od blizu 500 pisama koje je pisao ne samo u Teodorikovo ime, već i njegovih porez od 1/24,

nasljednika Atalarika i Vitigisa. njosti Dalmaci)

Teodorikova je država u upravnom smislu bila podijeljena u dvije prefekcu­ odmah posli,e ·
re, Italiju i Galiju, a Dalmacija i Panonija spadale su u provincije Italske prefek­ rum et Saviae (
ture. Na čelu svake provincije bio je namjesnik s naslovom comes Gothorum, Teodorik je nar
kojim kao da se željela naglasiti odvojenost gotske vlasti od romanskog sta­ Sirmiensis, Cass_
novništva: on je bio vojni zapovjednik gotske posade u provinciji, ali i civilni vlast u ponovo
upravitelj provincije te je tako bio nadležan i za romanska stanovništvo. Na­ do Dunava. Iz I
mjesnika je imenovao kralj na prijedlog prefekta precorija, najvišeg činovnika upravitelj nadle:
izvršne vlasti u državi. Većina činovnika na dvoru u Raveni, kao i na terenu, spectabilis COf1Sj
bila je rimskog podrijetla, a i rimski Senat i dalje je bio važnim čimbenikom državni patrimc
državne uprave. Također su i dalje bile na snazi odredbe Teodozijeva zakonika nasljednika. Kor
i općenito rimske pravne norme, iako su se Ostrogoti u svakodnevnom životu je primjera u �
vodili svojim tradicionalnim zakonskim normama, koje je Teodorik kodificirao funkcija države
u zasebnom kodeksu koji se primjenjivao na Ostrogote. Teodorik nije imao U Dalmaciji ,e 4
pravo donositi zakone koji bi vrijedili za Rimljane, već samo uredbe (edicta) maritimorum). I
ili tumačenja, pojašnjenja, koja su njegovi tajnici (podrijetlom i kulturom svi ribarstvom i p«
mahom Rimljani) formulirali u pismima koja su upućivali nižim službenicima Komes je mo
diljem kraljevstva. Radi praktične organizacije suživota svakodnevice, na čelu dijelova provinc
municipalne uprave u gradovima bio je gotski komes (comes Gothorum per mesa Krka i CrE
singulas civitates), kojem je u upravnim i pravnim odnosima s romanskim jeg imenuje kr.i
stanovništvom pomagao gradski branitelj. Sudbena vlast bila je prilagođena provincije Dalm
dvojakoj naravi društva u Ostrogotskom Kraljevstvu. Komes je sudio Gorima kvarnerskim occ
po gotskom tradicionalnom pravu, a zajedno s gradskim braniteljem sudio rovoj sedmoJ kJ
je u parnicama između Gota i Rimljana, dok je u sporovima između Rimljana Dalmatiae, Cas
prema rimskom pravu sudio konzular (consularis), glavni činovnik Rimljanin u definiciji, ali se I
provinciji, kojeg je također imenovao kralj. Gradski činovnici koji su upravljali za civilna sudbe
gradom bili su kurijali (curiales), koji su odgovarali ranijim dekurionima (decu­ vir spectabilis A.i
riones). Birali su ih stanovnici, a potvrđivala središnja državna vlast. u jednom natp
Jedno je vrijeme namjesnik Dalmacije pod kraljem Teodorikom bio Osuin, s provincijski korr
titulom vir inlustris comes Dalmatiae (507. - 511.). Spominje se u pismu kojim naslov princeps
kralj traži da se stanovnici Salone naoružaju i uvježbaju za vojna djelovanja a drugi, Got. za
(Cass. Var. 1, 40) te u drugom pismu kojim mu nalaže da primi Šimuna (Sime­ romaniziranih C
on) koji će doći u Dalmaciju kako bi prikupio porez na promet (siliquaticum: izravnim nadzrn

172
ć i njegovih porez od 1/24 vrijednosti kupoprodaje) i pokrene rudnike željeza u unutraš­
njosti Dalmacije (Cass. Var: 3, 26). Istoga Osuina potvrdio je i kralj Atalarik
e prefektu­ odmah poslije Teodorikove smrti 526., ali sada s naslovom comes Dalmatia­
lske prefek­ rum et Saviae (Cass. Var. 9, 8 i 9). Po osvajanju Druge Panonije 504. godine,
Gothorum, Teodorik je namjesnikom imenovao Koloseja (vir inlustris comes Pannoniae
mskog sta­ Sirmiensis, Cass. Var: 3, 23 i 24; 4, 13), koji je dobio zadaću ustrojiti ostrogotsku
. ali i civilni vlast u ponovo osvojenom području kada je granica kraljevstva protegnuta
ništvo. Na­ do Dunava. Iz Kasiodorovih pisama poznat je i jedan consularis Dalmatiae,
� činovnika upravitelj nadležan za romanska stanovništvo (Cass. Var: 5, 24): Epiphanius vir
na terenu, spectabilis consularis provinciae Dalmatiae, kojem Teodorik piše da mora za
mbenikom državni patrimonij preuzeti imovinu lvane, Andrijine žene, koja je umrla bez
,a zakonika nasljednika. Konzular je bio zadužen i za ubiranje poreza od Rimljana, a takvih
1om životu je primjera u Kasiodorovoj prepisci razmjerno mnogo jer je jedna od važnijih
kodificirao funkcija države bila skrbiti o ubiranju prihoda namijenjenih carskoj blagajni.
,c rnie imao U Dalmaciji je zacijelo važna bila i dužnost plovidbenih nadzornika (tribuni
lbe (edicta) maritimorum), koji su štitili interese stanovnika koji su se bavili pomorstvom,
1lturom svi ribarstvom i proizvodnjom morske soli (Cass. Var. 12, 24).
1žbenicima Komes je mogao dio svojih ovlasti prenijeti i na upravitelje užih područja,
ice, na čelu dijelova provincije. Takav je zanimljiv primjer i spomen neimenovanog ko­
horum per mesa Krka i Cresa (comes insulae Curitanae et Celsinae, Cass. Var. 7, 16), ko­
omanskim jeg imenuje kralj iz redova ostrogotskog plemstva radi upravljanja dijelom
,rilagođena provincije Dalmacije (ako je točna vjerojatna identifikacija nesanima s našim
iio Gotima kvarnerskim otocima). Među drugim odlukama o imenovanjima u Kasiodo­
'.ljem sudio rovoj sedmoj knjizi Pisama jest i postavljanje poglavara Dalmacije (princeps
tu Rimljana Dalmatiae, Cass. Var. 7, 24), nepoznata imena, čije dužnosti izmiču točnoj
'.limljanin u definiciji, ali se pretpostavlja da je bio Rimljanin pobočnik gotskog komesa
u upravljali za civilna sudbena pitanja, koji je možda zamijenio konzulara, kakav je bio i
1ima (decu- vir spectabilis Ausonius, Dalmatiarum consu/ens (consularis?), koji se spominje
u jednom natpisu iz Podstrane, pronađenom 1976. godine. Smatra se da je
>io Osuin, s provincijski komes mogao imati dva pomoćnika Gota, pa su oni mogli nositi
ismu kojim naslov princepsa. Jedan je mogao biti Rimljanin, zadužen za civilna pitanja,
djelovanja a drugi, Gat, za zapovjedništvo nad vojskom koja se sastojala isključivo od
1una (Sime- romaniziranih Gota. Posve je jasno da je vojna struktura bila potpuno pod
liquaticum: izravnim nadzorom kralja i njegovih vojnih zapovjednika, tako da se odvoje-

173