1. KOJE AKTIVNOSTI SE
ŠTA ZNAČI PRODAJA HOV
JAVLJAJU NA RELACIJI
KLIJENT- BROKERSKO
DILERSKO DRUŠTVO
Brokersko-dilerska društva su
privredna društva koja za rad moraju
dobiti saglasnost od Centralne
komisije za HOV. Ova društva
klijentima pružaju usluge:
investicionih svajetnika, portfolio
menadžera (odluke donosi broker) za
potrebe investiranja; zastupničke
usluge prodavca i/ili kupca; usluge
organizatora i pokrovitelja HOV.
Angažovanje brok. dil. društva i dalja
saradnja zahtjeva niz aktivnosti
između klijenta i brok.dil. društva:
Sklapanje ugovora o zastupništvu;
Upoznavanje klijenta sa pravilima
brok. dil. društva ( što predhodi
potpisivanju ugovora); Klijent izdaje
naloge brokeru, za kupovinu ili
prodaju (pismeno, usmeno sli se
moraju potvrditi i pismeno,
telefonom- razgovor se snima); broker
može postupiti samo po datom nalogu
klijenta.
2. NAVEDITE OSNOVNE ROBE
NA BERZAMA HOV
HOV su robe koje imaju upotrebnu,
nominalnu i tržišnu vrijednost, to su
vrijednosni papiri koji uvjek imaju
pokriće u novcu, robi ili aktivi tj.
imovini. (masovne, standardiz.,
zamjenjiv.)
Osnovna sistematizacija HOV koje su
predmet trgovine na berzama je
sledeća: Dužničke hov ( obveznice,
zapisi idr); Vlasničke hov (akcije i to
redovne i prioritetne); Izvedene hov
(terminski ugovori- opcije i fjučersi,
hipoteke- kod hipotekarnih
vrijednosnih papira)
3. KOJA JE FUNKCIJA
BERZANSKE ARBITRAŽE
Preduzeće za upravljanje berzom
utvrđuje listu arbitara iz redova
zaposlenih na berzi ili iz okruženja. U
slučaju spora prilikom trgovanja
HOV, arbitri sa ove liste rješavaju
spor, što je funkcija berzanske
arbitraže. Njihova odluka je konačna.
4. ŠTA JE SVIČOVANJE
U berzanskoj terminologiji svičovanje
označava poslovanje kojim se subjekt
želi zaštititi od neželjenog dejstva
promjena cijena. Ovi poslovi
označavaju težnju kupca HOV da kupi
HOV po jednoj danas, promtnoj
cijeni, a da ih posle nekog vremena
terminski proda po nekoj unaprijed
utvrđenoj cijeni. Ovakvi poslovi su u
široj praksi poznati pod nazivom
vezana trgovina.
5. KOLIKO U JEDNOJ ZEMLJI
MOŽE DA BUDE BERZI
Nema ograničenja oko broja berzi
koje posluju sa određenim robama.
Broj i tipovi berzi u jednoj zemlji
zavise od ekonomskih interesa njenih
osnivača i organizatora berze. Inače
zakonodavci jasno definišu uslove
formiranja i prestanak rada berzi.
6. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU
LISTE A I LISTE B NA
BERZAMA HOV
Na velikim brezama razlikujemo listu
A i B. Razlika između ove dvije liste
ne odnosi se na kvalitet HOV , već na
veličinu emitenta HOV. Na listi A
prezentuju se ponude za prodaju HOV
velikih emitenata, kod kojih je
vrijednost ukupnog kapitala preko 4
miliona evra. Lista B prezentuje
ponude HOV manjih emitenata.
(Uključivanje na listu započinje
podnošenjem zahtjeva komisiji za
kotaciju i listing, neophodno je
dostaviti sledeće podatke: bilans
stanja, bilans uspijeha za protekle tri
god., izvještaj eksternih revizora o
finansijskom izvještaju, dokaz da
emitent nije u postupku stečaja ili
likvidacije, dokaz da su hov u
slobodnom prometu (free float- više
od 25% ukupnog br. hov je u rukama
akcionara), dokaz o obračunima i
isplatama dividendi u ranijim
periodima, dokaz o evidenciji vlasnika
HOV.).
7. ŠTA ZNAČI BLOK TRGOVINA
U BERZANSKOM POSLOVANJU
Berzanskim aktima utvrđena je
mogućnost blok trgovine; obzirom da
se trgovanje konkretnim HOV odvija
po utvrđenoj metodi određivanja
berzanske cijene; prodavac ima pravo
da zatraži od berzanskog brokera blok
trgovinu. Blok trgovina
podrazumjeva da prodavac dostavi
predlog kupcu da kupi sve HOV po
određenoj cijeni. Kupac treba odluku
da donese u kratkom periodu, 15
minuta, što znači da ponudu u cjelosti
prihvati ili odbaci. Ukoliko se
pšonuda ne prihvati, dalje trgovanje se
nastavlja po započetom metodu
(metod određivanja berzanske cijene).
8. DA LI DOMAĆA PREDUZEĆA
MOGU TRGOVATI SVOJIM
HOV NA STRANIM BERZAMA
HOV
Domaće HOV mogu se prodavati
strancima u inostranstvu. Strane HOV
ne mogu se prodavati u zemlji i
domaći subjekti ne mogu kupovati
HOV u inostranstvu. U razvijenom i
bogatom svijetu sve kombinacije su
moguće, kod nas postoje ograničenja,
devizni propisi i iznošenje kapitala iz
zemlje.
9. ŠTA ZNAČI KOTACIJA
EMITENTA NA BERZI HOV
Kotacija je naziv za oblik susreta
ponude i tražnje za berzanskim
materijalom (robe-stvari ili HOV) u
okviru koga se utvrđuje prodajna
cijena i zaključuje berzanska trgovina.
Imamo različite oblike susreta ponude
i tražnje: Usmeno kotiranje
( trgovanje licem u lice ili trgovanje
putem uzvikivanja, započinje cijenom
koja je utvrđena predhodnog dana),
Pismeno kotiranje ( pismeni nalozi
kupaca i prodavaca ubacuju se u kutije
namjenjene za tačno određen
berzanski materijal- dva naloga da se
poklope-zaključnica, ili preko knjige
ponude i tražnje), Elektronsko
kotiranje- je pismeno kotiranje uz
podršku informaciono-telekomunikac-
ionih sistema ( 1988 god. u
Francuskoj CAC sistem- sistem
neprekidne trgovine. Dostavljanje
naloga od 10-17 časova. Na bazi svih
naloga utvrđuje se početna cijena, u
toku berz. sast. kroz nove naloge
utvrđuje berzanska cijena po kojoj se
obavlja trgovački posao).
10. ŠTA OPREDJELJUJE
KOLIČINU PRODATIH I
KUPLJENIH HARTIJA OD
VRIJEDNOSTI NA BERZAMA
Pozitivni propisi ne definišu ni
minimalan ni maksimalan broj HOV
koje se mogu poniditi- prodavati na
berzi ili se mogu kupovati. Teoretski
je moguća kupovina i prodaja jedne
HOV. Postoje racionalni razlozi na
strani kupca, prodaca i same berze,
koji upućuju na prodaje i kupovine
većeg broja istovrsnih HOV.
( obrazloženje –opravdanost,troškovi;
ili opred.cjena).
11. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU
BROKERA I DILERA
Broker je agent, zastupnik klijenta,
odnosno vlasnika novčanog kapitala,
koji nastupa u svoje ime a za račun
klijenta ili u ime i za račun klijenta.
Diler nastupa u svoje ime i za svoj
račun.
12. KAKVA JE VEZA IZMEĐU
BERZI HOV I CENTRALIH
KOMISIJA ZA HOV
Emitovanje, trgovina i sva ostala
pitanja vezana za HOV definisana su:
zakonskim regulativama za HOV,
normativnim aktima emitenta HOV i
različitih finansijskih organizacija i
berzanskim uzansama (pravila i
procedure izlaska na berzu). Osnovnu
regulativnu funkciju u sistemu HOV
imaju komisija za HOV i Centralni
registar HOV. Komisija za HOV daje
saglasnost za emisiju HOV, prati i
tumači sprovođenje relevantnih
zakona, daje saglasnost i kontroliše
rad brokersko-dilerskih društava,
akcionarskih društava, investicionih
fondova, berzi HOV. U sistemu HOV
ima ulogu koju ima Centralna banka
na tržištu novca. Centralni registar
HOV vodi evidenciju vlasništva nad
dužničkim i vlasničkim HOV.
13.
PO PREOVLAĐUJUĆOJ CIJENI
Metod preovlađujuće cijene
podrazumjeva da ponuda i tažnja kod
otvaranja berzanskog sastanka daju
svoje predloge vezano za obim
prodaje i prodajnu cijenu; i za obim
kupovine i kupovnu cijenu. Na osnovu
prosleđenih naloga, berzanski broker
koristeći matematičko-statistički
model utvrđuje preovlađavajuću
cijenu. Preovlađujuća cijena je ona
cijena kod koje bi se ostvario najveći
obim prometa, mjeren količinom
konkretnih HOV.
14. KOLIKO SU SIGURNA
PLAĆANJA PRODATIH HOV
Prilikom zaključivanja ugovora
između kupca HOV i brokersko-
dilerske kuće, kupac je u obavezi da
na poseban račun kod ovlašćene banke
otvori namjenski račun i da na taj
račun usmjeri sredstva namjenjena za
kupovinu HOV. Zavisno od
ugovorenog odnosa između kupca i
brokersko-dilerskog društva, broker
ima pravo stalnog uvida u stanje na
ovom računu ili pravo raspolaganja
ovim računom. Berze najčešće
formiraju garancijski fond i fond
rizika, na bazi uplate naknada od
strane članova berze, kako bi mogle
da zaštite vlasnik HOV. Berza svojim
aktima propisuje metodologiju
obračuna ovih naknada.
15.KOJE SU OBAVEZE
BROKERA PO ZAKLJUČIVANJU
BERZANSKE TRGOVINE
Kada berzanski broker u okviru
berzanskog sastanka izda zaključnicu
(ugovor o zaključenom poslu između
kupca i prodavca), zaključene
trgovačke poslove treba realizovati, ta
realizacija se naziva obračun
berzanskih transakcija. Obračun
berzanskih transakcija podrazumjeva
prenos vlasništva HOV sa prodavca na
kupca tj. kliring. i prenos novca sa
računa kupca na račun prodavca ili
tzv. saldiranje.Zadatak brokera je da
koordinira aktivnostima realizacije
zaključenih trgovačkih poslova
(broker ima uvid posebnih računa na
kojima su deponovane HOV ili novac,
koji se prebacuju; prenos vlasništva se
takođe mora evidentirati u knjizi
emitovanih HOV i kod Centralnog
registra) i da o tome obavjesti svog
klijenta.
16.DA LI BROKER MOŽE DA
UČESTUJE NA BERZANSKOM
SASTANKU UZ POMOĆ
INFORMACIONIH
TEHNOLIGIJA
Berze su jedna od skera rada koje su
široko i kvalitetno podržane
informacionim tehnologijama, IT.
Berza svojim aktima definiše ko pod
kojim uslovima i po kojim pitanjima
može da koristi ovaj IS. To su prije
svega učesnici u berze, odnosno
berzanskih sastanaka. Ovaj sistem se
može koristiti i za daljinsko trgovanje,
pod jasno definisanim tehničkim,
organizacionim, pravnim i mogućnost storniranja zaključenog
ekonomskim uslovima. Status
ovlašćenog korisnika ima broker
korisnika sistema kome je upravni
odbor berze izdao dozvolu da
dostavlja prijave za uključiv-anje na
listing i naloge za učešće na
berzanskim sastancima, elektronskim
putem.
17. ŠTA ODREĐUJE
INDIKATIVNU CIJENU HOV NA
BERZI
Indikativnu polaznu cjenu po kojoj će
se prodavati HOV određuje nominalna
vrijednost naznačena na hartiji,
poslednje tržišne cjene iste vrste HV,
uspješnosti emitenta, cjena koju traži
prodavac HV i drugi faktori.
Indikativna cjena je polazna cjena u
konkretnom trgovanju.
18. ŠTA JE KLIRINŠKA
ORGANIZACIJA
Klirinške kuće se bave realizacijom
zaključenih berzanskih poslova,
konkretno prenos vlasništva nad HOV
sa prodavca na kupca tj. aktivnost
kliringa, i prenos novca sa računa
kupca na račun prodavca tj. aktivnost
saldiranja. Ove kuće mogu biti
organizovane u okviru berzi ili kao
samostalne organizacije.
19. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU
PROMTNE I TERMINSKE
TRGOVINE
Pod promtnim tržištem misli se na
tržišta tj. trgovačke poslove koji se
realizuju odmah po njihovom
zaključenju.( najveći dio trgovine
dužničkim i vlasničkim HOV pripada
grupi promtne trgovine). Pod
terminskim tržištima misli se na
tržišta tj. trgovačke poslove koji se
zaključuju danas, a koji će se po
ugovoru realizovati u nekom budućem
periodu. Terminski ugovori, kada
postoje uslovi za njihovu trgovinu i
kada postoji volja trgovačkih partnera
da se sa njima trguje, postaju fjučersi i
opcije ili izvedene HOV.
20. ŠTA JE AŽIO A ŠTA DISAŽIO
KOD HARTIJA OD
VRIJEDNOSTI
Ukoliko je tržišna cjena obveznica
iznad njene nominalne vrijednosti,
govori se o obveznici sa premijom ili
sa ažijem. Ukoliko je tržišna cjena
obveznica ispod njene nominalne
vrijednosti govori se o obveznici sa
diskontom ili disažijom.
21.DA LI BANKE MOGU DA
PRUŽAJU BROKERSKE
USLUGE.
Ovlašćena banka, koja je dobila
saglasnost za članstvo konkretne berze
od Centralne komisije za HOV,
odnosno koja je registrovana za
pružanje brokersko-dilerskih usluga,
može pružati brok.dil. usluge.
Investicione banke su banke sa
ovlašćenjima za rad brokersko-
dilerskih društava. Ove banke se često
javljaju u ulozi organizatora i
pokrovitelja prije svega velikih
emisija dužničkih i vlasničkih HOV.
U pitanju su prodaje emitovanih HOV
kroz vrlo često međunarodnu mrežu
filijala konkretne investicione banke.
22.KAKO TEČE BERZANSKI
SASTANAK
Kupoprodaja konkretne HOV (jedan
tip, klasa i serija) organizuje se u
okviru berzanskog sastanka u vrijeme
i na mjestu-jami, koju definiše
Komisija za kotaciju i listing..
Sastankom rukovodi berzanski broker.
Na sastanku učestuju brokeri prodavca
ili prodavac-kada je člam berze i
broker kupca ili kupac-kada je član
berze. Sastanku prisustvuju
nadgledaju ih predstavnik Centralne
komisije za HOV i berzanski
kontrolor. Trgovanje na berzanskom
sastanku odvija se po jasno
definisanom metodu
trgovanja.Berzanska trgovina se
zaključuje kada se prodavac i kupac
usaglase oko cjene i kada to zaključi
presjedavajući berzanskim sastankom-
odnosno berzanski broker. Berzanski
broker zaključuje transakciju i izdaje
zaključnicu. U rijetkim uslovima
pravilnik berze je definisao
berzanskog trgovačkog posla.
Berzanski sastanak se može zaključiti
a da nije došlo do zaključivanja
trgovačkog posla, a moguće je da se
berzanski sastanak okonča a da
ukupno ponuđena količina HOV nije
prodata. Moguće je i prekidanje
berzanskog sastanka.
23.U ČEMU SE OGLEDA
OBAVEZA BERZE JAVNOG
INFORMISANJA
Preduzeće za upravljanje berzom u
obavezi je da putem javnih medija
obavještava javnost o: registrovanoj
ponudi HOV na berzi/obim, struktura-
emitent, vrste HOV; obimu strukturi i
dinamici trgovanja na berzi,
metodama trgovanja, indikativnim-
početnim i ostvarenim cjenama u
trgovanju. Informisanje javnosti
putem medija je jedan od uslova
obezbjeđivanja konkurentskih uslova
u trgovanju na berzi.
24.PO KOJOJ CJENI SE
PRODAJU HOV NA
PRIMARNOM TRŽIŠTU
PRODAJE
Prodajne cjene emitovanih HOVna
primarnom tržištu HOVutvrđuju se na
osnovu tri metode : metod
proporcionalne prodaje, metod
kontinuirane prodaje i metod
višestruke cjene. Po pravilu emitovana
HOV prodaje se po nominalnoj cjeni.
Kada je tražnja veća od ponude
emitovanih akcija, utvrđuje se
proporcionalno učešće svakog
zainteresovanog kupca i srazmjerno
i tome broj HOV koje može da kupi iz
konkretne emisije. Kod metode
kontinuirane prodaje HOV se prodaju
po cjeni koju odredi emitent, prodaja
na berzi teče dok se ne proda
poslednja emitovana HOV. Metod
višestruke cjene javlja se kod prodaje
visoko atraktivnih HOV iz emisije. U
ovom slučaju cjena se utvrđuje na
berzanskom sastanku po metodu
ponude više cjene. U ovom licitiranju
kreće se od nominalne vrijednosti
emitovane HOV.
25.DA LI JE DEFINISAN BROJ
HOV SA KOJIMA SE
PRODAVAC MOŽE DA POJAVI
NA BERZI ( kao pitanje 10.)
26.ŠTA KARAKTERIŠE
KONTINUIRANO TRGOVANJE
HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI
Kod metoda kontinuiranog trgovanja,
trgovina se realizuje kroz više faza:
faza predotvaranja, faza otvaranja,
faza trgovanja, faza zatvaranja i faza
trgovanja na zatvaranju. Kod ove
metode prodavac polazi od najviše
tržišne cjene. Preostale HOV se nude
po nižim cjenama sve dok se ne
prodaju.
27. KADA PRESTAJE SA RADOM
PREDUZEĆE ZA UPRAVLJANJE
BERZOM
Dva osnovna razloga za prestanak
rada, odnosno gašenje konkretne berze
su: oduzimanje dozvole za rad
berze(nisu ispunjeni organizacioni,
materijalni, finansijski i kadrovski
uslovi) i volja samih osnivača da
ugase berzu ( kada prestaje interes
osnivača).
28.ŠTA OBUHVATA FAZA
KLIRINGA A ŠTA FAZA
SALDIRANJA
Zaključeni trgovački poslovi treba da
se realizuju, ova realizacija popularno
se naziva obračun berzanskih
transakcija, a obuhvata fazu kliringa i
fazu saldiranja. Faza kliringa
podrazumjeva prenos vlasništva ili
HOV sa prodavca na kupca; a faza
saldiranja podrazumjeva prenos novca
sa računa kupca na račun prodavca.
29. ŠTA ZNAČI SPONTANA
TRGOVINA HOV
Tržište se sistematizuje na spontana i
organizovana tržišta. Pod spontanim
tržištem misli se na pojedinačno
zaključene trgovačke i razmjenske
poslove. Veliki dio razmjene
najrazličitijih roba realizuje se u
okviru spontane trgovine. Značajan
dio trgovine HOV realizuje se u
okviru spontane trgovine, što se
odnosi na tek emitovane HOV kao i
na ranije emitovane HOV. Spontana
trgovina-30%; Berzanska trgovina 30-
40%; Trgovina preko šaltera 30%.
30. ŠTA JE INICIJALNA CJENA
Inicijalna cjena je cjena akcije,
konkretnog emitenta koja se uključuje
na listu berze. Ovu cjenu utvrđuje
Komisija za kotaciju i listing, polazeći
prije svega od fer vrijednosti
konkretne akcije.
31.ŠTA KARAKTERISTIŠE
METOD VIŠESTRUKE CJENE
KOD PRODAJE HOV
Metod višestruke cjene javlja se kod
prodaje visoko atraktivnih HOV iz
emisije. U ovom slučaju prodajna
cjena se utvrđuje na berzanskom
sastanku po metodu ponude više
cjene. U ovom licitiranju kreće se od
nominalne vrjednosti emitovane
HOV.
32. DA LI SU UČESNICI NA
BERZI ŠPEKULANTI
Špekulantski poslovi nisu nezakoniti
poslovi, špekulanti na osnovu svojih
analiza ulaze u visoko rizične poslove
kako bi ostvarili iznad prosječnu
zaradu. U krug špekulanata ulaze:
Dileri- koji kupuju i prodaju HOV i
drugu robu u svoje ime i za svoj račun
; investicioni fondovi-poznati kao
javni špekulanti. Na tržištima HOV
imamo sledeću sistematizaciju
špekulanatau zavisnosti od stila
trgovanja: Skalperi (žurno reaguju i na
najmanju promjenu cjena u toku
dana); Dnevni trgovci (koji povuku
eventualno jedan potez u toku dana);
Pozicioni trgovci (koji na duže
vrijeme zadržavaju svoje pozicije).
33.KOM TIPU TRŽIŠTA
PRIPADAJU BERZE
Berze su organizovana i kontrolisana
tržišta na kojima se trguje masovnim
standardizovanim robama, ali po
brojnim emitentima berze su
najsličnije slobodnom konkurentskom
tržištu jer ponuda i tražnja određuje
tržišnu cjenu, tržišna cjena predstavlja
osnov da se u jednom momentu
izjednače ponuda i tražnja, tržišna
cjena čini osnov pri zaključivanju
kupoprodajnih ugovora. Trgovanje na
berzi ima sličnosti sa aukcijskom
prodajom ( jasno definisana roba,
početna cjena, količina robe, prodajna
cjena utvrđuje se licitiranjem, roba je
prodata posle najveće ponuđene
cjene...) s tim što aukcijska prodaja
podrazumjeva trgovinu
nestandardizovanim i unikatnim
robama.
34.KAKO TEČE BERZANSKI
SASTANAK ( kao pitanje 22)
35. ŠTA ZNAČI PRODAJA HOV
IZA KULISA
Kulise su ograničen, označen i
opremljen prostor u neposrednoj
blizini parketa, unutar kojeg se uz
saglasnost Komisije za listing i
kotaciju trguje HOV, koje iz nekog
razloga nisu uključene na listu za
trgovanje na parketu. Preduzeće za
upravljanje berzom donosi pravilnike
kojima se definišu sva pitanja
trgovanja na berzi, kako na parketu,
tako i u kulisama.
36. DA LI SE JEDNA VRSTA HOV
JEDNOG EMITENTA MOŽE
PRODAVATI NA RAZLIČITIM
BERZAMA
Ne. Vlasnik jedne vrste, klase i serije
HOV može da trguje samo na jednoj
berzi, što olakšava zainteresovanim
investitorima i prodavcima HOV
snalaženje, ali i obezbjeđuje preko
potrebni kontinuitet informacija za
analize kretanja cijena. Ovo pravilo ne
isključuje mogućnost da se HOV
različitih emisija jednog emitenta
nađu kao predmet trgovine na
berzama u zemlji i inostranstvu.
37. PO KOJOJ CJENI SE
PRODAJU HOV NA
SEKUNDARNOM TRŽIŠTU
Osnovne metode trgovanja na
sekundarnom tržištu su: metoda
provlađujuće cjene (preovlađujuća
cjena je cjena kod koje bi se ostvario
najveći obim prometa, mjeren
količinom konkretnih HOV); metoda
kontinuiranog trgovanja (prodavac
polazi od najviše tražene cjene,
preostale HOV nudi po nižim
cjenama, sve dok se ne prodaju);
metoda minimalne cjene (ova metoda
počiva na aukcijskoj prodaji u kojoj
prodavac polazi od minimalne cjene
akcije, akcije u određenom obimu
kupuje onaj ko je ponudio najvišu
cjenu. Kod ove prodaje javlja se više
krugova, početna cijena u drugom
krugu je postignuta cjena predhodnog
kruga.).
38. DA LI STRANO PREDUZEĆE
MOŽE DA SE JAVI KAO
PRODAVAC NA DOMAĆIM
BERZAMA
Strane HOV ne mogu se prodavati u
zemlji, na domaćim berzama, takođe
domaći subjekti ne mogu kupovati
HOV u inostranstvu. Domaće HOV
mogu se prodavati strancima i u
inostranstvu. U razvijenom i bogatom
svijetu sve kombinacije su moguće.
39. ŠTA ZNAČI BLOK
TRGOVINA ( KAO PITANJE 7)
40. ŠTA JE AŽIO A ŠTA DISAŽIO
KOD HOV (KAO PITANJE 20)
41.ŠTA SU NALOZI
TRGOVINU
Nalozi su jasno definisani obrasci,
koje investitor; prije berzanskog
sastanka i tgovanja ili u toku
berzanskog sastanka; izdaje brokeru
koji ga zastupa po osnovu ugovora o
zastupanju. To su nalozi za kupovinu
HOV (štampaju se crnom bojom) i
nalozi za prodaju HOV ( štampaju se
crvenom bojom). Nalozi za prodaju
mogu se odnositi na HOV koje klijent
posjeduje (long) ili na hartije od
vrijednosti koje je klijent pozajmio
(short). Nalozi još sadrže broj HOV u
komadima, vrstu naloga i cjenu HOV(
limitirana ili najpovoljnija); ime
klijenta, šifra, datum prijema naloga,
mjesto izvršenja, rok važenja naloga,
broj računa(gotovinski ili kreditni).
42. DA LI SE U OKVIRU
BERZANSKOG SASTANKA
MOGU PRODAVATI RAZLIČITE
HOV ISTOG EMITENTA
Na berzanskom sastanku trguje se
samo jednom vrstom, klasom i
serijom HOV. Hartije od vrijednosti
iste klase i istog emitenta ali različite
serije ili nominalne vrijednosti ne
mogu se prodavati na istom
berzanskom sastanku. Moguća je
prodaja jedne vrste, klase i serije HOV
na većem broju berzanskih sastanaka.
43. ŠTA NIJE DOPUŠTENO U
BERZANSKOM TRGOVANJU
Postoje mnogobrojne zabrane vezane
za trgovinu na berzama, neke od njih
su: Zabranjeno je da brokersko-
dilerska društva uzimaju klijente
drugih brokersko-dilerskih društava;
Zabranjeno je korišćenje raspoloživih
privilegovanih informacija u svrhu
vlastitog trgovanja ili insajderske
trgovine; Zabranjeno je ustupanje
privilegovanih informacija
pojedincima na strani ponude ili
tražnje akcija; Zabranjeno je lažiranje prodaju ili prodaju i kupovinu; i to po
finansijskih izvještaja; Zabranjeno je različitim cjenama. Razlika u sjeni je
kupovati ili prodavati akcije preko njihov prihod. U novijoj praksi
naloga, po zaključenoj, po stop cjeni domaćih berzi javlja se mogućnost da
koja je iznad ili ispod tržišne cjene; preduzeće za upravljanje berzom
Zabranjeno je klađenje na smjer preko market mejkera utiče na
kretanja tržišta; Zabranjeno je davanje dinamiziranje tržišta HOV.
ZA ili primanje poklona za primanje ili
isporučivanje HOV; i druge zabrane.
47. ŠTA OBUHVATA FAZA
KLIRINGA I SALDIRANJA
44. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU BERZANSKE TRGOVINE
ZASTUPNIČKE I KOMISIONE (KAO PITANJE 28)
USLUGE
Brokeri prijavljuju učešće, učestuju u
48. OBJASNITE PRODAJU
berzanskoj trgovini i staraju se o
EMITOVANIH AKCIJA PO
realizaciji zaključenog berzanskog
VIŠESTRUKOJ CJENI
posla, U pružanju ovih usluga
(KAO PITANJE 31)
brokersko-dilersko društvo, odnosno
broker, može da nastupa u ime i za
račun klijenta, kada pruža zastupničke 49. KO MOŽE DA TRGUJE IZA
usluge. Takođe može da nastupa u KULISA
svoje ime a za račun klijenta, kada Trgovanje unutar kulisa moguće je uz
pruža komisionu uslugu. Ovo su predhodno dobijanje saglasnosti
osnovne vrste usluga brokera klijentu berze. Preduzeće za upravljanje
pri kupoprodaji HOV berzom donosi sve pravilnike vezano
za trgovanje na beri, kako na parketu
tako i u kulisama. Predmet trgovanja
45. POJASNITE VEZU IZMEĐU
iza kulisa su HOV kojima se iz nekog
TRŽIŠTA EFEKTIVE I TRŽIŠTA
HOV/ BERZI razloga ne može trgovati na parketu,
Između tržišta novca i tržišta kapitala ali je i za trgovanje iza kulisa potrebno
postoji visoka međuzavisnost. Zavisno odobrenje Komisije za listing i
od kamatnih stopa na tržištu novca i kotaciju.
kamatnih stopa na dužničke HOV i
prinosa na akcije raspoloživa novčana 50. KADA DOLAZI DO
masa kreće se –seli se između tržišta ZKLJUČIVANJA BERZANSKOG
novca i tržišta kapitala. Po pravilu POSLA
prinosi na HOV su viši od kamata Berzanska trgovina se zaključuje kada
koje se dobijaju na zajmovni kapital, se prodavac i kupac upare- usaglase
ali su ovi prinosi i rizičniji.. Pravilo je oko cjene HOV i kada to zaključi
da se novac seli sa tržišta novca na presjedavajući berzanskim sastankom,
tržište HOV kada su prinosi na HOV odnosno berzanski broker. Po
viši, isto kao što se novac seli sa uparivanju prodavca i kupca,
tržišta HOV na tržište novca, kada su
berzanski broker zaključuje
prinosi sa odgovarajućim rizikom niži.
transakciju i o tome izdaje
zaključnicu.
46. ŠTA RADI MARKET MEJKER 51. OD ČEGA ZAVISI TRŽIŠNA
Na berzama se javljaju market VRIJEDNOST AKCIJA
mejkeri. To su dileri koji kupuju i Tekuća tržišna cjena akcija zavisi od
prodaju konkretne HOV po nečijem fer-(stvarne) ekonomske vrijednosti
nalogu ( u ime i za račun klijenta), akcija i brojnih i raznovrsnih faktora
prije svega sa ciljen da daju dinamiku na strani ponude i tražnje. Tekuća
tržištu konkretne HOV. Oni tržišna cjena kreće se oko njene fer-
istovremeno daju nalog za: kupovinu i stvarne vrijednosti, udaljavanje ili
približavanje tržišne cjene akcija fer
vrijednosti, zavisi od mnogobrojnih
faktora na strani ponude i tražnje.
Zbog brojnosti faktora koji utiču na
promjenu fer vrijednosti akcija,
tržišne cjene akcija stalno se mjenjaju.
52. ŠTA RADI KOMISIJA ZA
LISTING I KOTACIJU
Komisija za listing i kotaciju ima
složene i odgovorne zadatke:
-Zaključuje da li se HOV konkretnog
emitenta prihvataju ili ne za trgovanje
na berzi; -uključuje HOV na listing;
-utvrđuje inicijalnu –početnu cjenu
HOV u trgovanju HOV; -utvrđuje
metod trgovanja konkretnim HOV u
okviru berzanskog sastanka; -utvrđuje
mjesto i vrijeme trgovanja.
53. KO SU UČESNICI
BERZANSKOG SASTANKA
Na sastanku u učestuju brokeri
prodavca ili prodavac- kada je član
berze i broker kupca ili kupac-kada je
član berze. Sastanku prisustvuju i
nadziru ih predstavnik Centralne
komisije za HOV i berzanski
kontrolor.
54. KOJI SU OSNOVNI STAVOVI
KOD TEHNIČKE ANALIZE
CJENE AKCIJA
Na bazi empirijskih istraživanja, u
osnovi tehničke analize, postavljene
su dvije teorije kretanja cjena akcija:
Dow teorija kretanja cjena (C.Dow-
procjena je osnoov svega-neophodni
podaci o vrijednosti akcija, stanje i
promjene na strani ponude i tražnje.
Dow je tržišno kretanje klasifikovao u
tri kategorije Primarno-veliki talasi ili
ciklusi koji pokrivaju period od min
jedne god.; -Sekundarno kretanje ili
kretanje koje pokriva vremenski
period od tri nedelje do mjeseca;
-Neznatna ili zanemarljiva kretanja
koja se realizuju u periodu kraćem od
tri nedelje.),( Tržište ima tri pravca
kretanja: Progresivno, stagnantno i
degresivno kretanje) i Elliotova
teorija kretanja cjena ( po Elliotu
tekuće tržišne cjene akcija kreću se u
-petotalasnom nizu koji se poklapa sa
smjerom glavnog trenda; u-
trotalasnom nizu tokom korektivnih
kretanja suprotno glavnom trendu. Po
ovom teoretičaru kretanja cjena se
mogu prošitivati u podtalase koji
mogu trajati sto i više god; cjene
akcija se kreću po šablonima talasa i
promjena.). Osnovni interes
investitora je da predvidi kretanje
cjena u narednom periodu kako bi
donio odluku da li akcije kupovati ili
prodavati, kao i kad ih kupovati i kada
ih prodavati.
55. NA ŠTA SE ODNOSE
INDEKSI CJENA NA BERZAMA
Berzanski indeksi pokazuju kretanje
berzanskih cjena konkretnih HOV,
konkretnih emitenata u jasno
definisanim periodima vremena. U
okviru ovih indeksa najznačajniji su
indeksi cjena akcija : Indeks cjena
akcija=ukupna tržišna vrijednost
odabranih kompanija sa liste u
periodu t / ukupna tržišna vrijednost
istih odabranih kompanija sa liste u
periodu t-1 . Tržišna vrijednost
odabranih kompanija= broj
emitovanih akcija · cjena akcija koje
drže investitori. Kompanije sa većim
brojem prodatih akcija i one koje
imaju veću cjenu značajno utiču na
kretanje indeksa.
56.KOJE SU OBAVEZE
BROKERA U ODNOSU NA
KLIJENTA
Potpisivanjem ugovora, broker otvara
račun klijentu kod brokersko dilerskog
društva i prihvata i realizuje naloge
koje mu klijent dostavlja. Broker
postupa isključivo po nalozima
klijenta odmah ili kada se steknu
uslovi za to, vodi posebnu knjigu u
kojoj upisuje naloge koje dobija.Kada
je kupoprodaja realizovana broker je u
obavezi da najkasnije narednog dana
od zaključivanja kupovine ili prodaje
HOV obavjesti klijenta o zaključenju
naloga. Zadatak brokera je da
koordinira aktivnostima realizacije
zaključenih trgovačkih poslova na
berzi i da o tome obavjesti svog
klijenta.
57.DA LI BERZANSKIM
SASTANCIMA PRISUSTVUJU
PREDSTAVNICI CENTRALNE
KOMISIJE ZA HARTIJE OD
VRIJEDNOSTI
Sastanku prisustvuju i nadziru ih
predstavnik Centralne komisije za
HOV i berzanski kontrolor. Na
sastanku učestuju brokeri prodavca ili
prodavac ako je član berze i brokeri
kupca ili kupac ako je član berze.
Sastankom rukovodi berzanski broker.
58. DA LI POSTOJE RAZLIKE U
NAČINU UTVRĐIVANJA CJENA
NA PRIMARNOM I Parket ili jama je mjesto na kome se
SEKUNDARNOM TRŽIŠTU HOV
Primarna tržišta- tržišta na kojima se
trguje tek emitovanimHOV i berzanska trgovina. Sadržaj parketa:
sekundarna tržišta-tržišta na kojima se
trguje ranije emitovanim HOV.
Metode trgovanja na primarnom
tržištu su: metoda proporcionalne
prodaje, metoda kontinuirane prodaje i
metoda višestruke cjene.-vidi potanje
broj 24. Metode trgovanja na
sekundarnom tržištu: metoda
preovlađujuće cjene, metoda
kontinuiranog trgovanja i metoda
minimalne cjene.- vidi pitanje broj 37.
59. KAKO SE OSNIVA BERZA
Pod terminom berza misli se na
preduzeće za upravljanje berzom i na
jasno definisan prostor( parket i
kulise) za berzansko poslovanje, koji
su organizovani u skladu sa važećim
zakonom u zemlji. Preduzeća za
upravljanjeberzom (privredna društva
najčešće u formiAD) u obavezi su da
pribave saglasnost Centralne komisije
za HOV. Osnovni zadatak preduzeća
za upravljanje berzom je da obezbjedi:
prostorne, materijalne, kadrovske,
finansijske, normativne i druge uslove
za kvalitetno organizovanje susreta
ponude i potražnje i organizovanje i
zaključivanje berzanske trgovine.
60. ŠTA ODREĐUJE
INDIKATIVNU CJENU NA
BERZI (isto kao pitanje 17)
61.KOJI JE ZADATAK
BROKERA BERZE
Berzanski broker koordinira i
rukovodi berzanskim sastankom.
Berzanski broker zaključuje
transakciju (kada se kupac i prodavac
usaglase oko cjene) i o tome izdaje
zaključnicu. Berzanski broker može
prekinuti berzanski sastanak ako je
uočio nepravilnosti u odvijanju
berzanskog sastanka.
62. GDJE SE NA BERZI
REALIZUJE BERZANSKA
TRGOVINA
organizuje susret ponude i potražnje i
mjesto na kome se zaključuje
pult berzanskog brokera (pult za
prodaju), boksovi za članove berze,
elektronske table, kvalitetne
telekomunikacione i informacione
veze ( bitne za vezu klijen-broker).
Kulise su ograničen, označen prostor
u neposrednoj blizini parketa, unutar
koga se uz saglasnost Komisije za
listing i kotaciju trguje HOV, koje iz
nekog razloga nisu uključene za
trgovanje na parketu.
63. DA LI HARTIJE
VRIJEDNOSTI SA KOJIMA SE
TRGUJE IZA KULISA MORAJU
DA PROĐU ODOBRENJE
KOMISIJE ZA LISTING I a prodavac min cj. koju može
KOTACIJU. (vidi pitanja 62 i 49)
64. KOJE HOV MOGU DA SE
POJAVE NA BERZI
Na berzi mogu da se pojave: dužničke
HOV ( obveznice, zapisi i dr.),
vlasničke HOV (akcije i to najčešće
redovne i prioritetne), izvedene HOV
(terminski ugovori i hipotekarni
vrijednosni papiri). Ove HOV mogu
se pojaviti na berzi ukoliko je
Komisija za listing i kotaciju
zaključila da se iste prihvataju za
trgovanje na berzi, te ako ih je
uključila na listing.
65. ŠTA JE ZONA FLUKTUACIJE
CJENA HOV
Zona fluktuacije predstavlja najveće
dozvoljeno odstupanje cjene od
indikativne cjene HOV, odnosno
raspon cjene u okviru kojeg je
dozvoljeno zaključivanje transakcija
na istom berzanskom sastanku.
Fluktuacije cjena HOV na
berzanskom sastanku u odnosu na
indikativnu-početnu cjenu, utvrđuju se
pravilnicima berze. Ukoliko na
berzanskom sastanku ove tražene ili
ponuđene cjene izađu izvan zone
fluktuacije, prekida se berzanski
sastanak. Zona fl. HOV na
sekundarnom trž. za akcije -20% do
+300%; ostale HOV -10% do +10%.
Zona fl. na primarnom trž. za akcije
-20% do +20%; u trgovanju
dužničkim HOV -10% do +10%.
66. KOJA JE FUNKCIJA
NALOGA ZA TRGOVANJE
Broker na berzanskom sastanku može
da postupa samo po nalogu
investitora- klijenta. ( vidi pitanje 41).
Zavisno od toga kako je odrđena cjena
u nalogu razlikujemo: nalog pod
najpovoljnijim uslovima-nalog što
bolje( češće se javljaju kod naloga za
prodaju, nego kod naloga za
kupovinu); limitirani nalog ( kupac
određuje max cjenu koju može platiti,
prihvatiti; stop nalog ( nalog kojim
klijent suspenduje predhodne naloge,
kako bi spriječio eventualnu štetu
zbog prodaje po predhodnom nalogu.
U osnovi je slobodna procjena klijenta
da će cjene akcija rasti ili padati u
budućem periodu); stop limitirani
nalog ( nalog kojim klijent određuje
dvije cjene- stop cjenu i limitiranu
cjenu, ove dvije cjene mogu da budu
iste ili različite).
Zavisno od vremena: nedeljni nalozi,
mjesečni nalozi, nalozi do opoziva.
67.KOJA JE FUNKCIJA
BERZANSKIH SASTANAKA
Kupoprodaja konkretnih HOV, samo
jednog tipa, klase i serije, organizuje
se u okviru berzanskog sastanka u
vrijeme i na mjestu-jami, koju definiše
Komisija za kotaciju i listing. (vidi
pitanja 22).
68. ŠTA RADE DILERI
Dileri su registrovani članovi berze
koji kod prijavljivanja kupovine ili
prodaje HOV i u zaključivanju
trgovačkih poslova nastupaju u svoje
ime i za svoj račun.
69. NA ŠTA SE ODNOSI SUKOB
INTERESA KOD BROKERA
Brokersko-dilersko društvo ne smije
da stavlja svoje interese iznad interesa
klijenta; brok.-dil. društvo u obavezi
je da upozna klijenta sa mogućnošću
sukoba interesa; zabranjeno je
korištenje privilegovanih informacije
u svrhu vlastirog trgovanja ( dugo
vremena zakonima je bilo zabranjeno
da pojedinci:menadžeri, analitičari,
savjetnici, brokeri, pa i članovi
njihovih porodica, koji raspolažu
privilegovanim informacijama, trguju
HOV).
70. KO MOŽE DA PREKINE
BERZANSKI SASTANAK
Berzanski sastanak može da prekine
kontrolor berze ili rukovodilac
berzanskog sastanka tj. berzanski
broker. To se događa kada se uoče
nepravilnosti u odvijanju berzanskog
sastanka; ili kada kretanja cjena za
HOV u okviru berzanskog sastanka
izlaze iz dopuštenih okvira odstupanja
( zone fluktuacije) u odnosu na
inicijalnu cjenu.
71. ŠTA JE BERZA
Pod terminom berza misli se na
preduzeće za upravljanje berzom
( privredna društva najčešće u formi
AD, koja imaju dozvolu za rad od
Centralne komisije za HOV) i na
jasno definisan prostor ( parket i
kulise) za berzansko poslovanje.
Berze se definišu kao jasno
definisana, organizovana mjesta
trgovanja tipiziranim robama/
stvarima i HOV/ po jasno definisanim
pravilima trgovanja.
72. KOJE SU PREMISE
TEHNIČKE ANALIZ CJENA
AKCIJA
Tehničke analize počivaju na
pretpostavci da su sve informacije iz
predhodnog perioda relevantne za
izvođenje zaključaka o ponašanju
učesnika u budućem periodu. Kod
ovog pristupa polazi se od sledećih
stavova: tržište sve svodi na pravu
mjeru; cjene se kreću u trendovima;
istorija se ponavlja.
73. KO SU ČLANOVI BERZE
Pristup berzi imaju samo registrovani
članovi konkretne berze ( pravna lica
koja ispunjavaju uslove utvrđene
statutom berze), registrovani kao
berzanski posrednici i kao članovi
berze. Ovi registrovani članovi mogu
da dolaze iz brojersko-dilerskih
društava ili korporacija,
institucionalnih investirora ili drugih
subjekata, koji imaju i registraciju za
obavljanje obavljanje brokersko-
dilerskih poslova. Osnovna struktura
članova berze: dileri, handleri i
makleri. Ostali članovi: zaposleni na
berzi (berzanski brokeri, kontrolori
berze), predstavnik CK za HOV,
klijenti ako su članovi berze, gosti ako
imaju dozvolu od preduzeća za
upr.berz.
74. ŠTA JE SEKUNDARNO
TRŽIŠTE
Sekundarna tržišta- tržišta na kojima
se trguje ranije emitovanim HOV.
( vidi pitanje 37).
75. KO JE HEDŽER
Hedžeri su investitori koji preferiraju
manje rizične i manje prinosne
poslove, i teže da se u trgovačkim
poslovima što više osiguraju. Osnovni
načini zaštite od guditka u trgovanju
berzanskim materijalima su:
istovremena terminska kupovina i
terminska prodaja konkretnih HOV;
premijski ugovori. Vrlo često u
funkciji zaštite od gubitka trgovački
partneri idu na zaključivanje
terminskih ugovora sa premijom.
76. KAKO SE POSLE
OBAVLJENOG BERZANSKOG
POSLA MOŽE PRENIJETI
VLASNIŠTVO NAD HOV
Zaključeni trgovački poslovi treba da
se realizuju, ova realizacija popularno
se naziva obračuna berzanskih
transakcija, a obuhvata fazu klitinga
( prenos vlasništva ili HOV sa
prodavca na kupca) i fazu saldiranja
( prenos novca sa računa kupca na
račun prodavca). Danas se prenos
vlasništva realizuje kroz prenos
potvrde o posjedovanju akcija sa
prodavca na kupca. Bitno je ne samo
prenijeti vlasništvo sa prodavca na
kupca već tu promjenu evidentirati
u :evidenciji- knjizi emitovanih HOV;
i evidenciji kod Centralnog registra za
HOV. Zadatak brokera je da
koordinira aktivnostima realizacije
zaključenih trg.poslova na berzi.
Obračun berzanskih transakcija može
se realizovati u okviru klirinških kuća
u sastavu berze, u okviru klirinških
kuća koje djeluju kao samostalne
organizacije i u bankama koje imaju
ovlašćenja za obračune i plaćanje
berzanskih transakcija. Izvršenje može
biti narednog dana, u periodu od 3 do
5 dana i izvršenje u dužem periodu u
posebnim slučajevima.
77.ŠTA JE SPONTANA
TRGOVINA HARTIJAMA OD
VRIJEDNOSTI
Tržišta se sistematizuju na spontana i
organizovana tržišta. Pod spontanim
tržištima misli se na pojedinačno
zaključene trgovačke i razmjenske
poslove. Veliki dio razmjene
najrazličitijih roba realizuje se u
okviru spontane trgovine. Spontana
trgovina javlja se vrlo često kod
trgovine tek emitovanih HOV.
Spontana trgovina učestuje sa 30%;
berzanska trgovina 30-40%, trgovina
preko šaltera 30%.
78. ŠTA SE SMATRA
NEDOZVOLJENIM RADNJAMA
NA BERZANSKOM SASTANKU
Zabranjeno je istovremeno davanje
istovrsnih naloga/ vrsta, količina,
cjena/ za kupovinu i za prodaju u
okviru berzanskog sastanka od strane
istog učesnika berze., zabranjeno je
trgovanje bez pokrića u novcu,
korištenje privilegovanih nformacija...
( vidi pitanje 43).
79. KO MOŽE DA BUDE KUPAC
I PRODAVAC HOV NA
DOMAĆIM BERZAMA HOV
Stranci mogu da kupuju domaće HOV
i tako da učestuju na domaćim
berzama. Strana preduzeća i institucije
ne mogu prodavati svoje HOV na
domaćem tržištu, objašnjenje ovog
stava treba tražiti u ekonomskoj snazi
zemlje i njenim interesima oko priliva
i odliva sredstava i kapitala.Domaća
preduzeća svoje HOV mogu prodavati
kako na domaćim tako i na stranim
berzama, a domaća preduzeća ne
mogu da se jave kao kupci stranih
HOV i uzmu učešće na stranim
berzama.
80. KOJI JE OSNOVNI STAV
NOSILACA TZV.
FUNDAMENTALNE ANALIZE
HOV
Vlasnici velikog kapitala pri
donošenju poslovnih odluka oslanjaju
se na rezultate fundametalnih analiza-
prognoza: makroekonomski
pokazatelji na nivou zemlje, stanje i
razvoj u različitim oblastima
privređivanja u zamlji, stanje i
perspektive razvoja oblasti
angažovanja konkretnog AD.
Fundamentalne analize počivaju na
praćenju različitih dokumenata,
izvještaja, analiza- prognoza, priloga u
medijima i analizama različitih baza
podataka kojima zemlja raspolaže.
Jedan ali ne i jedini izvor informacija
u fundamentalnim analizama su
različite informacije koje dolaze sa
berzi.
81. KADA JE BROKERSKO-
DILERSKO DRUŠTVO
POKROVITELJ EMISIJE HOV
U programu rada brokersko-dilerskih
društava javlja se pored niza usluga i
usluga organizovanja i pokroviteljstva
HOV. Kod pokroviteljstva brokersko-
dilersko društvo otkupljuje emitovane
a neprodate HOV.Kada brokersko-
dilersko društvo organizuje
distribuciju HOV sa obavezom
njihovog otkupa od emitenta radi dalje
prodaje, onda su ti poslovi- poslovi
pokrovitelja emisije HOV.
82. ŠTA ZNATE O PROCESIMA
CJENA AKCIJA
Berzanski prosjeci akcija izračunavaju
se tako što se saberu cjene akcija
odabranih emitenata u određenom
trenutku i podjele sa brojem
posmatranih emitenata. Berzanski
prosjek= zbir cjena akcija odabranih
kompanija u datom trenutku/ broj
odabranih kompanija. Berzanski
prosjek ima informativnu funkciju.
Poređenjem berzanskih prosjeka u
vremenu dolazi se do saznanja o
smjeru i dinamici kretanja cjena akcija
konkretnih emitenata/kompanija. Za
investitora je važno koliko kvalitetno
mogu predviđati dalje kretanje cjena
akcija posmatranih emitenata.
83.ŠTA JE PARKET
Parket ili jama je mjesto na kome se
organizuje susret ponude i potražnje i
mjesto na kome se zaključuje
berzanska trgovina. Osnovni elementi
parketa su: pult za prodaju- pult
berzanskog brokera; boksovi za
članove berze –zakupljuju se od strane
brokera, dilera; elektronske table –na
njima se prezentuju svi relevantni
podaci vezani za konkurentan
berzanski sastanak tj trgovinz;
kvalitetne telekomunikacione i
informacione veze- bitne su za vezu
brokera sa klijentom.
84.KADA PRESTAJE SA RADOM
PREDUZEĆE ZA UPRAVLJANJE
BERZOM
Pod terminom berza misli se na
preduzeće za upravljanje berzom. Dva
faktora ključna za prestanak rada
konkretne berze odnose se na volju
njenih osnivača da ugase konkretnu
berzu i oduzimanje dozvole za
rad.Svaka berza mora da ima svoj
osnovni pravilnik i prateća dokumenta
kojima se definišu sva bitna pitanja
organizovanja berze, poslovanja
berze, ponašanja na berzi i pitanja
zaključivanja trgovačkih poslova.
85. ZAŠTO VLASNIK NE IDE NA
PRODAJU JEDNE ILI
NEKOLIKO HOV NA BERZI
Trgovanje na berzama nije jeftin
posao, jer povlači različite naknade od
kojih su mnoge fiksne, pa kod male
trgovine pitanje je koliko je ta
trgovina opravdana. Dobitak na koji
računamo kod kupovine ili prodaje
male količine ili vrijednosti HOV
može biti pojeden pratećim
troškovima. To su sledeći troškovi:
troškovi u funkciji zaključivanja
ugovora sa brok.dil. društvom;
naknade brokeru za obavljen posao;
troškovi obezbjeđivanja
dokumentacije neophodne kao prilog
uz zahtjev Komisiji za listing i
kotaciju da se HOV uključe na
listu;naknade za iznošenje HOV na
berzu; naknade za trgovanje na berzi;
naknade za otvaranje posebnog računa
za HOV i novčanog računa; naknade
za prenos HOV i novca; porez na
promet za realizovanu berz.trg.
86. KOJE SU OSNOVNE
METODE TRGOVANJA NA
SEKUNDARNOM TRŽIŠTU
HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
( vidi pitanje 37)
87. KO DEFINIŠE INDIKATIVNU
CJENU HOV
Komisija za listing i kotaciju definiše
indikativnu cjenu tj. cjenu kojom će se
krenuti u trgovanje konkretnim
hartijama od vrijednosti. Indikativnu
cjenu određuje nominalna vrijednost
naznačena na HOV, poslednje tržišne
cjene iste vrste HOV, uspješnost
emitenta, cjena koju traži prodavac
HOV i drugi faktori. Indikativna
cjena- polazna cjena u konkretnom
trgovanju.
88. KADA JE ZAKLJUČEN 92. ŠTA JE U OSNOVI povezivanja berzi na: nacionalnom i
BERZANSKI POSAO NA BERZANSKOG TRGOVANJA međunarodnom nivou. U osnovi ovih
BERZANSKOM SASTANKU FJUČERSIMA I OPCIJAMA strateških partnerstava nalazi se :
Berzanski posao se zaključuje kada se Fjučersi je standardizovan terminski spajanje kapitala- korporacija; i
prodavac i kupac usaglase-upare oko ugovor sa kojim se izlazi na berzu ugovori o dugoročnoj razvojnoj i
cjene HOV i kada to zaključi derivata sa ciljem njihovog trgovanja. poslovnoj saradnji. Pojavile su se
predsjedavajući berzanskim Najčešći predmeti trgovanja fjučersa informacije da je Bečka berza
sastankom-berzanski broker. Po su : berzanska roba, valute, kamatne zainteresovana za strateška partnerstva
uparivanju prodavca i kupca, stope, tržišni indeksi, pojedinačne sa berzama u zemljama ex
berzanski broker zaključuje akcije, svop ugovori. Za razliku od Jugoslavije.
transakciju i o tome izdaje forvarda, kod fjučersa nije definisan
zaključnicu. Pravilnicima berze tačan dan isporuke, definiše se 96.KOJI JE ZADATAK
utvrđuju se rijetki uslovi u kojima je npr.mjesec i krajnji rok isporuke. BERZANSKOG BROKERA
moguće stornirati zaključeni berzanski Cjena fjučers ugovora utvrđuje se na
(vidi pitanje 61)
trgovački posao. berzi, a zavisi od kretanja cjena
predmeta ugovora i rokova njihovog
dospjeća. 97.ŠTA OZNAČAVA INDEKS
89. KAKO KLIJENT DAJE
Opcije su standardizovani terminski CJENA HOV
NALOGE SVOM BROKERU
ugovori kod kojih kupac ima tri (vidi pitanje 55)
Na bazi ugovora o zastupanju,
mogućnosti: da iskoristi opciju i od
investitor prije berzanskog sastanka i
prodavca-emitenta, zatraži isporuku 98.ZBOG ČEGA SE KAŽE DA JE
trgovanja na berzi i tokom sastanka,
robe; da opciju proda na sekundarnom BERZANSKO POSLOVANJE
brokeru koji ga zastupa izdaje naloge
tržištu, prije njenog roka dospjeća; da STROGO
za kupovinu ili naloge za prodaju
ne iskoristi opciju i ousti da opcija INSTITUCIONALIZOVANO
HOV. Nalozi se mogu izdavati
istekne. Pozicija prodavca je POSLOVANJE
usmeno i pismeno, usmeni nalozi se
drugačija: mora da realizuje preuzetu
moraju potvrditi i pismeno. U praksi Berze su jasno definisana,
robu, ako se u međuvremenu nije
se javljaju situacije kada su klijent i organizovana mjesta redovnog
nagodio sa kupcem, ili može da nađe
broker u toku berzanskog sastanka na trgovanja tipiziranim robama
subjekta kome će prodati svoju
telefonskoj vezi i da klijent brokeru iz /tipizirana roba je roba kod koje je
obavezu. Do roka dospjeća kupci i
časa u čas izdaje naloge, koje broker poznata vrsta i kvalitet/ ( novcem,
prodavci mogu da prodaju svoje
evidentira i po njima postupa. Broker stvarima, HOV) i uslugama, uz
opcione ugovore, po cjeni opcionog
na berzanskom sastanku može da striktno poštovanje zakonskih i drugih
postupa samo po nalogu klijenta- ugovora. Premija je cjena- trošak
normi, po jasno definisanim pravilima
opcionog ugovora. U praksi trgovanja
investitora. trgovanja. Zakoni i normativna akta su
opcionim ugovorima javljaju se četiri
osnov korporativnog upravljanja i
situacije: prodavac prodajne opcije;
90.KADA SE PREKIDA upravljanja berzom. Preduzeće za
kupac prodajne opcije; prodavac
BERZANSKI SASTANAK upravljanje berzom donosi pravilnike
kupovne opcije, kupac kupovne
o radu kojima se definišu sva pitanja
Moguće je prekidanje berzanskog opcije.
trgovanja na berzi ( parketu i u
sastanka i to u sledećim slučajevima: kulisama).
kontrolor berze ili rukovodilac 93. ŠTA ZNAČI SUKOB
berzanskog sastanka (berzanski U teoriji i praksi pravila i procedure
INTERESA KOD BROKERA
broker) uočavaju nepravilnosti u izlaska na berzu i trgovanja na
( vidi pitanje 69)
odvijanju berzanskog sastanka; berzama nazivaju se berzanskim
kretanja cjena za HOV u okviru uzansama.
berzanskog sastanka izlaze iz 94. KOJE SU METODE
dopuštenih okvira odstupanja u TRGOVANJA NA PRIMARNOM
odnosu na inicijalnu cijenu (ukoliko TRŽIŠTU HOV 99. KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU
DILERA I BROKERA
izađu iz zone fluktuacije). ( vidi pitanje 24)
( vidi pitanje 11)
91. KO MOŽE DA UZME 95.U KAKVOM ODNOSU SE
UČEŠĆA NA BERZAMA HOV NALAZE RAZLIČITE BERZE
(vidi pitanje 73) HOV
Sledeći praksu globalizacije danas, u
svijetu pokrenuti su procesi strateški