TEMELJENJE

PLITKI TEMELJI 2.DIO

temeljni nosači-roštilji-ploče

TEMELJNI NOSAČI

VRSTE, NAČIN PRORAČUNA, ARMIRANJE

GREDA NA ELASTIČNOJ PODLOZI

TEORIJA, PRAKTIČNA RJEŠENJA

TEMELJNI ROŠTILJI

ULOGA, PRINCIPI PRORAČUNA

TEMELJNA PLOČA

TEORIJA, PRINCIPI PRORAČUNA
GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE
TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE –T.NOSAČI, ROŠTILJI, PLOČE , MM 0300 2
TEMELJNI NOSAČI

Pojedinačni temelji često se spajaju trakama raznog oblika i forme u jedinstvenu cjelinu.
To je naročito izraženo kod temelja uz postojeće objekte. Na slici 1. prikazani su neki
takvi karakteristični slučajevi.

stup
kombinirana stopa

trapezna stopa

stope s nalegnom gredom/pločom

sl.1. Primjeri temeljnih nosača i armature u njima

Temeljni nosači najčešće spajaju dva ili tri temelja (temeljne stope stupova). Pri tome
mogu spojnice biti monolitne s temeljnom stopom ili se oslanjati na njih. Geometrijski se
one oblikuju tako da se nastoji postići da se težište temeljne plohe poklapa s
djelovanjem ukupne rezultantne sile na temeljni nosač. Tako se nekad, u slučaju kada
sile na stupovima nisu jednake a želi se postići jednolik tlak na tlo ispod temelja, izvode
trapezni oblici.

Najčešće se smatra da je raspodjela naprezanja na tlo ispod njih jednolika i da su

temelji dovoljno kruti da se mogu promatrati kao grede oslonjene na stupove i
opterećene jednolikim optrećenjem (tzv. obrnuta greda), tj. vrijede pretpostavke
- temelj je kruta konstrukcija
- jednoliko opterećenje tla (reakcija tla)
- opterećenje, poprečne sile i momenti iz raspodjele vanjskog opterećenja i rekacije
tla
GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE
TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE –T.NOSAČI, ROŠTILJI, PLOČE , MM 0300 3
Stvarni temelj je rijetko krut i rijetko je raspodjela naprezanja u tlu jednolika, ali se
ovakav način proračuna često koristi u praksi i odgovara njenim potrebama, osim u
slučajevima mekog temeljnog tla.

U dijelu o gredama na elastičnoj podlozi prikazan je primjer proračuna i odstupanja

jednostavnog od točnijeg proračunskog modela u iskazu sila.

Obavezna je kontrola stupa na probijanje ploče (posmična naprezanja), a oko njega

mora biti barem d/2 širina stope (d=debljina temelja).

Na slici 2. ilustrirani su osnovni principi proračuna temeljnog nosača.

provjeri posmična naprezanja

koristeći dijagram posmič.sila

izračunaj M u ovoj
točki u oba smjera
–smanjuje se projektna vrijednost na licu
graška stupa

proračunska
vrijednost (-)

sl.2. Princip proračuna temeljnog nosača

GREDA NA ELASTIČNOJ PODLOZI

U situaciji kada su temeljne grede duge a tlo meko deformacije tla bitno utječu na
raspodjelu naprezanja na tlo a time i na preraspodjelu sila u konstrukciji kod
neodređenih statičkih sustava.

Potrebno je uzeti u obzir deformabilnost tla preko koeficijenta reakcije podloge.

Modul reakcije tla (ili koeficijent reakcije tla) definira se kao
GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE
TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE –T.NOSAČI, ROŠTILJI, PLOČE , MM 0300 4

q
ks = (kN/m3) (1)
w
gdje je q=opterećenje tla, w=slijeganje tla

Ovaj se parametar može odrediti ispitivanjem pločom, pri čemu se mjeri slijeganje ploče
za određene inkremente opterećenja. Ovaj pokus odgovara za nekoherentna tla, dok se
kod koherentnog tla taj pokus ne može koristiti za uspješnu prognozu ks, jer se radi o
nedreniranom pokusu (kratko traje) za drenirano opterećenje (konačno slijeganje).
Osim toga , krivulja q-w je nelinearna, pa se ks mijena s veličinom naprezanja
(deformacije).

q q

k=q/w ks
dijagram iz pokusa pločom

(b)
(a) y

w
sl.3. Promjena koeficijenta reakcije podloge s deformacijom (a), Winklerov model (b)

Na veličinu ks utječe i veličina opterećene plohe, pa kada se određuje iz pokusa pločom

(k) tada se treba korigirati (Terzaghi)

ks = kb
B , b=promjer ploče u pokusu, B=širina temelja (2)

Za pravokutni temelj dimenzija b i m x b Terzaghi je preporučio vrijednost

 m + 0 .5 
km = k   , maksimalno ks=k/1.5=0.677 k (3)
 1 .5 m 

Vesić je predložio izraz koji uzima u obzir krutost tla i krutost konstrukcije, što se smatra
boljim rješenjem (modul Es može se mjeriti u laboratoriju), pa je modul rekacije podloge

Es B 4 Es
k s = 0.65 ⋅ 12
,
(kN/m2)
Eb I 1 − µ 2 (4)

ks'= ks B, B= širina temelja, Eb = modul elastičnosti temelja, I = moment inercije

temelja, Es= modul elastičnosti tla (obično iz laboratorija)

k' B4
k s = 0.52 ⋅ 12
,
uz
Es
= 0.815 k , = kB , proizlazi
k' (5)
1− µ 2 Eb I
GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE
TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE –T.NOSAČI, ROŠTILJI, PLOČE , MM 0300 5
Veličina ks ima ograničen utjecaj na proračun temeljne konstrukcije, jer ulazi s četvrtim
korijenom u račun pa se mogu koristiti približne vrijednosti iz tablice 1., ako nema boljih
podataka.

Tablica 1. prosječne vrijednosti za k , MN/m3 , za 30x30 cm ploču

nekoherentno tlo
relativna zbijenost
rahli srednje zbijeni zbijeni
pijesak – 2-6 6-30 30-100
granične vrijednosti
pijesak – preporučene 4 12 50
vrijednosti
potopljeni pijesak 3 8 30
prekonsolidirane gline – OC
konzistencija
tvrda vrlo tvrda kruta
qu, kPa 100-200 200-400 400
granice 5-10 10-20 20
preoporučeno 7 15 30

Budući da naprezanje q opada s dubinom ispod temelja a mijenja se i deformacija,

mijenja se i ks, koji s dubinom raste, ali ne znatno preko dvostruke vrijednosti koju ima
na površini (primijeti da se pokus pločom za k obavlja na površini terena, a da je temelj
uvijek na nekoj dubini ispod površine terena).

U praksi se usvojilo slijedeće mjerilo za krutost temeljnog nosača (grede)

kb B
λ=4 , kb=k /B, k = modul reakcije tla, tablica 1 , sve ostalo za temelj, (6)
4EI

pa se kaže da je temelj duljine L slijedeće krutosti:

krut λ L < 0.8 (ili kratki temelj)

srednje krut, 0.8 < λ L < 3.2 (ili temelj srednje duljine)
elastičan, λ L > 3.2 (ili temelj velike duljine)

Za krute grede koristi se princip tzv. obrnute grede pri proračunu (vidi ranije točke). Kod
greda srednje duljine uvjeti na krajevima utječu na sve presjeke u gredi, pa treba izvršiti
korekcije za opterećenja na krajevima u odnosu na beskonačnu gredu. Za duge grede
krajevi nemaju utjecaj, pa se koriste zatvorena ili druga rješenja.
Zatvorena rješenja (analitička) mogu se dobiti rješavanjem diferencijalnih jednadžbi, za
jednostavne slučajeve opterećenja. Diferencijske jednadžbe koriste se za promjenjivu
krutost uzduž grede i složena opterećenja.
Praktični (jednostavni) modeli proračuna svode se na promatranje segmenata grede
pod pripadnim opterećenjem i uz pripadne reakcije tla.
Obično se koristi model Winklera , prema kome je naprezanje u tlu proporcionalno
slijeganju, a na njega ne utječu okolne točke grede (model opruga). Taj model je
popularan u praksi, makar ne uzima u obzir niti susjedne utjecaje niti promjenu krutosti
tla po dubini i po duljini grede. Neki autori (Kany) definirali su postupak kojim se
GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE
TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE –T.NOSAČI, ROŠTILJI, PLOČE , MM 0300 6
uzimaju utjecaji okolnih segmenata i promjene krutosti po dubini (računaju se slijeganja
svakog segmenta).

sl. 4. Primjeri zatvorenih rješenja za gredu na elastičnoj podlozi

dugačka greda
GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE
TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE –T.NOSAČI, ROŠTILJI, PLOČE , MM 0300 7

Diferencijalna jednadžba elastične linije grede na elastičnoj podlozi glasi:

d4y
EI 4 = q = − k s y , k=q/y, ks = kB, (7)
dx
a pomaci i rezne sile za pojedini slučaj opterećenja i krutosti grede dobiju se
integriranjem, za što su dati neki primjeri na slici 4.

PRIMJERI PRORAČUNA:

Greda opterećena s dva stupa, računata kao kruta greda i postupkom konačnih
diferencija

1.3 KN 2 KN

5m

B=3 m

40 cm
6m

λL=2.64 > 0.8, dakle temelj nije krut (srednje krut, srednje duga greda)

pomaci, mm momenti, Mpm

0xL 0.5 x L L 0.35 L 0.8 L

kruti 7.5 3 5.6 49.5 21.2

kon.difer. 7 3.1 6.1 43.1 19.2

Suvremeni kompjutorski programi uzimaju u obzir krutost tla, krutost temelja i krutost
konstrukcije, što je posebno važno kod konstrukcija osjetljivih na slijeganja (okviri, otvori
i sl. - statički neodređene konstrukcije).

TEMELJNI ROŠTILJI

Ove temeljne konstrukcije predstavljaju niz ukrštenih greda opterećenih u čvorovima

silama, a za koje vrijedi da su deformacije u čvoru za obje grede jednaki.

Za slučaj kada postoje i poprečne sile i momenti kao opterećenje u čvorovima postoji i
torzija grede od momenata savijanja druge ukrštene grede. Zanemarenje ovih
momenata torzije ne mijenja bitno rezultat proračuna (npr. jedan sustav greda se
smatra kontinuiranim a drugi je zglobno na njih pričvršćen).

Ukupno se javlja šest jednadžbi za uvjete ravnoteže u svakom čvoru: vertikalnih sila,
momenata, jednakosti slijeganja, jednakosti kuta zaokreta od savijanja i torzije, te
momenata savijanja i torzije.
GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE
TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE –T.NOSAČI, ROŠTILJI, PLOČE , MM 0300 8

sl.5. Primjer slučaja temeljnog roštilja opterećenog silama i momentima

TEMELJENJE NA PLOČI

Temeljne ploče koriste se :

- za tla s vrlo malom nosivosti (npr. potrebni preširoki trakasti temelji)

- za slučaj kada treba spriječiti prevelika diferencijalna slijeganja

Obično se rade kao krute , kada je njihova debljina velika , te kada se može računati s
prosječnim opterećenjem q=Q/A, kada se može pretrpiti i stanoviti ekscentricitet (radi
kojega može doći do naginjanje zgrade).

Često su fleksibilne (rezervoari, velika površina u usporedbi s debljinom), i takve se

mogu namjerno izvoditi, za slučajeve kada je samo potrebno zatvoriti prostor, a
deformacije nisu posebno važne (ako su u granicama graničnih stanja).

Ploče nisu krute, jer bi bile preskupe, pa se uvijek radi o nekoj mjeri elastičnosti
temeljne konstrukcije, kada je važno koje su joj dimenzije, koja joj je krutost i koja su
svojstva temeljnog tla .

METODE PRORAČUNA:

Zadatak proračuna je odrediti debljinu ploče i armaturu u njoj (količinu i raspored) u

ovisnosti o vanjskom opterećenju i reaktivnim tlakovima u tlu
GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE
TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE –T.NOSAČI, ROŠTILJI, PLOČE , MM 0300 9
Pri tome se ploča tretira kao:
- kruta konstrukcija
( ima opravdanje kod manjih dimenzija ploče, na slabo nosivom tlu: meke gline,
treset, organski prah; preraspodjela opterećenja na ploču dolazi od nejednolikih
slijeganja u zonama većih naprezanja)
- elastična konstrukcija
(kada su veliki ekscentriciteti opterećenja, tvrdo tlo, daje ekonomičnija rješenja)

Kada je ploča kruta tada se pojednostavljeni postupak proračuna vodi na slijedeći način:

- podijeliti ploču na trake (u oba smjera) koje obuhvataju stupove što prenose
opterećenja)
- odrediti opterećenja tla ispod krute ploče tako da se svaka traka može promatrati
zasebno za proračun reznih sila i momenata (zanemaruje se djelovanje susjednih
traka na promatranu)
- dimenzionirati armaturu u ploči prema kritičnom proračunu iz oba smjera
- kod vrlo malog opterećenja pločom (25 kPa ili manje) , kada se mogu tolerirati
deformacije površine ploče, može se raditi proračun "obrnute" ploče na gredama
između stupova, a ploča se dimenzionira kao jednosmjerno ili dvosmjerno armirana

Na slijedećoj skici daje se primjer izbora traka za proračun ploče kao krute konstrukcije
opterećene stupovima (različite sile na različitim stupovima)

Kada su ploče meke mora se voditi računa o deformacijama koje se razlikuju u

pojedinoj njenoj točki. Tlo se može tretirati kao elastično i homogeno, ili neelastično i
hetereogeno, za što se trebaju koristiti posebni postupci proračuna. Tada se proračun
obavlja metodom konačnih elemenata ili metodom konačnih razlika.

Postupak:

ploča se dijeli u pojedinačna polja, uzdužno i poprečno, i svakom polju se pripisuje sila
kao rezultanta naprezanja na njegovoj plohi.

Diferencijalna jednadžba progiba (slijeganja ploče) ima opći oblik (prema teoriji tankih
ploča):

∂ 4 w 2∂ 4 w ∂ 4 w q V
+ 2 2+ 4 = + (7)
∂x 4
∂x ∂y ∂y D D(∂x∂y )

D=EI (jednako u oba smjera, x i y), q=reakcija tla, V = vertikalne sile

GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE
TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE –T.NOSAČI, ROŠTILJI, PLOČE , MM 0300 10

Često se koriste i programi s konačnim diferencijama (npr. Verić, 1976).

Najčešće se danas, uz postojanje ispitanih kompjutorskih programa, koriste modeli

proračuna koji uzimaju u obzir interakciju tla i konstrukcije, čime se obuhvaća i
preraspodjela sila u konstrukciji u ovisnosti o deformacijama tla.

Poseban oblik temelja predstavljaju temeljne ljuske. One se koriste:

- kod male nosivosti tla

- čunjaste su ili hiperbolične
- mogu ostvariti uštede u ukupnoj cijeni
- modeli pokazuju da je na dnu čunja p=P/A
- izbor ovisi o obliku građevine, dopuštenim opterećenjima, vrsti i iznosu opterećenja

LITERATURA: E.Nonveiller, (1981.), Mehanika tla i temeljenje građevina, Školska

knjiga Zagreb /, EUROCODE 7/ 1., 2 . 3. DIO (1999.) / R.F.Craig (1997). Soil
Mechanics, E&FN SPON / Manuals for the Design of Bridge Foundations –
Transportation Research Board, Washington, 1991 / NAVFAC DM-7,Design Manual,
Dept. of Navy, USA,1971 / T.R.Bonacci, P.Miščević, Temeljenje, GF Split, 1997/
J.E.Bowles, Foundation Analyses and Design, McGraw Hill, 1968 / J.N.Cernica,
Geotechnical Engineering:Foundation Design, John Wiley & Sons, Inc, 1995 /
GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE
TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE –T.NOSAČI, ROŠTILJI, PLOČE , MM 0300 11

NEKE ODREDBE EC7 O PLITKIM TEMELJIMA

Rečeno je da se provjera rješenja po EC7 obvavlja na jedan od dva načina:

1. tzv. MFA (material factor analysis) - analiza u kojoj se faktoriziraju dejlovanja na više
a svojstva materijala se faktoriziraju na niže

2. tzv. RFA (resistance factor analysis) - analiza u kojoj se efekti djelovanja faktoriziraju
na više a otpor se faktorizira na niže

EC7 nalaže da se izbjegnu konačna granična stanja slijedećeg karaktera:

a) prevrtanje ili pomak čitave građevine kao krutog tijela kada nije značajno uključena
čvrstoća materijala

b) slom tla ili dijela konstrukcije preko sloma ili prevelike deformacije

Uvedena su četiri granična stanja za osiguranje stabilnosti i odgovarajuće čvrstoće

građevine i tla, prema EC 7: A, C1, C2 i C3.

Provjera prema A :

Granična stanja pod a) provjeravaju se usvajanjem projektnih vrijednosti za nepovoljna i

povoljna djelovanja prema tablici u nastavku (slučaj A).

Granična stanja pod b) provjerit će se jednim od pstupaka C1, C2, C3.

Vrijednosti parcijalnih faktora u tablicama mogu biti veće (za vrlo teške uvjete u tlu ili
veliki rizik) ili manje za privremene građevine ili prolazna opterećenja.

Provjera prema C1:

Granična stanja moraju se provjeriti za dva slučaja: C1(B) i C1(C). Ovisno o problemu
analiza se može svesti na postupak MFA ili RFA.

Provjera prema C2:

Primjena ovog postupka je RFA (osim za stabilnost pokosa),

Ed;U = γ E(Fk, Xk, ak)

Rd;U = R(Fk, Xk, ak) / γ

Provjera prema C3:

Ovisno o problemu i modelu proračuna može biti MFA ili RFA.

GF OSIJEK : MEHANIKA TLA I TEMELJENJE
TEMELJENJE: PREDAVANJE 3. : PLITKO TEMELJENJE –T.NOSAČI, ROŠTILJI, PLOČE , MM 0300 12

Tablica 1. - parcijalni faktori za djelovanja (gf) ili efekte djelovanja (gε)

parametar simbol A C1(B) C1(C) C21 C32

STALNO,
gG 1,0 1,35 1,0 1,35 1,35
NEPOVOLJNO
PROMJENJIVO,
gQ 1,5 1,5 1,3 1,5 1,5
NEPOVOLJNO
STALNO,
gG,fav 0.9 1,0 1,0 1,0 1,0
POVOLJNO
PROMJENJIVO,
gQ,fav 0 0 0 0 0
POVOLJNO
1
- ovi se faktori primjenjuju za bilo koji efekt djelovanja koji je računat sa karakterističnim
djelovanjem i karakterističnim svojstvima tla
2
- ovi se faktori primjenjuju na djelovanja od građevine, vidi tabelu 3

Table 2. Modelski faktori na djelovanja (gSd)

parametar simbol A C1(B) C1(C) C2 C3

MODELSKI
gSd 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0
FAKTOR

Tabela 3. Parcijalni faktori za materijal (gM)

parametar simbol A C1(B) C1(C) C2 C33

tan ϕ gϕ 1,25 1,00 1,25 1,00 1,25
efekt. kohezija c' gc 1,25 1,00 1,25 1,00 1,25
nedr. čvrst. cu gcu 1,4 1,00 1,4 1,00 1,40
jedoosna čvrstoća,
gqu 1,4 1,00 1,4 1,00 1,40
qu
granični tlak -
gp;lim - - - - 1,40
presiometar
gustoća tla gg 1,0 1,00 1,00 1,00 1,00
CPT otpornost gqc - - - - 1,4
3
- Ovi se faktori u C3 primjenjuju i za djelovanja tla i za otpornost

Tabela 4. Parcijalni faktori za temeljne trake

(za faktore djelovanja i efekata djel. vidi T.1, za modelske faktore T.2, za materijalne faktore
T.3)

Parcijalni faktori otpora (qR)

parametar simbol A
Model faktor gr,d 1,0
Nosivost
gR,v 1,4
(otpornost)
Otpor klizanju gR,h 1,1
Otpor tla gR,e 1,4