Professional Documents
Culture Documents
Djelovanje Ivana Mažuranića
Djelovanje Ivana Mažuranića
Ivan Mažuranić je ustoličen za bana 1873. godine, bio je prvi hrvatski ban koji nije imao
plemićko podrijetlo tako da ga se još naziva i „ban pučanin“. Istakao se i književnim radom u
vremenu hrvatskog romantizma kada je dopunio Gundulićevog Osmana i napisao spjev Smrt
Smail-age Čengića. Svojim reformama je modernizirao Hrvatsku koja je tada zaostajala za
ostalim europskim državama. Najprije je donio reforme državne uprave to jest; ban i vlada su
postali odgovorni Hrvatskom saboru, sudstvo je osamostaljeno, ban više nije predsjedao
vrhovnim sudom u banskoj Hrvatskoj, uvedena je i porota. Donio je brojne liberalne zakone
od kojih su najznačajniji oni o slobodi tiska, o slobodi javnog okupljanja i vjerskoj
ravnopravnosti Židova. Godine 1874. Zakonom o pučkim školama i preparandijama uvedeno
je obvezno četverogodišnje školovanje, Crkva je izgubila nadzor nad školstvom. U Zagrebu je
otvoreno Kraljevsko sveučilište Franje Josipa I. , prvi rektor je bio Matija Mesić, također je
otvoren i Zemaljski statistički ured za Hrvatsku i Slavoniju. Za njegovo vrijeme djelovao je i
književnik August Šenoa, nastavljen je razvoj gradova, posebice Zagreba te Matica ilirska
mijenja ime u Matica hrvatska. Mažuranić nije uspio ništa učiniti što se tiče mađarskog
kršenja Nagodbe i statusa Rijeke te se javilo nezadovoljstvo među hrvatskim narodom,
naročito unutar Narodne stranke, isto tako i od pripadnika Crkve zbog školskih reformi.
Godine 1880. je dao ostavku i razriješen je banske dužnosti nakon što je podnio zahtjev
Bečkom dvoru da se Vojna krajina sjedini s banskom Hrvatskom i da se riješi financijska
nagodba.