Elektra

Euripid
Tragedija
 

Euripidova tragedija Elektra najvjerojatnije je nastala oko 413-410. godine pr. Kr. Nemamo

podataka o njezinom izvođenju na sceni u klasično grčko doba.

Karakteristično za Euripida, u središtu je snažni ženski lik Elektre. Prate se zbivanja izazvana
Trojanskim ratom, odnosno osveta Elektre i Oresta, djece Klitemnestre i Agamemmnona,
zbog majčinog ubojstva oca po povratku iz rata, koje je počinila sa svojim ljubavnikom
Egistom, a koji potom i uzurpira mikensko prijestolje. Ubojstvo Agamemnona Klitemnestra
pravda kao osvetu za Agamemnonovo žrtvovanje Ifigenije, druge njegove i Klitemnestrine
kćeri pred polazak u Trojanski rat. Nakon Orestova povratka iz izgnanstva, on i Elektra
ubijaju Egista i Klitemnestru.

Postupcima likova ne upravljaju bogovi i sudbina, nego njihove vlastite odluke i strasti.
Središnji motivi su lanac osvete i nasilja, koje Euripid  ne odobrava, te krivnja i moralne
dvojbe glavnih likova. Od mita Euripid se odmiče postavljajući svoju Elektru u realistički
kontekst: ona je od Klitemnestre i Egista prisilno udana za seljaka, da ne bi imala plemenitu
djecu koja bi mogla poželjeti osvetu. Mjesto radnje, dakle, nije palača nego seoska koliba.
Općenito govoreći, u ovoj tragediji Euripid u najvećoj mjeri napušta herojski prikaz, te likove,
njihove motive i zbivanja svodi ga na običnu ljudsku mjeru.

Sačuvana jei i Sofoklova tragedija Elektra, a nije nam poznato čija je napisana ranije. Neki
književni povjesničari smatraju da je Sofoklo možda napisao svoju Elektru nakon Euripida,
želeći vratiti herojsku dimenziju koju je Euripid potkopao.