BANKARSKO PRAVO-SKRIPTICA 

1. Uvjeti uvrštenja dionica na uređeno tržište -uvod

- Uređeno tržište značajan je čimbenik svakog nacionalnog gospodarstva
- Poduzetnicima i j. Vlasti pruža pristup kapitalu, a ulagateljima potencijalnu zaradu
temeljem trgovanja uvrštenim vrijednosnim papirima na sekundarnom tržištu
- Uvrštenje vrijednosnih papira je jedini dopušteni način za sudjelovanje u tržištu kapitala
- Uređeno tržište vrijednosnih papira javno je najpristupačniji segment tržišta kapitala
UREĐENO TRŽIŠTE – organizirani sustav koji omogućuje trgovanje uvrštenim papirima,
likvidnost, dopušta burzu i učinkovitu provedbu transakcija, dostupnost informacija koje su
bitne za trgovanje te tržišno formiranje cijene. Strogo je regulirano, a nadzor provodi HANFA.
- Da bi se moglo trgovati vrijednosnim papirima,potrebno ih je uvrstiti na tržište, a to
uvrštenje provodi Burza koja upravlja tržištem na koje se oni žele uvrstiti, dakle
potrebno je odobrenje burze – burza će dat odobrenje ako su ispunjene sve zakonske i
druge pretpostavke
- Dužnički vrijednosni papiri koje izdaje državno tijelo bit će uvršteni na temelju samog
zakona, oni nisu dužni objaviti prospekt uvrštenja – to se odnosi i na članice EU te EEA, a
opravdanje za to je visok bonitet te povjerenje koje javna vlast uživa
- Provedba postupka uvrštenja služi tome da se provjeri jesu li vrijednosni papiri pogodni
za trgovanje na uređenom tržištu, a ako se takvim vrijednosnim papirima već trguje na
tržištu – postupak se neće ponovo provodit
- Uvjeti za uvrštenje se razlikuju shodno tome na koje se vrijednosne papire odnose
- Naše tržište je podjeljeno na redovno i službeno tržište (zakonodavac se odlučio na
jednostavan pristup) pa tako razlikujemo blaže regulirano redovno tržište i strože
regulirano službeno tržište
UVRŠTENJE VR. PAPIRA NA UREĐENO TRŽIŠTE U ŠIREM SMISLU –obuhvaća sve potrebne
radnje kako bi se vrijednosnim papirima moglo trgovat na uređenom tržištu
UVRŠTENJE VR. PAPIRA NA UREĐENO TRŽIŠTE U UŽEM SMISLU – obuhvaća samo odobrenje
burze kojim burza dopušta trgovanje na tržištu kojim ona upravlja, takvo odobrenje je
upravni akt burze koji se donosi u korist i na zahtjev ovlaštene osobe.

„TIJEK ŽIVOTA VRIJEDNOSNOG PAPIRA“

1. Emisija vr papira od društva izdavatelja
2. Postupak odobrenja i objave prospekta uvrštenja vrijednosnih papira
3. Početak trgovanja vrijednosnim papirima na uređenom tržištu
4. Uvrštenje bez suglasnosti izdavatelja
5. Promjena segmenta tržišta kapita
6. Povlačenje vr papira s tržišta

- U Hrvatskoj je vrijednosne papire moguće uvrstiti na : redovno tržište, službeno tržište i

vodeće tržište Zagrebačke burze
- Uvjeti za uvrštenje su najblaži kod redovnog tržišta,a najstroži kod vodećeg tržišta

2. Uvjeti koje moraju ispuniti izdavatelji dionica da bi bile uvrštene na uređeno tržište

NAJZNAČAJNIJA DUŽNOST – trajno obavješćivanje ulagatelja o svim okolnostima koje

omogućuju donošenje informirane odluke o ulaganju
- ta dužnost postoji dokle god su dionice uvrštene na tržište, a ostvaruje se kroz redovnu
objavu različitih financijskih izvješća izdavatelja , izvanrednu objavu pojedinih
informacija radi zaštite ulagatelja te kroz objavu prospekta uvrštenja (tu se radi o
početnom obavješćivanju)
OBJAVA PROSPEKTA
- izdavatelj tu dužnost ispunjava izdavanjem jedinstvenog dokumenta ili više dokumenata
koji sadrže sve potrebne informacije o izdavatelju i vr papirima koji se uvrštavaju na
jedinstveno tržište
- objava takvih informacija pridonosi transparentnosti tržišta koja pridonosi jačanju
povjerenja ulagatelja
- prospekt odobrava nadležni regulator, a postupak uvrštenja provodi burza!
- Uvrštenje bez objave prospekta je samo iznimno moguće

IZDAVATELJ
- Potrebno je da je izdavatelj kao pravna osoba osnovan u skladu s pravom države u kojoj
se nalazi njegovo sjedište
- Obvezan je objaviti godišnja financijska izvješća u nazad 3 godine, a ako inače nije
obvezan objavljivat GFI dovoljno je da objavi godišnju bilancu izdavatelja – odstupanje
od objave je moguće samo ako je to u interesu izdavatelja ili ulagatelja
VODEĆE TRŽIŠTE ZB – najstroži uvjeti, izdavatelj mora sklopit ugovore sa dva specijalista koji
će obavljat poslove specijalističke trgovine dionicama koje su predmet uvrštenja
a) TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA DIONICA KOJE SU PREDMET UVRŠTENJA NA UREĐENO TRŽIŠTE
- Zakonski uvjeti koji štite likvidnost uređenog tržišta usmjereni su na sprečavanje
uvrštenja dionica malih i nespremnih društva
TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA- ukupna tržišna vrijednost emisije dionica koja je predmet
zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište u trenutku podnošenja takvog zahtjeva
- Tržišna kapitalizacija pruža sigurnost operateru i ulagateljima da je na uređeno tržište
uvrštena količina dionica koja omogućuje uredno formiranje cijene i trgovanje te da se
na uređenom tržištu trguje dionicama izdavatelja koji su financijski i operativno kadri
udovoljiti uvjetima aktivnog sudjelovanja na tržištu
- Za uvrštenje na redovno tržište- nema praga vrijednosti tržišne kapitalizacije
- Za uvrštenje na službeno tržište- tržišna kapitalizacija u vrijednosti od najmanje 8
miliona kuna – moguća je iznimka i da se uvrste iako je tržišna kapitalizacija manja od
navedenog praga ukoliko burza procijeni da se takvim vr papirima može uredno trgovati
na službenom tržištu pritom je ključno jesu li ulagatelji zainteresirani za trgovanje takvim
dionicama
-
b) VALJANOST DIONICA KOJE SU PREDMET UVRŠTENJA
- Dionice koje se žele uvrstit moraju biti izdane u skladu sa propisima
- Primjenjuje se pravo države sjedišta izdavatelja
- To uvrđuje burza i služi isključivo zaštiti ulagatelja

c) SLOBODNA PRENOSIVOST DIONICE

- Uvrštenje se uvjetuje slobodnom prenošivošću dionica
- Dionice se smatraju slobodno prenosivim kada kada njihov prijenos ne podliježe
ograničenjima koja predstavljaju tešku prepreku za za uredno trgovanje na uređenom
tržištu, dakle samo ograničenja koja predstavljaju tešku prepreku
- Dionice moraju biti nematerijalizirane

D) RASPROSTRANJENOST DIONICA KOJE SU PREDMET UVRŠTENJA JAVNOSTI

-uvjet za uvrštenje je određen postotak rasprostranjenosti tih dionica javnosti
- traži se da su imatelji određenog postotka dionica manji dioničari, kako bi se osigurala
potrebna likvidnost i uredno funkcioniranje tržišta
- prije uvrštenja na tržište potrebno je da je određeni postotak distribuiran javnosti
-15% za redovno tržište, 25% za službeno tržište
- ako nakon uvrštenja dođe do pada praga, to neće utjecat na uvrštenje

E) POTPUNO UVRŠTENJE SVIH DIONICA ISTOG RODA NA UREĐENO TRŽIŠTE

- zahtjev za uvrštenje mora se odnositi na sve dionice istog roda
3. Uvrštenje i isključenje dionica izdavatelja u stečanom postupku ili predstečajnoj
nagodbi
- Nakon što je pokrenut stečajni postupak neće doći do uvrštenja dionica jer je svrha
stečajnog postupka unovčenje stečajne mase stečajnog dužnika

HANFA
-HANFA je nadzorno tijelo u čiji djelokrug i nadležnost spada nadzor financijskih usluga,
tržišta te pravnih i fizičkih osoba koje te usluge pružaju
-ono je sampostalna pravna osoba s javnim ovlastima,odgovorna HS
-misija HANFE je osigurati stabilan financijski sustav te gradit povjerenje među
sudionicima tržišta
- temeljne vrijednosti HANFE su : neovisno,nepristrano i dosljedno postupanje, visoki
profesionalni standardi,odgovornost,timski rad,suradnja i kultura
partnerstva,proaktivnost i prilagodljivost,usmjerenost rezultatu uz optimalno korištenje
resursa

UREĐENO TRŽIŠTE RH

1. Povijest Zagrebačke burze

- Osnovana 15. lipnja 1907
- Trgovalo se dionicama i drugim vrijednosnicama, valutama i robom
- Burza je uživala ugled stranih klijenata,osobito iz Beča i Praga
- 1945 Burza je zatvorena,a arhiv uništen
- 1991 ponovni početak Burze,grupa poduzetnika je uspijela okupiti 25 banaka i 2
osiguravajuća društva i ponovno pokrenuti poslovanje

2. Utjecaj EU regulative na lokalna tržišta

1. MIFID 1 direktiva 2007

- Korporativno upravljanje – pravila kako investicijska društva trebaju skupljat i spremat
informacije klijenata te uspostavljanje procesa monitoriranja njihovog rada
- Izvještavanje o transakcijama- kako bi regulatori mogli detektirati manipulacije na tržištu
 - Best execution- obaveza investicijskih društva da vrše transakciju na mjestu
najpovoljnijem za klijenta

2. MIFID 2 direktiva 2017

- Svrha te direktive je unapređenje postojećih pravila tržišta kapitala, posebno što se tiče
trgovanja na uređenim tržištima, visokofrekventnog trgovanja,nadzora tržišta i jačanja
zaštite potrošača
- Širi opseg izvještavanja o transakcijama
- Proširuje definiciju mjesta trgovanja i pravilima vezanim uz njih
- Korporativno upravljanje-stroža pravila za odnos s klijentima, izvršenje naloga i prijem u
status klijenta
- Unifikacija regulatora- brojna pravila koja imaju za cilj jedinstvenu superviziju

3. MIFIR uredba 2017

- Transparentnost mjesta trgovanja- pravila o tome koje informacije mjesta trgovanja
moraju objavljivati, pravila o volumenima kojim se mogu trgovati i kojim financijskim
instrumentima se može trgovati
- Izvještaji o trgovini – pravila o transparentnosti trgovine koja se odnose na investicijsko
društvo i sistemske internalizatore
- Izvještavanje o transakcijama-ARM

MAR – market abuse regulation

- Uređeno tržište kapitala temelji se na povjerenju svih njegovih sudionika, a iz tog razloga
važno je spriječiti svaki oblik zlouporabe
SMSG- securities and market stakeholders group
- Pomaže konzultacije između ESME, njenog bord of supervisiors-a i svih tržišnih dionika
u vezi svih područja odgovornosti ESME
- Pruža tehničke savjete u vezi razvoja buduće politike nadzornih tijela
- Ovo omogućava da dionici mogu doprinjeti formuliranju politika od početka procesa

3.Novi trendovi i budućnost tržišta kapitala

FINTECH- primjena novih tehnologija u financijama
- Dostupnost financijskih usluga- jedno od mjerila razvijenosti društva
- Financijske institucije-individualizirana,efikasna i jeftinija usluga
 - Startupovi
- Inovacije i širenje paleta proizvoda
SUSTAVI PLAĆANJA
- U prošlosti značajan izvor prihoda banaka, a danas praktički neograničen izvor
alternativa
- Jednom kad se klijent prebaci na novi „kanal“ ne postoji garancija da će mu ostat vjeran
-
a) Klasične bankarske usluge
- Klijenti žene što manje ići u banku, a banke žele koristiti veliku količinu podataka kojima
raspolažu kako bi pružile individualiziranu uslugu
b) Osiguranje
- Korištenje gotovo neograničene količine podataka i uzoraka ponašanja , štetnih
događaja klijenata omogućuje velikim osiguravateljima da izračunu cijene police
pristupaju znatno sofisticiranije nego prije
c) Kreditni rizici
- Uz klasične izvore informacija, praktički neograničen izvor informacija na internetu
- HROK je bio tek početak, novi sustavi bazirani na umjetnoj inteligenciji će u budućnosti
puno bolje procjenjivati rizike od ljudi
d) Burze i fintech
- Burze su već sada dominantne tehnološke kompanije
- Cyber napadi
- Zakon o kritičnoj infrastrukturi
- Novi format izvještavanja- XBRL mogućnost analize u pan Europskoj dimenziji
- Kriptovalute
- Block chain tehnologija

Fintech (prednosti i nedostatci)

- Istraživanje i implementacija su izuzetno skupi
- Privlačenje i zadržavanje korisnika inovacija
- Sve izraženiji problemi sigurnosti
- Rizičnost cjelokupnog sustava

3.Unija tržišta kapitala

Zašto treba ojačat tržišta?
-snažna ekonomija treba snažna financijska tržišta
-financiranje investicija kroz ne bankarske oblike financiranja
-smanjenje ovisnosti o bankarskom sustavu
-lakša apsorpcija financijskih šokova u financijskom sustavu
-veličina tržišta kapitala pozitivno je korelirana s veličinom ekonomije

Posebna privatnopravna odgovornost iz prospekta

PROSPEKT- dokument koji sadrži sve informacije potrebne ulagatelju kako bi se mogao
informirati o izdavatelju i ponuđenim vrijednosnim papirima te donjeti odluku o ulaganju.
Prospekt je važna karika u urednom funkcioniranju tržišta kapitala, riječ je o dokumentu kojim
se izdavatelj predstavlja ulagateljima kapitala s ciljem prodaje svojih vrijednosnih papira.
Za ulagatelja on čini primaran izvor informacija o izdavatelju i ponuđenim vrijednosnim
papirima prilikom donošenja odluke o ulaganju te je važan čimbenik transparentnosti.
Informacije iz prospekta moraju biti točne i potpune

Općenito o odgovornosti iz prospekta

- Odgovornost nije jedinstveno uređena već se dijeli na : posebnu privatnopravnu
odgovornosti iz ZTK i opću privatnopravnu odgovornost iz ZOO, a ta opća će se
primjenjivati u slučaju kada se ne može primjeniti posebna
- Za posebnu odgovornost karakteristična je obveza objave prospekta, dok kod opće takva
obveza ne postoji već je riječ o dobrovoljnoj objavi
- Opća odgovornost smatra se odgovornošću u užem smislu te se ona za razliku od
posebne može ograničiti/isključiti
- Obje odgovornosti temelje se na odnosu povjerenja
Obvezu objave prospekta treba shvatiti kao zakonodavčevu intervenciju u međusobni odnos
strana pravnog posla stjecanja vrijednosnih papira, radi nametanja obveze objave takvih
informacija, a s ciljem minimalizacije asimetrije u pogledu dostupnosti informacija među
strankama, a zakonodavac predviđa odgovornost za povredu takve obveze.
- Odgovnornost je ponajprije usmjerena na pravo na naknadu štete ulagateljima zbog
neurednog prospekta
- Pretpostavke odgovornosti iz prospekta uvrštenja odgovaraju općim pretpostavkama
odgovornosti za štetu : nastanak štetne radnje (objava neurednog prospekta) , da je tom
radnjom prouzročena šteta ( pad tržišne vrijednosti preuzetih vrijednosnih papira na
koje se odnosi netočan prospekt) , uzročna veza i poduzete štetne radnje te
 protupravnost štetne radnje (krivnja osobe koje su preuzele odgovornost za ispravnost
prospekta)

Subjekti iz odnosa odgovornosti za štetu iz prospekta uvrštenja

Odgovornost podrazumijeva dvije strane : osobu koje je odgovorna za štetu i osobu koja ima
pravo zahtijevati naknadu štete
Adresati odgovornosti iz prospekta uvrštenja su :
- Izdavatelj i njegovi članovi uprave /upravnog odbora
- Podnositelj zahtjeva za uvrštenje
- Jamac u vezi s izdavanjem
- Osobe koje su preuzele odgovornost za točnost i potpunost informacija iz prospekta
Dakle krug odgovornih osoba je određen, a za štetu ponajprije odgovara izdavatelj vrijednosnih
papira. Izdavatelj vrijednosnih papira je pravna osoba koja izdaje vr papire s namjerom da dođe
do kapitala koji mu je potreban za financiranje poslovnih aktivnosti, a on ujedno ima i najveći
interes za uspjehom emisije, redovno je inicijator emisije te soba bez koje nebi bilo moguće
izraditi prospekt.
Odgovornost preuzimaju i članovi uprave /up odbora izdavatelja zato što upravljaju izradom
prospekta, a moguće je da imaju i neposredan gospodarski interes.
Prospekt mora sadržavati popis osoba koje su preuzele odgovornost za ispravnost i točnost
prospekta, potpisivanjem takve izjave članovi preuzimaju odgovornost ali je moguće da iako je
pojedini član preuzeo odgovornost, on neće odgovarati za štetu jer npr. Uopće nije sudjelovao u
njegovoj izradi.

Osobe koje su preuzele jamstvo – o tome je riječ kada društvo kći jamči za ispunjenje obveze
izdanih obveznica društva majke. Jamac odgovara za točnost informacija iz prospekta bez
obzira iz kojeg dijela proizlazi takva neurednost.

Ovlaštenici zahtjeva za naknadu štete su ulagatelji. Pojam ulagatelja treba shvatiti kao širi
pojam od dioničara izdavatelja jer su ulagatelji i bivši imatelji vrijednosnih papira koji su
vrijednosni papir imatelja u međuvremenu otuđili, a shodno tome pravo na naknadu štete ima i
ulagatelj koji više nije dioničar/imatelj vrijednosnog papira izdavatelja. Unatoč tome neće sbaki
ulagatelj imat pravo na naknadu štete već samo onaj koji je stekao vrijednosne papire za
vrijeme trajanja ulagačkog raspoloženja koje je izazvao prospekt uvrštenja.
Netočnost i nepotpunost informacija sadržanih u prospektu uvrštenja kao osnova
odgovornosti.
- Prospekt uvrštenja mora odobrit nadležan regulator te je to preduvjet za uvrštenje na
uređeno tržište
- Odgovornost se temelji na objavi neurednog prospekta, neuredan prospekt je prospekt
koji ne sadrži sve informacije ili sadržava netočne informacije koje su važne za procijenu
ulaganja
- Odgovornost prvenstveno teži zaštiti od prijevare iznošenjem netočnih odnosno
nepotpunih informacija u prospektu koje potencijalnim ulagateljima onemogućuje
pravilno donošenje odluke o ulaganju
- Takvim informacijama smatraju se : činjenice o nekom vanjskom ili unutarnjem
događaju, stanju iz sadašnjosti ili prošlosti, vrijednosni sudovi,blokade,prognoze,
mišljenja
- Odgovara se samo za onu informaciju koja je značajna za procijenu vrijednosnih papira
- Značajne informacije smatraju se one koje upozoravaju na rizike ulaganja te tako uvelike
pridonose donošenju odluke o ulaganju ali i objektivno podastiru vrijednosne čimbenike
ulaganja koje će prosječno brižljiv ulagatelj uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o
ulaganju

a) Netočne informacije u prospektu uvrštenja

- Netočne informacije su činjenice koje ne odgovaraju istini
- Sudovi,prognoze i mišljenja smatraju se netočnim ako njihov sadržaj nije utemeljen na
stvarnim činjenicama i ne može se poslovno opravdati
- Važno je da takve informacije kod potencijalnog ulagatelja stvaraju pogrešnu predodžbu
o pravnim odnosima, imovinskom i financijskom stanju te rentabilnosti izdavatelja

b) Nepotpune informacije u prospektu uvrštenja

- Nepotpuni prospekt ne sadržava sve informacije koje su nužne za procijenu vrijednosnih
papira i donošenja informirane odluke o ulaganju
- Nepotpunost može prouzrokovati netočan opći dojam o objektu ulaganja
- Izostavljanjem značajnih informacija stvoreno je pogrešno ulagačko raspoloženje do
kojeg nebi došlo da su informacije bile sadržane u prospektu, te ulagatelji donose odluku
o ulaganju koju inače nebi donjeli
- Kada utvrđujemo odgovornost moramo poći od sadržaja prospekta koji utvrđuje ZTK, a
ZTK sadržava odredbe o kojima se uređuje minimalni sadržaj te da će nadležni regulator
odobrit prospekt koji ispunjava postavljene zahtjeve
- Odobrenje regulatora ne znači da su informacije potpune i točne jer je isključena
odgovornost regulatora za neuredan prospekt, odnosno moguća je situacija gdje je
prospekt odobren, a on ne sadržava sve potrebne informacije
 - Što se tiče prospekta koji sadržava poslovnu tajnu, nepotpunost će ovisiti o kvalifikaciji
poslovne tajne kao značajne informacije za procjenu vrijednosnih papira, ZTK određuje
da nadležni regulator može odbriti izostavljanje poslovne tajne koja bi izdavatelju mogla
značajno naštetiti
- Od trenutka odobrenja prospekta pa do trenutka uvrštenja vrijednosnih papira na
uređeno tržište mogu se pojaviti nove okolnosti koje odobreni prospekt čine
nepotpunim ili netočnim,a pad informativne vrijednosti je veći što je više vremena
između toga prošlo zato ZTK kaže da ukoliko dođe do novih okolnosti (obvezna
aktualizacija) ili utvrđenja netočnosti/nepotpunosti informacija (obveza ispravka) koje
mogu utjecati na procijenu vrijednosnih papira, prospekt treba nadopuniti- takva obveza
prestaje početkom trgovine uvrštenim vrijednosnim papirima
- Prospekt uvrštenja je valjan 12 mjeseci od trenutka njegova odobrenja, te samo ako se
dopune informacije koje sadržavaju nove okolnosti ili se isprave netočne informacije

Vremensko ograničenje odgovornosti iz prospekta uvrštenja ( pravo na postavljanje zahtjeva

za naknadu štete)
- ZTK ne pruža vremensko ograničenje odgovornosti iz prospekta, a u tu svrhu ne mogu
nam poslužiti ni pravila o zastari pa postojeći zakonski okvir treba dopuniti de lege
feranda određivanjem vremenskog ograničenja odgovornosti iz prospekta po uzoru na
prikazano rješenje njemačkog prava koje se u tom pogledu oslanja na učenje o trajanju
ulagačkog raspoloženja
- Ulagačko raspoloženje treba shvatiti kao krhko ozračje između ulagatelja za čiji je
prestanak dovoljan jedan negativan poslovni događaj,a izdavatelj je svakodnevno izložen
nizu poslovnih događaja koji mogu utjecati na prvotno stvoreno ulagačko raspoloženje
- Po uzoru na njemačko pravo to razdoblje treba trajati 6 mjeseci od početka trgovanja
vrijednosnim papirima , izdavatelju treba prepustiti izbor načina obavještavanja,a
sukladno tome on odabire i sustav po kojem će odgovarati ako objavi netočnu odnosno
nepotpunu informaciju

Uzročna veza između objave neurednog prospekta uvrštenja i donesene odluke o ulaganju
u vrijednosne papire
-Uzročna veza je često teško dokaziva i značajna pretpostavka odgovornosti za štetu
- Riječ je o vezi između objave neurednog prospekta(štetna radnja ) i donesene odluke o
ulaganju u vrijednosne papire (šteta)
- Ta odgovornost postoji samo u pogledu vrijednosnih papira uvrštenih na uređeno tržište
temeljem neurednog prospekta
- Potrebno je dokazati da je odluka o ulaganju donesena ne temelju neurednog prospekta
- Imajući u vidu dostupnost mnoštva informacija iz različitih izvora, koje mogu utjecati na
donošenje odluke o ulaganju, ulagatelju će biti teško dokazati da je odluku donio upravo
temeljem informacija sadržanih u prospektu
- po uzoru na njemačko pravo, treba prihvatiti da se određeno razdoblje nakon trgovanja
predmijeva postojanje ulagačkog raspoloženja izazvanog prospektom te se time olakšava
procesni položaj ulagatelja jer on nebi morao dokazivati da je odluku o ulaganju donio na
temelju neurednog prospekta
Krivnja odgovornih osoba kao pretpostavka odogovornosti iz prospekta uvrštenja
- Protupravnost se sastoji od objektivnog i subjektivnog elementa
- Objektivni element ispunjava se pukom povredom odredbi ZTK-a koji nalaže da prospekt
mora sadržavati točne i potpune informacije, a u praksi puno više problema stvara
subjektivni element
- Subjektivni element sastoji se od krivnje štetnika, odnosno osobe koja je preuzela
obvezu izrade prospekta, odgovornost prema načelu krivnje ( culpae)
- Kako je postojanje krivnje teško dokazivo, zakonodavac se odlučio za predmjevanje
krivnje pri čemu se predmijeva samo obična krivnja, dok grubu nepažnju i namjeru mora
dokazati tužitelj
- Teret dokazivanja obične nepažnje prebačen je na osobe koje su izradile prospekt,kako
bi se toga oslobodile moraju dokazati da nisu povrijedile standard pažnje dobrog
gospodarstvenika te moraju osporit dokaz tužitelja da su postupale s namjerom/
grubom nepažnjom
- Krivnju treba utvrđivati pojedinačno za svaku odgovornu osobu, općeprihvaćeno
stajalište je blizina odgovornih osoba izvorištu informacija koje se unose u prospekt,
drugim riječima što je osoba bliže izvorištu informacija to je veća njena odgovornost da
se takve informacije točno i potpuno prikažu u prospektu
- Izdavatelj se najteže oslobađa odgovornosti za neuredan prospekt jer je na samom
izvorištu informacija koje se unose u prospekt, za razliku od ostalih osoba poput
pojedinih članova emisijskog konzorcija
Emisijski konzorcij čine više članova koji preuzimaju vrijednosne papire kako bi ih plasirali na
tržište kapitala pojedinim ulagateljima umjesto njihovih izdavatelja. Dakle to su
banke/investicijska društva.
Oni preuzimaju niz obaveza vezanih za plasiranje vrijednosnih papira ulagateljima i izradu
prospekta, a stoga se i redovno smatraju odgovornim. Krivnju voditelja konzorcija treba
drugačije odmjeravat naspram krivnje pojedinih članova. Voditelj konzorcija preuzima ulogu
vođenja i koordinacije konzorcija te u pravilu neposredno sudjeluje u izradi prospekta stoga
on preuzima unutarnju odgovornost naspram drugih osoba u konzorciju, dok odgovornost
prema ulagatelju preuzimaju svi članovi.
 Voditelj konzorcija će se osloboditi odgovornosti ukoliko dokaže da je provjerio
vjerodostojnost svih informacija te preduzeo ispitivanje informacija sadržanih u prospektu.
Običan član će se oslobodit odgovornosti ako dokaže je da provjerio vjerodostojnost
informacija i te nadzirao rad voditelja, a ukoliko povrijedu tu svoju obvezu, on neće
odgovarati ukoliko je voditelj poduzeo sva potrebna ispitivanja.

- Osobe koje su odgovorne za izradu sažetka prospekta odgovaraju neograničeno,

solidarno,cijelom svojom imovinom za štetu zbog toga što sažetak prospekta dovodi u
zabludu, netočan je,nepotpun ili nedosljedan kad ga se čita sa ostatkom prospekta
- ZTK propisuje da odgovorne osobe odgovaraju samo za sažetak prospekta, dakle ta
odogovornost može otpast ako ostatak prospekta je točan u potpun
-

Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva s naslova prospekta

- Odgovornost iz prospekta ne možemo kvalificirati kao ugovornu ili izvanugovornu
- Odgovornost se temelji na povredi tipiziranog povjerenja ulagatelja u točnost i
potpunost informacija iz prospekta
- Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva ograničava se na naknadu negativnog pogodbenog
interesa , dakle cilj je oštećenog dovesti u stanje u kojem bi bio da nije stekao
vrijednosne papire na koje se odnosi neuredan prospekt
- Naknađivanje negativnog pogodbenog interesa odgovara naknađivanju troškova
transakcije i iznosa za koji su uvršteni vrijednosni papiri izdani
- Treba se suzdržati od naknađivanja izmakle koristi imajući u vidu cijelo mnoštvo
različitosti čimbenika koji utječu na kretanje cijene
- Sadržaj imovinskopravnog zahtjeva ograničen je do iznosa na kojeg su ti vrijednosni
papiri prvotno izdani
- Oštećeni neće imati pravo na naknadu punog iznosa za koji je stekao vrijednosne papire
od izdavatelja : npr. Ako je prethodni imatelj prodao dionicu drugom ulagatelju za 100,
pri čemu je dionica prvotno izdana za 90, trenutačni imatelj ima pravo na naknadu samo
u iznosu od 90 jer bi taj iznos odgovarao iznosu negativnog pogodbenog interesa
- Iznos za koji se vrijednosni papiri izdaju u pravilu se naznačuje u prospektu ili dodatku
- Osim naknade iznosa, ulagatelju treba priznati i pravo na naknadu uobičajenih troškova
transakcije poput brokerske provizije, troška naknade za prijenos vrijednosnih papira
- U slučaju trajne emisije i promjenjivog iznosa za koji su vrijednosni papiri izdani, kao
mjerodavan iznos treba se uzet prvi iznos za koji su se vrijednosni papiri nudili
ulagateljima
- Temeljem odredbe ZTK u prospektu se ne treba navest informacija o konačnoj cijeni, a
također temeljem odredbi ZTKa moguće je provest uvrštenje vrijednosnih papira
 inozemnog ulagatelja na domaće uređeno tržište bez istodobnog plasiranja vrijednosnih
papira ulagateljima
- Što se tiče određivanja iznosa za koji se izdaju vrijednosni papiri ZTK samo propisuje da u
prospektu moraju biti navedeni uvjeti pod kojima će se odrediti konačna cijena u ponudi
ili mora utvrdit najviši iznos konačne cijene
- Pravo na naknadu štete priznaje se i prethodnim imateljima vrijednosnih papira koji ih je
u međuvremenu otuđio, njima se priznaje razlika između iznosa za koji su vr papiri
stečeni i iznosa za koji su dalje otuđeni pod uvjetom da navedena razlika ne prelazi iznos
za koji su se vrijednosni papiri prvotno izdavali npr : ako je ulagatelj stekao dionice od
izdavatelja za 100, a dalje ih otuđio za 50, on ima pravo na naknadu samo tih 50 jer
preostalih 50 je već stekao daljnjom prodajom,a treba mu priznati i naknadu troškova za
uobičajene transakcije
- Dakle, pravo na naknadu štete ne priznaje se samo imatelju vrijednosnih papira već i
prethodnom imatelju
- U slučaju otuđenja vrijednosnih papira ispod tržišne cijene , prethodni ulagatelj ima
pravo na naknadu razlike između iznosa za koji je vrijednosni papir otuđio ispod cijene i
tržišne cijene na uređenom tržištu na dan takvog otuđenja ispod cijene, npr : ako je
dionice otuđio za iznos 50, dok je tržišna cijena iznosila 90 , imao bi pravo na naknadu
iznosa od 40 pritom treba naglasit da je imovinskopravni zahtjev uvijek ograničen na
iznos za koji su se prvotno izdavali konkretni vrijednosni papiri, dakle ako je u ovom
slučaju iznos za koji su se vrijednosni papiri izdavali 80, ulagatelj će imat pravo na
naknadu od 30
- Pravo na naknadu štete treba priznati i nasljednicima, a kako se u tim slučajevima
pravna pozicija prednika prenosi na sljednika, kao mjerodavan iznos za utvrđenje
imovinskopravnog zahtjeva treba uzet iznos za koji je prednik stekao vrijednosne
papire,a isto vrijedi i kad obdarenik darovanja stječe od darivatelja vrijednosne papire

Isključenje i oslobođenje odgovornosti iz prospekta uvrštenja

- Odgovorne osobe se ne mogu unaprijed oslobodit il ograničit odgovornosti za netočne ili
nepotpune informacije iz prospekta
- Odgovornost ponajprije ovisi o krivnji, ako pojedina osoba otkloni svoju krivnju, time će
bit isključena i njena osobna odgovornost za objavu neurednog prospekta
- S obzirom na to da odgovorne osobe odgovaraju solidarno, valja naglasiti da se tu radi o
solidarnoj odgovornosti za štetu
- Kada ulagatelj postavi zahtjev za naknadu štete prema jednoj odgovornoj osobi, više njih
ili prema svima, svaki se tuženik može koristiti prigovorima koji proizlaze iz pravnog
odnosa prema ulagatelju i prigovorima koje ta odgovorna osoba ima prema ulagatelju
- Odgovorne osobe moraju se koristiti objektivnim prigovorima jer takvi prigovori koriste
svim odgovornim osobama
- Subjektivnim prigovorima mogu se koristiti prema vlastitiom nahođenju
- Kod solidarne odgovornosti radi se o solidarnoj odgovornosti štetnika , odnosno osoba
koje su krive za neurednu izradu prospekta
- Što se tiče unutarnjeg odnosa regresa tu ćemo se voditi odredbom 1109 ZOO-a, iznos
regresa ovisi o težini krivnje i težini posljedice koje su proistekle iz njegovog
djelovanja/propuštanja,a regres se može ograničiti ili isključiti
- Ako odgovorne osobe nistu drugačije uredile podjelu unutarnje odgovornosti, na svaku
odgovornu osobu otpada jednak dio
- Odgovorna osoba može se osloboditi odgovornosti iz prospekta otklanjanjem svoje
krivnje (subjektivna pretpostavka) , ali isto tako može se i oslobodit odgovornosti i
dokazivanjem pretpostavki koje imaju učinak prema svim odgovornim osobama ,a ne
samo prema određenoj odgovornoj osobi , drugim rječima : dokazivanjem objektivnih
pretpostavki oslobađaju se odgovornosti sve osobe
- Takav učinak ima dokazivanje ulagateljeva znanja za netočnost odnosno nepotpunost
prospekta uvrštenja u trenutku stjecanja vrijednosnog papira ali pri tome je potrebno
pozitivno (svjesno) znanje o netočnosti odnosno nepotpunosti informacija sadržanih u
prospektu uvrštenja
Nije dovoljno dokazati neznanje koje se moglo izbjeći, da ulagatelj nije postupao
nemarno, dokaže li to tuženik otpast će uzročnost između nastale štete i neurednog
prospekta jer je oštećeniulagatelj znajući za neuredan prospekt ipak donio odluku o
ulaganju te time preuzeo rizik takvog ulaganja.
- Uzročnost otpada i ako odluka o ulaganju nije donesena na temelju spornog prospekta
uvrštenja, a oslobođenje odgovornosti na temelju uzročnosti treba dopustiti i ako
okolnosti glede netočnih odnosno nepotpunih informacija sadržanih u prospektu
upućuju na to da takve informacije nisu dovele do sniženja tržišne cijene te da neuredan
prospekt nije tome pridonio
- Ukoliko prospekt sadrži nepotpune odnosno netočne informacije, odgovornost otpada
ako je pad vrijednosti dionica na tržištu uzrokovan drugim čimbenicima koji se ubrajaju u
općenite tržišne rizike
- Ako se prospekt pravodobno upotpuni otpada odgovornost iz prospekta,a netočne i
nepotpune informacije moguće je dopuniti tj ispraviti i objavom nekog od redovnih
izvješća
Neovisno o tome kako se ispravak učini, čitatelju mora biti jasno da da takav ispravak
sadržava drugačije informacije nego prospekt
- Ne odgovara se za prospekt ako se netočnost/nepotpunost odnosi na njegov sažetak, ali
ne na njegove dijelove jer odluku o ulaganju treba donjeti na temelju razmatranja
prospekta kao cijeline ,a nikako samo na temelju sažetka
- Temeljem odredbe 1092 ZOOa naknada štete se smanjuje kada oštećenik pridonese
nastanku štete
-
Položaj, ovlasti i zadaci HNB-a
1. HNB kao ustavna kategorija
Članak 53. Ustava Republike Hrvatske
(1) Hrvatska narodna banka je središnja banka Republike Hrvatske.
(2) Hrvatska narodna banke je samostalna i neovisna i o svom radu izvješćuje Hrvatski
sabor.
(3) Hrvatskom narodnom bankom upravlja i njezinom poslovanjem rukovodi guverner
Hrvatske narodne banke.
(4) Ustrojstvo, cilj, zadaci i nadležnosti Hrvatske narodne banke uređuju se zakonom.

2. HNB I Središnja europska banka

-sastavni je dio Europskog sustava središnjih banaka (ESSB)
-guverner HNB-a punopravni je član Općeg vijeća Europske središnje banke (ESB)
-obavlja svoje zadatke u skladu sa Statutom ESSB-a i Europske središnje banke (ESB).
-uspostava bliske suradnje

3. Zakon o HNB-u

- Hrvatska narodna banka (dalje: HNB) je središnja banka Republike Hrvatske (dalje: RH)
- pri ostvarivanju svojeg cilja i u izvršavanju svojih zadataka HNB je samostalna i neovisna
- ima svojstvo pravne osobe, sjedište je u Zagrebu
- ne upisuje se u sudski registar
- HNB ima Statut i ima pečat koji sadrži prikaz
grba RH i ime HNB
- zastupa ju guverner Hrvatske narodne banke
- u isključivom je vlasništvu RH
- lokacije, građevine trezora i trezorsko poslovanje od posebne su važnosti za financijske,
gospodarske i sigurnosne interese RH te za obranu Republike Hrvatske

4. Tijela HNB-a
-Guverner i Savjet HNB-a
 - Savjet HNB-a : guverner, zamjenica, 6 viceguvernera

5. Cilj i zadatci HNB-a

• cilj jest održavanje stabilnosti cijena (čl. 3.)

• zadaci HNB-a propisani su čl. 4.
• osnovana područja odgovornosti središnje banke
1) monetarna i devizna politika
2) upravljanje međunarodnim pričuvama
3) financijska stabilnost
4) supervizija
5) sanacija i
6) platni promet.

6. Monetarna I devizna politika

• središnja banka podupire nisku i stabilnu inflaciju.

• stabilnost cijena osnovni je preduvjet za održiv gospodarski rast
• stabilnost cijena u kontekstu cilja monetarne politike ne znači da stopa inflacije treba
biti jednaka nuli, već se taj cilj obično tumači kao ostvarivanje blago pozitivne stope
inflacije u dužem razdoblju
• osnovni instrument monetarne politike HNB-a jesu devizne intervencije –
povremene devizne aukcije pomoću kojih središnja banka kupuje odnosno prodaje
devize bankama.
• HNB općenito organizira aukciju prodaje devize kada kuna slabi, a kupnju deviza kada
kuna jača.
• Prodajom deviza HNB povlači kune iz optjecaja, a kupnjom deviza stavlja kune u
optjecaj
•
• HNB svakoga radnog dana na temelju ugovorenog prometa i tečajeva stranih valuta na
tržištu stranih sredstava plaćanja utvrđuje vrijednost kune prema drugim valutama.
• uloge središnje banke kao zajmodavca u krajnjoj nuždi podrazumijeva osiguranje
likvidnosti za solventne kreditne institucije u svrhu očuvanja stabilnosti bankovnog i
financijskog sustava
• HNB upravlja međunarodnim pričuvama RH. Strategiju i politiku upravljanja
međunarodnim pričuvama određuje Savjet HNB-a.
• Osnovna su načela upravljanja međunarodnim pričuvama sigurnost, likvidnost i
profitabilnost.
• Najveći dio deviznih portfelja ulaže se u vrijednosne papire, kolateralizirane i
nekolateralizirane instrumente te instrumente međunarodnih financijskih institucija i
središnjih banaka.
• Rizici pri upravljanju međunarodnim pričuvama su financijski rizici, i to kreditni, kamatni
i valutni rizik, no velika se pozornost posvećuje i likvidnosnom i operativnom riziku.

7. Financijska stabilnost
-Financijska stabilnost jedan je od ključnih preduvjeta održivoga gospodarskog rasta.
Zbog iznimno visokih ekonomskih i socijalnih troškova, očuvanje financijske stabilnosti
ima karakter javnog dobra i važan je cilj ekonomske politike.
-Financijskom stabilnošću ponajprije se bavi makrobonitetna politika koja obuhvaća
mjere, instrumente i aktivnosti potrebne za očuvanje stabilnosti financijskog sustava u
cjelini jačanjem otpornosti financijskog sustava te izbjegavanjem i smanjivanjem
sistemskih rizika.
• -Pridonošenje stabilnosti ukupnoga financijskog sustava jedna je od važnih zakonom
propisanih zadaća HNB-a. U skladu s time, HNB sustavno analizira sistemske rizike koji
mogu ugroziti financijsku stabilnost i donosi mjere kojima nastoji spriječiti pojavu i
širenje sistemskih rizika i ojačati otpornost ukupnoga financijskog sustava.
• Makrobonitetne mjere koje služe očuvanju financijske stabilnosti čine preventivne
mjere, mjere usmjerene na povećanje otpornosti bankovnog sustava i ostale mjere.

8. Sanacija kreditnih institucija

• „too big to fail”

• sanacija je provediva i opravdana ako je radi izbjegavanja štetnih posljedica za
financijski sustav države u kojoj je sjedište institucije ili grupe institucija, ili druge
države članice, ili Europske unije u cjelini te radi osiguravanja kontinuiteta ključnih
funkcija te institucije, provode sanacijska tijela primjenom nekog od sanacijskih
instrumenata i ovlasti.
• Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

9. Platni promet

• temeljna funkcija je omogućavanje sigurne i učinkovite uporabe novca kao sredstva

plaćanja kao i izvršavanje bezgotovinskih platnih transakcija odnosno prijenos
sredstava od platitelja primatelju plaćanja. Uspješno i sigurno funkcioniranje platnog
prometa iznimno je važno i za središnju banku, instituciju odgovornu za
funkcioniranje platnog prometa u zemlji kao i za cjelokupni financijski sustav i sve
njegove sudionike.
 • odvija se preko Hrvatskog sustava velikih plaćanja (HSVP), Nacionalnoga klirinškog
sustava (NKS), sustava NKSInst, sustava TARGET2 i sustava EuroNKS

10. Međunarodni odnosi

• stručnjaci HNB-a sudjeluju u radu odbora, pododbora i radnih skupina ESSB-a.
• HNB sudjeluje u radu institucija i tijela EU-a kada pripremaju i donose odluke na
područjima iz djelokruga središnjih banaka i to: Vijeća za ekonomske i financijske
poslove (Vijeće ECOFIN-a), Gospodarskoga i financijskog odbora (EFC), odbora i
radnih skupina Europske komisije te Europskog odbora za sistemski rizik (ESRB) i
Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (EBA).
• HNB je financijska institucija koja u ime RH obavlja sve poslove i transakcije prema
MMF-a.
• Banka za međunarodne namire (BIS) najstarija je međunarodna financijska institucija,
čije su članice središnje banke. Glavni su ciljevi BIS-a poticanje suradnje među središnjim
bankama, pružanje usluga vezanih uz njihovu zadaću osiguranja monetarne i financijske
stabilnosti te djelovanje kao banka središnjih banaka.
• Hrvatska narodna banka članica je BIS-a od 1997. godine.
• RH članica je niza međunarodnih razvojnih banaka, među kojima je to na globalnoj razini
Svjetska banka, a na regionalnoj razini Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD),
Europska investicijska banka (EIB), Razvojna banka Vijeća Europe (CEB) i Međuamerička
razvojna banka (IADB).
• tehnička suradnja - Stručnjaci HNB-a kontinuirano sudjeluju u prijenosu znanja i
iskustava drugim institucijama, prije svega središnjim bankama zemalja u regiji.
suradnja se najčešće ostvaruje kroz bilateralne aktivnosti i projekte financirane
sredstvima EU-a, s temama koje su uglavnom vezane uz prijenos pravne stečevine EU-a i
načine poslovanja središnjih banaka

11. Novac
HNB ima isključivo pravo izdavanja novčanica i kovanog novca, uključujući numizmatičke
kovanice
-podzakonskim propisom utvrđuje se nominalni iznos, mjere, težinu, izgled i ostala obilježja
novčanica i kovanog novca koje izdaje.
-HNB je odgovorna je za tiskanje novčanica i kovanje kovanog novca, sigurnost i pohranu
neizdanih novčanica i kovanog novca te čuvanje i uništavanje novčanica i kovanog novca
povučenih iz optjecaja, kao i materijala koji služe za izradu novčanica i kovanog novca.
HNB je nositelj svih imovinskih autorskih prava na novčanicama i optjecajnome kovanom novcu
koji glase na kune i lipe
• Kuna, novčana jedinica RH, uvedena je 30. svibnja 1994.
 • Prva serija novčanica kuna izdana je u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i
1000 i nosi datum izdanja 31. listopada 1993.
Naziv novčane jedinice kuna potječe od naziva za kunu zlaticu, životinju koja nastava hrvatske
šume, a čije je krzno u hrvatskim krajevima u prošlosti služilo kao sredstvo robne razmjene, tj.
imalo je funkciju novca
• Autori su idejnog rješenja novčanica kuna Miroslav i Šimun Šutej i Vilko Žiljak. Svaka
novčanica ima svoju osnovnu boju. Na licu novčanice nalazi se lik jednog velikana
hrvatske povijesti i kulture. Naličje svih novčanica prikazuje panoramu ili
karakterističan motiv jednoga hrvatskog grada.
Novčanica od 1000 kuna:
Osnovne boje: crvena i plava
Lice: Ante Starčević
Naličje: spomenik kralju Tomislavu i zagrebačka katedrala

• Na naličju novčanica, u desnom gornjem kutu, otisnut je datum izdanja novčanice i

faksimil guvernerova potpisa. Na važećim novčanicama kuna može se nalaziti potpis
Pere Jurkovića, Željka Rohatinskog ili Borisa Vujčića – bivših i sadašnjega guvernera
Hrvatske narodne banke. Sve novčanice jednako vrijede bez obzira na to čiji je potpis
prikazan.
• optjecajni gotovi novac (novčanice i kovani novac)
• prigodni optjecajni kovani novac
25 kuna - Republika Hrvatska članica Europske Unije, 1. VII. 2013.
• Reproduciran
dopušteno bez prethodnog pristanka HNB-a.
• Nije dopušte
1) ako reprodukcija može dovesti javnost u zabludu da se radi o autentičnom gotovom novcu
2) ako reprodukcija prikazuje motive s gotovog novca na omalovažavajući, uvredljiv, šaljiv ili
drugi neprimjeren način
3) ako je reprodukcija izrađena u cilju stjecanja materijalnih ili nematerijalnih koristi fizičkih ili
pravnih osoba.

Nije dopušten :
• pr
ikladan gotov novac kune je gotov novac kakvoće prikladne za daljnji optjecaj
• m
akulaturni gotov novac je autentičan gotov novac koji je neprikladan za optjecaj zbog
greške u njegovoj izradi
• pr
ovjera autentičnosti je postupak provjere gotovog novca u svrhu izdvajanja sumnjivih
primjeraka
 • pr
ovjera prikladnosti je postupak provjere gotovog novca kune u svrhu izdvajanja
pohabanih i oštećenih primjeraka
• o
štećeni i pohabani gotov novca (zaprljanost, rupa, okrnjenost, mlitavost, presavijena)
ili krivotvorina

• osnovani Odlukom o osnivanju Nacionalnog centra za borbu protiv krivotvorenja,

Nacionalnog centra za analizu novčanica i Nacionalnog centra za analizu kovanog
novca (NN 37/2008.; dalje Odluka)
• Odluka je donesena u skladu s obvezama preuzetim iz Međunarodne konvencije o
sprečavanju krivotvorenja novca (Ženeva, 20. travnja 1929.) koje je Republika
Hrvatska stranka na temelju notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991. a u provedbi
Zaključka Vlade RH od 12. srpnja 2007. te u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj narodnoj
banci
• osnivaju se u svrhu poduzimanja i provođenja mjera za sprečavanje krivotvorenja i
otkrivanje krivotvorina na državnoj razini te u svrhu suradnje s ovlaštenim
institucijama u zemlji i inozemstvu na sprečavanju krivotvorenja i otkrivanju
krivotvorina
• tehnička analiza novčanica i kovanog novca – zahtjev za tehničku analizu
• suradnja s nadležnim tijelima
• HNB posvećuje punu pozornost zaštiti od krivotvorenja gotovog novca te nizom procesa
provodi prevenciju krivotvorenja
• edukativna brošura: Naučimo
prepoznati sumnjive primjerke novca

12. Zakon o kreditnim institucijama

-uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u RH i
supervizija poslovanja kreditnih institucija
-uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan RH mogu pružati bankovne i/ili financijske
usluge u RH
-javna objava od strane HNB-a na području bonitetne regulative i supervizije
-prijenos Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju
djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim
društvima
-detaljnije se uređuje provođenje Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od
26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društava
Razlika u odnosu na ZTD
• licenciranje (davanje odobrenja)
 • inicijalni kapital: banke ≤ 40 milijuna kuna; štedne banke ≤ 8 milijuna kuna; stambene
štedionice ≤ 20 milijuna kuna (iznimka statusne promjene i pretvaranje instrumenata
kapitala u temeljni kapital)
• uplata u novcu
• samo dualistički sustav
• zakonsko proširenje obveza uprave i nadzornog odbora
• ograničavanje imateljima prava iz dionica (nalaganje prodaje, oduzimanje i
ograničenje prava glasa i ostalih prava iz dionica)
• dužnosti uprave i nadzornog odbora
• nakon dobivanja odobrenja za rad kreditna institucija može se upisati u sudski
registar
• dionice glase na ime i uplaćene su u novcu (iznimka – statusne promjene ili
pretvaranje instrumenata kapitala)

13. Uvjeti za osnivanje i poslovanje kreditnih institucija

-odobrenje za rad
-prethodna suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela
-prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika/člana uprave
-prethodna suglasnost za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora
-ostala odobrenja (odobrenje za pripajanje, odobrenje za spajanje, odobrenja za razdvajanje s
osnivanjem, odobrenje za razdvajanje s preuzimanjem, odobrenje za odvajanje s osnivanjem,
odobrenje za odvajanje s preuzimanjem)

Odobrenje za rad
• odobrenje za rad = odobrenja za pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga
• podnošenje zahtjeva (čl. 65.) - dokumentacija
• uvjeti za izdavanje odobrenja za rad (čl. 67.)- taksativno navedeni
• odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga (čl. 72.)
• ukidanje odobrenja za pružanje pojedinih financijskih usluga (čl. 73.)
• prestanak važenja odobrenja (čl. 68.) i razlozi za poništavanje i ukidanje odobrenja (čl.
69.)
• HNB provodi upravni postupak uz specifičnosti propisane ZOKI-em
 • ZOKI ne sadrži razloge za oglašavanje rješenja o izdavanju odobrenja za rad, suglasnosti
za stjecanje kvalificiranog udjela ili odobrenja članovima uprave i nadzornog odbora,
ništavim

Prethodno odobrenje za stjecanje kvalificiranog udjela

• kvalificirani udio” – izravno ili neizravno ulaganje u društvo koje predstavlja 10% ili više
kapitala ili glasačkih prava ili koje omogućava ostvarivanje značajnog utjecaja na
upravljanje društvom
• potrebno za stjecanje od strane svake fizičke ili pravne osobe kao i za osobe koje
zajednički djeluju
• potrebno za svako daljnje stjecanje od 20%, 30% i 50% (rok za dovršetak stjecanja -12
mjeseci)
• pravne posljedice stjecanja bez suglasnosti
Prethodna suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika/člana uprave
• članovi uprave/nadzornog odbora moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i
iskustvo potrebne za neovisno i samostalno vođenje poslova kreditne institucije,
posebice za razumijevanje poslova i značajnih rizika kreditne institucije
• uvjeti za članstvo u upravi i nadzornom odboru
• poništenje i ukidanje suglasnosti za članove uprave/ nadzornog odbora

14. Jedinstvena putovnica

kreditna institucija iz druge države članice može na teritoriju RH pružati bankovne i financijske
usluge preko podružnice ili neposredno
HNB ne licencira već se usluge pružaju na temelju odobrenja nadležnog tijela iz druge države
članice
za superviziju je ovlašteno nadležno tijelo druge države članice – ograničene ovlasti HNB-a
kreditne institucije sa sjedištem u RH mogu pružati usluge u drugoj državi članici preko
podružnice ili neposredno – aktivna uloga HNB-a

15. Poslovanje kreditnih institucija

sustav unutarnjih kontrola
upravljanje rizicima (kreditni, valutni, operativni, reputacijski...)
adekvatnost kapitala
izloženosti kreditnih institucija
bankovna tajna
poslovne knjige i financijski izvještaji
kupoprodaja plasmana
16. Supervizija kreditnih institucija

• provjerava se zakonitost poslovanja kreditne institucije uključujući organizaciju,

strategije, politike, postupke i procedure koje je kreditna institucija donijela radi
usklađivanja svoje poslovanja s odredbama ZOKI-a, Uredbe (EU) 575/2013 i propisima
EU donesenim na temelju Direktive (EU) 2013/36 i Uredbe (EU) 575/2013
• posredni i neposredni nadzor (off i on site nadzor)
• po završetku supervizije sastavlja se zapisnik
• u slučaju nepravilnosti i/ili nezakonitosti HNB može naložiti supervizorske mjere
17. Kažnjavanje
HNB izriče izricanje upravne sankcije za povrede (gotovo za sva postupanja protivno ZOKI-a i sva
postupanja protivno Uredbi (EU) br. 575/2013)
za manji dio odredbi propisani su prekršaji – nadležnost suda (bankovna tajna, odredbe o zaštiti
potrošača)
upravni postupak (pravo na izjašnjavanje i pravo uvida u spis)
vrste upravnih sankcija: novčane kazne, upozorenje i periodični penali
visine kazne:
- za pravne osobe do 10% ukupnog prihoda
- za fizičke osobe do 100.000 kn

18. Sanacija kreditnih institucija

• Ciljevi sanacije jesu:

 1) osiguravanje kontinuiteta ključnih funkcija
2) izbjegavanje većeg štetnog učinka na financijsku stabilnost, posebno sprječavanjem
širenja štetnih učinaka na financijski sustav, uključujući i njihovo širenje na tržišnu
infrastrukturu, te održavanje tržišne discipline
3) zaštita javnih sredstava tako da se na najmanju moguću mjeru svede oslanjanje na
izvanrednu javnu financijsku potporu
4) zaštita deponenata koji imaju osigurane depozite i ulagatelja zaštićenih sustavom zaštite
ulagatelja i
5) zaštita sredstava i imovine klijenata.
sanacijom se osigurava postizanje ciljeva sanacije

• Instrumenti sanacije:
a) instrument prodaje
b) instrument prijelazne institucije
c) instrument odvajanja imovine i
d) instrument unutarnje sanacije (»bail in«).
• Pretpostavke za sanaciju:
 FOLF (failing or likely to fail)
 nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora, mjere institucionalnog
sustava zaštite, supervizorske mjere, supervizorske mjere u fazi rane intervencije ili
smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala spriječile njezinu
propast u razumnom vremenskom razdoblju i
 sanacijskim planom je bilo predviđeno da je sanacija nužna u javnom interesu.

19. Uloga HNBa u zaštiti potrošača

HNB prati pridržava li se kreditna institucija objavljenih internih akata kojima se reguliraju
interni odnosi kreditne institucije i potrošača, ugovora koje je sklopila s potrošačima, odredbi
ZOKI-a i drugih zakona kojima se uređuje zaštita potrošača
Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju
Zakon o potrošačkom kreditiranju
Zakon o zaštiti potrošača
• opći uvjeti poslovanja
• naknade
• promjenjiva kamatna stopa (fiksni dio + promjenjivi parametar)
• naknade
• prigovori potrošača
• financijska pismenost

Uspostava bliske suradnje i izazovi za pravnike

1. Bankovna unija
Bankovna unija osnovana je kao odgovor na financijsku krizu i trenutno se sastoji od
dvaju elemenata dok je treći u nastajanju: 
jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) i 
jedinstvenog sanacijskog mehanizma (SRM)
3) europskog sustava osiguranja depozita.
cilj: dodatno ojačavanje ekonomske i monetarne unije
čine je sve države članice sudionice (države članice
čija valuta je euro ili države članice koje uspostave
blisku suradnju)

2. Jedinstveni nadzorni mehanizam

glavni ciljevi europskog nadzornog mehanizma su:
- osigurati sigurnost i opstojnost europskog bankarskog sustava
- povećati financijsku integraciju i stabilnost
osigurati provođenje nadzora prema jedinstvenim principima-izravno na europskoj razini
nadziru se najveće i najvažnije banke europodručja
nadležnost Europske središnje banke (dalje: ESB)
važno odvojena uloga ESB-a u izvršavanju monetarnih ovlasti i ovlasti za nadzor nad kreditnih
institucija)
• osigurava da se problemi pojedine kreditne institucije ne „preliju” na bankovni sektor
drugih država članica
• obuhvaća države članice europodručja i one koje mu se priključe
 • Jedinstveni sanacijski odbor (SRB) uspostavljen je Uredbom (EU) br. 806/2014, kao
potpuno neovisna EU agencija koja djeluje kao središnje sanacijsko tijelo u bankovnoj
uniji. Zajedno s nacionalnim sanacijskim tijelima država članica sudionica čini jedinstveni
sanacijski mehanizam.
3. Put RH za uvođenje eura započinje ulaskom u ERM
Hrvatska je uspješno provela mjere na koje se obvezala u pismu namjere o ulasku u europski
tečajni mehanizam iz srpnja 2019. – daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava, jačanje
okvira za provođenje makroprudencijalne politike, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca,
unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje
upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za
gospodarstvo.
predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske
i Hrvatske, slijedom postupka u kojemu je sudjelovala Europska komisija i nakon konzultacija s
Gospodarskim i financijskim odborom, donijeli su zajedničku odluku da se hrvatska kuna uključi
u ERM II.
Središnji paritet određen je na razini 1 euro = 7,53450 kuna
4. Bliska suradnja
Sukladno članku 7. stavku 2. Uredbe br. 1024/2013 od dana primjene odluke o uspostavi bliske
suradnje koja je objavljena u Službenom listu Europske unije, Hrvatska narodna banka izvršavat
će sve smjernice ili zahtjeve Europske središnje banke i donijet će sve mjere koje se odnose na
kreditne institucije, a koje zatraži Europska središnja banka.
Pravni akti koje je donijela Europska središnja banka na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013
izravno se primjenjuju u Republici Hrvatskoj.
• Kada Europska središnja banka izvršava svoje supervizorske zadatke iz članka 4. stavaka
1. i 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013 u odnosu na značajne nadzirane subjekte i značajne
nadzirane grupe, Hrvatska narodna banka u obavljanju svojih supervizorskih zadataka i
izvršavanju svojih supervizorskih ovlasti u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br.
575/2013 donosi odluke samo na zahtjev i u skladu s posebnim uputama, smjernicama,
zahtjevima i mjerama Europske središnje banke.
• Kada Europska središnja banka izvršava svoje supervizorske zadatke iz članka 4. stavka 1.
podstavka a) i c) Uredbe (EU) br. 1024/2013 u odnosu na manje značajne nadzirane
subjekte i manje značajne nadzirane grupe, Hrvatska narodna banka u obavljanju svojih
supervizorskih zadataka i izvršavanju svojih supervizorskih ovlasti u skladu s ovim
Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 donosi odluke samo na zahtjev i u skladu s
posebnim uputama, smjernicama, zahtjevima i mjerama Europske središnje banke, osim
 ako drugačije nije uređeno Uredbom (EU) 1024/2013 ili pravnim aktima Europske
središnje banke.
Kada Europska središnja banka izvršava svoje zadatke iz članka 4. stavka 1. podstavaka b), d) do
g) i i) Uredbe (EU) br. 1024/2013 u odnosu na manje značajne nadzirane subjekte i manje
značajne nadzirane grupe, Hrvatska narodna banka pri obavljanju svojih supervizorskih
zadataka i izvršavanju svojih supervizorskih ovlasti u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br.
575/2013 donosi odluke na zahtjev i u skladu s uputama, smjernicama, zahtjevima i mjerama
Europske središnje banke.

Kada Europska središnja banka izvršava svoje zadatke iz članka 5. Uredbe (EU) br. 1024/2013,
Hrvatska narodna banka pri obavljanju svojih ovlasti makrobonitetnog tijela u skladu s ovim
Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 donosi odluke u skladu s uputama, zahtjevima i
smjernicama Europske središnje banke u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 1024/2013.
Primjer:
• Postupak odlučivanja o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela (čl. 26.
ZOKI-a st. 5.)
• Hrvatska narodna banka će najkasnije u roku od 15 radnih dana prije isteka roka iz
stavka 4. ovoga članka dostaviti Europskoj središnjoj banci nacrt odluke o zahtjevu i
zatražiti uputu. Hrvatska narodna banka o zahtjevu iz članka 24. ovoga Zakona odlučuje
u skladu s uputom Europske središnje banke.
Postupanje Hrvatske narodne banke u bliskoj suradnji pri izricanju upravne sankcije
Članak 359.s
U slučaju iz članka 11.a ovoga Zakona, kada Europska središnja banka izvršava svoje ovlasti,
Hrvatska narodna banka surađuje s Europskom središnjom bankom u postupku za izricanje
upravnih sankcija. Hrvatska narodna banka postupit će po uputi Europske središnje banke.
• sve odluke koje HNB donosi po uputi ESB-a dostavljaju se stranci zajedno s uputom ESB-
a; uputa ESB-a sastavni je dio odluke HNB-a
Pravno na pravnu zaštitu
• tužba nadležnom upravnom sudu
• ? postupanje u upravnom sporu

5. Upravni spor
čl. 45. st. 2. toč. 1. Zakona o upravnim sporovima
(2) Sud rješenjem može prekinuti spor:
dok se ne odluči o prethodnom pitanju ako je postupak o prethodnom pitanju pokrenut pred
sudom ili nadležnim javnopravnim tijelom kao i kad sud odluči podnijeti zahtjev Sudu Europske
unije tumačenju prava Europske unije ili valjanosti akta koje su donijele institucije Europske
unije.
? pokretanje postupka pred ECJ-om
6. Composite administrative procedure
karakterizira ga činjenica da je u donošenje odluke uključeno nacionalna administrativno tijelo i
administrativno tijelo EU i da je za donošenje odluke potrebna aktivna uloga oba tijela
u SSM i SRM to su HNB i ESB ili SRB
rezultira donošenjem jedne odluke kojom se utječe na prava ili obveze stranke
postupak donošenja odluke uređen je različitim pravilima koja reguliraju pojedine faze postupka
(svako tijelo postupka po pravilima po kojima je dužan postupati)
međusobna povezanost administrativnih postupaka
• iako su sve države članice obvezne na primjenu Povelje o temeljnim pravima kad
primjenjuju pravo Unije, ostaje otvoreno pitanje tumačenja procesnih prava
administrativnog postupka u različitim zakonodavstvima zemalja EU
• izazov efikasne zaštite procesnih prava i prava na obranu
• najvažnije: prava stranke ne smiju biti ugrožena niti umanjena zbog donošenja odluke u
composite procedure (miješani postupak)
• sličnost s čl. 21. Zakona o općem upravnom postupku
„Kad je propisano da u rješavanju o upravnoj stvari sudjeluju dva javnopravna tijela ili više njih,
svako od njih dužno je postupiti u toj stvari. Javnopravna tijela sporazumjet će se koje će tijelo
donijeti odluku o upravnoj stvari, u kojoj moraju biti navedene i odluke drugih javnopravnih
tijela.” (suglasnost, potvrda, odobrenje, mišljenje
1) izdavanje odobrenja za rad
- zahtjev se podnosi NNT o ispunjavanju uvjeta prema mjerodavnom pravu EU i
nacionalnom zakonodavstvu
- odluku o izdavanju odobrenja donosi ESB
 - ako nisu ispunjeni uvjeti ne prosljeđuje se zahtjev ESB-u nego NNT donosi odluku o
odbijanju zahtjeva
- ako su uvjeti ispunjeni, zahtjev s pripadajućom dokumentacijom i nacrt odluke
prosljeđuje se ESB-u radi odlučivanja – composite procedure; sličan postupak i kod
ukidanja odobrenja za rad
2) izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela
zahtjev se podnosi NNT o ispunjavanju uvjeta prema mjerodavnom pravu EU i nacionalnom
zakonodavstvu
NNT procjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti (prethodna procjena ispunjavanja uvjeta) i dostavlja ESB-
u nacrt odluke – composite procedure

Platni promet u RH
Što je platni promet?
 neizostavan dio gospodarskog sustava svake zemlje
 temeljna funkcija omogućavanje sigurne i učinkovite uporabe novca kao sredstva
plaćanja
 izvršavanje bezgotovinskih platnih transakcija odnosno prijenos sredstava od
platitelja primatelju plaćanja.
Uloga središnje banke u platnom prometu
 Za nesmetano funkcioniranje platnog prometa odgovorna je središnja banka
 U Republici Hrvatskoj je to HNB.
 Uloga HNB-a u platnom prometu obuhvaća:
 sudjelovanje u izradi propisa
 nadzor platnog prometa
 upravljanje platnim sustavima
 razvoj platnog prometa
Propisi koji uređuju platni promet
 Usklađeni su s pravnom stečevinom EU, a uključuju:
 Zakon o platnom prometu
  Zakon o elektroničkom novcu
 Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa
 Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru
financijskih instrumenta
 Pojedine odredbe (npr. o platnim sustavima) su autonomna nacionalna regulativa.
 Navedene propise je donio Hrvatski sabor na prijedlog Ministarstva financija, a HNB
nadzire primjenu tih propisa.
HNB je donio podzakonske propise za primjenu ZPP-a i ZEN-a

Nadzor platnog prometa

 Nadzor platnog prometa uključuje nadzor nad primjenom navedenih propisa, ali i nadzor
rada platnih sustava.
 Pružatelji platnih usluga u RH su:
 kreditne institucije
 institucije za elektronički novac (uključujući i male IEN)
 institucije za platni promet (uključujući i male IPP)
 registrirani pružatelji usluge informiranja o računu
 HNB, kada NE DJELUJE u svojstvu monetarne/javne vlasti
 RH i jedinice lokalne ili regionalne samouprave kada NE DJELUJU u svojstvu javne
vlasti i
 ESB i središnje banke drugih DČ kada NE DJELUJU u svojstvu javne/monetarne
vlasti
Pružatelji platnih usluga kao dio sustava platnog prometa
 Kreditne institucije – pojam uključuje banke, štedne banke i stambene štedionice
(trenutno su samo banke PPU)
 Institucije za elektronički novac – (elektronički novac = elektronički, pohranjena novčana
vrijednost izdana nakon primitka novčanih sredstava u svrhu izvršavanja platnih
transakcija i koju prihvaća fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj toga elektroničkog
novca)
 Institucije za platni promet - uvedene EU direktivom (PSD1)
  pružatelj usluge informiranja o računu
Bezgotovinski platni promet / platni promet u užem smislu
 Bezgotovinski platni promet - obuhvaća formalne aranžmane temeljene na ugovorima i
propisima, s standardiziranim pravilima za slanje, kliring i namiru obveza i instrumenata
između sudionika.
 Platni promet u užem smislu (bezgotovinski) izvršava se preko platnih sustava.
 Platni sustav:
 sustav za prijenos novčanih sredstava s formalnim i standardiziranim
postupcima i zajedničkim pravilima za obradu, obračun i/ili namiru platnih
transakcija (Zakon o platnom prometu)
 sustav sastavljen od osoba, strojeva i postupaka koji se koristi za prijenos
vrijednosti od jedne osobe prema drugoj

Platni sustavi
 pripadaju među „infrastrukture financijskog tržišta” – u literaturi se ponekad uspoređuju
s vodovodom ili opskrbom električnom energijom – opća javnost im ne posvećuje
pozornost, ali ključni su za funkcioniranje financijskog tržišta
 omogućavaju izvršenje međubankovnih platnih transakcija, ali i provođenje monetarne
politike
 Platni sustavi se međusobno mogu znatno razlikovati prema npr. valuti, načinu na koji se
PT iniciraju („credit push”/„debit pull”), upravitelju sustava (središnja banka/drugi
upravitelji), načinu na koji se transakcije izvršavaju (bruto/neto načelo), iznosu
transakcija (velika/mala plaćanja)
Platni sustavi u RH
 Sustavi kojima upravlja HNB:
 na temelju Zakona o HNB sve banke u RH moraju imati otvoren račun u HNB-u
 HSVP i TARGET2-HR
 RTGS sustavi
 Sustavi kojima upravlja Fina:
 sustavi malih plaćanja, posluju na neto načelu, konačna namira je na računima u
sustavima HNB-a
  NKS, Euro NKS i NKSInst
 HSVP i NKS su najstariji sustavi: HSVP počeo s radom 1999., a NKS od 2001.
 izvršavaju se transakcije u kunama
 trenutno su najvažniji za platni promet u Republici Hrvatskoj
 HSVP je sustav velikih plaćanja, namira je u realnom vremenu
 NKS je obračunski sustav, konačna namira je u HSVP-u, radi u ciklusima
 TARGET2-HR i EuroNKS započeli s radom 2016.
 izvršavaju se transakcije u eurima
 priprema za uvođenje eura
 nakon uvođenja eura postaju ključnii za platni promet u Republici Hrvatskoj
 HSVP i NKS će prestati s radom (nema više kuna)
Novo: NKSInst s radom započeo 2020

Inovacije u platnom prometu

 Jedna od uloga središnje banke je i da bude „katalizator” razvoja platnog prometa
 Instant plaćanja – novi trend u malim plaćanjima
 Izvršavaju se unutar nekoliko sekundi
 Sustavi su dostupni 24/7/365
 Euro – u okviru TARGET2 djeluje TIPS platforma, postoje i drugi, komercijalni sustavi
 hrvatska kuna – NKSInst, započeo s radom, ali je još u početnoj fazi
 Hrvatska prati trendove u razvoju platnog prometa
Virtualna imovina- veza s platnim prometom

 Tri funkcije novca:

 sredstvo razmjene
 obračunska jedinica
 pohrana vrijednosti
  Vrijednost nekih „virtualnih valuta” (Bitcoin) je vrlo volatilna, zbog čega nisu
prikladne za pohranu vrijednosti.
 Stav HNB-a, ali i mnogih regulatora diljem svijeta – „virtualne valute” nisu valuta
(zakonsko sredstvo plaćanja), niti novac.
 „virtualne valute” („virtualna imovina”) mogu služiti kao instrument za ulaganje. Jesu li
zbog toga financijski instrumenti (nadležnost HANFA-e)?
Razvoj regulative vezane uz virtualnu imovinu
 Zabilježeni su slučajevi korištenja virtualne imovine u svrhu pranja novca
 AML Direktiva uvodi obvezu primjene AML mjera i postupaka za mjenjačnice virtualnih
valuta (razmjena fiducijarnih i virtualnih valuta) i pružanje skrbničke usluge novčanika –
u RH je za nadzor nadležna HANFA
 Najava sistemski važnih stablecoina (Libra) – ukazala na potrebu razvoja regulative na
razini EU
 nacrt MiCA (Markets in Crypto Assets) Uredbe – trenutno u razmatranju

PRAVNA PRIRODA BANKARSKOG KONTA

1. Bankarski račun kao pravni odnos između banke i klijenta

- S privatnopravnog stajališta bankarski račun odražava poslovnopravni odnos između
banke i jednog ili više imatelja računa
- Bankarski račun ocrtava međusobne tražbine i obveze imatelja računa i banka
- - on je mjerodavan presjek svih privatnopravnih pitanja koja proizlaze iz poslovnog
odnosa banke i imatelja računa , klijenta
- Imatelj računa može biti osoba građanskog prava, poduzetnik, druga banka ili osoba
javnog prava
- Tražbine koje se uknjiže na bankarske račune idnose se u pravilu na novčane tražbine
koje proizlaze iz bankarskog posla s imateljem računa
Bankarski računi mogu se koristiti za različite gospodarske svrhe:
1. Knjiženje uloga, odnosno tražbina imatelja računa, klijenata naspam banke, posebice
vezano uz štedni račun, oročeni depozit, ili depozit po viđenju
2. Knjiženje tražbina na temelju zajma banke imatelju računa, kreditoprimcu (kreditni
račun)
3. Obavljanje bezgotovinskog platnog prometa preko žiro računa, primjerice, žiro račun na
koje sjedaju primanja zaposlenika ili poslovni računi poduzetnika
- Na bankarskim računima mogu se knjižiti međusobne tražbine i obveze banke i imatelja
računa, klijenta vezano uz vrijednsne papire koje se pohranjuje na bankarski konto na temelju
posebnog dogovora banke i klijenta pri čemu klijent prepušta banci skrb o pohranjenim
vrijednosnim papirima. Tad govorimo o depozitu vrijednsnih papira na koje treba primjeniti
stvarnopravne propise.

2. Bankarski račun kao kontokorent i žiro-račun

- U bankarskom prometu je uobičajeno ali ne i nužno preklapanje žiro-odnosa sa
kontokorentnim odnosom
- Žiro ugovor je pravni temelj poslovnog odnosa banke i klijenta, a usmjeren je na
izvršavanje bezgotovinskog platnog prometa
- Faktičan čin otvaranja žiro računa po svojoj prirodi je usmjeren na sklapanje dvaju
samostalnih pravnih poslova : žiro ugovora i njegove kontokorentne pogodbe
- Elementi kontokorentne pogodbe žiro ugovora su : kontokorentno zavođenje,
obračunavanje, uvrđivanje salda i priznavanje salda
- Kontokorentna pogodba pojednostavljuje platni i obračunski promet između klijenta i
banke jer se sva uzajamna plaćanja vode na podmirivanje samo jedne tražbine koja preostane
nakon priznavanja utvrđenog salda

3. Bankarski račun kao poslovna knjiga

- Bankarski račun kao poslovna knjiga je računski prikaz njenog poslovnopravnog odnosa s
imateljem računa, klijentom
- Prevladava elektronsko vođenje
- Obveza banke voditi poslovne knjige je prisilne,javnopravne prirode za razliku od
žirougovornih i kontokorentnih obveza koje banka preuzima slobodno

POVJERENIČKI RAČUNI

1. Općeniti položaj povjereničkog računa

- Mnogi računi koje banke dana svode po svojoj su pravnoj prirodi povjerenički računi
iako tako nisu formalnopravno označeni već se vode kao vlastiti, redovni ili posebni bankarski
računi
- U našoj bankarskoj praksi uvriježili su se za oznaku vrste bankarskog konta izrazi posebni
računi i računi za posebne namjene
- Općenito obilježje posebnog računa je to da on svome imatelju služi za ostvarivanje
posebnih poslovih ciljeva

2. Pojam povjereničkog računa

- Povjerenički račun je bankarski račun na kojem su pripisana sredstva koja je treći
(povjeritelj) povjerio imatelju računa (povjereniku)
- U odnosu povjerenstva su imatelj računa i treći, a ne banka i imatelj računa
- Institut povjerenstva osigurava povjeritelju posebnu pravnu zaštitu glede sredstva na
povjereničkom računu
- Povjerenički račun je posebna vrsta bankarskog računa jer nije ni vlastiti povjerenikov
računi, niti tuđi, povjeriteljev
Obveznopravni institut poznaje dva oblika : punopravno povjerenstvo i ovlašćujuće
povjerenstvo.
Punopravno povjerenstvo- povjerenik je imatelj prava na temelju akta o prijenosu. Povjeritelj
ostvaruje svoje gospodarske interese samo u okviru onoga što je određeno u unutarnjem
odnosu s povjerenikom koji povjerenika obavezuje da radi za povjeriteljev račun. Radnje
poduzete prema trećima su valjane ako je riječ o obveznopravnom ograničenju čija povreda
rezultira povjerenikovom odgovornošću za štetu.
Ovlašćujuće povjerenstvo- povjeritelj je imatelj prava,a povjerenik stječe samo ovlast
raspolaganja pravima. Tada se ne pojavljuju problemi vezani uz ostvarivanje povjeriteljevih
stvarnopravnih zahtjeva u slučajevima kada se vode stečajni ili ovršni postupci protiv
povjerenika. Ovlašćujući povjerenički račun je stoga varijanta tuđeg računa i nema potrebe za
utvrđivanjem posebnih pravila glede osiguranja sredstva od zahvata banke ili drugih vjerovnika.
- Pravni položaj banke ovisi o tome jel znala ili morala znati da se uplaćena sredstva
pripisuju kontu imatelja računa, povjerenika za račun povjeritelja.
- Onaj tko otvara račun mora svoju namjeru o tome jasno očitovati banci jer će se banka u
suprotnome pouzdati u to da je riječ o vlastitiom računu klijenta koji ga otvara
- Treba uzeti u obzir da je riječ o povjereničkom računu ako oznaka konta na bilo koji
način obuvaća izraz povjerenički račun
- Ako se račun otvoriona ime klijenta al je uz njega kao imatelja računa pridodano ii neko
tuđe ime ili tvrtka, radi se o vlastitom računu klijentta koji je otvorio račun i to u svakom slučaju
ako je njegovo ime navedeno na prvom mjestu ili ako dodatak tuđeg imena nema jasno
određene zahtjeve
- O povjereničkom računu nije riječ ako račun bez ikakvih daljnjih napomena glasi na ime,
tvrtku osobe na koju se otvara i vodi.
- Konto se mora vodit kao povjerenički ili kao običan, vlastiti
- Ugovor između banke i klijenta o otvaranju računa nije mjerodavan samo za to dal se
radi o povjereničkom računu nego i za odgovor radi li se o punopravnom računu il
povjereničkom računu
- Povjerenički račun služi da bi se na njega uplaćivao i doznačivao tuđi novac, pa u pravilu
iskazuje pozitivan saldo
- Pravni položaj povjereničkog računa ravna se prema općim obilježjima fiducijarnog,
povjereničkog odnosa

3. Odnos banke, povjerenika i povjeritelja kod otvorenog punopravnog povjereničkog

računa
- Nema zapreke da osoba na čije ime s otvara povjerenički račun stupa s bankom u
poslovne odnose koji su neovisni o povjereničkom računu
- Banka može izjaviti prijeboj s tražbinom na povjereničkom računu ako se i njezina
tražbina tiče tog računa, povjerenički račun tretirat će se kao vlastiti povjerenikov račun ako
povjerenik sredstva na računu smije koristiti i radi podmirivanja vlastitih obveza ili ako on iz
nekih drugih razloga nije isključivo vezan povjeriteljevim interesima
- Banka načelno nije dužna nadzirat povjerenika, zbog toga je isključena ugovorna
odgovornost za štetu banke prema povjeritelju
- Banka će odgovarat povjeritelju na temelju općih pravila o odgovornosti za naknadu
štete ako djeluje prijevarno i koluzivno u dosluhu s povjerenikom s namjerom da ošteti
povjeritelja

4. Povjerenički račun u stečajnom i ovršnom postupku

- Iako je povjerenik imatelj saldo tražbine na povjereničkom računu, povjeritelj može s
uspjehom isticati prigovor iz čl 55 Oza prema povjerenikovim vjerovnicima koji se u ovršnom
postupku namjeravaju namiriti pljendibom potražnog salda na povjereničkom računu
- Povjeritelj pritom traži da se ovrha na potražnom saldu utvrdi nedopuštenom
- O prigovoru će sud odlučiti ako dokaže opravdanost prigovora
- Prigovor može isticat samo povjeritelj kao 3. osoba
- U stečajnom postupku koji se vodi protiv povjerenika trebalo bi povjeritelju priznati
izlučno pravo glede aktivnog salda na povjereničkom računu dokaže li da povjerenik račun drži
za njegov račun, a posljedica da se povjerenički račun izuzima iz stečajne mase i stečajni
upravitelj njime nije ovlašten raspolagati
- Povjeritelj se svojim pravima u ovršnom i stečajnom postupku može koristiti neovisno o
tome radi li se o otvorenom il skrivenom povjerenstvu
- Ovrha će ostat dopuštena ako povjeritelj ne podigne spomenutu tužbu
- Obveza banke da o ovsi obavijesti povjeritelja može se konstruirati samo ako se redi o
otvorenom povjereničkom računu kod kojega banka raspolaže podacima o povjeriteljevu
imenu,tvrtki odnosno adresi i sjedištu

BANKARSKI RAČUNI ODVJETNIKA, J.B, REVIZORA, POREZNIH SAVJETNIKA I PATENTNIH

INŽINJERA

- U poredbenoj bankarskoj praksi uvriježili su se otvoreni povjerenički računi spomentuih

profesija
- Banke svoje tražbine iz poslovnog odnosa s pripadnicima određenih profesija,
imateljima spomenutih povjereničkih računa ne može osigurati založnim pravom, pravom
retencije, ni prijebojem osim ako se tražbine banke iznimno ne tiču povjereničkog računa
- U slučaju provođenja ovrhe i stečaja protiv spomenutih skupina povjerenika povjeritelj
može isticati prigovor da je ovrha na potražnom saldu povjereničkog računa nedopuštena
odnosno pozvati se na to da potražni saldo povjereničkog računa ne ulazi u stečajnu masu

RAČUN SA ZAPORKOM
1. Pojam računa sa zaporkom
- Institut bankarske prakse
- Podrazumijeva štedne ili žiro račune čiji su imatelji na temelju posebnih ugovornih
pogodbi ili na temelju zakona ograničeni u raspolaganju kontom
- Ovlast raspolaganja može tako ovisiti o ispunjavanju posebnih pretpostavki, o
nastupanju određenog događaja ili termina ili suglasnosti trećega
- S pravnog stajališta pod pojam računa sa zaporkom ispravno je podvesti jedino slučaj
kada se imatelj računa ograničava u njegovu raspolaganju kontom, dok bi u ostalim slučajevima
trebalo izbjegavat izraz račun sa zaporkom jer se tada radi o ograničenjima koja se pravno
tretiraju drugačije
- Stavljanjem interne zaporke na bankarski konto, banke srpečavaju isplate neovlaštenim
imateljima štednih knjižica

2. Ugovorno ograničenje raspolaganja kontom

- Dogovor kojim se imatelj računa samoograničava u raspolaganju kontom pravno je
moguć i valjan ako njime banka preuzme samostalnu obvezu da će isplaćivat sredstva na računu
samo pod dogovorenim uvjetima
- Primjer računa s zaporkom : kad se na štedni račun najmoprimca sa zaporkom u korist
najmodavca polaže kaucija kao osiguranje za to da će platiti najamninu odnosno uredno ispuniti
druge obveze koje je preuzeo ugovorom o najmu
- Ograničavanje raspolaganja saldom može se ostvariti i tako da banka i klijent skope
ugovor u korist trećeg, imatelja računa
- U praksi najčešće roditelji, bake , djedovi otvaraju račune na ime trećih, najčešće djece
uz uvjet da će imatelji steći ovlast raspolaganja saldom kad nastupe određeni uvjeti npr.
Punoljetnost
- Zaporka se može zabilježiti na štednoj knjižici odnosno štednom bankarskom kontu na
koji se pohranjuju oročeni ili a vista štedni ulozi, banka tada ne smije isplaćivati sredstva s
računa sa zaporkom po uputama imatelja računa prije nego što nastupe određene okolnosti,
npr punoljetnost

3. Pravni učinci dogovora o zaporci na bankarskom kontu

- Obveznopravni učinci : banka bi se na temelju pogodbe s trećim pa i ugovora u korist
trećeg , samo obavezala prema korisniku zaporke da bez njegove suglasnosti ne postupa po
uputama imatelja računa o raspolaganju saldom
- Stvarnopravni učinci : banka koja bi izvršila naloge za doznakom ili isplatom imatelja
računa mimo suglasnosti osobe u čiju je korist ustanovljena zaporka ne bi se prema ovome
stajalištu mogla osloboditi od svojih ugovornih obveza vezanih uz otvaranje računa sa
zaporkom, a osoba u čiju je korist ustanovljena zaporka imala bi sukladno računu pravo
zahtijevati da se ovrha na saldo tražbini utvrdi nedopuštenom, dok bi u stečajnom postupku
imala razlučno pravo glede saldo tražbine na računu sa zaporkom

4. Konto sa zaporkom u ovršnom i stečajnom postupku

- U ovršnom postupku protiv imatelja računa ovrhovoditelji se mogu namirivati iz sredstva
na njegovom bankarskom kontu sa zaporkom
- Korisnik zaporke se kao treći ne može s uspjehom suprostaviti ovrsi ističući da nije
dopuštena ovrha na bankarskom kontu sa zaporkom
- Korisnik zaporke se u ovršnom postupku ne može s uspjehom pozivati ni na to da u
odnosu na ovrhovoditelje ima pravo prvenstva namiriti se iz sredstva na bakarskom kontu sa
zaporkom
- Nakon što se na temelju rješenja o ovrsi sredstva prenesu, ovrhovoditelj može od banke
kao ovršenikovog dužnika zahtijevati isplatu ili doznaku založenog štednog uloga ili saldo
tražbine
- Otvori li se stečaj nad imateljem računa pravnom osobom odnosno imovinom imatelja
računa dužnika pojedinca, štedni ulozi ili saldo tražbina ulaze u stečajnu masu unatoč zaporki
- Zaporka otpada u trenutku otvaranja stečaja nad imateljem računa pravnom osobom
odnosno imovinom imatelja računa dužnika pojedinca
- Stečajni upravitelj nije stoga dužan ishoditi suglasnost korisnika zaporke za isplate ili
doznake s računa sa zaporkom

ZAJEDNIČKI BANKARSKI RAČUNI

1. Pojam zajedničkog računa
Zajednički računi su računi s više imatelja. Svatko od više imatelja je vjerovnik i dužnik banke
koja vodi zajednički račun. Ako zajednički račun iskazuje debitni saldo, imatelji odgovaraju banci
kao solidarni dužnici, a ako zajednički račun iskazuje pozitivan saldo, vjerovnički položaj ovisi o
tome jeli bankarski zajednički konto otvoren kao „i račun“ ili kao „ili račun“
Kod ILI RAČUNA svaki je imatelj računa ovlašten samostalno, pojedinačno raspolagat
zajedničkim kontom. Kod I RAČUNA imatelji su ovlašteni raspolagati zajedničkim kontom samo
zajedno, skupno.
Ovlast više osoba raspolagati računom ne znači da se automatski radi o zajedničkom računu.
2. Područje primjene „ili računa „ i „i računa“
- Može se koristiti u svim odnosima banke i klijenata povezanim s otvaranjem konta
- „ili račun“ otvaraju uglavnom bračni drugovi ili oviteljski povezane osobe, on pruža
prednost u odnosu na opunumoćenje drugog bračnog druga budući da ga u slučaju smrti jednog
od bračnih drugova preživjeli bračni drug nastavlja voditi bez ikakvih zapreki
- Nasljednike koji glede određenog ostaviteljevog rčuna čine nasljedničku zajednicu treba
smatrati imateljima „i računa“. Oni su ovlašteni zajednički raspolagati bankarskim računom
ostavitelja kao svojim „I računom“ jer ostaviteljevom smrću njegova imovina prelazi na
nasljednike
- „i račun“ nasljedničkih zajednica nastaje na temelju zakona. Banka je u tom smislu od
nasljednika ovlaštena zahtijevati da joj predoče isprave poput oporuke kako bi nesumljivo
utvrdila njihov status

3. Pravna priroda „ili računa“

- Ili račun je bankarski konto s najmanje 2 imatelja s tim da su oni u slučaju pozitivnog
salda solidarni vjerovnici, a u slučaju debitnog salda odgovaraju kao solidarni dužnici
- Ovlast imatelja računa raspolagati računom temelji se na njihovom vlastitom,
pojedinačnom pravu na tražbinu u odnosu prema banci
- Ili računima je svojstveno da banka u pogledu isplate sredstva nema slobodu izbora već
je dužna isplatit sredstva onome imatelju koji od nje to zatraži
- Nalog za doznaku koji je dao jedan imatelj, drugi imatelj može opozvati sve dok se nalog
ne izvrši odnosno dok se sredstva doznake ne pripišu kontu banke korisnika doznake ovisno o
tome radi li se o unutarbankovnoj ili međubankovnoj doznaci

4. „ILI račun u ovršnom i stečajnom postupku

- Protuteža okolnosti da su imatelji ili računa s pozitivnim saldom solidarni vjerovnici bake
je pravo vjerovnika imatelja ili računa da se namire na njihovoj pozitivnoj saldo tražbini po ili
računu
- U tom smislu je dovoljan ovršni naslov samo prema jednome od više imatelja ili računa
neovisno o tome u kakvim su međusobnom unutarnjem odnosu imatelji ili računa
- Solidarna odgovornost imatelja ili računa ograničena je na obveze koje proizlaze iz
zajedničkog računa ili depozita, ona se dakle ne odnosi na ostale obveze imatelja ili računa
prema banci
- Otvaranjem stečaja prava imatelja ili računa protiv kojeg se vodi stečajni postupak
prelaze na stečajnog upravitelja pri čemu ostali imatelji ili računa zadržava sva svoja prava
- Banka se oslobađa svoje obveze s naslova ili računa kada isplati ili doznači sredstva s ili
računa

5. Pravna priroda i računa

- Pravna priroda i računa ponajprije bi se trebala određivati obrascima banaka
- Na i račune su kao klijentela uglavnom upućena ortaštva, preddruštva i udruge bez
pravne osobnosti zbog čega su banke saldu po i računu dužne osigurati status zajedničke
nepodjeljene imovine imatelja i računa
- Za debitni saldo po i računu njegovi imatelji odgovaraju kao solidarni dužnici
- Saldo tražbinu po i računu treba tumačiti kao pravo koje zajednički pripada svim
imateljima računa tako da oni njome mogu raspolagati samo skupno, dakle kod i računa postoji
jedna tražbina koja pripada zajednički svim imateljima računa dok kod ili računa svaki imatelj
ima samostalnu tražbinu prema banci

6. I račun u ovršnom i stečajnom postupku

- Imatelji i računa s debitnim saldom odgovaraju banci kao solidarni dužnici,a pravni
položaj imatelja ovisi o pravnoj prirodi obveznopravne zajednice u kojoj se oni međusobno
nalaze
- Ovrha se dakle provodi na temelju zahtjeva vjerovnika da mu se isplati ovršenikova
ortačka otpremnina odnosno da mu se isplati ovršenikov ortački ulog
- Ostali imatelji i računa su ovršenikovi dužnici kojima se dostavlja rješenje o ovrsi,a ne
baanka koja vodi i račun, banku se samo obavještava o pljenidbi
- Pljenidbu pozitivnog salda po i računu treba dopustiti ako određeni vjerovnik ima
jedinstveni pravni naslov prema svim imateljima i računa
- Stečajni postupak može se voditi samo protiv imatelja „i računa“, ne može se dakle
voditi protiv zajednica povodom kojih se otvaraju i računi
- Otvaranjem stečaja suuvlaštenja imatelja i računa protiv kojeg se vodi postupak prelaze
na stečajnog upravitelja
- Stečajni upravitelj ne može ni u kom slučaju steći više prava nego ih je imao stečajni
dužnik