Što sve čujemo

- pomoću zvuka često komuniciramo sa

svojom okolinom i ponašamo se u skladu s
informacijama koje smo dobili (npr. lavež
psa može nas upozoriti na nečiji dolazak)
- potpuni izostanak zvuka (tišina) također ima
određeno značenje – stanka u glazbenom
djelu obično stvara dojam napetosti,
dramatičnosti i iščekivanja
- važnost tišine u glazbi želio je naglasiti i
John Cage, američki skladatelj 20. st. koji je
osmislio poznatu skladbu pod nazivom 4:33
- skladbu može izvoditi bilo koji izvođački
sastav, a izvođači 4 minute i 33 sekunde
stoje uz instrumente u potpunoj tišini
- publika sluša zvukove koje sama proizvodi)1
- glazba je umjetnost koja nastaje
organizacijom zvukova u vremenu prema
skladateljevoj zamisli
- sve što čujemo nazivamo zvukom
- zvuk počinje vibriranjem nekog tijela (npr.
trzanjem žice ili udarcem o određeni
predmet)
1
Iz navedenih podataka možeš zaključiti da svaka nova izvedba ove skladbe zvuči posve drukčije. Jednu od
mogućih izvedbi pogledaj na poveznici https://www.youtube.com/watch?v=OovYr0w7BMA
- zvukovi dolaze do nas zrakom, a zatim
potaknu bubnjić na vibraciju
- mozak prima slušne podražaje te ih
razvrstava, odabire i tumači
- izvori zvuka mogu biti prirodni ili umjetni, a
razlikujemo dvije vrste zvuka:
a) šum – zvuk neodređene frekvencije koji
nastaje nepravilnim titranjem (žubor
potoka, šum vjetra i sl.)
b) ton – zvuk određene frekvencije koji
nastaje pravilnim titranjem (npr. crkvena
zvona ili zvuk nekog glazbala)2
- svaki ton ima četiri bitne značajke: visinu,
trajanje, jačinu i boju
- visina tona ovisi o frekvenciji (broju titraja u
sekundi), a mjerna jedinica za frekvenciju je
herc (Hz)
- ljudsko uho može čuti frekvencije od
približno 15 do 18000 Hz
- zvuk s frekvencijom nižom od 15 Hz
nazivamo infrazvuk, a zvuk s frekvencijom
višom od 18000 Hz zove se ultrazvuk

2
Šumovi i tonovi u glazbi se mogu i stapati. Kao primjer poslušaj skladbu The Typewriter (Pisaći stroj)
skladatelja Leroya Andersona. Primjer je obavezan za slušni test, a možeš ga pronaći na poveznici
https://www.youtube.com/watch?v=5IN60o3vhSs
- glazbala u orkestru ugađaju se prema
komornom tonu a1, čija je frekvencija 440
Hz
- visina tona bilježi se u notnom crtovlju, koje
se sastoji od 5 crta i 4 praznine (crte i
praznine u crtovlju brojimo odozdo prema
gore)
- budući da samo crtovlje nije dovoljno da se
zabilježi čitav raspon tonova koje ljudsko
uho može čuti, potrebno je koristiti i notne
ključeve
- najčešći ključevi su violinski (g-ključ) i
basovski (f-ključ)
- violinski ključ počinje se pisati od 2. crte (na
kojoj se bilježi ton G), a basovski ključ od 4.
crte (na kojoj se zapisuje ton F)
- trajanje tona odgovara vremenu tijekom
kojega titra izvor tona
- neka glazbala (npr. orgulje) mogu proizvesti
tonove koji traju neograničeno dugo, dok
glazbala poput gitare, harfe ili čembala
proizvode samo tonove kratkoga trajanja
- trajanje tona bilježi se različitim notnim
znakovima (cijela nota, polovinka,
četvrtinka, osminka itd.)
- jačina tona ovisi o visini zvučnog vala, tj. o
amplitudi titranja
- amplituda je razmak između najviše i
najniže točke koju tijelo dosegne u titranju
- jačina zvuka mjeri se u decibelima (db), a
zvuk od 120 db izaziva tjelesnu bol
- u glazbi jačinu tona bilježimo dinamičkim
oznakama (npr. piano, mezzoforte, forte i
sl.)
- boja tona je jedinstven, prepoznatljiv zvuk
svakoga pojedinog glazbala ili ljudskoga
glasa
- ako dva glazbala izvedu ton iste visine,
jačine i trajanja, ti će se tonovi ipak
razlikovati po boji
- boja tona ovisi o:
a) materijalu koji titra (žica, stupac zraka u
cijevi puhačkog instrumenta, membrana
na bubnju i sl.)
b) načinu proizvodnje tona (npr. sviramo li
gudački instrument gudalom ili
pizzicato)
c) tzv. alikvotnim tonovima
- svaki osnovni ton prati niz tiših tonova koje
nazivamo alikvotnim, harmonijskim ili
parcijalnim tonovima
- njih ne možemo čuti kao zasebne tonove, ali
upravo oni osnovnom tonu daju boju i
punoću
- nastaju titranjem harmoničnih dijelova tijela
(npr. titranjem polovina, trećina, četvrtina,
petina… napete žice)
- zato su njihove frekvencije višekratnici
frekvencije osnovnoga tona

Literatura i glazbeni primjeri:

- tiskani udžbenik Glazbeni susreti 1, str. 19-
26.
- digitalni udžbenik Glazbeni susreti 1 /
modul Glazba kao fenomen / jedinica Šum –
zvuk – ton – glazba
- dodatne glazbene primjere pronađi u
digitalnom udžbeniku Glazbeni susreti 1 /
Izbornik / Videoteka / Glazba kao fenomen