Professional Documents
Culture Documents
Stiamo Insieme Gramatika 1 Razred
Stiamo Insieme Gramatika 1 Razred
a. AVERE
io HO noi ABBIAMO
tu HAI voi AVETE
lui HA loro HANNO
lei HA
Lei HA Loro HANNO
b. ESSERE
1
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
2
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Prezent označava činjenicu, radnju, odnosno način koji se odvijaju u trenutku u kojem se
govori pa je stoga vrijeme istodobnosti. Često se upotrebljava za izražavanje pravilnosti
kojom se odvijaju određene radnje. Prezent, nadalje, označava i ono što se uvijek odvija,
odnosno bezvremensku istinu, a u poslovicama i aforizmima označava trajnu vrijednost neke
tvrdnje. Tzv. historijski prezent služi kako bi se aktualizirali povijesni događaji, odnosno
činjenice.
Prezent pravilnih glagola (dakle, onih glagola koji u svim svojim oblicima čuva nepromijenjeni
korijen na koji se dodaju pravilni nastavci) tvori se tako da se od infinitiva glagola odbije
infinitivni nastavak i na infinitivnu osnovu dodaju sljedeći nastavci:
Kod mnogih glagola treće konjugacije (npr. agire, capire, finire, ammonire, obbedire, percepire,
scolpire, sparire, unire itd.) između korijena i nastavka dolazi umetak –isc–, i to u sva tri lica
jednine te u trećem licu množine:
d. treća konjugacija s umetkom –isc–: UN-IRE
3
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Osobne zamjenice u prvom i drugom licu imaju ulogu «indikativne» imenice te predstavljaju
onoga tko govori, odnosno onoga kojemu se govori, dok zamjenica u trećem licu ili označava
onoga o kojemu se govori ili zamjenjuje neku imenicu.
Sve osobne zamjenice imaju jedninu i množinu; jednake su za oba roda u prvom i drugom
licu, dok se u trećem licu mijenjaju ovisno o rodu.
jednina množina
prvo lice IO NOI
drugo lice TU VOI
muški rod LUI
treće lice LORO
ženski rod LEI
Osobne zamjenice u funkciji subjekta općenito bivaju izostavljene kada glagolski oblik koji
slijedi onemogućava nesigurnost u tumačenju. Obvezna je, međutim, upotreba osobnih
zamjenica kada se subjekt želi posebno istaknuti te kada glagolski oblik koji slijedi može
izazvati sumnju u lice subjekta.
4
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Određeni član
Sam za sebe, član ne znači ništa, odnosno nema autonomnu vrijednost, no njegova je uloga
ipak vrlo važna budući da mu je osnovna karakteristika aktualizacija imenice.
Određeni član označava nešto što je definirano, odnosno što nam je već poznato. Određeni
član se upotrebljava i za naznačivanje neke kategorije, tipa ili vrste kao i za izražavanje
nečeg apstraktnog; upotrebljava se i za označavanje nečega što je jedinstveno.
Oblici određenog člana su:
IL → I
se upotrebljava ispred imenica muškog roda koje započinju suglasnikom;
LO → GLI
se upotrebljava ispred imenica muškog roda koje započinju tzv. «nečistim s» (s iza
kojega dolazi suglasnik), z, x, pn, ps, gn, sc, i;
L' → GLI
se upotrebljava ispred imenica muškog roda koje započinju samoglasnikom;
LA → LE
se upotrebljava ispred imenica ženskog roda koje započinju suglasnikom;
L' → LE
se upotrebljava ispred imenica ženskog roda koje započinju samoglasnikom.
ISPRED SUGLASNIKA IL I LA
LE
ISPRED SAMOGLASNIKA L’ L’
GLI
ISPRED “NEČISTOG S”, Z, X, PN, LO
PS, GN, SC, I
5
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
U odnosu na broj, imenice imaju dva oblika: jedninu i množinu. Jedninom se označava samo
jedno živo biće ili samo jedna stvar, a množinom više živih bića ili stvari.
Množina imenica tvori se tako da imenice ženskog roda na –a dobivaju nastavak –e; imenice
muškog roda na –a te imenice oba roda na –o i –e dobivaju nastavak –i:
jednina množina
imenice ženskog roda na A E
imenice muškog roda na A
imenice muškog i ženskog roda na O I
imenice muškog i ženskog roda na E
Unutar ove opće sheme ima, međutim, mnogo posebnih slučajeva. Radi lakšeg prikaza,
imenice običavamo razvrstati u tri skupine, ovisno o nastavku u jednini, i to na imenice koje
završavaju s –a, one koje završavaju s –o i one koje završavaju s –e:
imenice koje u jednini završavaju s –a, u množini završavaju s –i ako su muškog,
odnosno s –e ako su ženskog roda;
imenice koje u jednini završavaju s –o, u množini završavaju s –i;
imenice koje u jednini završavaju s –e, u množini završavaju s –i.
Kako i unutar ove podjele ima vrlo mnogo posebnih slučajeva, tvorbu množine imenica
najbolje je prikazati shematski:
muški rod
O→I il biglietto → i biglietti lo sforzo → gli sforzi
CO → CHI il bosco → i boschi il parco → i parchi
GO → GHI il lago → i laghi l’albergo → gli alberghi
E→I il lavoratore → i lavoratori l’intellettuale → gli intellettuali
IO (nenaglašeno) → I il maschio → i maschi l’esempio → gli esempi
IO (naglašeno) → II lo zio → gli zii il pendio → i pendii
A→I il poeta → i poeti il problema → i problemi
ŽENSKI ROD
A→E la camera → le camere la strada → le strade
CA → CHE la barca → le barche la banca → le banche
GA → GHE la riga → le righe la bottega → le botteghe
E→I la notte → le notti la parete → le pareti
IA → IE la storia → le storie la poesia → le poesie
6
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
S DVOSTRUKOM JEDNINOM
forestiero/e → forestieri; nocchiero/e → nocchieri; arma/e → armi; …
S DVOSTRUKOM MNOŽINOM
il braccio → bracci naslon, le braccia ruke; il gesto → i gesti pokreti, le gesta pothvati; …
SLOŽENE
imenica + imenica = mijenja se samo prvi dio: la banconota → le banconote
imenica + pridjev = mijenjaju se oba dijela: la cassaforte → le casseforti
pridjev + imenica = mijenja se samo drugi dio: il mezzogiorno → i mezzogiorni
glagol + imenica:
- ako je imenica u množini, ne mijenja se: il cavatappi → i cavatappi
- ako je imenica u jednini muškog roda, mijenja se drugi dio: il passaporto → i passaporti
- ako je imenica u jednini ženskog roda, ne mijenja se: il cacciavite → i cacciavite
7
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Pokazni pridjevi (questo, codesto i quello) određuju osobu ili stvar ovisno o udaljenosti u
prostoru, vremenu i razgovoru. Uvijek dolaze ispred imenice, a ispred njih nikada ne dolazi
član.
jednina množina
muški rod ženski rod muški rod ženski rod
QUESTO QUESTA QUESTI QUESTE
CODESTO CODESTA CODESTI CODESTE
QUELLO, QUEL QUELLA QUEGLI, QUEI QUELLE
Neke pokazne zamjenice imaju iste oblike kao i pokazni pridjevi, dok se neke posve razlikuju
i ni u kom slučaju ne mogu biti upotrijebljene kao pridjevi:
jednina množina
muški rod ženski rod muški rod ženski rod
QUESTI --- --- ---
QUEGLI --- --- ---
COSTUI COSTEI COSTORO COSTORO
COLUI COLEI COLORO COLORO
CIÒ --- --- ---
8
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Neodređeni član
Neodređeni član označava neku opću, nedefiniranu stvar koja nam još nije poznata; njegova
je uloga da u razgovor uvede neku imenicu o kojoj ranije nije bilo govora.
Oblici neodređenog člana su:
UN
se upotrebljava ispred imenica muškog roda koje započinju suglasnikom ili
samoglasnikom
UNO
se upotrebljava ispred imenica muškog roda koje započinju tzv. «nečistim s» (s iza
kojega dolazi suglasnik), z, x, pn, ps, gn, sc, i;
UNA
se upotrebljava ispred imenica ženskog roda koje započinju suglasnikom;
UN'
se upotrebljava ispred imenica ženskog roda koje započinju samoglasnikom.
JEDNINA MNOŽINA
Neodređeni član nema oblika za množinu, već se zamjenjuje oblicima partitivnog člana koji u
tom slučaju znače «nekoliko».
9
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Upotreba člana
Član se redovito upotrebljava ispred svih imenica. Postoje, međutim, određeni slučajevi o
kojima je potrebno naglasiti sljedeće:
geografski nazivi
Imena gradova i malih otoka (Capri, Corfù, Malta, Rodi…) upotrebljavaju se bez člana,
osim kada se uz njih nalazi neki atribut ili dodatak.
Isto tako, nazivi sljedeći gradova obvezno dolaze s članom: L'Aquila, La Spezia, L'Aia,
L'Avana, Il Cairo, La Mecca.
Ispred naziva planina, rijeka i jezera obvezno se upotrebljava član, kao i ispred naziva
velikih otoka (la Sicilia, la Sardegna, la Corsica, l'Elba…), pokrajina, država i
kontinenata.
vlastita imena osoba
U pravilu, ispred vlastitih imena osoba ne dolazi član. Međutim, kada se
upotrebljavaju u prenesenom značenju (Si sta rappresentando l'Otello.), član se
upotrebljava, kao i kada dolaze uz neku drugu imenicu ili pridjev (l'imperatore Augusto;
l'astuto Ulisse).
Član se upotrebljava i uz prezimena ženskih osoba (la Duse; la Deledda), kao i uz
prezimena u množini (gli Sforza; i Visconti).
Ispred nekih prezimena slavnih osoba član se upotrebljava (l'Alighieri; il Tasso), a
ispred nekih ne (Pirandello; Verdi).
Član se izostavlja u priložnim izrazima; u izrazima koji imaju vrijednost opisnih pridjeva; u
nekim slučajevima, s priložnim oznakama mjesta; ispred imenica koje s glagolom čine
jedinstveni izraz; u izrazima u kojima jedna imenica integrira značenje druge; u nekim
modalnim izrazima; u poslovicama; u naslovima knjiga ili poglavlja.
10
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Posebna struktura s glagolom essere (c'è s imenicom u jednini i ci sono s imenicom u množini)
označava prisutnost ili postojanje nekoga ili nečega, odnosno znači «biti prisutan», «nalaziti
se»:
Strukture c'è i ci sono mogu značiti i «održavati se»: Il mercoledì c'è il mercato.
Kako se ove strukture ne bi pogrešno upotrijebile umjesto oblika glagola essere (è i sono),
dovoljno je zapamtiti da se ovi oblici glagola essere upotrebljavaju kada se subjekt nalazi
ispred predikata, a strukture ce i ci sono kada se predikat nalazi ispred subjekta:
11
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Prezent glagola «andare, bere, conoscere, dare, dire, fare, leggere, potere, sapere»
noi andiamo beviamo conosciamo diamo diciamo facciamo leggiamo possiamo sappiamo
voi andate bevete conoscete date dite fate leggete potete sapete
loro vanno bevono conoscono danno dicono fanno leggono possono sanno
12
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
0 zero
1 uno primo, a 11 undici undicesimo, a
2 due secondo, a 12 dodici dodicesimo, a
3 tre terzo, a 13 tredici tredicesimo, a
4 quattro quarto, a 14 quattordici quattordicesimo, a
5 cinque quinto, a 15 quindici quindicesimo, a
6 sei sesto, a 16 sedici sedicesimo, a
7 sette settimo, a 17 diciassette diciassettesimo, a
8 otto ottavo, a 18 diciotto diciottesimo, a
9 nove nono, a 19 diciannove diciannovesimo, a
1 dieci decimo, a 20 venti ventesimo, a
0
13
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Posvojni pridjevi
jednina množina
muški rod ženski rod muški rod ženski rod
1. lice jednine MIO MIA MIEI MIE
14
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Povratni su oni glagoli kojima su subjekt i objekt isti, odnosno kod kojih se činjenica izražena
glagolom «vraća» na sami subjekt (Io mi lavo. Tu ti pettini. Luciano si veste.). Objekt povratnog
glagola uvijek je osobna zamjenica mi, ti, si, ci, vi ili si.
Konjugacija povratnih glagola, infinitiv kojih završava na –RSI, istovjetna je konjugaciji ne-
povratnih glagola, s tim da ispred povratnih glagola dolaze navedene zamjenice:
lavare lavarsi
io lavo MI lavo
tu lavi TI lavi
lui lava SI lava
noi laviamo CI laviamo
voi lavate VI lavate
loro lavano SI lavano
15
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Boje označavaju osobinu nekog predmeta, to jest, opisuju ga te se, kao i svi ostali opisni
pridjevi, slažu u rodu i broju s imenicom na koju se odnose.
Pridjevi kojima se označavaju boje obično dolaze nakon imenice na koju se odnose (Indosso
una camicia gialla e dei pantaloni verdi.).
Većina pridjeva kojima se označavaju boje završavaju na –o (s četiri nastavka, po dva za
jedninu i množinu, ovisno o rodu), neki završavaju na –e (dakle, sa samo dva nastavka, od
kojih jedan za jedninu, a drugi za množinu), a neki su nepromjenjivi.
Kada se ispred pridjeva kojim se označava boja nalazi određeni član za muški rod, pridjev
označava naziv boje (Il viola porta sfortuna.).
Za izražavanje tonova boja, općenito se upotrebljavaju pridjevi chiaro i scuro koji dolaze iza
naziva boje i uvijek su u muškom rodu (rosa chiaro; rosa scuro).
16
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Imperativ
Imperativ ima dva vremena, prezent i futur; ni u jednom ne postoji prvo lice jednine. Sva lica
imperativa prezenta, odnosno futura jednaka su odgovarajućim licima prezenta, odnosno
futura drugih načina, a samo se kod glagola prve konjugacije drugo lice jednine imperativa
prezenta razlikuje od drugog lica jednine ostalih vremena. Drugo lice jednine imperativa
prezenta u niječnom obliku izražava se infinitivom prezenta ispred kojega dolazi negacija
non.
17
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Partitivni član
Prijedlog di združen s određenim članom (dakle, oblici del, dello, della, dell', dei, degli, delle)
upotrebljava se i kao partitivni član i u tom slučaju označava neki dio, odnosno neodređenu
količinu. Partitivni član se stoga upotrebljava uz imenice koje ne označavaju pojedini
predmet, već imaju zbirno značenje.
Kada se upotrebljava u jednini, partitivni član znači «malo, nešto», a kada se upotrebljava u
množini, zamjenjuje nepostojeće oblike množine neodređenog člana i znači «nekoliko».
18
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Prijedlozi su nepromjenjive riječi kojima se spajaju dijelovi rečenice ili dvije i više rečenica.
Najčešće se upotrebljava prijedlog di koji u najvećem broju slučajeva označava povezanost,
odnosno odnos između dvaju dijelova rečenice. Ovaj prijedlog može izražavati:
pripadnost (Questo è il libro di Pietro.);
vrijeme (Di giorno guido volentieri, di notte no.);
podrijetlo (Francesco è di Roma.);
materijal (È una maglietta di cottone.);
argument (Parla sempre di calcio.).
19
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Glagoli koji završavaju s –iare gube –i– iz glagolske osnove ako nastavak počinje s –e– ili –i–.
Ukoliko je, međutim, –i– iz iz osnove naglašeno, ne gubi se:
iniziare sciare
io inizio scio
tu inizi scii
lui inizia scia
noi iniziamo sciamo
voi iniziate sciate
loro iniziano sciano
20
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Modalni glagoli
Postoje tri modalna glagola: dovere, volere i potere. Ovi glagoli služe kao «potpora» drugim
glagolima, odnosno pobliže označavaju infinitiv koji im slijedi:
Devo finire questo lavoro. Non posso aiutare. Rita vuole dormire.
(potreba) (mogućnost) (želja)
u kombinaciji s negacijom non, glagol dovere može izražavati ideju «ne postoji obveza
izvršenja» ili ideju «nije dobro nešto napraviti»:
21
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
parlare → parlato
credere → creduto
uscire → uscito
Perfekt označava radnju ili činjenicu koja se dogodila u prošlosti, a osnovne su mu funkcije
izražavanje radnje od čijeg završetka nije prošlo mnogo vremena i koja je na neki način
vezana uz sadašnjost (Stamattina ho fatto la colazione.) te izražavanje radnje koja je završila
prije mnogo vremena, no čije se posljedice osjećaju u sadašnjosti (Mio padre ha comnciato a
risparmiare da giovane per comprare questa casa.).
Pomoćni glagol essere zahtijevaju neprijelazni glagoli koji označavaju kretanje, postojanje i
promjenu stanja (najčešći su essere, andare, stare, rimanere, venire, arrivare, tornare, diventare,
nascere i morire). Iznimke od ovog pravila su glagoli camminare, girare, nuotare, passeggiare,
sciare i viaggiare koji tviore perfekt s pomoćnim glagolom avere.
Pomoćni glagol essere zahtijevaju, nadalje, povratni i bezlični glagoli te glagoli piacere, costare
i durare.
Particip prošli glagola koji se konjugiraju s pomoćnim glagolom essere slaže se sa subjektom
u rodu i broju:
22
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Neodređeni pridjevi molto, poco, tanto i troppo dolaze uz imenicu kada se želi iznijeti manje ili
više neprecizna ideja o kvaliteti ili količini:
molto označava značajnu količinu (Ha molto denaro.);
poco označava beznačajnu količinu (C'è poco pane.);
tanto snažnije od molto izražava ideju velike količine (Abbiamo sprecato tanto tempo.);
troppo označava pretjerivanje, odnosno obilje (Non mangiare troppi dolci.).
23
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Padežni prijedlozi
Navedeni se prijedlozi, kada se nađu uz određeni član, sažimaju u nove oblike i tako nastaju
padežni prijedlozi (le preposizioni articolate):
IL LO L' LA I GLI LE
DI del dello dell' della dei degli delle
A al allo all' alla ai agli alle
DA dal dallo dall' dalla dai dagli dalle
IN nel nello nell' nella nei negli nelle
SU sul sullo sull' sulla sui sugli sulle
24
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
jednina množina
Nominativ il libro lo stato l'albero i libri gli stati gli alberi
Genitiv del libro dello stato dell'albero dei libri degli stati degli alberi
Dativ al libro allo stato all'albero ai libri agli stati agli alberi
Akuzativ il libro lo stato l'albero i libri gli stati gli alberi
Vokativ libro stato albero libri stati alberi
Ablativ dal libro dallo stato dall'albero dai libri dagli stati dagli alberi
jednina množina
Nominativ la lezione l'isola le lezioni le isole
Genitiv della lezione dell'isola delle lezioni delle isole
Dativ alla lezione all'isola alle lezioni alle isole
Akuzativ la lezione l'isola le lezioni le isole
Vokativ lezione isola lezioni isole
Ablativ dalla lezione dall'isola dalle lezioni dalle isole
25
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Glagoli koji mogu biti i prijelazni i neprijelazni (poput cominciare, finire, cambiare, scendere,
salire, passare itd.) tvore perfekt s pomoćnim glagolom avere kada se upotrebljavaju u
prijelaznom značenju (Finalmente ho finito quel lavoro.), a s pomoćnim glagolom essere kada
se upotrebljavaju u neprijelaznom značenju (Lo spettacolo è finito a mezzanotte.).
Glagoli vivere, nevicare, piovere, grandinare itd. mogu se konjugirati s oba pomoćna glagola
(Questa notte ha/è piovuto.).
Pomoćni glagol avere upotrebljava se s modalnim glagolima dovere, potere i volere kada
infinitiv glagola koji dolazi poslije modalnog glagola zahtijeva upotrebu pomoćnog glagola
avere (Ho voluto mangiare a casa.), dok se pomoćni glagol essere s modalnim glagolima
upotrebljava kada infinitiv glagola koji dolazi poslije modalnog glagola zahtijeva upotrebu
pomoćnog glagola essere (Sono voluto andare a casa.).
26
STIAMO INSIEME I - GRAMMATICA
Povratni su oni glagoli kojima su subjekt i objekt isti, odnosno kod kojih se činjenica izražena
glagolom «vraća» na sami subjekt (Io mi lavo. Tu ti pettini. Luciano si veste.). Objekt povratnog
glagola uvijek je osobna zamjenica mi, ti, si, ci, vi ili si.
Konjugacija povratnih glagola, infinitiv kojih završava na –RSI, istovjetna je konjugaciji ne-
povratnih glagola, s tim da ispred povratnih glagola dolaze navedene zamjenice. Treba
svakako zapamtiti da se svi povratni glagoli konjugiraju s pomoćnim glagolom essere te da se
njihov particip stoga uvijek slaže sa subjektom u rodu i broju:
lavare lavarsi
io ho lavato mi sono lavato/a
tu hai lavato ti sei lavato/a
lui ha lavato se è lavato/a
noi abbiamo lavato ci siamo lavati
voi avete lavato vi siete lavati
loro hanno lavato si sono lavati
27