nost Gata i Rimljana posve jasno vidjela u podjeli vojnog i civilnog sektora nesmetana n.

upravljanja. No odvojenost Ostrogota od Rimljana proizlazila je i iz vjerskih broj naseljenit

razlika jer su Ostrogoti bili pripadnici arijanske sljedbe. No Teodorik je na­ je bila gotovo
stajao održati miran suživot ne samo u političkom nego i u vjerskom životu Panoniji konc
te nema podataka o nesnošljivosti zbog teoloških razloga. Arijanci i nicejci koja nije bog;
(većinski sljedbenici nicejske vjerske formule) nisu u ostrogotskoj državi radili mnogo Osrro
jedni protiv drugih. ledu Zadra i
Vojska je Teodoriku morala biti glavni oslonac, s obzirom na složenost ge­ Dinarida.
opolitičke situacije. Nije se mogao pouzdati samo u rimske civilne strukture Ostrogorski
koje su prije 476. bile jednim od glavnih razloga neprestanih razdora i ne­ lozima koji s.u
suglasica koje su i dovele do propasti Zapadnog Rimskog Carstva. lako je grobova s nak
Teodorik nastajao s germanskim kraljevstvima na zapadu (Vizigoti, Burgundi, su i muški rat
Franci) biti u dobrim odnosima pa je tome podredio i dinastičke odnose nalaz jest kara
sklapajući brakove s njihovim elitama (sestru je udao za vandalskog kralja, rana, Sinj), koj
kćeri za vizigotskog i burgundskog kralja, a sam je oženio franačku princezu), ma, u selu V1c
ratovi nisu bili rijetki. Jednako je tako jake vojne posade održavao u Dalmaciji, se u ostrogots
u Julijskim Alpama, a poslije i u Panoniji, no ni s Anastazijem nije uvijek bio da u njoj treb
u dobrim odnosima. Teodorik je vladao dugo, do 526., te je imao vremena nuti da se dio
ustrojiti jaku državu, ali to nije stigao niti je mogao integrirati zemlju u jednu provinciji Daln
novu političku cjelinu. Osim toga, prema nekim procjenama, ostrogotska je turi, no to ne
>
o
c,_ vojska prigodom dolaska u Italiju mogla imati oko 20-25.000 ljudi, što znači području u to
da je cijeli narod koji se tada doselio u Italiju brojio oko 100.000 ljudi, što je Sirmijske Panc
bilo vrlo malo u odnosu na romanska stanovništvo Italije. ticaju pa je me
U sličnom je razmjeru morao biti i broj Ostrogota u Dalmaciji i Panoniji. Ra­ manjem broju
dilo se uglavnom o vojnim posadama i njihovim obiteljima, koje su se među izvora da su C
romanska pučanstvo integrirale kao nužno zlo. Dok su vojne posade jamčile u Sirmiju, arhE
mir i sigurnost, a upravitelji nisu zahtijevali prevelik porez, simbioza je funk­ Cibalama i Bas
cionirala. S bogatim Rimljanima, zemljoposjednicima, Ostrogoti su zacijelo Sirmiju i Zemu
održavali dobre, ili barem korektne, međusobne odnose jer su na svaki način interesnom sfe
bili upućeni jedni na druge: Ostrogotsko Kraljevstvo ipak je bilo punopravni pida za sporen
nasljednik Rimskog Carstva. Zato je razumljivo da historiografija ne bilježi gepidskog star
nesuglasice oko dodjele zemljišnih posjeda novopridošlima u Italiji. Padska oscrogorsku v1
nizina i Picen imali su dovoljno obradive površine, od koje je dio sigurno odnos prema
bio neobrađen zbog nedostatka radne snage, tako da su se Ostrogoti mogli odorik u Savijl

174
:ivilnog sektora nesmetana naseliti na takvu zemlju. Jednako vrijedi i za Panoniju, s tim da je
1 je i iz vjerskih broj naseljenih Ostrogota bio umnogome manji, gotovo beznačajan, a zemlja
reodorik je na- je bila gotovo posve napuštena. Arheološki nalazi ostrogotskog materijala u
1erskom životu Panoniji koncentrirani su gotovo isključivo oko Siscije i Sirmija. U Dalmaciji,
�rijanci i nicejci koja nije bogata plodnom zemljom, također vjerojatno nije bilo naseljeno
kaj državi radili mnogo Ostrogota, a arheološki nalazi pokazuju izrazitu koncentraciju u za­
leđu Zadra i Salone, sa sporadičnim predmetima i dublje u unutrašnjosti
ia složenost ge­ Dinarida.
ivilne strukture Ostrogotski arheološki materijal uglavnom potječe iz grobova, bogatih pri­
h razdora i ne­ lozima koji su karakteristični za njihovu materijalnu kulturu. Osim ženskih
:arstva. lako je grobova s nakitom (fibule, pojasne pređice, staklene perlice, prstenje), poznati
:igoci, Burgundi, su i r.nuški ratnički grobovi s vojnom opremom. Najmarkantniji ostrogotski
:1stičke odnose nalaz jest karakteristična kaciga, pronađena u nas na više mjesta (Salona, Na­
1dalskog kralja, rona, Sini), koja je nazvana „tip Narona/Baldenheim" prema dvama nalazišti­
ačku princezu), ma, u selu Vidu kraj Metkovića i u Francuskoj (kraj Strasbourga). Proizvodila
rao u Dalmaciji, se u ostrogotskim radioničkim središtima u sjevernoj Italiji, iako poneki misle
I nije uvijek bio da u njoj treba tražiti utjecaje istočnog Sredozemlja. Zanimljivo je napome­
imao vremena nuti da se dio nakitnih predmeta i predmeta ratničke opreme pronađene u
zemlju u jednu provinciji Dalmaciji iz vremena ostrogotske vlasti može pripisati gepidskoj kul­
. ostrogotska je turi, no to ne može posve automatski dokazivati nazočnost Gepida na tom
I ljudi, što znači području u to vrijeme. Ipak, pitanje je zanimljivo jer su Gepidi živjeli između
JOO ljudi, što je Sirmijske Panonije i donjeg Dunava, s njima su Ostrogoti bili u izravnom do­
ticaju pa je moguće da su i služili kao vojnici u ostrogotskoj vojsci te su se u
1ji i Panoniji. Ra­ manjem broju nalazili i u Dalmaciji. Unatoč višestrukim vijestima iz pisanih
oje su se među izvora da su Gepidi imali matična područje u Drugoj Panoniji sa središtem
posade jamčile u Sirmiju, arheološki oni nisu posvjedočeni u tamošnjim gradovima, Mursi,
nbioza je funk­ Cibalama i Basijani, ali jesu u lloku, Novim Banovcima, Srijemskim Karlovcima,
goci su zacijelo Sirmiju i Zemunu. Vjerojatno su i zapadni dio Druge Panonije smatrali svojom
I na svaki način interesnom sferom, iako su ondje bili slabije naseljeni. Ponukan sklonosti Ge­
'lio punopravni pida za sporenja s Romanima, Teodorik je oko 525. odlučio preseliti glavninu
:rafija ne bilježi gepidskog stanovništva u Galiju, no nisu samo oni predstavljali problem za
u Italiji. Padska ostrogotsku vlast u Panoniji, već i drugi germanski narodi, odnosno njihov
je dio sigurno odnos prema autohtonom romanskom stanovništvu. U dva je navrata Te­
)scrogoti mogli odorik u Saviju poslao svoje opunomoćenike radi sređivanja stanja, prvi put

175