7.

PREDAVANJE: SVOJSTVA SVJEŽEG BETONA

SVJEŽI BETON - 2 do 5% zrak

- 8 do 16% cement
- 40 do 45% agregat
- 25 do 30% pijesak
- 17 do 20% voda

Za proizvodnju i transport odgovoran proizvođač, a za ugradnju, zbijanje i njegu izvođač.

Unutrašnje sile u svježem betonu:

- sile kohezije – površinske sile čestica cementa
- sile trenja – među krupnim česticama
- kapilarne sile – površinska napetost tekuće faze
Ponašanje uzorka svježeg betona najbolje se može predstaviti ponašanjem Binghamova reološkog
modela.

Pojmovi za definiranje i mjerenje svježeg betona: obradljivost, konzistencija, izdvajanje vode,

segregacija, vrijeme vezanja betona, homogenost betonske mješavine, temperatura, sadržaj pora u
svježem betonu

Potrebna svojstva svježeg betona:

Fluidnost – otpor mješavine tečenju i preoblikovanju
(svježi beton mora biti dovoljno tekuć da se OBRADIVOST – relativan pojam
može ugraditi u oplatu i oko armature uz - konzistencija - mjera obradivosti svježeg
odgovarajuću opremu) betona
- promjena dimenzija i
Kompatibilnost ili zbijenost – postići veću relativnu gustoću oblika uzorka pod
uz manji utrošak energije za zbijanje utjecajem vanjskih sila

Stabilnost ili kohezivnost – beton bi trebao biti kao homogena masa (bez segregacije morta od
krupnog agregata)

Zagladivost površina
Pogodnost za pumpanje

Empirijske metode određivanja konzistencije svježeg betona:

 ispitivanje slijeganjem – Slump test
 ispitivanje rasprostiranjem – Flow test
 Vebe postupak
 stupanj zbijenosti po Walzu
Postupak ispitivanja slijeganja

Postupak ispitivanja rasprostiranja:

Razredi konzistencije: Razred slijeganjem – S1, S2, S3, S4, S5

Vebe razredi – V0, V1, V2, V3, V4
Razredi zbijanjem – C0, C1, C2, C3, C4
Razredi rasprostiranjem – F1, F2, F3, F4, F5, F6

PROJEKT SASTAVA BETONA

Projektiranje sastava betona je postupak utvrđivanja relativnog udjela sastojaka betona potrebnih za
spravljanje jediničnog volumena ugrađenog (zbijenog) betona, zadanih svojstava u svježem i
očvrsnulom stanju.

Polazište za projektiranje sastava betona: svježi beton mora imati takvu obradivost (konzistenciju) da
se može uz raspoloživa transportna sredstva i sredstva za zbijanje, uspješno ugraditi i zbiti do
propisane gustoće.

Pažnja u slučaju duljeg transporta betona, nepovoljnih klimatskih uvjeta (visoke ili niske temperature)

Zahtjevi postavljeni na beton koje treba pri projektiranju sastava uzeti u obzir:
 ZAHTJEV TLAČNE ČVRSTOĆE za projektirani razred betona – ovisi o tipu betonske konstrukcije
i razredu izloženosti konstrukcije okolišu
 ZAHTJEV TRAJNOSTI betona – o razredu izloženosti betona okolišu (prema TPBK min 50 god)
 ZAHTJEV OBRADIVOSTI svježeg betona – izražava se razredima konzistencije svježeg betona
Iskazivanje sastava betona:
1. cement – od proizvođača (čvrstoća, standardna konzistencija, naknadno upijanje vode,
vrijeme vezanja, volumna postojanost, vrsta i količina dodataka, gustoća)
- u kilogramima
2. agregat – od proizvođača + vlastita ispitivanja (granulometrijski sastavi, količina sitnih
čestica, volumna masa, apsorpcija vode i vlažnost frakcija)
- u kilogramima
3. voda – samo ako se ne koristi pitka voda
- u litrama + v/c faktor
4. dodaci – od proizvođača + vlastita ispitivanja (utjecaj na cement i agregat)
- u postotku mase cementa, a zatim u kilogramima (praškasti) ili u litrama (tekući)

zrak – u postotku ukupnog volumena betona

Redoslijed izrade projekta sastava betona:

Podaci o raspoloživim tehnologijama:
▪ način miješanja betona
▪ sredstva vanjskog transporta
▪ sredstva unutrašnjeg transporta
▪ načini ugradnje
▪ postupci zbijanja
▪ razine kontrole (vlastite, nadzora i neovisne)

Podaci iz projekta konstrukcije:

▪ vrste presjeka (mali, srednji, veliki),
▪ % armiranja
▪ svojstva koja proizlaze iz projekta konstrukcije, namjene objekta i uvjeta okoliša
▪ podaci o tehnologiji izvedbe
Spravljanje betona:
- doziranje agregata i cementa
- doziranje vode i aditiva (tekuće)
- miješanje u miješalici za beton

doziranje po masi!

Ugradnja betona:
- pervibratori (uranjajući vibratori)
- površinski vibratori
- oplatni vibratori
- vibrostolovi

Ponašanje betona nakon ugradnje:

Plastično stanje – između ugradnje i završetka vezanja
Izdvajanje vode na površini ugrađenog betona
Plastično slijeganje
Plastično skupljanje (1%)

Njega betona:
Pravilnom njegom betona se sprječava:
- isparavanje vode iz betona koja je potrebna za proces hidratacije cementa
- skupljanje betona i pojava pukotina. plastično skupljanje

- postići zahtijevana mehanička svojstva, teksturu, izgled, trajnost

- osiguravanje termohigrometrijskih uvjeta za odvijanje hidratacije
- zaštita od vjetra, oborina, insolacije, agresivnih tvari, visokih i niskih temperatura, unutarnje
temperaturnog gradijenta, vibracija

Ovisnost tlačne čvrstoće o načinu njege betona:

 8. PREDAVANJE: ČVRSTOĆA I ZAKAZIVANJE BETONA

Očvrsnuli beton: - ugrađeni svježi beton hidratacijom cementa i očvršćivanjem prelazi u čvrsto stanje
- proces očvršćivanja traje neko vrijeme, pa beton prije preuzimanja projektiranog
opterećenja mora imati određenu starost
- za većinu mehaničkih svojstava betona mjerodavna je 28-dnevna starost, pa se pri
toj starosti i ispituje

Svojstva očvrsnulog betona: - funkcija različitih utjecajnih faktora:

- karakteristika sastavnih komponenti betona
- kvantitativnog odnosa udjela sastavnih komponenti
- tehnoloških faktora
- uvjeta u eksploataciji
- svojstva se očvrsnulog betona utvrđuju i dokazuju ispitivanjem
uzoraka, koji se pripremaju i njeguju na propisani način
- svojstva su odeđena: tlačna čvrstoća
vlačna čvrstoća
gustoća
modul elastičnosti
skupljanje i puzanje
vodopropusnost
otpornost na smrzavanje sa ili bez soli za
odmrzavanje
Čvrstoća: - otpornost materijala na lom
- svojstvo materijala da nosi vanjsko opterećenje bez pojave loma
- maksimalno naprezanje prije sloma materijala
- tlačna, vlačna, savojna

Čvrstoća betona: - osnovno mjerilo kvalitete

- čvrstoća na vlak ili smicanje < tlačna čvrstoća
- pri prekoračenju čvrstoće - naglo lom bez prethodno uočljivih deformacija
- područje kontakta agregata i cemntnog kamena - ograničavajući faktor čvrstoće
betona
- svojstva čvrstoće ovise o termohigrometrijskim uvjetima u kojima se beton nalazio
tijekom očvršćivanja, kao i tijekom samog ispitivanja

Što utječe na čvrstoću betona na tlak?

▪ vrsta i čvrstoća cementa
▪ svojstva agregata (tekstura, tip loma)
▪ vodocementni faktor
▪ poroznost
▪ način ugradnje
▪ utjecaj aditiva
▪ način njege betona
▪ starost betona
Ispitivanje betona:
 razorne metode
 nerazorne metode

Razorno ispitivanje očvrslog betona

Njegovanje uzoraka:
▪ Uzorak se ostavi u kalupu najmanje 16 sati, ali ne duže od 3 dana, zaštićen od potresanja, vibracija
i/ili isušivanja, na temperaturi od 20±5°C
▪ Nakon uklanjanja kalupa uzorak se njeguje sve do početka ispitivanja u vodi na temperaturi
20±2°C,(ili u komori na temperaturi 20±5°C) i relativnoj vlažnosti ≥ 95%.

Ispitivanje tlačne čvrstoće:

- reprezentativna masa betona se ugrađuje u čelične ili plastične kalupe oblika kocke ili valjka
- 28 dana
- na kocki: opterećenje okomito na smjer lijevanja betona u kalup – troosno stanje naprezanja
paziti na brzinu nanošenja opterećenja
- na valjku: opterećenje u smjeru lijevanja betona u kalup – jednoosno stanje naprezanja
nedostatak valjka – neravnost baza
paziti na brzinu nanošenja opterećenja
čvrstoća kocke 25% veća od čvrstoće valjka
- karakteristična tlačna čvrstoća mora biti jednaka ili veća od minimalne karakteristične tlačne
čvrstoće

- Ispitivanjem kocke dobiju se veće vrijednosti nego ispitivanjem valjka iste visine
- Ispitivanjem uzorka istog oblika ali manjih dimenzija dobivaju se veće tlačne čvrstoće

Ispitivanje vlačne čvrstoće:

- ispituje se na tri načina:
vlačna čvrstoća (savijanje) > vlačna čvrstoća (cijepanje) > vlačna čvrstoća (direktni vlak)
1) Ispitivanje vlačne čvrstoće betona na osni vlak – najtočnija
(direktna vlačna čvrstoća) – vrlo rijetko se primjenjuje!
2) Ispitivanje vlačne čvrstoće betona cijepanjem – dvoosno stanje naprezanja
(indirektna vlačna čvrstoća, Brazilska metoda)
▪ vlačna čvrstoća cijepanjem je za 10-15% veća od čvrstoće direktnim vlakom
▪ uzorak oblika valjka opterećuje se tlačnom silom po izvodnici valjka
▪ uzorak oblika kocke opterećuje se koncentrirano po sredini baze
 3) Ispitivanje vlačne čvrstoće betona savijanjem
- svježi beton se ugrađuje u čelične ili plastične kalupe oblika prizme dimenzija:
100*100*400
100*100*500
150*150*600
- ispituje se na uzorcima oblika prizme opterećenima s jednom ili dvije
koncentrirane sile

Faktori koji utječu na čvrstoću betona:

▪ heterogena struktura - složen tijek zakazivanja betona – prijelazna zona
▪ starost betona
▪ temperatura betona
▪ zrelost betona
▪ poroznost betona
▪ v/c faktor
▪ a/c faktor

Beton njegovan u vodi ima veću čvrstoću od betona njegovanog na zraku

Nerazorno ispitivanje očvrslog betona

- brojne metode:
- ispitivanje betona sklerometrom
- ispitivanje betona ultrazvukom
- ispitivanje betona metodom rezonantne frekvencije
- s obzirom na primjenu:
- one kojima se procjenjuju svojstva samog betona
- one kojima se locira armatura u betonu
 9. PREDAVANJE: DRVO

Vrste: botaničke vrste:

 četinjače – jela, smreka, bor
 listače – hrast, bukva, bagrem, jasen, grab, brijest

Poprečni presjek:

Drvo u građevinarstvu:
- konstrukcijski materijal
- stolarija
- namještaj
- oplate
- skele
FIZIKALNA SVOJSTVA DRVA

Vlažnost drva:
- Mjera zasićenosti drveta vodom
- U posječenom drvetu njena količina ovisi o: vremenu sječe, načinu skladištenja, relativnoj
vlažnosti prostora

Određivanje vlažnosti:
 laboratorijsko – sušenjem na 103+/-2°C može se postići da uzorak drva nakon nekoliko
uzastopnih kontrola pokazuje jednaku težinu. Takav uzorak naziva se apsolutno suho ili
standardno suho drvo.
 vlagomjerima – digitalni ili analogni
- mjeri se otpor istosmjerne struje
- veća vlažnost – otpor je manji
- otpor istosmjerne struje ovisi i o temperaturi drva i botaničkoj vrsti

Promjena volumena:
- voda u drvu može biti: slobodna
vezana (higroskopna, kemijski vezana) – kemijska ne isparava
- Isparavanjem higroskopske vode stanice se skupljaju, mijenjaju se dimenzije drva – skupljanje.
- Upijanjem vlage iz zraka drvo povećava volumen – bubrenje.
- skupljanje i bubrenje velik je nedostatak drva
- Zbog različitog skupljanja u pojedinim smjerovima drvo se sušenjem deformira.

Volumenska masa:
- masa jedinice volumena drva kao poroznog tijela

Gustoća:
- Masa drvne tvari u imaginarnoj jedinici volumena bez pora i šupljina.
- ne ovisi o botaničkoj vrsti drva

MEHANIČKA SVOJSTVA

- Idealizirani uzorak drva izložen vlačnim, tlačnim i posmičnim silama paralelno i okomito s vlaknima.

Vlačna čvrstoća:
- paralelno vlaknima je vrlo visoka
- znatan utjecaj ima položaj kvrga i nagib vlakanaca

Tlačna čvrstoća:
- paralelno i okomito na vlakna
- paralelno s vlaknima – do sloma dolazi izvijanjem
vlakana
- okomito na vlakna – lom nastaje kao posljedica
gnječenja
Posmična čvrstoća:

Čvrstoća na savijanje:
- ispituje se na uzorcima opterećenim s jednom ili dvije sile

Žilavost:
- drvo je žilavije što je veća razlika između granice elastičnosti i granice sloma

Tvrdoća:
- najveća u poprečnom presjeku

Utjecaji na mehanička svojstva:

 utjecaj vlažnosti – što je veći sadržaj vode u drvu to je manja čvrstoća (vrijedi u
higroskopskom području gdje je <30% vlage)

 utjecaj volumenske mase – drvo iste botaničke vrste, veće volumenske mase, ima bolja
mehanička svojstva.
 utjecaj grešaka rasta – kvrgavost – oslabljenje presjeka, nepovoljno kod čvrstoće na vlak
paralelno s vlaknima
- usukanost – općenito smanjuje mehanička svojstva (posebno čvrstoću
na vlak paralelno s vlaknima)
- modrenje drva – uzrokuju ga gljivice, neznatno smanjuje mehanička
svojstva
- truljenje – posljedica je napada gljiva koje razaraju celulozu
- insekti – neznatno smanjuju svojstva
 utjecaj temperature – povišenjem temperature, čvrstoća se smanjuje, a puzanje povećava
- povišenjem temperature, smanjuje se modul elastičnosti
- smrzavanjem drva rastu mehanička svojstva, ali i krhkost
TOPLINSKA SVOJSTVA

- koeficijent linearnog toplinskog istezanja – ovisi o vrsti drva i smjeru promatranja

- specifični toplinski kapacitet – ovisi o temperaturi i vlažnosti drva
- toplinska provodljivost – ovisi o volumenskoj masi, vlažnosti, smjeru vlakana, nepravilnostima u
građi i temperaturi
- zbog vrlo niske toplinske provodljivosti drvo je jako dobar toplinski izolator

ELEKTRIČNA SVOJSTVA

- suho drvo – slab vodič električne struje

- U higroskopskom području na električni otpor najveći utjecaj ima vlažnost drva.

AKUSTIČNA SVOJSTVA

- drvo dobro apsorbira zvuk

ESTETSKA SVOJSTVA

- boja, sjaj, miris, finoća i tekstura

OPĆENITA SVOJSTVA DRVA:

 mala gustoća (500-800kg/m3)
 velika čvrstoća u smjeru vlakanaca
 laka obrada
 velike mogućnosti oblikovanja poprečnog presjeka
 jednostavno spajanje
 mala osjetljivost na temperaturne promjene
 estetska svojstva
 dobar izolator
 nedostatci: hidrofilnost, deformacije pri sušenju, anizotropija, lako zapaljivo