1 di1
em= - M12 = uDC em= - M12 = uEF
dt dt
56
Zaključne napomene

•Inducirani napon međuindukcije ovisi o

smjeru namatanja zavojnice
•Na principu napona međuindukcije radi
transformator: transformira odgovarajući
napon i struju primara (primarne zavojnice)
na odgovarajući napon i struju sekundara
(sekundarne zavojnice)
•Induktivitet i međuinduktivitet su elementi
strujnih krugova
57