PROCJENA RIZIKA I

ZNAČAJNOSTI
Sadržaj

Primjena značajnosti u postupku revizije u skladu sa:

 Međunarodnim revizijskim standardom 320 Značajnost u reviziji

 Međunarodnim revizijskim standardom 315 Razumijevanje

poslovnog subjekta i njegovog okruženja te procjenjivanje rizika
značajnog pogrešnog prikazivanja

 Međunarodnim revizijskim standardom 330 Revizijski postupci

kao reakcija na procijenjene rizike
Definicija značajnosti u postupku revizije

Pojam "značajnost" definiran je Okvirom za sastavljanje i prezentiranje

financijskih izvještaja:
 “Informacija je značajna ukoliko njeno izostavljanje ili krivi prikaz
mogu utjecati na poslovne odluke koje korisnici donose na
temelju financijskih izvještaja. Značajnost ovisi o veličini stavke ili
pogreške prosuđenoj u određenim okolnostima njezinog
izostavljanja ili pogrešnog prikazivanja. Prema tome, značajnost
više osigurava granicu ili prijelomnicu, nego što je primarno
kvalitativno obilježje koje mora imati informacija da bi bila
korisna.”
Kako se značajnost procjenjuje?

Procjena značajnosti je pitanje profesionalne prosudbe, pri čemu se

značajnost promatra i u kontekstu revizijskog rizika – da li je značajna
informacija uopće relevantna za reviziju financijskih izvještaja.

Prihvatljiva razina značajnosti definira se u fazi planiranja, pri čemu se
definira značajnost na razini:
 cjelovitih financijskih izvještaja,
 klasa transakcija (niža od značajnosti na nivou financijskih
izvještaja),
 stanja i objava (niža od značajnosti na nivou financijskih
izvještaja).

Na značajnost mogu utjecati zakonski i regulativni zahtjevi, što može
rezultirati različitim razinama značajnosti ovisno o aspektu s kojega se
promatraju financijski izvještaji.

Potrebno je također i razmotriti mogućnost pogrešnog prikazivanja malih
iznosa koji, kumulativno, mogu imati značajan učinak na financijske
izvještaje – kao i minimalni iznos ispod kojeg nije potrebno kumulirati
iznose za potrebe utvrđivanja pogrešaka.
Kako se značajnost procjenjuje?

Značajnost se određuje numerički i kvalitativno:

 numerički – uobičajeno, izabire se određeni benchmark (rezultat
prije oporezivanja, ukupni prihod, ukupni troškovi, ukupna
imovina, neto imovina i sl) te se značajnost utvrđuje kao postotak
ili proporcija određenog benchmarka
 kvalitativno – uobičajeno, u kontekstu karakteristika revidiranog
subjekta (vlasništvo, da li se radi o listanom društvu, zaduženost,
grana industrije, regulatorni zahtjevi) značajnost se može
dodatno korigirati

Značajnost se razlikuje ovisno o tome da li dajemo mišljenje na
financijske izvještaje grupe ili pojedine podružnice – što znači da ukoliko
revidiramo podružnicu, za potrebe izdavanja mišljenja na pojedinačne
financijske izvještaje podružnice određujemo jedan iznos značajnosti,
dok za potrebe izdavanja mišljenja na financijske izvještaje za potrebe
grupe primjenjujemo značajnost određenu na razini grupe (uobičajeno
znatno viši iznos)
Povezanost značajnosti i revizijskog rizika

U fazi planiranja, revizor razmatra zbog čega bi financijski izvještaji

mogli biti značajno pogrešno iskazani, temeljem postupaka provedenih
u svrhu razumijevanja poslovnog subjekta i njegovog okruženja.

Kao rezultat navedenoga, revizor procjenjuje rizike koji mogu uzrokovati
značajno pogrešno iskazivanje financijskih izvještaja, te odabire
prikladne revizijske postupke kojima će prikupiti dokaz o tome da li su
financijski izvještaji značajno pogrešno iskazani.

Značajnost i razina revizijskog rizika su obrnuto proporcionalni,što znači
da što se definira viši iznos značajnosti, to je revizijski rizik niži, i
obrnuto, te se posljedično povećava ili smanjuje opseg revizijskih
postupaka – praktično, ako imamo viši prag materijalnosti, rizik da ćemo
izdati pogrešno mišljenje je niži, budući da se mišljenje izdaje kao
konstatacija da su financijski izvještaji u značajnim odrednicama realni i
objektivni. Zbog navedenoga je i opseg revizijskih postupaka manji kada
se značajnost utvrđuje u višem iznosu
Značajnost i revizijski rizik tijekom revizije

Procjena značajnosti i revizijskog rizika može biti različita u fazi

planiranja revizije i na kraju, prilikom vrednovanja rezultata revizijskih
postupaka, kao posljedica promjene okolnosti ili zbog novih spoznaja
dobivenih obavljanjem revizije.

Na primjer, značajnost se uobičajeno definira prije kraja obračunskog
razdoblja, uz anticipiranje završnog rezultata poslovanja i financijskog
položaja.

Ako je pak stvarni rezultat poslovanja i financijski položaj bitno drugačiji,
procjena značajnosti i revizijskog rizika može se promijeniti tijekom
revizije.
Procjenjivanje učinaka pogrešnih prikazivanja

Tijekom revizije, revizor prikuplja ukupan iznos neispravljenih pogrešnih

prikazivanja utvrđenih tijekom revizije koji obuhvaća:
 pojedinačna pogrešna prikazivanja koja je revizor otkrio,
uključujući i neto učinke neispravljenih pogrešnih prikazivanja
utvrđene u reviziji prethodnih razdoblja; i
 najbolju procjenu ostalih pogrešnih prikazivanja koja se ne mogu
pojedinačno otkriti

Ako je revizor otkrio značajno pogrešno prikazivanje nastalo zbog
pogreške, revizor treba pravodobno priopćiti pogrešno prikazivanje
primjerenoj razini rukovodstva te razmotriti potrebu izvještavanja onih
koji su zaduženi za upravljanje.

Revizor razmatra značajnost ukupnog zbroja neispravljenih pogrešnih
prikazivanja, te ukoliko zaključi da su ona značajna, može razmotriti
smanjenje revizijskog rizika proširivanjem revizijskih postupaka ili
postavljanjem zahtjeva rukovodstvu da ispravi financijske izvještaje. U
svakom slučaju, u financijskim izvještajima rukovodstvo može ispraviti
otkrivena pogrešna prikazivanja.
Procjenjivanje učinaka pogrešnih prikazivanja

Ako rukovodstvo odbije ispraviti financijske izvještaje te rezultati

dodatnih revizijskih postupaka ne omogućavaju revizoru stvaranje
zaključaka, revizor razmatra odgovarajuću modifikaciju revizorovog
izvještaja.

Također, ukoliko se ukupan iznos neispravljenih pogrešnih prikazivanja
približava razini značajnosti, revizor razmatra vjerojatnost da
neotkrivena pogrešna prikazivanja, zajedno s neispravljenim pogrešnim
prikazivanjima, mogu prijeći razinu značajnosti.

Prema tome, ako se ukupni iznos neispravljenih pogrešnih prikazivanja
približava razini značajnosti, revizor treba razmotriti mogućnost
smanjenja revizijskog rizika obavljanjem dodatnih revizijskih postupaka
ili zahtijevanjem da rukovodstvo ispravi financijske izvještaje za
otkrivena pogrešna prikazivanja.
Utjecaj značajnosti na određivanje revizijskih
ciljeva

Specifične ciljeve revizije potrebno je definirati po svakoj značajnoj
stavci u financijskim izvještajima na način da se procjenjuje rizik
pojedine stavke te značajnost karakteristika pojedine stavke.

Rizik pojedine stavke procjenjuje se tako da se ocjenjuje potencijalni
efekt eventualne pogreške na financijske izvještaje te vjerojatnost
nastanka rizičnog događaja.

Revizijski postupci se definiraju ovisno o kombinaciji značajnosti i rizika.
Opseg postupaka je veći što je značajniji rizik, te niži prag značajnosti.
 Tablica faktora značajnosti
Iznos Postotak
0 – 100.000 0,07 – 0,05
100.001 – 1.000.000 0,05 – 0,03
1.000.001 – 5.000.000 0,03 – 0,015
5.000.001 – 10.000.000 0,015 – 0,01
10.000.001 – 25.000.000 0,01 – 0,008
25.000.001 – 50.000.000 0,008 – 0,005
50.000.001 – 100.000.000 0,005 – 0,004
Preko 100.000.000 0,004 – 0,002
BILANCA
Imovina Iznos
Novac 500.000
Potraživanja od kupaca 3.000.000
Zalihe 1.000.000
Ostala kratkotrajna imovina 2.000.000
Neto vrijednost mat. imovine 20.500.000
Ostala imovina 3.000.000
Ukupno 30.000.000
Obveze i vlastiti kapital
Obveze prema dobavljačima 2.000.000
Ostale kratkoročne obveze 3.500.000
Dugoročne obveze 3.000.000
Kapital 21.500.000
Ukupno 30.000.000
 Imovina Iznos Raspored na osnovi rel. Dopustiva pogreška
veličina
Novac 500.000 * 3.380 3.380
Potraživanja od kupaca 3.000.000 * 20.282 10.000
Zalihe 1.000.000 * 6.760 2.000
Ostala kratkotrajna imovina 2.000.000 * 13.521 13.521
Neto vrijednost mat. imovine 20.500.000 * 138.592 157.155
Ostala imovina 3.000.000 * 20.282 20.282
Ukupno 30.000.000

Obveze i vlastiti kapital

Obveze prema dobavljačima 2.000.000 * 13.521 10.000

Ostale kratkoročne obveze 3.500.000 * 23.662 23.662
Dugoročne obveze 3.000.000 a

Kapital 21.500.000 a

Ukupno 30.000.000 240.000 240.000

* Zbroj stavaka je 35.500.000

a = Račun će se revidirati 100%

30.000.000 * 0,008

3.000.000 x 240.000 = 20.282

35.500.000
Poslovni rizik
 strateški rizik,
 rizik za financijska izvješća,
 operativni rizik,
 pravni rizik,
 financijski rizik,
 rizik nesukladnosti s normama, ..
RIZICI REVIZIJE

Na temelju opće ocjene rizika, revizor izračunava
ukupni rizik revizije koji se sastoji od tri sastavna
dijela i to:

 INHERENTNI RIZIK – rizik da će se pojaviti

značajne pogreške u financijskim informacijama

 KONTROLNI RIZIK – rizik da sustav internih

kontrola neće spriječiti ili otkloniti takve značajne
pogreške

 RIZIK NEOTKRIVANJA ILI DETEKCIJSKI RIZIK

– rizik da revizor neće svojim postupcima otkriti
bilo koju značajnu pogrešku u financijskim
informacijama.
PROCJENA RIZIKA REVIZIJE

Za ocjenu sveukupnog revizijskog rizika uzimaju se
sva tri oblika rizika kao sastavni dijelovi rizika
revizije te zbog toga postoji njihova međusobna
povezanost, a što se jednostavno prikazuje
slijedećom jednadžbom:

AUR = IR x IC x DR

gdje su: AUR – ukupni rizik revizije

IR – inherentni rizik

IC – kontrolni rizik

DR – detekcijski rizik